REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-1084/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Aleksandri Gumzej, u pravnoj stvari tužitelja AĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Adrijan Čada, odvjetnik iz Zagreba, Klaićeva br. 72/I, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića br. 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete u iznosu od 4.292,94 EUR, nakon održane glavne rasprave zaključene 12. veljače 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 28. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I.

Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 3.393,32 EUR s naslova naknade imovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom od 2. kolovoza 2017. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 613,83 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 2. kolovoza 2017. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i to na slijedeće iznose:

- na iznos od 82,94 EUR od 2. kolovoza 2017. do isplate,

- na iznos od 132,72 EUR od 1. rujna 2017. do isplate,

- na iznos od 398,17 EUR od 3. listopada 2017. do isplate, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj potražuje isplatu iznosa od 285,79 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

IV. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak ovog parničnoga postupka u iznosu od 2.538,14 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 28. ožujka 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj Općinskom građanskom sudu u Zagrebu navodi u bitnome da je 26. srpnja 2017. oko 13,00 sati, u blizini otoka Iža, tužitelj kao vlasnik upravljao brodicom (gliser ciera 2355), oznake SK 015, imena A te je tijekom plovidbe došlo do štetnog događaja odnosno kvara motora. Naime, uzrok havarije je bio kontakt plutajuće plastične vrećice s motorom brodice koji je rezultirao začepljenjem usisa hlađenja motora s posljedičnim pregrijavanjem motora te lomom dijela ispušnog sustava. Zbog opisanog događaja tužitelj navodi da mu je nanesena imovinska šteta koju pokriva kasko polica tuženika broj 177647539164 vrijedeća za razdoblje od 14. srpnja 2017. do 13. srpnja 2018., a koju je tužitelj imao sklopljenu s tuženikom za osiguranje plovila na ukupno osiguranu svotu od 21.089,65 EUR. Tužitelj nadalje navodi da je tuženik odbio tužiteljev odštetni zahtjev, a da osnova i visina istog proizlaze iz uz tužbu dostavljene dokumentacije, posebice iz nalaza i mišljenja Centra za prometna i tehnička vještačenja d.o.o. od 13. listopada 2017. te priležećih računa. Slijedom navedenog, tužitelj s naslova naknade štete potražuje iznos od 3.393,32 EUR koji predstavlja iznos potreban za sanaciju pretrpljene štete. Tužitelj potražuje i pozivom na ugovoreno osiguranje, i nadoknadu troškova prema čl. 9. i čl. 11. Pravila osiguranja u ukupnom iznosu od 899,61 EUR (prema priloženim računima) za koje troškove ističe da su bili nužni, razumni i potrebiti za utvrđenje i obradu štete.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu, osim što je prigovorio stvarnoj i mjesnoj nenadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pobija osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva te navodi u bitnome, a pozivajući se na odredbu čl. 720. Pomorskog zakonika, kako tužitelj nije ničime dokazao niti uputio na uzroke koji su doveli do havarije na plovilu. Nadalje, tuženik ističe da fotografija koja mu je dostavljena uz odštetni zahtjev kao dokaz da je šteta na motoru nastala uslijed kakvog vanjskog događaja povezanog s plovidbom, nije snimljena ni u vrijeme štetnog događaja, niti na mjestu štetnog događaja te da opis tijeka događaja kako je naveden u tužbi odnosno kontakt plutajuće plastične vrećice s motorom ne bi doveo do onih posljedica koje su konstatirane prilikom pregleda štete, odnosno neizbježno bi doveo i do onih onih posljedica koje nisu konstatirane prilikom pregleda štete. Tuženik ukazuje i da je tužitelj tek u svojem prigovoru od 8. kolovoza 2017. obavijestio tuženika o štetnom događaju od 12. lipnja 2017. pa da stoga tuženik nije bio u mogućnosti utvrditi kolika su bila oštećenja na motoru tada, niti da li ih je uopće bilo. Tuženik se usprotivio i nalazu i mišljenju Centra za prometna i tehnička vještačenja d.o.o. od 13. listopada 2017. te je istaknuo da predmetna šteta nije pokrivena ugovorom o osiguranju. Zaključno, tuženik osporava i visinu utuženog potraživanja odnosno tužiteljeve navode o cijeni popravaka oštećenja na plovilu.

3. Rješenjem od 22. svibnja 2018., a koje je rješenje povodom tužiteljeve žalbe potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Rijeci (list 180. – 183. spisa) Općinski građanski sud u Zagrebu oglasio se stvarno nenadležnim te je nakon pravomoćnosti istog predmet dostavljen ovom sudu kao stvarno nadležnom.

4. U daljnjem tijeku postupka stranke su ostale kod navoda iznesenih u tužbi, odnosno u odgovoru na tužbu te su dopunjavale početno iznesene tvrdnje na način da su na teorijskoj razini izložile svoja pravna shvaćanja te otvorile pravna pitanja koja su se pokazala kao sporna u ovoj pravnoj stvari.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid te pročitao sadržaj isprava koje prileže spisu, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ZĆ (list 212. – 214. spisa), ČĆ (list 214. – 215. spisa) i GĆ (list 228. – 230. spisa) te je izveden dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, tehniku i procjenu motornih vozila i plovila dipl. ing. Goranu Husinecu (Nalaz i mišljenje, list 236. - 240. spisa, očitovanje na podnesak tuženika – list 259. – 261. spisa, usmeno iznošenje na ročištu 12. veljače 2025. - list 262. – 266. spisa).

6. Provedene dokaze sud je cijenio svakog zasebno i sve dokaze zajedno u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08 – ispr., 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu: ZPP) te je na temelju rezultata provedenog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev kojim tužitelj kao vlasnik brodice potražuje isplatu iznosa od 3.393,32 EUR s pripadajućim zateznim kamatama od 2. kolovoza 2017. odnosno od dana nakon tuženikove odluke o neosnovanosti tužiteljevog odštetnog zahtjeva (list 77. – 78. spisa), a koji iznos je tužitelj platio za popravak i dovođenje plovila u stanje prije nastanka štetnog događaja 26. srpnja 2017. za koji tvrdi da je nastao na način da je brodica u plovidbi zakvačila plastičnu vrećicu koja je zatvorila usis vode za hlađenje motora te čiju isplatu potražuje od tuženika kao osiguravatelja po kasko polici broj [broj police] koju je tužitelj imao sklopljenu kod tuženika u razdoblju od 14. srpnja 2017. do 13. srpnja 2018.

8. Nadalje, predmet tužbenog zahtjeva je i zahtjev za naknadu troškova u iznosu od 899,62 EUR prema priloženim računima sa zakonskom zateznom kamatom također od 2. kolovoza 2017., a koji iznos tužitelj potražuje pozivom na odredbu čl. 9. i čl. 11 Uvjeta za osiguranje brodica i jahti 6101-176 TSKĐ 02/03/15 (list 58. – 75. spisa; dalje: Uvjeti za osiguranje brodica i jahti) pri čemu ističe da se radi o troškovima koji su neposredno prouzročeni nastupom osiguranog slučaja te su bili potrebni za utvrđivanje i obradu predmetne štete.

9. Između stranaka nije sporno da je tužitelj kod tuženika imao sklopljenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja] plovila Britas, registarske oznake [registarska oznaka] ukupno osiguranu svotu u iznosu od 158.900,00 kn u razdoblju od 14. srpnja 2017. do 13. srpnja 2018. (list 17. – 21. spisa), niti je sporno da je u predmetnoj polici naznačeno da su ugovoreni Uvjeti za osiguranje brodica i jahti 6101-176 TSKĐ 02/03/15 ver 2.0- pogonske štete na brodicama.

10. Između stranaka je sporna osnova utuženog potraživanja imajući u vidu tuženikove tvrdnje kako predmetna šteta nije pokrivena Ugovorom o osiguranju (čl. 4.) već se radi o šteti isključenoj iz osiguranja zbog okolnosti određenih odredbom čl. 13. st. 1. t. 12. i 13. Uvjeta za osiguranje brodica i jahti 6101-176 TSKĐ 02/03/15. Sporna je i visina potraživanja odnosno cijena popravaka na oštećenom plovilu.

11. Za rješenje ovog spora mjerodavne su odredbe sadržane u glavi IV. Pomorskog zakonika (Narodne novine, broj: 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15 i 17/19; dalje: PZ) koje se prema odredbi čl. 684. st. 5. tog Zakona primjenjuju i na osiguranje jahti i brodica, a imajući u vidu da je tužiteljevo plovilo plovni objekt duljine 6,90 metara namijenjen za prijevoz do osam putnika, a što je razvidno iz preslike Dozvole za plovidbu čamcem (list 16. spisa) pri tome, ukoliko PZ-om nisu riješena određena pravna pitanja osiguranja, primjenjuju se odredbe čl. 921. – 965. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje: ZOO).

12. U odnosu na okolnosti nastanka predmetnog oštećenja, tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem ZĆ (list 212. – 214. spisa) koji je iskazao u bitnome da saznanja o okolnostima o kojima je pozvan svjedočiti ima jer je taj dan s obitelji krenuo iz mjesta Sali u uvalu Vodenjak na Ižu. Negdje na cca pola puta, ne blizu obale, uočili su brod da stoji i gospođa ČĆ im je mahala tj. označavala im je da stanu. Oni su tada bočno pristali uz taj brod, svjedokova supruga je držala konopac s jedne strane, a svjedok je bio na krmi, a sve kako bi njihov brod stao uz taj brod. Nakon toga je pitao gospodina ČĆ u čemu je problem i rekao mu je da mu je stao brod odnosno da je izgubio snagu. U tom trenutku gospodin ČĆ je nešto gledao oko tog motora, vjerojatno je dizao nogu od motora da vidi što se desilo, i u tom trenutku je ispala i plutala u moru plastična bijela vrećica. Svjedok je istaknuo da nije nekakav stručnjak ali je pretpostavio da bi mu ta vrećica mogla zatvoriti odvode pri čemu je napomeno da je prije imao sličan brod kao tužiteljev pa da je pretpostavio da bi to moglo biti jer on dole ima usise. Nakon toga tužitelj ga je zamolio da se vozi uz njega do Iža, a sve ako bi mu se slučajno nešto desilo. Odgovarajući na upit ima li saznanja što se događalo nakon što su se usidrili na Ižu odnosno u uvali Vodenjak, svjedok je odgovorio da se s obitelj otišao kupati te da mu je nakon cca pola sata došao tužitelj i rekao da mu prodire voda u brod i zamolio ga da ga otprati sa svojim brodom do marine Uskok u uvali Vitrenjak. Kada su krenuli iz Vodenjaka u luku Vitrenjak, vozili su se sporo, sjeća se da je trajalo dugo. Na daljni upit, a nakon što je svjedoku dana na uvid fotografija koja prileži listu 197. spisa, može li reći što na toj slici vidi, svjedok je odgovorio da vidi svoj brod, dok je na upit, a imajući u vidu da je na navedenoj fotografiji upisan datum 26. srpnja 2017., da li je to datum događaja, odgovorio da je te da je s obzirom na navedeno moguće da je predmetna fotografija nastala snimanjem na brodu tužitelja. Na pitanje ima li saznanja što je bilo s tužiteljevim brodom nakon što su došli u marinu, svjedok je odgovorio da je on ostao na svom vezu, a da je tužitelj vjerojatno otišao s brodom na dizalicu, a što bi u toj situaciji bilo logično. Nadalje, na upit ima li saznanja koliko je bilo sati kada je prvi put uočio gospođu ČĆ da maše, odgovorio je da je to bilo vjerojatno oko ručka, negdje između 13 i 14 sati, a da su u marinu u uvali Vitrenjak došli popodne, negdje oko 17 – 18 sati te da je tada samo vidio da je tužiteljev brod krenuo prema dizalici.

13. Svjedok ČĆ, tužiteljeva supruga (list 214. – 215. spisa), iskazala je u bitnome da je tog dana bila sa suprugom na brodu, da su negdje poslije 13 sati taj dan krenuli iz Salija prema Ižu odnosno uvali Vodenjak te da su ubrzo smo stali jer je suprug primijetio da nešto nije u redu s motorom. Napomenula je da bi uvijek kada bi došlo do nekih problema njen suprug dignuo poklopac i ušao u prostor motora. Tako je napravio i taj dan, a ona se uplašila i počela je mahati brodu koji je prolazio s desne strane njihovom brodu. Tada je muž išao dalje istraživati i dignuo je nogu na kojoj je propeler, a tada se već taj brod kojem je mahala približio i čekali su što će se dogoditi. Kada se dignula noga vidjeli su komad neke bijele najlon vrećice te su tada krenuli prema najbližem mjestu gdje bi mogli detaljnije vidjeti što se dogodilo, a to je bila uvala Vodenjak na Ižu. Kada su došli na Vodenjak otišli su se malo okupati i onda su čuli da se na njihovom brodu uključila pumpa i vidjeli su da je iz njega curi voda odnosno da se voda iz broda ispumpava, a što nije normalno. Tada su zamolili tog čovjeka kojem je prije mahala i koji ih je dopratio do Iža da ih prati i dalje do marine Uskok odnosno do dizalice gdje će podići brod. On im je i pomogao i pratio ih je do marine Uskok. Kada su stigli u marinu, žurno su krenuli prema dizalici, a pretpostavlja da je taj čovjek sa svojim brodom ostao na svom vezu, nije išao s njima do dizalice. Na dizalici su ih već čekali i podignuli su brod. Napomenula je i da kada se dizalica diže njen muž uvijek ostane na brodu, a ona siđe. U tom času kada je dizalica brod dizala iz vode ponovno je pao jedan dio te bijele vrećice a svjedokinja je to vidjela jer uvijek tako stoji kod broda. Sjeća se da je tada viknula mužu da je nešto opet palo u more. Na upit da li je ona fotografirala tu vrećicu, odgovorila je da nije već da ju je fotografirao njen suprug. Na daljnji upit kojom se brzinom brod kretao prije nego što je prvi put stao, odgovorila je da ne zna točno u miljama ali da je to gliser koji ide brzo i da su se kretali normalnom brzinom. Iskaza je i da da je čovjek kojem je mahala saslušani svjedok te da ne zna da je na brodu bilo nekih kvarova prije predmetnog kvara.

14. Nadalje, na okolnost redovnog održavanja predmetnog plovila tijekom postupka saslušan je svjedok GĆ (list 228. – 230. spisa) koji je u svom iskazu naveo u bitnome da je dugo godina održavao tužiteljevu brodicu, a i dalje ju održava. Na upit da li kao brodski mehaničar može reći unazad koliko vremena održava predmetnu brodicu, kako pogonski dio tako i samu brodicu i što u tom segmentu predstavlja redovno održavanje odnosno redovni servis, svjedok je odgovorio da predmetnu brodicu održava oko 15-ak godina. U redovni servis svake godine spadaju izmjene ulja, izmjene filtera ulja i goriva, izmjena remenja, izmjena cink protektora, izmjena impelera (dio vodene pumpe motora), izmjena svjećica i konzervacija motora za zimu i ulijevanje antifriza u motor. Na daljnji upit koliko puta godišnje je vršen redoviti servis i da li je pored tog redovitog servisa vršen i neki drugi servis, odgovorio je da je jedanput godišnje rađen veći servis odnosno promjena svih dijelova koje je naveo u ranijem odgovoru. Prije svake sezone odnosno prije spuštanja broda u more rađen je servis odnosno kontrola, a godišnji servis je rađen nakon sezone. Na upit, a u odnosu na popravak broda tužitelja da li je i kada mijenjan impeler, svjedok je odgovorio da je, da je impeler promijenjen sezonu prije nego što se to dogodilo, odnosno na početku prošle sezone, dok je na upit da li je 2017. prije štetnog događaja mijenjao impeler na brodu kod tužitelja, odgovorio da je i to negdje u šestom mjesecu prije početka sezone i to zato jer je brod pokupio plastičnu vrećicu te je došlo do problema s impelerom i morali su vaditi brod iz mora da ga promijene te da je nakon promjene impelera odnosno nakon tog problema s vrećicom, napravio kontrolu odnosno probnu vožnju i da je sve bilo u redu. Na pitanje da li nakon promjene impelera ima saznanja da je ponovno došlo do problema s brodom tužitelja, svjedok je odgovorio da ima saznanja da je došlo do problema. Naime, brod je išao u Zadar i ovlašteni servis je rastavio motor. Međutim on nije tada bio prisutan već je samo otišao u Zadar po rastavljeni motor koji je onda prebacio kod sebe u radionu gdje ga je i sastavio i nakon toga vratio na brod, koji je u međuvremenu bio dovezen iz Zadra. Na upit da li je kod pregleda motora ikada pregledavao i auspuhe, svjedok odgovara da je, da je baš nakon ovog prvog incidenta u šestom mjesecu izvršio pregled ispušnog sistema i sistema motora, no nije bio prisutan prilikom izvida štete i rastavljanja motora u Zadru niti je bio prisutan prilikom dizanja broda iz mora u Zadru prije nego što je izvađen za servis. Zaključno, na upit ima li saznanja gdje je rađena strojna obrada motora nakon svih tih događaja, odgovorio je da je strojna obrada motora rađena kod Z u [adresa].

15. Nakon savjesne i brižljive ocjene iskaza saslušanih svjedoka, ovaj sud poklonio je vjeru njihovim iskazima u cijelosti jer su logični, objektivni i uvjerljivi te s obzirom da se međusobno podudaraju kao i s dokumentacijom u spisu pri čemu su svjedoci ZĆ i ČĆ, a koji su iskazivali o nastanku predmetnog štetnog događaja, imali neposredna opažanja o istom te su njihovi iskazi u tom dijelu podudarni. Valja naglasiti i da svjedok ZĆ, kao i svjedok GĆ nemaju nikakav interes da bilo koja od stranaka uspije u ovoj parnici.

16. Nadalje, tijekom postupka izveden je dokaz vještačenjem po vještaku za plovila, dipl. ing. Goranu Husinecu, na okolnost uzročno posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i nastanka osiguranog slučaja, visine štete te opravdanosti troškova za koje su uz tužbu priloženi računi te koji su bili potrebni za utvrđenje visine i obradu štete.

17. U Nalazu i mišljenju (list 236. - 240. spisa) stalni sudski vještak, a u odnosu na oštećenja plovila, navodi kako je prilikom predmetnog štetnog događaja na motoru nastala šteta tipična za pregrijavanje uzrokom prestanka cirkulacije hladne morske vode za hlađenje. Temeljem navedenog bilo je potrebno napraviti generalni remont motora. U odnosu na način popravka plovila vještak navodi da je tužitelj štetu prijavio osiguranju te motor brodice dao na popravak. Tijekom popravka tužitelj je angažirao i sudskog vještaka Dr. Kovača da pregleda motor glisera te da o tome da svoj nalaz i mišljenje. Vještak je pregledao motor te fotografirao njegove dijelove te je zaključio da je došlo do „enormnog pregrijavanja manžete ispuha i manžete sajle prevrata. Također je zaključio da je za takvo pregrijavanje potrebno da gliser glisira na visokim okretajima jer su tada manžete iznad vodene linije i ne hlade se prirodno vodom. Vještak je zaključio i da je motor doživio „lagano“ pregrijavanje koje je dostatno da probije dihtung na jednoj glavi motora između 4 i 6 cilindra. Vještak je također zaključio da za popravak treba „urediti“ obje glave, promijeniti prstenove te ispušnu granu. Za popravak motora izdan je predračun tvrtke K.W Nautik Servis d.o.o. na iznos od 41.559,50 kn. Tužitelj je u komunikaciji sa stručnjacima za motore uvidio da neki dijelovi opisane na stranici 3. spisa ne bi ulazili u tužbeni zahtjev jer su ti dijelovi dio velikog servisa koji ne spada pod predmetni štetni događaj. Tako je tužitelj specificirao tužbeni zahtjev na stranici 4 predmetnog spisa na iznos od 20.453,60 kn + PDV u iznosu od 25 % odnosno 5.113,40 kn a sve kao iznos koji je potrebit za sanaciju pretrpjele štete po kasko polici. Zaključno, mišljenje je vještaka da šteta na brodici u potpunosti odgovara načinu na koji je tužitelj napisao da je nastala odnosno šteta je nastala zbog pregrijavanja motora, a pregrijavanje motora moglo je nastati zbog začepljenja rashladnog sustava najlon vrećicom, a nikako samo zbog dotrajalih cijevi. Vještak smatra da je tužitelj štetu dao popraviti na najjeftiniji mogući način da nije mijenjao ventile, klipove, klipnjače, ležajeve, radilicu, bregasta vratila, lanac, španere, klizače i ostali sitni materijal koji bi se trebao mijenjati da se motor dovede u potpuno ispravno stanje. Potraživanje tužitelja za popravak motora je izuzetno malo i za vrijeme kada se popravak odvijao, a pogotovo prema današnjim cijenama kada bi taj popravak iznosio daleko daleko više zbog inflacije i poskupljenja svih dijelova i rada. Opisanim načinom popravka tužitelj je „malo zakrpao“ stari motor na način da može služiti svrsi još neko vrijeme.

18. Tužitelj je podneskom od 11. listopada 2024. (list 241. – 245. spisa) djelomično prigovorio nalazu i mišljenju u bitnome iz razloga što vještak nije u cijelosti odgovorio na zadatak suda, i to u pogledu opravdanosti troškova za koje su uz tužbu priloženi računi, dok je tuženik podneskom od 4. studenog 2024. nalazu i mišljenju prigovorio u cijelosti.

19. Vještak se podneskom od 7. studenog 2024. (list 259. – 261. spisa) očitovao na tuženikove primjedbe navevši kako u spisu nema podataka koju bi ukazivali da se gliser nalazio u području zabrane glisiranja. Štoviše, za nastanak štetnog događaja uopće nije bitno da li se štetni događaj dogodio na području gdje je zabranjeno glisiranje ili nije jer se radi o šteti na motoru, a ne naletu na kupača ili slično. U spisu ne postoje podaci o nastanku štetnog događaja osim onih iz iskaza svjedoka. Vještak ističe da je u nalazu i mišljenju naveo da je podatke crpio iz iskaza. Nadalje, tužitelj je fotografirao Z nogu i propeler te pored njega vrećicu. Zašto je ona snimljena u Zadru te zašto je pored nje vrećica, to mora objasniti onaj tko je napravio fotografiju i stavio ju u spis. Naravno da vrećica pored Z noge u trenutku fotografiranja nije mogla utjecati na rad motora te vještak ističe da u nalazu i mišljenju nigdje nije napisao da je iskaz tužitelja jače dokazne snage od fotografije kako to navodi tuženik. Nadalje, u odnosu na tuženikovo pitanje da li predmetni motor ima alarm visoke temperature, vještak navodi kako nije pregledao predmetni gliser nakon nesreće pa ne može tvrditi da li je u trenutku nesreće gliser imao alarm visoke temperature te da li je bio ispravan. Inače taj tip glisera ima alarm visoke temperature, a navedeno važi i za svjetlosni i zvučni signal. Na tuženikov upit što bi se prema vještakovom mišljenju dogodilo da se alarm visoke temperature oglasi i da se motor ugasi, vještak je odgovorio da ako se motor odmah ugasi kada se oglasi alarm ne bi smjelo doći do pregrijavanja motora, dok je na upit zašto je dana 12. srpnja 2017. stradao impeler, a dana 26. srpnja 2017. nije, odgovorio da navedeno ne može znati sa sigurnošću jer nije pregledao motor nakon oba štetna događaja. Vještak može samo pretpostaviti da je u prvom pregrijavanju impeler već bio star pa mu „nije trebalo puno“ da se pregrije, a u drugom je bio potpuno nov i pregrijavanje je trajalo kraće vrijeme pri čemu se mora znati da predmetni motor nije bio dugo u potpunom jakom pregrijavanju jer bi u tom slučaju došlo do pucanja nekih dijelova u pokretu kao što su ventili, klipnjače, karike, ležajevi itd. Kao što je naveo, u spisu nema elemenata koji bi točno ukazivali kakva je oštećenja motor pretrpio 12. srpnja 2017. Sigurno je da je motor pretrpio neka termička opterećenja, a da li su ta opterećenja uzrokovala trajna oštećenja nije moguće utvrditi. Nedvojbeno je da ako su nastala neka oštećenja na brtvama glava i glavama nisu bila takve prirode da zbog toga motor ne bi radio. Da je došlo do pregrijavanja motora 27. srpnja 2017. vještak je utvrdio temeljem stanja spisa. Naime, u spisu se navodi da se pregrijavanje dogodilo na taj dan. Kod naglog pregrijavanja motora te njegovog brzog gašenja nije nužno da dođe do oštećenja impelera jer se on nalazi „daleko“ od cilindara u kojem dolazi do naglog rasta temperature te probijanja brtve glave i savijanja glave. Predmetni motor nije dugo radio pregrijan jer bi došlo do pucanja glave ili loma ventila, klipnjače, ležaja… Kod raznih začepljenja obično ne dolazi do potpunog prekida protoka vode pa hladna voda temperature oko 25 stupnja još uvijek djelomično hladi impeler koji može izdržati u takvim uvjetima i nekoliko minuta bez da se raspadne dok je za sam motor dovoljno dvadesetak sekundi da dođe do izgaranja brtve glave. Na svakom servisu se pregledavaju manžete i ispušni sustav. U predmetnom slučaju manžete i ispušni sustav nisu u uzročnoj vezi sa štetnim događajem ako se on dogodio kako ga opisuje tužitelj jer je uzrok kvara motora pregrijavanje, a pregrijavanje se dogodilo prema iskazu tužitelja zbog najlonske vrećice koja je smanjila protok vode za hlađenje motora.

20. Usmeno iznoseći nalaz i mišljenje na ročištu održanom 12. veljače 2025. (list 262. – 266. spisa) stalni sudski vještak u cijelosti je ostao kod pismenog nalaza i mišljenja te kod navoda iz očitovanja na podnesak tuženika. U odnosu na tužiteljev prijedlog da se očituje da li su troškovi bili nužni, razumni, opravdani te potrebni za utvrđivanje i obradu štete imajući u vidu pravila osiguranja tuženika, istaknuo je, a u odnosu na trošak od 103,28 EUR po računu broj 3871/MA/1 od 2. kolovoza 2017. – dizanje, spuštanje i pranje, da je navedeni iznos vrlo korektan za dizanje broda, spuštanje i pranje te da je bio nužan kako bi se brod mogao pregledati na suhom vezu. Nadalje, račun broj 5439/V001/10001 od 31. kolovoza 2017. – usluga nautika – vađenje motora, pogona i spojne ploče – rastavljanje i dijagnoza kvara u iznosu od 132,72 EUR je također po mišljenju vještaka vrlo korektan za navedene radnje i bio je potreban da se može motor pregledati izvan plovila. Račun broj 906/P1/1 od 2. listopada 2017.- strojna obrada motora u iznosu od 398,17 EUR odnosi se na ravnanje bloka motora, honiranje svih cilindara na standardnu mjeru, poliranje radilice, površinsko ravnanje glava motora, kontrola sjedišta ventila i kontrola ventila. Vještak smatra da je navedeni račun izuzetno korektan i vrlo mali iznos za navedene radove, a bio je potreban za kompletnu sanaciju štete od pregrijavanja. Račun broj 32/1/1 od 13. listopada 2017. – pisani elaborat, nalaz i mišljenje Centra za prometna i tehnička vještačenja za pregled brodskog motora te sastavljanje nalaza i mišljenja na navedenu okolnost kvara odnosno uzroka kvara na brodskom motoru prema mišljenju vještaka je u skladu s cijenama takvih pregleda, a da li je bio nužan, to je pravno pitanje o kojem će odlučiti sud. Odgovarajući na upit, a imajući u vidu očitovanje vještaka na podnesak tuženika na okolnost uzročne veze, može li isključiti navode tuženika povezane s uzročnošću, odnosno navode da bi šteta na motoru bila povezana s dotrajalošću, korozijom, neodržavanjem, itd., odnosno može li nedvojbeno utvrditi da je uzrok ovog štetnog događaja zbog kojeg je došlo do pregrijavanja, nalet na plastičnu vrećicu odnosno posljedično začepljenje usisa, vještak je odgovorio da predmetni brod, odnosno njegov motor i rashladni sustav nije pregledao neposredno nakon štetnog događaja pa da ne može tvrditi u kakvom se stanju on nalazio. Predmetni štetni događaj se nedvojbeno dogodio iz razloga što je motoru bila oslabljena cirkulacija protoka vode, morske vode kojom se motor hladi, a navedeno nema uzročno posljedične veze s eventualnim slabim održavanjem. Kod slabog održavanja obično dolazi do pucanja nekog crijeva, do pucanja obujmice ili takvog nekog uzroka, a takav uzrok nije naveden u stanju spisa. Takve štete se događaju kod djelomičnog pregrijavanja, odnosno kod smanjenje cirkulacije rashladnog medija, a što je tipično za djelomično začepljen sustav hlađenja. Na daljnji upit da li bi u konkretnom slučaju dakle plastična vrećica dovela do predmetne situacije koja je nastupila, vještak je odgovorio da su takve štete tipične za začepljenje rashladnog sustava, a ono može nastati od plastične vrećice. Nadalje, na upit može li pojasniti kako funkcionira impeler i što on točno radi, vještak je odgovorio da impeler tjera vodu koja dolazi iz mora kroz rashladni sustav i time ubrzava cirkulaciju vode kako bi bilo što bolje hlađenje, dok je na upit da li impeler u brodskom sustavu stvara kakav tlak, podtlak ili nadtlak, odgovorio da s jedne strane impeler stvara podtlak, odnosno vuče vodu, a s druge strane ju tlači te stvara tlak kojim voda kruži po sistemu. Na pitanje što se događa kada se na usisu zatvori dovod vode, vještak je odgovorio da se tada motor naglo pregrijava za što mu je dovoljno vrijeme u sekundama, odnosno za nekih 30-ak sekundi dolazi do pregrijavanja motora te posljedičnog pucanja nekog pokretnog dijela u motoru, najčešće klipnjače ili ventila. Tada se impeler vrti "u prazno", ne tjera vodu te se događa njegovo pregrijavanje. Na daljnji upit može li pojasniti tragove korozije i loših stanja brtvi i gumenih crijeva koja su prikazana na fotografijama u spisu, vještak je odgovorio da se na predmetnim fotografijama CROATIA osiguranja vidi korozija na nekim dijelovima motora koja je znatna, međutim ne u tolikoj mjeri da bi mogla samo zbog toga uzrokovati pregrijavanje motora. Naravno da navedena korozija može pospješiti začepljenje kanala za hlađenje, ali nikako to ne može biti jedini razlog za pregrijavanje motora. Nadalje, na upit da li predmetne račune na koje se tužitelj poziva treba umanjiti imajući u vidu opće loše stanje motora i pripadajućih dijelova, vještak je odgovorio da naravno da prilikom odmjeravanja visine štete treba uzeti u obzir da su dijelovi motora već prije štetnog događaja bili korodirani, međutim sam popravak motora od strane tužitelja je vršen na jedan izuzetno jeftin način pri kojem tužitelj nije popravljao sve dijelove motora kako bi se motor doveo u vrhunsko stanje da bude kao nov, nego je tužitelj sanirao predmetnu štetu na najjeftiniji mogući način, odnosno na način da "zakrpa" motor, da "traje još koju godinu".

21. Prema ocjeni ovog suda, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka u dijelu koji se odnosi na utvrđenje ovdje prijepornih činjenica, u potpunosti nadomješta aktivnost suda u obavljanju funkcije suđenja, koju funkciju sud nije u mogućnosti ostvariti jer ne raspolaže stručnim znanjem te tuženik istaknutim prigovorima nije doveo u pitanje vjerodostojnost izrađenog nalaza i mišljenja koji je ovaj sud prihvatio u cijelosti kao jasan, stručan, objektivan, obrazložen i sačinjen prema pravilima struke. Iz navedenog razloga sud nije izveo od strane tuženika predloženi dokaz vještačenjem po drugom vještaku iste, odnosno brodostrojarske struke. Naime, uz postojeće pravne zaključke, protek vremena i stanje spisa kao takvo, svako daljnje odugovlačenje u postupanju dovelo bi do povrede načela efikasnosti i ekonomičnosti postupka (čl. 10. st. 1. ZPP- a).

22. Svaka stranka dužna je temeljem odredbe čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221 a. ZPP-a). Pravilo o teretu dokazivanja obvezuje sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava.

23. Tijekom postupka tužitelj je iznio činjenice, dostavio dokumentaciju kojom dokazuje svoje tvrdnje te predložio dokazna sredstva glede nastanka predmetnog štetnog događaja iz kojeg proizlazi obveza plaćanja od strane tuženika kao osiguravatelja prema predmetnom Ugovoru o osiguranju. Kod takvog stanja stvari, teret dokazivanja da tomu nije tako jest na tuženiku koji dostavljenim i predloženim dokazima nije dokazao suprotno, pri čemu valja naglasiti da je sud odlučio da se od strane tuženika predloženi, a neizvedeni dokaz saslušanjem svjedoka SĆ, tuženikovog procjenitelja koji je po prijavi štete izvršio pregled oštećenja plovila i motora i sastavio Izvješće o pregledu štete (list 111. – 125. spisa), neće izvesti. Naime, sud je odlučio i da se neće izvesti od strane tužitelja predloženi dokaz saslušanjem ĐĆ, vještaka koji je izradio nalaz i mišljenje Centra za prometna i tehnička vještačenja d.o.o. (list 29. – 56. spisa), a sve jer se radi o izvješćima sačinjenim od strane tužitelja odnosno tuženika, a u ovom je postupku sud odredio izvođenje dokaza vještačenjem pri čemu ni svjedok SĆ, niti svjedok ĐĆ nemaju neposrednih saznanja vezanih uz predmetni štetni događaj.

24. Dakle, tužitelj je tijekom postupka dokazao da je predmetna šteta nastala uslijed osiguranog rizika odnosno ista prema ocjeni ovog suda predstavlja osiguranjem pokriveni rizik (čl. 4. t. 1. i 11. Uvjeta za osiguranje brodica i jahti) te ista nije isključena iz osiguranja iz razloga na koje se poziva tuženik odnosno ne radi se o šteti nastaloj zbog neodržavanja, zapuštenosti, istrošenosti i dotrajalosti bilo kojeg dijela na trupu, stroju ili opremi plovila, kao i posljedica korištenja koje nije u skladu s preporukama proizvođača odnosno ne radi se o šteti nastaloj uslijed hrđe, korozije ili osmoze (čl. 13. st. 1. t. 12. i 13. Uvjeta za osiguranje brodica i jahti).

25. Visinu potraživanja koje se odnosi na popravak brodice u iznosu od 3.393,32 EUR (tada 25.567,00 kn), a sve prema stavkama pod rednim brojevima 1.27, 6.54, 7, 9, 10.23, 11.57, 12.57, 13, 16.33, 20.30, 21, 22, 23, 24.32, 25, 26.32, 27.22, 29.32, 30, 31.23 i 33 predračuna broj 17/439 društva KV NAUTIK SERVIS d.o.o. od 7. kolovoza 2017. (list 22. – 23. spisa), sud je utvrdio uvidom u navedeni predračun kao i iz ranije u obrazloženju navedenih utvrđenja stalnog sudskog vještaka.

26. Nadalje, tužitelj ima pravo i na naknadu troškova za radove po računu broj 439/V001/1001 od 31. kolovoza 2017. (list 25. spisa) izdanom za uslugu vađenja motora, pogona i spojne ploče te za rastavljanje i dijagnozu kvara u iznosu od 132,72 EUR (tada 1.000,00 kn), za radove po računu-otpremnici broj 906/P1/1 od 2. listopada 2017. (list 26. spisa) izdanom za uslugu strojne obrade motora u iznosu od 398,17 EUR (tada 3.000,00 kn) te za radove dizanja i spuštanja brodice po računu broj 3871/MA/1 od 2. kolovoza 2017. (list 24. spisa) u iznosu od 82,95 EUR (tada 625,00 kn), a što sveukupno iznosi 613,83 EUR.

27. Naime, predmetno osiguranje pruženo je sukladno Uvjetima za osiguranje brodica i jahti, koji u čl. 9. propisuju da se troškovi osiguranika koji su nastali neposredno uslijed nastupa osiguranog slučaja naknađuju iz osiguranja ako su bili nužni i razumni te koji čl. 11. određuju da će se troškovi osiguranika koji su bili potrebni za utvrđivanje i obradu štete naknaditi iz osiguranja ako su bili potrebni, u mjeri u kojoj su bili potrebni te ako su podnijeti u vezi sa štetom pokrivenom osiguranjem.

28. Prema ocjeni ovog suda, a imajući u vidu i mišljenje sudskog vještaka kako je iznos po računu broj 3871/MA/1 od 2. kolovoza 2017. za dizanje i spuštanje korektan te je bio nužan kako bi se brod mogao pregledati na suhom vezu, kako je iznos po računu broj 439/V001/10001 od 31. kolovoza 2017. također korektan za navedene radnje i bio je potreban da se može motor pregledati izvan plovila te kako je račun broj 906/P1/1 od 2. listopada 2017. izuzetno korektan i kako predstavlja vrlo mali iznos za navedene radove, a bio je potreban za kompletnu sanaciju štete od pregrijavanja, tužitelj ima pravo na naknadu troškova po navedenim računima i to u iznosu od 597,25 EUR jer su isti bili nužni, razumni i potrebni za utvrđivanje i obradu štete te su podnijeti u vezi sa štetom pokrivenom osiguranjem.

29. Međutim, prema ocjeni suda tužitelj nema pravo na naknadu troškova po dijelu računa broj 3871/MA/1 od 2. kolovoza 2017. (list 24. spisa) u iznosu od 20,34 EUR (tada 153,25 kn) za uslugu pranja, niti ima pravo na naknadu troškova po računu broj 32/1/1 od 13. listopada 2017. (list 27. spisa) izdanom od društva Centar za prometna i tehnička vještačenja d.o.o. za uslugu izrade pisanog elaborata vještaka dr.sc. ĐĆ u iznosu od 265,45 EUR (tada 2.000,00 kn), odnosno u sveukupnom iznosu od 285,79 EUR.

30. Naime, pranje brodice i izrada pisanog elaborata vještaka naručena od strane tužitelja ne predstavljaju nužne i razumne troškove niti su bili potrebni u smislu gore citiranih odredaba čl. 9. i 11. Uvjeta za osiguranje brodica i jahti.

31. Slijedom svega navedenog, temeljem odredbe čl. 696., 704., 706., 712. st. 1., 719. PZ-a te primjenom odredaba Uvjeta za osiguranje brodica i jahti odlučeno je kao u t. I., II. i III. izreke.

32. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na odredbi čl. 29. st. 1. ZOO-a, prema kojoj dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, osim glavnice, i zatezne kamate i to po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a s time da tužitelj na utuženi iznos od 3.393,32 EUR ima pravo na zakonsku zateznu kamatu od dana kada je njegov odštetni zahtjev odbijen, dok na iznose iz t. II. izreke presude ima pravo na zakonsku zateznu kamatu od dana nakon datuma dospijeća predmetnih računa.

33. Odluka o troškovima postupka iz t. IV. izreke presude temelji se na odredbama čl.154. st.1., čl.155. i čl. 164. st. 1. i 2. ZPP-a s obzirom na djelomičan uspjeh stranaka u parnici pri čemu je tužitelj uspio s 93,36%, a tuženik sa 6,64%.

34. Tužitelju je priznat kao potreban za vođenje postupka zatraženi trošak zastupanja po odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23; dalje: OT), i to: za sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7. t. 1. OT-a) uvećan za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR, za sastav podneska od 7. svibnja 2018. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT-a) uvećan za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR, za sastav podneska od 17. svibnja 2022. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT-a) uvećan za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR, za sastav podneska od 1. rujna 2022. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. t. 4. OT-a) uvećan za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 62,50 EUR, za sastav podneska od 21. prosinca 2023. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. t. 4. OT-a) uvećan za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 62,50 EUR, za sastav podneska od 11. listopada 2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT-a) uvećan za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 22. svibnja 2018. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. t. 2. OT-a) uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 125,00 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 13. srpnja 2021. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 9. t. 5. OT-a) uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 62,50 EUR, za zastupanje na ročištu 5. rujna 2022. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR, za zastupanje na ročištu 7. prosinca 2023. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 8. travnja 2024. iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 12. veljače 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR te za pristup na ročište na kojem se objavljuje presuda u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. t. 3. OT-a) što uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) iznosi 125,00 EUR. Tužitelju je priznat i trošak za sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 89,32 EUR (čl. 1. i 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj 118/2018 i 51/23; dalje: ZSP i Tar. br. 1. t. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi – Narodne novine broj: 37/23 dalje: Uredba), kao i trošak uplaćenog predujma za provedeno vještačenje u iznosu od 400,00 EUR. Dakle, tužitelju je priznat parnični trošak u iznosu od 2.926,82 EUR.

35. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska od 7. veljače 2018. jer isti prema ocjeni ovog suda nije bio potreban u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a s obzirom da je predmetnim podneskom tužitelj dostavio potvrdu o uplaćenoj sudskoj pristojbi na tužbu, a što je mogao učiniti već prilikom podnošenja tužbe sukladno odredbama ZSP- a. Isto tako, nije mu priznat zatraženi trošak za sastav podnesaka od 29. rujna 2020. i 3. svibnja 2021. jer isti nisu bili potrebni za vođenje ove parnice u smislu gore navedene odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a. Nadalje, tužitelju nije priznat trošak za zastupanje na ročištu 22. svibnja 2018. u iznosu zatraženom prema Tbr. 9. t. 1. OT-a jer se radi o ročištu opisanom u Tbr. 9. t. 2. OT-a, niti mu je priznat trošak za zastupanje na ročištu održanom 13. srpnja 2021. u zatraženom iznosu prema Tbr. 9. t. 1. OT-a jer se radilo o ročištu opisanom u Tbr. 9. t. 5. OT-a. Zaključno, tužitelju nije priznat zatraženi trošak za sastav žalbe od 11. lipnja 2018. jer je tužiteljeva žalba odlukom Županijskog suda u Rijeci odbijena kao neosnovana.

36. Kako je tužitelj u postupku uspio s 93,36%, a tuženik sa 6,64%, primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a pripada mu pravo na naknadu parničnog troška u omjeru od 86,72% odnosno u iznosu od 2.538,14 EUR slijedom čega je odlučeno kao u t. IV. izreke presude. Odluka o zatraženoj zateznoj kamati na dosuđeni iznos troška temelji se na odredbi članka 151. ZPP-a, a visina stope određena je prema odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a.

Zagreb, 28. ožujak 2025.

SUTKINJA:

Aleksandra Gumzej

PORUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu, i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. U sporu male vrijednosti (do 6.636,14 EUR) presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Odluka se može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 1.,2.,4.,5.,6.,8.,9.,10. i 11. Zakona o parničnom postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.