Poslovni broj: Pn-8/2020-53

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici po sutkinji Zorani Matešić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice DA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Tomislav Miličević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković d.o.o., protiv tuženika Grad Velika Gorica, OIB:75834963344, Trg kralja Tomislava 34, Velika Gorica, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 16457179668, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Grgić Zovko, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 11. veljače 2025. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice, punomoćnice tuženika i punomoćnice umješača u smislu odredbe čl. 335. st. 4. ZPP-a, 28. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Grad Velika Gorica, OIB:75834963344, Trg kralja Tomislava 34, Velika Gorica da tužiteljici DA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] isplati iznos od 1.339,82 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 10. listopada 2019. pa do isplate, po stopi koja je do 31. prosinca 2022. određena za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice DA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da joj tuženik Grad Velika Gorica, OIB:75834963344, Trg kralja Tomislava 34, Velika Gorica isplati na ime imovinske štete na vozilu iznos od 2.094,79 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 10. listopada 2019. pa do isplate.

III. Nalaže se tužiteljici DA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da naknadi umješaču Euroherc osiguranje d.d., OIB: 16457179668, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282 trošak parničnog postupa u iznosu od 165,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 28. ožujka 2025. pa do isplate pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev umješača Euroherc osiguranje d.d., OIB: 16457179668, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282 za naknadu troškova parničnog postupka preko dosuđenog iznosa od 165,00 eura do zatraženog iznosa od 1.500,00 eura (za iznos od 1.335,00 eura) sa zakonskim zateznim kamatama od 28. ožujka 2025. do isplate odbijen kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tužiteljice DA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] za naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama od 28. ožujka 2025. pa do isplate kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 22. studenoga 2018. u Velikoj Mlaci, u Zamlačkoj ulici kod broja 45 stradala u prometnoj nezgodi kao vozač vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] te je tom prilikom zadobila tjelesne ozljede. Smatra da je za nezgodu odgovoran isključivo tuženik koji je suprotno prometnim pravilima o održavanju ceste propustio voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa odnosno tuženik je propustio sanirati izliveno ulje na cesti zbog čega je tužiteljica upravljajući vozilom doživjela prometnu nezgodu. U štetnom događaju tužiteljica je zadobila ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, a radi čega joj je pružena pomoć u Kliničkom bolničkom centru "Zagreb" u Zagrebu. Zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i za tuđu pomoć i njegu tužiteljica prvotno u tužbi potražuje iznos od 15.000,00 kn/1.990,84 eura. Nadalje navodi, da joj je u prometnoj nezgodi na njezinom vozilu marke Dacia Logan, godina proizvodnje 2004., nastala šteta, pa potražuje na ime imovinske štete na vozilu iznos od 15.461,93 kn/2.052,15 eura.

1.1. Dana 9. listopada 2019. obratila se odštetnim zahtjevom tuženiku, koji nije donio adekvatnu odluku o osnovanosti zahtjeva, pa tužiteljica sukladno članku 1103. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 – dalje ZOO) potražuje zakonske zatezne kamate od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, odnosno od 10. listopada 2019., pa do isplate.

1.2. Predlaže tužbeni zahtjev prihvatiti u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava odgovornost za nastalu štetu, te smatra da tužiteljica ničim nije dokazala da je do prometne nezgode došlo iz razloga što je bilo izliveno ulje na cesti. Nadalje, navodi da iz potvrde Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaja Velika Gorica broj 511-19/36/6-P-523/2018. od 29. ožujka 2019. sačinjene nakon izvršenog očevida prometne nezgode ne proizlazi niti se igdje spominje izliveno ulje, a da je uzrok prometne nezgode uistinu bilo izliveno ulje, isto bi opazili policijski službenici prilikom očevida te bi to kao bitnu činjenicu i uzrok prometne nezgode naveli u predmetnoj potvrdi. Ističe prigovor doprinosa tužiteljice vlastitoj štete i jer iz potvrde potvrde postaje [adresa] proizlazi da tužiteljica nije koristila sigurnosni pojas, a što je ista bila obvezna sukladno članku 163. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Osporava i visinu tužbenog zahtjeva neimovinske i imovinske štete.

2.1. Slaže se s tužiteljicom za provođenjem medicinskog vještačenja u okviru kojeg se predlaže ispitati i utvrditi bi li u prometnoj nezgodi nastale i u kojoj mjeri predmetne ozljede da je tužiteljica bila vezana.

2.2. Tijekom postupka tuženik je istaknuo prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice u odnosu na imovinsku štetu na vozilu s obzirom da je vlasnik predmetnog vozila FA.

2.3. Predlaže tužbeni zahtjev tužiteljice odbiti u cijelosti, te navodi da ne traži trošak parničnog postupka.

3. Podneskom treće osobe (umješača) od 26. studenoga 2021. Euroherc osiguranje d.d. izvijestio je sud o miješanju istog na strani tuženika s obzirom da ima pravni interes da tuženik uspije u parnici s obzirom da tuženik ima sklopljeno osiguranje s umješačem

– polica osiguranja od odgovornosti broj 804068010. Pridružio se navodima tuženika, a posebno navodu da iz dokaza dostavljenih uz tužbu ne proizlazi odgovornost tuženika, a posljedično niti umješača, te ističe prigovor isključive krivnje tužiteljice zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom. Ne spori da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, ali smatra da težina povrede ne opravdava dosudu pravične novčane naknade u utuženom iznosu. Pridružuje se i navodima tuženika glede imovinske štete na vozilu, te ističe nedostatak aktivne legitimacije tužiteljice u odnosu na imovinsku štetu na vozilu. Osporava tijek zatraženih zateznih kamata i predlaže sudu odbiti tužiteljicu u cijelosti s tužbenim zahtjevom i obvezati je na naknadu troškova parničnog postupka od presuđenja pa do isplate.

4. Raspravnim rješenjem ovog suda poslovni broj Pn- 8/2020 od 22. studenoga 2022. dopušteno je trećoj osobi Euroherc osiguranju d.d. sudjelovanje u ovoj pravnoj stvari kao umješač na strani tuženika ( list 56 spisa).

5. Tužiteljica je konačno specificirala tužbeni zahtjev podneskom od 15. veljače 2024. (list 96 spisa). Tužiteljica navedenim podneskom zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 1.339,82 eura i to po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova 950,00 eura, po kriteriju pretrpljenog straha 350,00 eura, za tuđu pomoć i njegu iznos od 39,82 eura, a za imovinsku štetu na vozilu iznos od 2.094,79 eura.

6. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem u potvrdu MUP-a, PU Zagrebačka, PP Velika Gorica od 29. ožujka 2019. (list 5 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 6-11 spisa), procjenu štete na vozilu Dacia Logan 1.4 MPI sačinjenu po Mobile ekspert (list 12-19 spisa), u odgovor na odštetni zahtjev od 30.10.2019. (list 21-22 spisa), u cjelokupni spis MUP RH, PU Zagrebačka, PP Velika Gorica broj 511-19/36/6-P-523/2018 vezano uz prometnu nesreću koji prileži ovom spisu, u policu osiguranja izvanugovorne odgovornosti Euroherc osiguranja broj:

804068010 (list 45 spisa), izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke u postupku (list 57 spisa), izvedeno je prometno vještačenje po vještaku dipl. ing. Goranu Husinec, te uvid u nalaz i mišljenje istog vještaka (list 64-71 spisa), saslušanjem vještaka dipl. ing. Gorana Husinca (list 85 spisa), u nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. Zvonimira Lovrića (list 91-92 spisa), u očitovanje vještaka dr. Zvonimira Lovrića od 24.10.2024. (list 105 spisa), i saslušanjem vještaka dr. Zvonimira Lovrića (list 115 spisa).

6.1. Sud nije izveo kombinirano-sudskomedicinsko vještačenje predloženo po umješaču u odnosu na vezivanje sigurnosnim pojasom, jer je isti taj dokazni prijedlog umješač istaknuo nakon zaključenja prethodnog postupka 1. rujna 2020., a umješač sukladno članku 206. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11.

– pročišćeni tekst 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) mora primiti parnicu u onom stanju u kakvu se nalazi u trenutku kad se umiješa u parnicu tj. isti ne može stavljati (nove) dokazne prijedloge odnosno one koje tuženik u dosadašnjem tijeku postupka nije predložio.

6.2. Napominje se da se tuženik u odgovoru na tužbu složio s tužiteljicom za izvođenjem medicinskog vještačenja u okviru kojeg se predlaže ispitati i utvrditi bi li u prometnoj nezgodi nastale i u kojoj mjeri predmetne ozljede da je tužiteljica bila vezana.

7. Punomoćnik tuženika i umješača na ročištu održanom 22. studenoga 2022. (list 56 spisa) su istaknuli prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice za štetu na vozilu s obzirom da iz potvrde MUP-a od 29. ožujka 2019. kao javne isprave proizlazi da je predmetno vozilo vlasništvo FA.

8. Ocjenjujući rezultate izvedenih dokaza u skladu s odredbom članka 8. ZPP sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice konačno specificira podneskom od 15. veljače 2024. (list 96 spisa) djelomično osnovan.

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete, imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, te imovinske štete na vozilu uzorkovane štetnim događajem od 22. studenoga 2018.

10. Na ročištu održanom 23. listopada 2024. ( list 104 spisa) stranke su učinile nespornim da cijena sata tuđe pomoći i njege iznosi 3,98 eura. Nadalje, nije sporna pasivna legitimacija tuženika niti da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji. Nadalje, nije sporno da osobno vozilo marke Dacia, registarskih oznaka [registarska oznaka] koje je proizvedeno 2004. u prometnoj dozvoli upisano kao vlasništvo FA. Podneskom od 16. rujna 2021. (list 44 spisa) tuženik je učinio nespornim da je kolnik na mjestu prometne nesreće bio prekriven nepoznatom tekućinom koja je bila sklizava.

11. Između stranaka je sporna aktivna legitimacija tužiteljice u odnosu na imovinsku štetu na vozilu, odgovornost tuženika za štetu, doprinos tužiteljice vlastitoj šteti, osnova i visina tužbenog zahtjeva, kao tijek i zakonske zatezne kamate zatražene dan nakon podnošenja odštetnog zahtjeva.

12. Uvidom u potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova Policijska uprava zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica od 29. ožujka 2019. (list 5 spisa) kojom se potvrđuje da se dana 22. studenoga 2018. dogodila prometna nezgoda utvrđeno je da je vozilo marke Dacia registarskih oznaka [registarska oznaka] koji je proizveden 2004. vlasništvo FA, te da prometna dozvola vrijedi od 23. siječnja 2018. do 22. siječnja 2019., kao i da DA koja je u prometnoj nezgodi sudjelovala kao vozač osobnog automobila [registarska oznaka] za vrijeme vožnje nije koristila sigurnosni pojas koji je ugrađen u vozilu.

13. Uvidom u spis Policijske postaje Velika Gorica broj 511-19-36/6-P-523/2018 utvrđeno je da iz Zapisnika o očevidu proizlazi da je predmetnog dana 22. studenoga 2018. na kolniku Zamlačke ulice nalazila neutvrđena skliska tekućina s početkom od PTM u smjeru JZ u dužini od oko 40 m, da je kolnik bio mokar i klizav, a što potvrđuje i fotoelaborat u boji koji prileži spisu, da tužiteljica za vrijeme vožnje nije koristila sigurnosni pojas koji je ugrađen u vozilu, te da je na tom području ograničenje brzine 40 km/h.

14. Tužiteljica saslušana kao stranka u bitnom je iskazala da se 22. studenog 2018. ujutro iz Zagreba vraćala kući, te se joj u jednom trenutku auto počeo nekontrolirano kretati po cesti. Ona je zakočila i onda je auto "odletio još jače". Nakon štetnog događaja sjeća se da se probudila u nekom autu, tada je pokušala izaći iz tog automobila, ali ljudi koji su se tamo nalazili nisu joj dali da se miče. Navodi da je tamo tada došla hitna i policija, te ju je hitna pomoć odvela u bolnicu Rebro. Sjeća se da joj je dano da puše radi testiranja na alkotest, te je bila negativna na tom testu i koliko se sjeća u automobilu joj se otvorio zračni jastuk. Ona misli da je u trenutku predmetnog štetnog događaja bila vezana sigurnosnim pojasom koji je ugrađen u vozilu jer ona se uvijek veže kad sjeda u automobil. U predmetnom štetnom događaju zadobila potres mozga, te je imala trzajnu ozljedu vratne kralježnice, a nakon predmetnog štetnog događaja bila je na bolovanju ali ne sjeća se točno koliko, te je išla na fizikalnu terapiju zbog zadobivenih ozljeda. Nakon prometne nezgode, s obzirom da živi sama dolazila joj je pomagati majka koja stanuje u [adresa], na način da joj je išla u dućan, skuhala, odvezla doktoru, te da joj je pomogla počistiti kuću. Vozilo koje je vozila u predmetnom štetnom događaju samo formalno glasi na njezinu majku, međutim ona ga vozi, te se brine o automobilu. Predmetni automobil ona je registrirala od svojih novaca. Predmetni automobil je isključivo koristila ona iz razloga što joj je majka taj automobil dala, jer ga je naslijedila nakon smrti svog oca, a ona je imala svoj automobil koji je koristila u to vrijeme. Put na kojem se dogodila prometna nezgoda je put kojim ona vrlo često vozi i međutim ona se dan prije tim putem nije kretala, te joj nije poznato da bi dan prije na tom put bilo ulje. Ona nije ništa uočila prije nego sto ne naletila na slizav teren, kao i to da je to cesta s obzirom na svoj oblik terena takva da se ne može istom brzo kretati. Ističe posebno da ona nije vidjela ulje na cesti, da je ona samo sa svojim automobilom prilikom vožnje osjetila da je auto "odletio" i da joj klizi, a da joj je netko rekao da je bilo ulje na cesti, a da ga ona nije vidjela. Predmetni automobil je Dacia Logan i misli da je mu je godina proizvodnje 2004. Ona je prije same prometne nezgode taj automobil vozila par mjeseci prije, te nije imala punomoć od majke za korištenje predmetnog automobila.

14.1. Sud je iskazu tužiteljice je poklonio vjeru u odnosu na dio u kojem je ista iskazivala o dinamici nastanka samog štetnog događaja, te u dijelu u kojem je iskazala da je u predmetnom štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede te joj je nakon nezgode pomagala majka jer je ista iskazivala životno, logično i uvjerljivo. U odnosu na dio u kojem je ista iskazala da misli da je bila vezana sigurnosnim pojasom sud njezin takav iskaz nije posebno cijenio s obzirom da se ista ne sjeća točno svih detalja nesreće.

15. Radi utvrđivanja dinamike nastanaka štetnog događaja i visine štete na vozilu izvedeno je prometno vještačenje po vještaku dipl.ing Goranu Husinecu. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl. ing. Gorana Husinec od 27. lipnja 2023. (list 64-77 spisa) proizlazi da se Dacia koja se kretala kolnikom Zamlačke ulice u Velikoj Mlaki, brzinom od 65 km/h do 88 km/h te je kotačima došla u kontakt sa neutvrđenom skliskom tekućinom na kolniku (izgledom i bojom na naftu). Uslijed naleta vozačica je izgubila kontrolu nad vozilom te je sletjela s ceste. Vozačica nije mogla očekivati niti vidjeti sklisku tekućinu na kolniku te neovisno od brzine kojom se kretala (da se kretala i 40 km/h) ne bi mogla zadržati vozilo upravljivim. Prilikom predmetnog štetnog događaja na vozilu tužiteljice je nastala totalna šteta jer je popravak iznosio više od 70% vrijednosti vozila. Vrijednost takvog vozila te starosti na dan nastanka štetnog događaja ukupno sa PDV-om iznosila je 2.327,55 eura, a vrijednost ostatka od 10% iznosila je 232,76 eura, te je prema tržišnim cijena u Republici Hrvatskoj šteta, sa zadržavanjem ostatka vozila, na dan nastanka štetnog događaja iznosila je ukupno s PDV-om 2.094,79 eura (15.783,20 kuna).

16. Vještak Goran Husinec na ročištu održanom 14. prosinca 2023. (list 85 spisa) iskazao je da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja. U odnosu na prigovore umješača vještak navodi da vrlo vjerojatno da bi oštećenja na vozilu bila manja da se tužiteljica kretala manjom brzinom, odnosno dozvoljenom brzinom od 40 km/h. Pri navedenoj vrsti sudara u pravilu pri manjim brzinama nastaju manja oštećenja, međutim ne možemo sa sigurnošću tvrditi da bi oštećenja bila manja jer bi vozilo izletjelo na drugom mjestu i na drugi način, te bi teoretski moglo doći do njegovog prevrtanja, pa bi u tom slučaju oštećenja opet bila velika. Mrlja prolivene tekućine se prostire na udaljenosti od nekoliko desetina metara prije mjesta sudara, te razvidno tome ne potječe iz predmetnog štetnog događaja, a i policija u zapisniku o očevidu nije navela da bi predmetno vozilo moglo ostaviti takav trag tekućine. U odnosu na prigovore tuženika vještak navodi da se iz stanja spisa odnosno fotoelaborata i skice jako dobro može vidjeti prostiranje tekućine, odnosno tekućina se prostirala na udaljenosti više od 100 metara od mjesta izlijetanja sa ceste. Na poseban upit punomoćnika umješača može li se očitovati detaljnije o vrijednosti spašenih dijelova tj. bi li karoserija bila "vrjednija" da se šteta dogodila pri brzini od 40 km/h vještak odgovora da kao što je naveo u odgovoru na podnesak umješača da se tužiteljica kretala brzinom od 40 km/h vrlo vjerojatno bi šteta na vozilu bila daleko manja, međutim to ne može sa sigurnošću utvrditi, jer ne zna na koji način bi se štetni događaj dogodio i da li bi se dogodio, a sve to ovisi o načinu na koji bi vozačica reagirala, odnosno upravljala vozilom. Kao što je naveo sa brzinom od 40 km/h tužiteljica bi uz dobro upravljanje mogla ostati na cesti te izbjeći nesreću, mogla bi sletjeti izvan ceste sa minimalnim oštećenjima, a mogla bi sletjeti sa ceste te prevrnuti vozilo zbog razlike u visini ceste i okolnog polja, jer je polje u depresiji u odnosu na cestu pa bi tako nastala jednako vrijedna ili možda čak i veća oštećenja. Sve navedeno zavisi o vozačkim vještinama tužiteljice i načinu na koji bi se snašla upravljajući u toj kritičnoj situaciji. Na poseban upit punomoćnika tuženice da li je tužiteljica na vrijeme mogla uočiti predmetnu mrlju da se kretala dozvoljenom brzinom vještak odgovara da vozačica je u predmetnim vremenskim uvjetima na oblačnom vremenu i vlažnoj cesti mogla uočiti mrlju, ali je vrlo teško prepoznati o čemu se radi, jer je ta naftna mrlja bila neočekivana za tužiteljicu. Naravno, kao što je naveo i prepoznavanje naftne mrlje jako ovisi o pažnji vozača i njegovom vozačkom iskustvu.

17. Ovaj sud je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Gorana Husinca u cijelosti prihvatio s obzirom da je isti dan na temelju priležeće dokumentacije u spisu i po osobi koja raspolaže potrebnim stručnim i naučnim znanjima za utvrđivanje odlučnih činjenica, a tijekom saslušanja je obrazloženo otklonio prigovore tuženika i umješača.

18. Dovodeći u vezu iskaz tužiteljice s dokumentacijom koja prileži spisu, te s izvedenim prometnim vještačenjem na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja ovaj sud je utvrdio da se prometna nezgoda na način da je dana 22. studenoga 2018. tužiteljica upravljajući osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka], u Velikoj Mlaci u Zamlačkoj ulici kod broja 45. s kotačima predmetnog vozila došla u kontakt sa neutvrđenom skliskom tekućinom na kolniku (izgledom i bojom na naftu) koja je bila slabo uočljiva sa mjesta vozača. Uslijed naleta tužiteljica je izgubila kontrolu nad vozilom i sletjela sa ceste. Sud je utvrdio da tužiteljica, neovisno o brzini kojom se kretala ne bi mogla zadržati vozilo upravljivim tj. i da se tužiteljica vozilom kretala pri brzini od 40 km/h vozilo je moglo izgubiti upravljivost bez ikakvog sudjelovanja u tome vozačice tj. tužiteljice. Također, po oblačnom vremenu i vlažnoj cesti vrlo je teško prepoznati o čemu se radi jer tužiteljica po redovnom tijeku stvari nije očekivala naftnu mrlju na kolniku, a budući da se mrlja prolivene tekućine prostire na udaljenosti od nekoliko desetina metara prije mjesta sudara, razvidno je da ista ne potječe iz predmetnog štetnog događaja. Osim toga, iz zapisnika o očevidu nigdje ne proizlazi da bi predmetno vozilo moglo ostaviti takav trag tekućine pa stoga ovaj sud zaključuje da je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja sukladno odredbi članka 1049. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018; dalje ZOO) u vezi s odredbom članka 1045. ZOO-a.

18.1. Odredbom članka 1045. ZOO pripisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Prema odredbi članka 1049. ZOO krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom.

18.2. Prema odredbi članka 26. stavak 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj: . 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 114/2022, 4/2023, 133/2023 – dalje ZC ) propisano je da su poslovi održavanja javnih cesta u smislu tog zakona između ostalog, planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste te ophodnja.

18.3. Dovevši u vezu nalaz prometnog vještaka sa utvrđenjima iz zapisnika o očevidu sud je utvrdio da je skliska tekućina na kolniku (izgledom i bojom na naftu) tj. masna mrlja isključivi uzrok nastanka predmetnog štetnog događaja jer se nalazila na kolniku u trenutku kada je tužiteljica, krećući se propisno po svojoj kolničkoj traci, naletjela vozilom na nju.

18.4. Sud zaključuje da je tuženikova obveza bila održavati predmetnu cestu, pri čemu sam tuženik u podnesku od 16. rujna 2021. (list 44 spisa) navodi da je tu svoju obvezu prenio na treću osobu. S tim u vezi ukazuje se na to da takvi navodi tuženika nisu od utjecaja i da činjenica što se područje grada [adresa] prostire na velikoj prostornoj površini ne može tuženika osloboditi odgovornosti.

18.5. Slijedom svega navedeno, ovaj sud zaključuje da je za predmetni štetni događaj odgovoran tuženik sukladno odredbi članka 1049. ZOO jer je propustio osigurati uklanjanje predmetne skliske tekućine (izgledom i bojom na naftu) odnosno masne mrlje s kolnika.

19. Na okolnost osnovanosti i visine tražbine tužiteljice izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku prof. dr. sc. Zvonimira Lovrića. Iz nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. sc. Zvonimira Lovrića, dr. med. od 7. veljače 2024. (list 91- 92 spisa) proizlazi da ozljede koje je tužiteljica zadobila su posljedica navedenog štetnog događaja. Liječena je konzervativno. U slučaju nevezivanja, može kod frontalnog naleta doći do sraza glave s vjetrobranskim staklom. Pri vezanju, sraza glave nema, te tada ne bi došlo do natučenja glave (pa i eventualnog potresa mozga). Dijagnoza potresa mozga je postavljena na temelju anamnestičkog podataka o gubitku svijesti u trenutku događaja, ne postoje ostali elementi, niti dijagnostičke pretrage koje bi upućivale na moguće posljedice toga stanja. Ranije stanje narušenog zdravlja koje bi moglo utjecati na stupanj oštećenja nije poznato. Pregledi fizijatra su s većim vremenskim odmacima, a tužiteljica nije obavila predloženi drugi set fizikalne terapije (zbog poslovnih obveza). Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i prema prirodi ozljede nije zaostalo trajnog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti. Takozvani primarni strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja bio je kratkotrajan i intenzivan. Takozvani sekundarni strah koji proizlazi iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica kao i ugroze pri stradavanju jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta kroz dva dana i manjeg kroz još 5 dana. Pretrpjela je i tzv. kasni strah u vidu nelagode i bojazni za vrijeme sudjelovanja u prometu oko 14 dana. Fizička bol jakog intenziteta trajala je 1 dan, srednjeg intenziteta oko 8 dana te manjeg intenziteta još oko 35 dana. Tuđa pomoć je bila potrebna po 1 sat dnevno kroz 10 dana. Njega nije bila indicirana. Naruženja nema.

20. Iz očitovanja vještaka Zvonimira Lovrića, dr. med. od 24. listopada 2024. (list 105 spisa) proizlazi da ozljede koje je tužiteljica zadobila su posljedica navedenog štetnog događaja. Liječena je konzervativno. U slučaju nevezivanja, može kod frontalnog naleta doći do sraza glave s vjetrobranskim staklom. Pri vezanju, sraza glave nema, te tada ne bi došlo do natučenja glave (pa i eventualnog potresa mozga). Dijagnoza potresa mozga je postavljena na temelju anamnestičkog podatka o gubitku svijesti u trenutku događaja, ne postoje ostali elementi, niti dijagnostičke pretrage koje bi upućivale na moguće posljedice toga stanja. Naime, sam potres mozga nema kliničkog značenja ukoliko nije zaostalo trajnih posljedica. Tako da posljedično "per anamnesis" primarno postavljene dijagnoze potresa mozga se ne može govoriti o posljedicama. Odluka o opravdanosti ili neopravdanosti dosuđivanja pravične naknade ne spada u područje ocjenjivanja sudskog vještaka medicinske struke - kirurgije i traumatologije. Pri izračunu trajanja straha i bolova je procjenjivao stanje samo na temelju same nesreće (glede straha) i istegnuća mišića vrata koje dovodi do mogućih bolova neposredno i tijekom liječenja. Podredno, isključio je nastanak potresa mozga i eventualnih glavobolja nakon udarca u glavu. Podredno, ne vidi razloga za promjenu svoje ocjene te ostaje pri mišljenju kao u svom prvom pisanom nalazu.

21. Vještak dr. Zvonimir Lovrić saslušan na ročištu dana 11. veljače 2025 (list 115 spisa) iskazao je da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja od 7. veljače 2024., te kod svog pisanog očitovanja na primjedbe iz podneska tužiteljice, tuženika i umješača od 24. listopada 2024. Na poseban upit punomoćnice umješača može li se očitovati gdje se iz prvotnog nalaza od 7. veljače 2024. vidi da nije kod tužiteljice uzeta u obzir ozljeda glave pri ocjenjivanju neimovinske štete, vještak odgovara da u prvom nalazu nije izrijekom to rekao, ali je naveo da pri vezivanju sigurnosnim pojasom ne bi došlo do natučenja glave. Time je otklonio bilo kakve posljedice natučenja glave koje se ovdje dogodilo. Posljedice u obliku glavobolje, vrtoglavice mogu nastati i nakon samo trzajne ozljede vratom, a da i ne bude udarca u glavu. Takve posljedice kod trzajne ozljede vrata mogu biti dugotrajnije nego posljedice samog natučenja glave.

21. 1. Vještak je potvrdio postojanje uzročno posljedične veze između štetnog događaja i zadobivene ozljede (istegnuće mišića vrata) te liječenja tužiteljice.

21.2. Ovaj sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Zvonimira Lovrića ocijenivši ga stručnim i objektivnim, a uzimajući u obzir činjenicu da je isti prilikom izračuna trajanja straha i bolova procjenjivao stanje samo na temelju same nesreće (glede straha) i istegnuća mišića vrata, izostanka postojanja trajnih posljedica te potrebe za tuđom pomoći i njegom, a na temelju priložene medicinske dokumentacije, pregleda tužiteljice, te u skladu s pravilima struke.

22. Nadalje, iako je odredbom članka 163. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ( Narodne novine broj 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, 145/2024 – dalje ZSPC) propisano da su vozač i putnici tijekom vožnje u motornom vozilu na sjedalima na kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi dužni koristiti pojas na način koji je odredio proizvođač sigurnosnog pojasa, ovaj sud nalazi da u konkretnom slučaju nema doprinosa tužiteljice vlastitoj šteti s te osnove sukladno odredbi članka 1092. ZOO. Naime, iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka proizlazi da je pri utvrđenoj dinamici nastanka predmetne prometne nesreće tužiteljica, i u slučaju da je bila vezana sigurnosnim pojasom, mogla zadobiti ozljedu istegnuća vratnih mišića, a koja ozljeda je opisana u medicinskoj dokumentaciji tužiteljice.

22.1. Stoga je sud utvrdio da nema doprinosa tužiteljice za nastalu štetu zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom pa je odbio i prigovore tuženika o doprinosu tužiteljice vlastitoj šteti.

22.2. Sud također cijeni da nema doprinosa tužiteljice u smislu odredbe članka 1092. ZOO zbog brzine upravljanja vozilom, a koji prigovor je isticao umješač. To iz razloga što je prometni vještak utvrdio da tužiteljica, u konkretnom slučaju, imajući u vidu karakteristike ceste, neovisno od brzine kojom se kretala, dakle čak i da se kretala i 40 km/h, ne bi mogla zadržati vozilo upravljivim.

23. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio kako je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi članka 19. stavak 2. ZOO, čime joj je prouzročena neimovinska šteta iz članka 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi članka 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede.

24. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je prije svega uzeo u obzir obrazložene kvalifikatorne okolnosti i to utvrđenu jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih boli, vrstu i lokalitet ozljeda, utvrđeni intenzitet i duljinu trajanja pretrpljenog straha, te je sud našao da sve činjenice i okolnosti slučaja, osobito imajući na umu dob tužiteljice i težinu zadobivene ozljede, opravdavaju dosuđenje iznosa od 1.300,00 eura kao pravične novčane naknade.

25. Pritom valja napomenuti da se sud odlučujući o visini pravične novčane naknade za nematerijalnu štetu vodio noveliranim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se prema pravnom shvaćanju broj Su-IV-47/2020-5 zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu nematerijalne odnosno neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).

26. Temeljem odredbe članka 1095. stavak 1. i članka 1089. stavak 2. ZOO-a, tužiteljici za 10 sati potrebne tuđe pomoći i njege pripada pravična novčana naknada. Kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijenama sata najniže plaćene kategorije rada, sud smatra primjerenom cijenu sata u iznosu 3,98 eura (čl. 223. ZPP- a), a koju visinu sata su stranke učinile nespornim (list 104 spisa) pa tužiteljici pripada pravo na tu naknadu u iznosu 39,82 eura.

27. Slijedom svega navedenog sud je utvrdio da tužiteljica ima pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 1.300,00 eura te imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 39,82 eura, dakle sveukupno na ime naknade štete iznos od 1.339,82 eura, a koju joj je štetu dužan naknaditi tuženik, te je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

28. Tužiteljici je na iznos od 1.339,82 eura (neimovinska šteta i imovinska šteta s osnova tuđe pomoći i njege) dosuđena zatezna kamata od 10. listopada 2019., odnosno od slijedećeg dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ( s obzirom da posljednji nalaz u odnosu na istegnuće mišića vrata datira od 11. prosinca 2018.), temeljem odredbe članka 1103. ZOO-a u vezi člankom 12. stavak 4. Zakona o obveznom osiguranju u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09; tako i VSRH u Rev-1770/15 od 11. travnja 2018.). Visina stope zakonskih zateznih kamatama određena je sukladno članku 29. stavak 2. ZOO.

29. U odnosu na tužiteljičin zahtjev za naknadu imovinske štete na vozilu ukazuje se da tužiteljica nije dokazala da je vozilo u trenutku štetnog događaja bilo u njezinom vlasništvu.

29.1. Odredbom članka 116. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 dalje ZVDSP) propisano je da se vlasništvo pokretne stvari stječe predajom te stvari stjecatelju u samostalan posjed na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije.

29. 2. Naime, iz dokumentacije koja prileži spisu, a što nije niti sporno između stranaka, proizlazi da je u vrijeme prometne nezgode 22. studenoga 2018. kao vlasnik vozila bila upisana FA.

29.3. Iskaz tužiteljice da predmetno vozilo samo formalno glasi na njezinu majku te da joj je majka dala predmetno vozilo o kojem se tužiteljica i brine i ima ključ, te činjenica da je tužiteljica platila procjenu štete na predmetnom vozilu, po ocjeni ovog suda ne dokazuje vlasništvo tužiteljice nad tim vozilom, a imajući u vidu odredbu članka 116. stavka 1. ZVDSP. Osim toga, tužiteljica u konkretnom slučaju nije priložila niti jedan dokaz da je tražbina naknade imovinske štete na vozilu prešla na nju pa je valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice u odnosu na imovinsku štetu na vozilu u iznosu od 2.094,79 eura sa zakonskim zateznim kamatama, te je odlučeno kao pod točkom II. izreke. (Pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske Su Iv-148/2018 od 15. lipnja 2018. pasivno legitimirana je osoba koja je u evidencijama Ministarstva unutarnjih poslova upisana kao vlasnik vozila u skladu s člankom 230. stavak 1. ZPP).

30. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 2. ZPP kojim je propisano da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

31. Slijedom navedenog, tužiteljici je prema zatraženom troškovniku (list 117 spisa) prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i poduzimanju pravnih radnji prema Tbr. 7., 8. i 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( Narodne novine broj 138/2023 - dalje Tarifa) dosuđen osnovan trošak parničnog postupka za slijedeće pravne radnje: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora prema Tbr. 32 Tarife od 100 bodova, sastav tužbe od 24. siječnja 2020. prema Tbr. 7/1 Tarife od 100 bodova, sastav podneska od 24. ožujka 2020. prema Tbr. 8/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 1. rujna 2020. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 9. rujna 2021. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, sastav podneska od 1. prosinca 2021. prema Tbr. 8/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 22. studenoga 2022. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 30. ožujka 2023. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, sastav podneska od 21. kolovoza 2023. prema Tbr. 8/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 14. prosinca 2023. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, sastav podneska od 15. veljače 2024. prema Tbr. 8/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 23. listopada 2024. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, sastav podneska od 22. studenoga 2024. prema Tbr. 8/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 11. veljače 2025. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, odnosno ukupno 1400 bodova. Cijeneći da je vrijednost jednog boda 2,00 eura, valjalo je tužiteljici priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 2.800,00 eura, a koji uvećan za trošak PDV-a od 25 % u iznosu od 700,00 eura, trošak prometnog vještačenja u iznosu od 464,53 eura, trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura, te, koje je bilo potrebno provesti radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja i visine tužbenog zahtjeva, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 43,47 eura te sudske pristojbe na presudu u iznosu od 43,44 eura, odnosno sveukupni iznosi od 4.316,89 eura. Međutim tužiteljici nije valjalo priznati trošak sastava podneska od 17. srpnja 2020., 26. travnja 2023. i 15. siječnja 2024. iz razloga što isti nisu bili potrebni u ovom postupku naime uplata predujmova se s obzirom na e-komunikaciju odmah povezuje i vidi u predmetnom spisu, te trošak pristup na ročište za objavu presude 28. ožujka 2025. prema Tbr. 9/3 Tarife jer isti navedenom ročištu nije pristupio. Te trošak pristojbe preko priznatog iznosa od ukupno 86,91 eura do zatraženog iznosa od 213,09 eura jer je isti previsoko zatražen.

32. Umješaču je prema zatraženom troškovniku (list 103 i poleđina lista 115 spisa) prema Tarifi, dosuđen osnovan trošak parničnog postupka i to: pristup na ročište od 22. studenoga 2022. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 30. ožujka 2023. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, sastav podneska od 24. kolovoza 2023. prema Tbr. 8/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 14. prosinca 2023. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, sastav podneska od 22. listopada 2024. prema Tbr. 8/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište 11. veljače 2025. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova odnosno ukupno 600 bodova. Cijeneći da je vrijednost jednog boda 2,00 eura u trenutku donošenja odluke o trošku, umješaču je valjalo stoga priznat ukupan trošak parničnog postupka u iznosu od 1.200,00 eura, a koji uvećan za trošak PDV-a od 25 % u iznosu od 300,00 eura ukupno iznosi 1.500,00 eura.

33. S obzirom da je tužiteljica u konačnici u parnici uspjela u 69,5 % (osnov 100 %, visina 39 %), a umješač 80,5 % (osnov 100%, visina 61 %), umješaču su priznati troškovi parničnog postupka u omjeru od 11 % odnosno valjalo je umješaču dosuditi sveukupno iznos od 165,00 eura, te je odlučeno kao pod točkom III. izreke, dok se zahtjev umješača za naknadu troškova parničnog postupka preko dosuđenog iznosa od 165,00 eura do zatraženog iznosa od 1.500,00 eura (za iznos od 1.335,00 eura) sa zakonskim zateznim kamatama od 28. ožujka 2025. do isplate odbijen kao neosnovan, te je odlučeno kao pod točkom IV. izreke.

34. Odluka o kamatama na dosuđeni parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP koji se sukladno odredbi čl. 107. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 80/22) primjenjuje i na postupke pokrenute i prije stupanja na snagu istog, a u visini odrečenoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 29/18., 126/21., 114/22 i 156/22).

35. Zahtjev tužiteljice za naknadom parničnih troškova sa zakonskim zateznim kamatama od 28. ožujka 2025. pa do isplate odbijen je primjenom naprijed obrazložene odredbe ZPP, te je odlučeno kao pod točkom V. izreke.

Velika Gorica, 28. ožujka 2025.

Sutkinja:

Zorana Matešić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.