Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Stalna služba u Malom Lošinju

    Prekršajni odjel

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, Prekršajni odjel, po sucu toga suda Vladi Pleše, uz sudjelovanje Branke Pahljina, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ČĐ, radi djela prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN br. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24) iz optužnog prijedloga PU Primorsko-goranske, Policijske postaje Mali Lošinj s ispostavom Cres, broj: 511-09-26/05-2-23-1/2021 od 30. travnja 2021., temeljem čl. 182. t. 3. u svezi čl. 221. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, u nastavku PZ), u žurnom postupku, 28. ožujka 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljenik ČĐ, sin Č, rođ. **.**.1970. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], NSS, nezaposlen, razveden, otac jednog djeteta, državljanin RH, kažnjavan

    o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e

    da bi:

    17. travnja 2021. u 18:20 sati u [adresa], nasilnički se ponašao u obitelji prema svojoj kćerki IĐ dok se ista nalazila u društvu s prijateljem VĐ na način da je nepozvan pristupio njoj i VĐ upitavši VĐ "Tko si ti, što hoćeš od nje", a neposredno prije samo obraćanja iste je pratio niz ulicu dok su hodali, a obzirom na ranija nasilnička ponašanja prema njoj i majci IĐ ne želi imati nikakve kontakte s ocem, a koje ponašanje je kod kćerke IĐ izazvalo osjećaj straha, povredu dostojanstva i uznemirenost obzirom da su protiv okrivljenika u tijeku prekršajni i kazneni postupci u kojima je ona žrtva

    pa da bi time postupio suprotno čl. 10. st. 1. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivo po čl. 22. st. 1. istog Zakona.

    Temeljem čl. 140. st. 2. PZ, troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

    Obrazloženje

    1.Optužnim prijedlogom PU Primorsko-goranske, Policijske postaje Mali Lošinj s ispostavom Cres, broj: 511-09-26/05-2-23-1/2021 od 30. travnja 2021., stavljeno je na teret okrivljeniku ČĐ počinjenje prekršaja opisanog u čl. 10. st. 1. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po čl. 22. st. 1. istog Zakona.

    2.Okrivljenik ČĐ je na saslušanju iskazao da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Iznoseći svoju obranu navodi da se kritičnog dana nije nasilnički ponašao na način kako mu je to optužnim aktom stavljeno na teret već je prišao svojoj kćerci IĐ koja je bila u društvu s njemu nepoznatom mlađom muškom osobom te ju je upozorio da mu ne dolazi ispred kuće i da ne viče kao i da ga više ne poziva na mobilni telefon, te kada se on javi kćerka IĐ prekine razgovor. Priznaje da ju je jednom potjerao ispred svog ulaza obiteljske kuće i rekao joj da je smrdljiva cura. Na upit predstavnika tužitelja iskazuje da predmetnog dana uopće nije dolazio u nikakav razgovor niti se obraćao svojoj kćerci IĐ i njezinom prijatelju. Napominje da ga kćer izaziva da dolazi ispred njegove obiteljske kuće te kad izađe van ona pobjegne te mu stalno napominje da joj mora dati novce te ga sramoti po gradu.

    3.U provedenom dokaznom postupku saslušana je kao svjedok žrtva IĐ, svjedok GĐ, svjedok AĐ, djelatnica Centra za socijalnu skrb i svjedok VĐ te je provedeno vještačenje po vještaku Elizabeti Dadić-Hero, salnom sudskom vještaku psihijatrijske struke.

    4.Svjedok žrtva IĐ je na saslušanju iskazala da je predmetnog dana odnosno 17. travnja 2021. godine zajedno sa svojim prijateljem VĐ kretala se iz smjera Trga RH prema Veloj rivi. Kod trgovine "Bonaca" vidjela je svog oca ČĐ koji je stajao naslonjen na zid i pričao sam sa sobom. VĐ i ona su prošli kraj njega, te se ocu nije obratila obzirom da ima neugodna iskustva s istim i htjela je izbjeći bilo kakav kontakt. Primijetila je da ju je otac počeo pratiti te je rekla VĐ da ne želi da ju prati doma već da će sjesti na klupicu u blizini ugostiteljskog objekta " KĐ" u nadi da će se isti maknuti od njih, jer je znala da je njena majka u vrtu, a kako se kuća nalazi u neposrednoj blizini nije htjela da njen otac napadne majku. Smatrala je da će na javnom mjestu biti sigurna. Kad su VĐ i ona sjeli na klupicu otac joj je pristupio u vidno rastrojenom psihičkom stanju pričajući nepovezano i besmisleno te joj je počeo pričati o novcima, o tome da ako joj treba novaca da će joj dati novce , da što je ona njega zvala i slično. Napominje da s ocem nema nikakav kontakt niti ga zove putem mobitela. Istom je rekla da se makne od nje, da ga se boji te da ih ostavi na miru i zbog takvog ponašanja osjećala se uznemireno, ugroženo i u strahu za svoj život. Otac je nastavio dalje nepovezano pričati te ga je još jednom zamolila da se udalji od njih i da ih ne uznemirava, te je on i dalje to ignorirao, ali u jednom trenutku obratio se VĐ riječima: "Tko si ti i šta hoćeš od nje". Ponašao se kao da ona ne postoji. Otac ČĐ se nagnuo prema VĐ te je VĐ ustao bojeći se da ga njen otac ne napadne kao i ona, te se udaljila i nazvala policiju. Zbog takvog ponašanja svog oca bila je uznemirena jer se protiv njega vode kazneni postupci radi kaznenog dijela prijetnje i sprečavanja dokazivanja prema njoj. Smatra da je ocu potrebno liječenje jer je već duže vrijeme u narušenom psihičkom stanju i kao takav može biti opasan ne samo za nju već i za okolinu. Napominje da je od poznanika u više navrata čula da je njen otac u psihički rastrojenom stanju te se ponaša neprimjereno. Još jednom napominje da ju je strah oca te ju svaki puta prijatelji prate kući.

    5.Svjedok GĐ je na saslušanju iskazao da je obiteljski liječnik ČĐ, te u spis prilaže medicinsku dokumentaciju iz njegovog zdravstvenog kartona iz koje je razvidno da isti ima polimorfni poremećaj, boluje od ovisnosti o alkoholu, a da li u zadnje vrijeme konzumira alkohol ne može iskazati jer tu činjenicu ne zna. Zadnji puta je bio u ordinaciji 21. travnja 2020. kada je otpušten iz bolnice i od tada nije podizao nikakve lijekove niti je dolazio u ambulantu iako ima propisanu terapiju i kontrolu psihijatra trebao je obaviti u roku od mjesec dana od odlaska iz bolnicu koju također nije obavio.

    6.Svjedok AĐ, djelatnica Centra za socijalnu skrb Cres-Lošinj na saslušanju je iskazala da je Centar zaprimio 20. travnja 2021. godine prijavu od IĐ da ima neugodne susrete sa svojim ocem ČĐ, a događaj se dogodio 17. travnja 2021. te im je navela da ju je otac pratio, te se ponašao agresivno na način da je bio verbalno agresivan prema njoj i njezinom prijatelji VĐ, da ju je pratio i da se ona zbog takvo ponašanja svog oca osjećala uznemireno te da ju je strah. Uvidom u službenu dokumentaciju Centra je utvrđeno da je ČĐ dulji niz godina u tretmanu ovog centra na način da su dobivali obavijesti od Policijske postaje Mali Lošinj i to vezano za agresivnost ČĐ prema njegovoj kćerci IĐ. Zbog takvog učestalog ponašanja te nakon što su se obratili Borisovom liječniku obiteljske medicine dr. GĐ **.**.2020. isti im je dostavio potvrdu da je protiv ČĐ potrebno pokrenuti postupak, a za lišavanje poslovne sposobnosti, a vezano zbog duševnog poremećaja i poremećaja ponašanja uzorkovanih alkoholom, sindrom ovisnosti, šizofrenije, nespecificirana šizofrenija, a koju presliku potvrde prilaže u spis. Postupak za lišavanje poslovnih sposobnosti pri Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju pokrenut je 25. svibnja 2020. godine te je provedeno vještačenje po vještaku dr. Daliboru Zupcu, 23. listopada 2020. koji u svom nalazu i mišljenju navodi da predlaže da se isti djelomično liši poslovne sposobnosti, a kako je i predloženu u prijedlogu Centra za soc. skrb Cres-Lošinj odnosno da se djelomično liši poslovne sposobnosti u slijedećim segmentima i to: poduzimanje radnji i poslova koje se odnose na zdravlje i liječenje, sklapati pravne poslove, samostalno raspolagati novcem, zaštita nekretnina i smještaj u odgovarajuću ustanovu. Doneseno je i rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju kojim je ČĐ djelomično riješen poslovne sposobnosti od 10. veljače 2021. na koje se ČĐ žalio.

    7.Svjedok VĐ na saslušanju je iskazao da je predmetnog dana tj. 17. travnja 2021. u popodnevnim satima sa svojom prijateljicom IĐ šetao po rivi od Trga RH prema autobusnoj stanici. U jednom trenutku IĐ je uočila svog oca kod trgovine "Bonaca" i rekla mu da će ih sigurno njezin otac pratiti. Nastavili su dalje hodati i IĐ se okrenula i vidjela da ih njezin otac prati te mu navela da ima neugodnosti s istim, da ga se boji. Rekla mu je da ne želi ići kući zbog majke već da sjednu na klupicu kod ugostiteljskog objekta "Max Bar". ČĐ nije poznavao i kad su sjeli na klupicu prišao im je ČĐ rastrojen i agresivnim tonom pitao IĐ trebaju li joj novci na što je ona rekla da ne trebaju i zamolila ga da se makne. Nakog toga ČĐ je ponovno upitao IĐ "Tko ti je on i šta tu radi" misleći na njega na što mu je IĐ rekla da joj je prijatelj. Tada se ČĐ obraća njemu riječima "vozi ća" povišenim tonom na što se uplašio te se ustao i odmaknuo od njega bojeći se da ga ne udari, a IĐ je također ustala s klupice i pobjegla prema Trgu RH. Nakon toga ČĐ mu se ponovno počeo približavati na što mu je rekao da se odmakne od njega i da se prestane tako ponašati prema svojoj kćerci na što je ČĐ zastao i krenuo također prema Trgu RH, te se zaustavio kod zgrade suda. IĐ ga je pozvala putem mobitela i rekla mu da je obavijestila policiju te da čekaju dolazak policije. Nakon toga ČĐ je ponovno krenuo prema njemu i počeo mu se obraćati riječima da li njemu trebaju novci te mu počeo pričati "Zašto si pljuvao po mojoj mami i zašto si me htio udariti", a on mu je rekao da ga ne poznaje i da ga nije htio udariti na što mu je ČĐ povišenim tonom rekao "Hoćeš da ja tebe udarim" nakon čega se udaljio od istoga u strahu da ga uistinu ne bi udario. Na poseban upit iskazuje da je IĐ zbog takvog ponašanja bila uznemirena i izvan sebe, a ni njemu nije bilo svejedno radi takvog ponašanja. Ubrzo su došli policijski službenici, te se on udaljio svojoj kući.

    6.Vještak Elizabeta Dadić-Hero, stalni sudski vještak psihijatrijske struke u svom nalazu i mišljenju navodi da je kod okrivljenika prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji dijagnosticirana shizofrenija, a u kliničkoj slici tijekom pregleda okrivljenik je bio psihotičan i psihomotorno uznemiren. Najuočljiviji simptom shizofrenije je gubitak veze s realitetom i tada bolesnik postaje okupiran sumanutom idejama od kojih se ne može razuvjeriti. Često su prisutne sumanute i paranoidne ideje, a mogu se javiti i potpuno neobične i čudne ideje. Osobe koje boluju od shizofrenije imaju obmana osjetila, najčešće slušnim, u obliku ljudskih glasova. S glasovima može razgovarati, a često su glasovi neugodni i stvaraju veliku neugodu. Ponašanje i govor mogu biti nesvrsishodni, smeteni i netipični za bolesnika. Govor postaje nepovezan i teško razumljiv. Sumanute ideje, obmane osjetila i dezorganizirano ponašanje spadaju u tzv. pozitivne simptome bolesti. Kod bolesnika česti su i agresivni simptomi prisutni; sklonost bjesnim reakcijama, verbalna i fizička agresija kao što je i kod okrivljenika. U svom zaključku vještak navodi da okrivljenik boluje još i od shizofrenije, a u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio pod utjecajem alkohola. U vrijeme počinjena prekršajnog djela, kao i u njegovom ponašanju tempore criminis postoji osnova za redukcije njegovih sposobnosti shvaćanja vlastitih postupaka i upravljanja svojom voljom, bio je smanjeno ubrojiv (bitno smanjeno). Raspravno nije sposoban te postoji opasnost i od učina težeg prekršajnog djela (fazama dekompenzacije psihičke bolesti).

    7.U tako provedenom postupku, temeljem obrane okrivljenika, koja obrana je pravno irelevantna obzirom da je nakon iznošenja obrane sud zaprimio nalaz i mišljenje vještaka iz kojeg je razvidno da okrivljenik nije raspravno sposoban te provedenog dokaznog postupka odnosno iskaza saslušanih svjedoka, ovaj sud ne nalazi da su se u ponašanju okrivljenika, a kako je to navedeno u činjeničnom opisu optužnog akta, ostvarila obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret. Naime, iz činjeničnog opisa ne proizlazi da je u radnjama okrivljenika došlo do nasilničkog ponašanja jer nema intenziteta radnje koje bi se mogle podvesti pod nasilničko ponašanje, iako je tijekom dokaznog postupka saslušanja svjedoka bio prisutan ovlašteni tužitelj te je sukladno izjavama svjedoka ovlašteni tužitelj mogao mijenjati činjenični opis optužnog akta. Naime, VĐ ni ne ulazi u krug osoba u smislu odredbe čl. 8. st. 1. i. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a u činjeničnom opisu nigdje ne stoji da se okrivljenik obratio predmetnog dana svojoj kćerki, a sama činjenica da je okrivljenik pratio svoju kćer i VĐ ne predstavlja nasilničko ponašanje. Kako je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica pod biće odgovarajućeg prekršaja to sve odlučne činjenice moraju biti navedene u činjeničnom opisu, odnosno u radnjama okrivljenika proizlaze zakonska obilježja prekršaja i da bi ga se moglo proglasiti krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

    8.Troškovi postupka na temelju odredbe čl. 140. st. 2. PZ, iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 4. te t. 5. i 7. padaju na teret proračunskih sredstava suda.

    Mali Lošinj, 28. ožujka 2025.

    ZAPISNIČARKA

    SUDAC

    Branka Pahljina, v.r.

    Vlado Pleše, v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe na Visoki prekršajni sud RH, u roku od 8 dana, po primitku presude, putem Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju, Prekršajnog odjela, u dva istovjetna primjerka, bez naplate takse, na adresu [adresa].

    DOSTAVITI:

    1. tužitelju

    2. okrivljeniku

    3. spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.