Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-243/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Katiji Hrabrov, u pravnoj stvari tužitelja AB, [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćniku Draganu Mijoču, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mijoč i Bakić d.o.o. u Splitu, Velebitska 75, protiv tuženice FJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Brunu Perkoviću, odvjetniku u Splitu, Starčevićeva 13, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Psp-20/2022-29 od 14. siječnja 2025., dana 28. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja AB kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Psp-20/2022-29 od 14. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužena zasmetala tužitelja u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na način da je na dijelu kat. čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u nalazu vještaka ………. koji čini prilog i sastavni dio ovog rješenja, označenom kao lik slovima ………. samovlasno podignula betonski Zid duljine cca 7,85 m i visine cca 40 cm, pa se nalaze tuženoj da u roku Od 15 (petnaest) dana uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije učinjenog smetanja, na način da sa dijela kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naprijed navedenom nalazu vještaka ……….. označenom kao lik ……… ukloni prepreku u vidu postavljenog betonskog Zida u duljini od ……….visini od ……….. te joj se zabranjuje svako daljnje takvo ili slično smetanje posjeda tužiteljeve nekretnine.“

II. Nalaže se tužitelju da u roku 15 dana naknadi tuženoj trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.350,00 EUR (slovima: tisuću tri stotine pedeset eura)."

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio tužitelj pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijano rješenje preinači na način da se udovolji tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti, te da mu se naknadi parnični trošak zajedno s troškom sastava žalbe, koji popisuje, podredno da se isto rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. U žalbi ističe kako je sud prvog stupnja donio nepravilno rješenje koje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, da svoju odluku nije donio na temelju savjesne i brižljive ocjene dokaza kako zasebno tako i svih dokaza zajedno, a ni na temelju rezultata cjelokupnog postupka, kako je to propisano odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku, a niti rješenje sadrži obrazloženje u smislu čl. 338. navedenog Zakona. Nadalje, ističe kako je sud prvog stupnja u pobijanom rješenju iznio proizvoljne zaključke i stajališta, a za svoje zaključke ne iznosi niti jedan dokaz iz kojeg bi isti proizlazili, odnosno potpuno je nejasno na temelju čega zaključuje da tuženica nije izvršila čin smetanja. Sud prvog stupnja poziva se na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, a koji ne može biti temeljni dokaz, odnosno odlučna činjenica na koju bi sud prvog stupnja temeljio svoje zaključke, posebno što niti vještak Ivan Barbalić u svom nalazu i mišljenju nigdje ne navodi da tuženica nije izvršila čin smetanja posjeda, već je samo utvrdila položaj sporne čestice. Sud prvog stupnja je trebao utvrditi je li došlo do čina smetanja posjeda, što i sama tuženica priznaje u svom odgovoru na tužbu, te uzeti u obzir nalaz i mišljenje vještaka za graditeljstvo Josipa Šituma prema kojem izgrađeni zid ne može biti star više od pet godina, što je u skladu s navodima tužitelja. Osporava i troškove postupka dosuđene tuženici.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP).

5.1. Međutim, iako izvedene dokaze sud prosuđuje po slobodnom uvjerenju, dužan je stečeno uvjerenje opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima da bi se moglo provjeriti ima li takvo uvjerenje pravnu i činjeničnu osnovu, a što je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud i učinio. Stoga nije utemeljen prigovor tužitelja da bi prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP.

6. Pred sudom prvog stupnja nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 338. ZPP, na koju u žalbi također ukazuje tužitelj, budući da pobijano rješenje sadrži sve pretpostavke propisane navedenom zakonskom odredbom.

7. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ZPP, na koju u žalbi sadržajno ukazuje tužitelj, budući da pobijano rješenje ima razloga o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se isto može ispitati.

8. Prvostupanjski sud nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. istoga Zakona.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da ga je tuženica smetala u posljednjem mirnom posjedu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je samovlasno podignula betonski zid duljine cca 7,85 m i visine cca 40 cm, da joj se naloži uspostaviti ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije učinjenog smetanja na način da ukloni prepreku u vidu postavljenog betonskog zida, te da joj se zabrani svako daljnje takvo ili slično smetanje tužiteljeve nekretnine.

10. Sud prvog stupnja je, na temelju izvedenih dokaza, prvenstveno utvrdivši da je tužba podnesena unutar prekluzivnog roka, utvrdio da je predmetna nekretnina u katastru upisana kao "Javno dobro putevi", da se nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi u posjedu tuženice i graniči s predmetnom nekretninom, da je tuženica izgradila betonski zid, koji prema nalazu i mišljenju vještaka za geodeziju Ivana Barbalića u potpunosti koincidira s katastarskom međom i cijelom svojom debljinom položen je na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa kako je sporni betonski zid tuženica izgradila na nekretnini koja je u njenom posjedu i čijom izgradnjom nije došlo do zadiranja u nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], to nije došlo do smetanja posjeda tužitelja od strane tuženice, slijedom čega je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

11. Odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 81/15 - pročišćeni tekst i 94/17 - dalje ZVDSP) propisano je koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, s tim da je prema čl. 22. st. 1. posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

12. U konkretnom slučaju tužitelj tvrdi da ga je tuženica izgradnjom betonskog zida smetala u posjedu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slijedom čega je tužitelj bio dužan dokazati čin smetanja, odnosno da je tuženica izgradila betonski zid na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da je posljednji mirni nesmetani posjednik navedene čestice.

13. Iz nalaza i mišljenja vještaka geodezije Ivana Barbalića, na koje tužitelj nije imao primjedbi, proizlazi kako je sporni betonski zid izgrađen na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u odnosu na koju nekretninu tužitelj ne traži posjedovnu zaštitu, odnosno koja nije predmet tužbenog zahtjeva, slijedom čega je pravilno sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

14. U odnosu na žalbene navode tužitelja kako sud prvog stupnja ne uvažava priznanje tuženice da je izvršila čin smetanja posjeda izgradnjom betonskog zida, valja reći kako tuženica nije osporavala izgradnju betonskog zida, ali je osporavala da bi tim činom zasmetala tužitelja u posjedu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], budući da je sporni zid izgradila na nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je potvrđeno i nalazom i mišljenjem vještaka geodezije.

15. Pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo i to odredbu čl. 154. st. 1. ZPP prilikom donošenja odluke o troškovima postupka.

16. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.

Zadar, 28. ožujka 2025.

Sutkinja

Katija Hrabrov