Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-256/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Prosenici, u izvanparničnom predmetu predlagatelja AL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Dijani Vulić, odvjetnici iz Splita, Trg Hrvatske zajednice 8, protiv protustranke AB, [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnici Ivani Gundulić, odvjetnici iz Splita, Gundulićeva 26A, radi utvrđenja naknade za zemljište, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1- 186/2022-22 od 7. siječnja 2025., 28. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba protustranke AB i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-186/2022-22 od 7. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

" I.Određuje se naknada u iznosu od 42.500,00 eura za nekretninu upisanu u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, označenu kao dio čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], površine 187 m2, prikazanu kao lik A u skici sudskog vještaka Petra Čorića od 17. studenog 2023., koja skica je sastavni dio ovog rješenja.

II. Dužna je protustranka u roku od 15 dana od dana donošenja ovog Rješenja isplatiti predlagatelju iznos od 42.500 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja Rješenja pa do isplate prema stopi određenoj člankom

29. Zakona o obveznim odnosima.

III. Dužna je protustranka u roku od 15 dana naknaditi predlagatelju troškove ovog postupka u iznosu od 827,08 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja odluke pa do isplate sukladno odredbi članka 29. ZOO- a."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavila protustranka zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

2.1. U žalbi ističe da je neprihvatljiv dio obrazloženja pobijane odluke da je provedba parcelacijskog elaborata obveza AB i da to predstavlja propust učinjen prije davanja Izjave o prijenosu zemljišta. U konkretnom slučaju radi se o prijenosu zemljišta temeljem odredbe čl. 171. Zakona o prostornom uređenju. Vještak geodetske struke je u svom nalazu i mišljenju naveo da je predlagatelj zatražio izdavanje građevinske dozvole kojom je propisana buduća građevinska čestica površine 606 m2 koja predstavlja dio čest. 473/2 k. o. [katastarska općina]. Izradom geodetske dokumentacije, koja je prilog dokumentaciji za građevinsku dozvolu, izvršena je rezervacija čestica u katastru i zemljišnoj knjizi te je njome predviđeno da će lik oznake ABCDEFGHA predstavljati buduću čest. 473/4 k. o. [katastarska općina] površine 187 m2, a koji dio po prostornom planu područja Sirobuja predstavlja dio buduće prometnice te da će nakon provedbe geodetskog elaborata diobe zemljišta biti formirana čest. 473/4 k. o. [katastarska općina]. Stoga da su nejasna utvrđenja prvostupanjskog suda kako na strani žalitelja postoje propusti i obveze kad je razvidno da se radi o postupku koji se pokreće i ovisi isključivo o inicijativi samog predlagatelja. Zato ne postoji obveza AB izrađivati ni provoditi nikakve elaborate već postoji dužnost predlagatelja da prije dobivanja lokacijske dozvole prenese prijeporni dio zemljišta u vlasništvo Grada koji ne podnosi ni prijedlog za uknjižbu prava vlasništva tog dijela jer je temeljem čl. 174. Zakona o prostornom uređenju propisano da je nadležno upravno tijelo dužno zapisnik o prijenosu zemljišta i parcelacijski elaborat pregledan i potvrđen u skladu s tim Zakonom te posebnim Zakonom kojim je uređena državna izmjera i katastar nekretnina, ako je isti potreban za prijenos zemljišta, dostaviti katastarskom uredu i zemljišnoknjižnom sudu radi provedbe po službenoj dužnosti. Postupak izdavanja građevinske dozvole još uvijek nije pravomoćno okončan što znači da nije izrađen niti geodetski elaborat kojim bi se formirala građevinska čestica slijedom čega isti nije niti mogao biti proveden u zemljišnoj knjizi . Stoga da čest. 473/4 k. o. [katastarska općina] površine 187 m[2] ne postoji jer nije formirana ni u katastarskom operatu ni u zemljišnoj knjizi. Radi toga sud da ne može i ne smije obvezati protustranku za isplatu naknade za nepostojeću česticu za koju je izvršen prijenos temeljem odredbe čl. 171. Zakona o prostornom uređenju pri čemu ističe da zahtjev za građevinskom dozvolom predlagatelj (hipotetski) može i povući bez da se taj postupak pravomoćno okonča, izrade svi potrebni elaborati i provedu u zemljišnoj knjizi. Osim toga, nije ni upisano pravo vlasništva AB niti se isto može upisati dok se prethodno ne provede gore navedeni postupak koji ovisi isključivo o predlagatelju. Prvostupanjski sud pogrešno obvezuje protustranke na isplatu zatezne kamate jer je sukladno odredbi čl. 172. st. 3. Zakona o prostornom uređenju propisano da je naknadu iz st. 1. i 2. tog članka jedinica lokalne samouprave, odnosno, osoba s kojom je sklopljen ugovor, dužna platiti najkasnije u roku od četiri godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora. Napominje se i kako je iznos određene naknade u toč. II. izreke neispravno napisan jer nema oznake odgovarajućeg broja centi.

3. U odgovoru na žalbu protistranke predlagatelj ističe da je žalba neosnovana, da su se stekli uvjeti za određivanje i naplatu naknade jer je AB bio dužan sukladno Zakonu o prostornom uređenju isplatiti predlagatelju naknadu za prenijeto vlasništvo zemljišta i to protekom dvije godine od dana prijenosa zemljišta u vlasništvo. Iz Izjave na zapisniku od 22. ožujka 2021. razvidno je da je predlagatelj prenio AB predmetno zemljište u vlasništvo te da je proteklo dvije godine od dana prijenosa. Sve i da se radi o roku od četiri godine to ne znači da predlagatelj svoj zahtjev ne može podnijeti i prije budući da pravno tumačenje jasne odredbe ne ide u smjeru kako to pogrešno prezentira žalitelj budući da je odredbom određen najkasniji rok, a ne rok prije čijeg isteka predlagatelj ne bi imao pravo tražiti isplatu naknade. Osim toga, vještak je jasno naveo da je urbanističkim planom baš na spornom dijelu predviđena prometnica pa je nedvojbeno da je obveza Grada bila da provede parcelaciju. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvenstveno valja istaći, a u odnosu na tvrdnju žalitelja istaknutu u pogledu iznosa određene naknade u toč. II. izreke rješenja da se radi o neispravno napisanom iznosu budući da nisu navedeni centi, odgovoriti je kako se doista radi o grešci u pisanju koja se sukladno odredbi čl. 342. u svezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11

– pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP) može u svako doba ispraviti od strane prvostupanjskog suda.

6. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. u svezi s čl. 381. ZPP ovaj drugostupanjski sud nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. istog Zakona.

7. Odredbom čl. 171. st. 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23 – dalje ZPU) propisano je da je vlasnik građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan prije dobivanja lokacijske dozvole, prenijeti jedinici lokalne samouprave u vlasništvo dio tog zemljišta koje je prostornim planom, koji određuje oblik i veličinu građevne čestice, određeno za građenje komunalne infrastrukture koja služi njegovoj građevnoj čestici ili građevini koja će se izgraditi na toj čestici.

8. Za preneseno zemljište iz čl. 170. i čl. 171. st. 1. tog Zakona, odnosno za osnovanu služnost iz čl. 171. st. 2. istog Zakona, vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta, odnosno u iznosu za koji je umanjena vrijednost nekretnine uslijed osnivanja služnosti (čl. 172. st. 1. ZPU).

9. Vlasniku prenesenog zemljišta iz čl. 170. i čl. 171. st. 1. tog Zakona pripada i naknada troškova izrade parcelacijskoga elaborata ako je isti bio potreban za prijenos zemljišta (čl. 172. st. 2. ZPU).

10. Naknadu iz st. 1. i 2. čl. 172. dužna je isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor najkasnije u roku od četiri godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora (čl. 172. st. 3. ZPU).

11. Prema odredbi čl. 173. st. 1. ZPU zemljište iz čl. 170. i čl. 171. st. 1. tog Zakona vlasnik prenosi izjavom o prijenosu zemljišta koju daje na zapisnik nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo). O prijenosu zemljišta se ne donosi upravni akt. 12. Ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište, nadležni sud ovu naknadu po zahtjevu vlasnika određuje u izvanparničnom postupku (čl. 175. st. 2. ZPU).

13. S obzirom na činjenicu da se pretežni dio žalbe bavi pitanjem tko je legitimiran za izradu parcelacijskog elaborata prvenstveno je ukazati žalitelju kako se radi o pravno neodlučnim tvrdnjama budući da je to pitanje regulirano odredbom čl. 172. st. 2. ZPU tumačenjem koje odredbe proizlazi da vlasniku prenesenog zemljišta pripada i pravo na naknadu troškova izrade parcelacijskog elaborata ako je isti bio potreban za prijenos zemljišta.

13.1. Prema tome, predlagatelj će za izradu parcelacijskog elaborata predujmiti navedeni trošak te će nakon toga po odredbi čl. 172. st. 2. ZPU imati pravo na naknadu tog troška.

14. Ovo tim više što tvrdnja žalitelja kako je došlo do rezervacije broja buduće čest. 473/4 k. o. [katastarska općina] površine 187 m[2] upućuje na zaključak da je postupak izrade parcelacijskog elaborata pokrenut.

15. Da je tome tako proizlazi i iz sadržaja zapisnika od 22. ožujka 2021. kada se konstatira kako je predlagatelj priložio geodetski elaborat broj 2020-32 od 15. prosinca 2020.

16. Premda se iz sadržaja odredba čl. 172. st. 2. ZPU nedvojbeno može zaključiti da je zapravo vlasnik prenesenog zemljišta obveznik izrade parcelacijskog elaborata jer je to u konačnici u interesu istog, to nadalje znači da je protustranka u obvezi istom naknaditi troškove izrade parcelacijskog elaborata, a koju zakonsku obvezu žalitelj uopće na spominje.

17. Niti okolnost tko podnosi prijedlog za uknjižbu prava vlasništva (čl. 174. st. 1. ZPU) također nije pravno odlučna u ovom konkretnom slučaju jer je predmet ovog izvanparničnog postupka isplata naknade sukladno odredbi čl. 175. st. 1. i 2. u svezi s čl. 172. st. 1. ZPU.

18. Posljedično tome, nije pravno odlučan ni navod žalitelja da još uvijek nije formirana čest. 473/4 k. o. [katastarska općina] površine 187 m[2] , a ovo stoga što obveza isplate naknade u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta ne ovisi o tome da li je parcelacijski elaborat proveden kroz zemljišne knjige ili ne.

19. Što se pak tiče roka iz čl. 172. st. 3. ZPU protustranka isti pogrešno tumači jer se radi o roku koji glasi "…najkasnije u roku od četiri godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora.".

20. Tom odredbom nije propisano da se ovakav prijedlog utemeljen na odredbi čl. 175. st. 2. ZPU ne može podnijeti prije isteka roka od četiri godine od dana prijenosa zemljišta već taj rok od četiri godine predstavlja zakonom propisani krajnji rok za isplatu naknade u ovakvim slučajevima.

21. Kako je u konkretnom slučaju predlagatelj na zapisnik od 22. ožujka 2021. dao Izjavu kojom predaje Gradu Splitu u vlasništvo za cijelo zemljište označeno kao novoformirana čest.472/4 k. o. [katastarska općina] površine 187 m[2] , a koja nekretnina je nastala od matične čest. 473/2 k. o. [katastarska općina], te koja nekretnina po katastarskim oznakama (dvojna izmjera) odgovara dijelu matične čest. 41 k. o. [katastarska općina] odnosno novoformiranoj čest. 41/1 k. o. [katastarska općina] te ovlašćuje Grad Split da bez njegovog daljnjeg sudjelovanja i odobrenja temeljem te Izjave može zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine, proizlazi da su se ostvarile sve zakonske pretpostavke za isplatu naknade predlagatelju od strane protustranke.

22. Pored toga, ukazati je žalitelju kako je rok iz čl. 172. st. 3. ZPU u konkretnom slučaju istekao 22. ožujka 2025.

23. Dakle, iz navedenog nedvojbeno proizlazi obveza protustranke za isplatu naknade za zemljište visina koje naknade je utvrđena po nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke Petra Čorića od 17. studenog 2023., a na koji stranke nisu imale nikakve primjedbe.

24. Konačno, suprotno navodima žalitelja, predlagatelj ima pravo na zakonsku zateznu kamatu i to od dana donošenja prvostupanjskog rješenja 7. siječnja 2025. pa do isplate jer je protustranka kao obveznik isplate navedene naknade bila dužna postupati savjesno i pošteno te isplatiti predlagatelju naknadu koja mu pripada po zakonu.

25. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti kao neosnovanu žalbu protustranke i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

Zadar, 28. ožujka 2025.

Sutkinja

Sanja Prosenica