REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj:Ps-312/2012-299

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Andrijani Markić Jurišić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice GČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Mirna Peršić Kučalo, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], GČE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], CČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Zorana Živković, odvjetnica u Zagrebu, RČ (Mirko) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], EČ (Mirko) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], LČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Josip Bilić-Prcić, odvjetnik u Zagrebu, Graščica 2i, SČ (ud.G) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ZČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Josip Bilić-Prcić, odvjetnik u Zagrebu, Graščica 2i, OČ (Mirko) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĆČ (Franjo) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Marija Erdelez, odvjetnica u Zagrebu, Zavrtnica 28, HČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], UČ (r. V) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], BČ (C) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Josip Bilić-Prcić, odvjetnik u Zagrebu, Graščica 2i, ŠČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i GČEI (ranije ŠČ) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi donošenja presude koja zamjenjuje ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 12. veljače 2025. u prisutnosti stranaka BČ, ŠČ i UČ te punomoćnika stranaka Mirne Peršić Kučalo, Zorane Živković, Josipa Bilića Prcića i Marije Erdelez, 28. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev usmjeren na donošenja presude koja zamjenjuje ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom slijedećeg sadržaja:

"Ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme sa zaštićenom najamninom Članak 1.

Najmodavci daju najmoprimcu u najam trosobni stan u I. (prvom) katu lijevo zgrade u [adresa], sa nusprostorijama, koji je upisan u vlastovnici B zemljišno- knjižnog uloška [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), u naravi stan od četiri sobe, djevojačke sobice, kuhinje, kupaonice, WC-a, predsoblja i ostalih zatvorenih prostorija, u površini od 124,37 m².

Članak 2.

Najmoprimac ima pravo u zgradi se koristiti pripadajućim tavanskim prostorom od 10 m², kao i podrumskim prostorom od 16 m² – koji pripadaju stanu, te zajedničkim prostorijama, uređajima i zemljištem zgrade.

Članak 3.

Stan ima pravo zajedno s najmoprimcem koristiti i suprug AČ, rođen 1938. godine, kao član obiteljskog domaćinstva najmoprimca.

Članak 4.

Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je iznos zaštićene najamnine za najam stana iz čl. 1. ovog Ugovora 94,29 EUR mjesečno.

Navedeni iznos najamnine najmoprimac će isplaćivati na način da svakom od tuženih kao suvlasnika isplaćuje razmjerni dio prema njihovom suvlasničkom omjeru do svakog 15. dana u tekućem mjesecu.

Najmodavci su dužni najmoprimcu dostaviti podatke o načinu i mjestu plaćanja njihovog dijela zaštićene najamnine u roku od 15 dana od dana sklapanja ovog Ugovora.

Članak 5.

Najmoprimac plaća osim najamnine i sve režijske troškove (utrošak vode, električne energije, plina, komunalne naknade i sl.), prema mjesečnim obračunima nadležnih službi te prema broju članova obitelji.

Članak 6.

Najmodavci daju u najam stan koji je predmet ovog Ugovora najmoprimcu u stanju u kakvom se nalazi na dan sklapanja Ugovora.

Članak 7.

Troškove redovitog održavanja stana (ličenje zidova, drvenine i dr.), kao i troškove sitnih popravaka unutarnjih instalacija vode, struje i dr. snosi najmoprimac.

Članak 8.

Najmoprimac stan može koristiti samo za stanovanje.

Najmoprimac ne može dati drugoj osobi stan ili dio stana u podnajam ili ga iznajmljivati za privatan smještaj osoba, te ne može u stanu obavljati poslovnu djelatnost.

Članak 9.

Ovaj Ugovor zaključen je na neodređeno vrijeme.

Članak 10.

Ugovorne strane preuzimaju prava i obaveze iz ovog Ugovora, kao i obaveze koje su utvrđene Zakonom o najmu stanova.".

r i j e š i o  j e

I. Odbija se zahtjev tužiteljice GČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadu troškova parničnog postupka.

II. Smatra se da su povučeni podnesci – troškovnici tuženika ĆČ (Franjo) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i CČ iz [adresa],

[adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

III. Nalaže se tužiteljici GČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi trošak postupka tuženiku ĆČ (Franjo) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u iznosu 186,63 Eur te tuženicima LČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ZČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i BČ (C) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u iznosu 712,50 Eur, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je ranija nositeljica stanarskog prava na predmetnom stanu te da je njezin suprug AČ, kao sunositelj tog prava, sklopio s Gradom Zagrebom, kao prodavateljem, ugovor o kupoprodaji istog 4. prosinca 1997. temeljem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne Novine" 27/91, 6/92, 8/92, 33/92, 43/92-pročišćeni tekst, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94, 29/94, 44/94, 47/94, 58/95, 103/95, 11/96, 76/96, 11/97, 103/97, 68/98, 163/98, 96/99, 120/00, 94/01, 78/02), pa kako je taj ugovor u postupku Ps-1275/1999 presudom od 24. srpnja 2009. utvrđen ništavim, to tužiteljica, s obzirom na sadašnji pravni položaj zaštićenog najmoprimca, konačno postavljenim tužbenim zahtjevom predlaže donošenje presude koja zamjenjuje ugovor o najmu tog stana sa zaštićenom najamninom sa sadržajem ugovornih odredaba pobliže opisanim u izrekci presude.

2. Tuženik BČ se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći u bitnom da tužiteljica nije suvlasnicima uputila zahtjev za sklapanje ugovora o najmu u skladu s čl.33.st.2. Zakona o najmu stanova ("Narodne Novine" 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18, 105/20; dalje:ZNS), da je upitan njezin status najmoprimca jer je položaj nositelja stanarskog prava na predmetnom stanu imala njezina majka PČ, koja je preminula **.**.1997., dok je tužiteljica bila evidentirana kao član njezina domaćinstva, a isto je tako upitno i pravo na plaćanje zaštićene najamnine jer su tužiteljica i njezin suprug vlasnici nekretnine – kuće, dvorišta, livade i voćnjaka upisane u zemljišnoknjižnom odjelu Vrbovec te da je od strane tužiteljice osnovan sudski polog na koji se plaća najamnina manja od iznosa pričuve, što je protivno čl.7.st.3. ZNS-a.

2.1. Tuženik ŠČ se protivi tužbi i tužbenom zahtjev navodeći da tužiteljica nije dokazala da bi njezini prednici imali stanarsko pravo stečeno prije 26. prosinca 1974. niti da bi imala pravo na zaštićeni najam.

2.2. Tuženik ĆČ osporava pravo tužiteljice na zaštićeni najam jer je u trenutku donošenja odluke Grada Zagreba kojom joj je priznat pravni položaj zaštićenog najmoprimca, tj. 5. studenog 1997., zajedno sa suprugom imala u vlasništvu useljive nekretnine, a ima ih i danas i to više nekretnina (pobliže opisano u odgovoru na tužbu od 30. lipnja 2015.), slijedom čega upućuje na čl.31.st.2. alineja 2. ZNS-a. Također ističe protivljenje preinakama tužbe učinjenim tijekom postupka, osporava izračun visine zaštićene najamnine s obzirom na različite podatke o površini spornog stana, broj bodova iz zapisnika o bodovanju jer nije utvrđen u skladu s Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine ("Narodne Novine" 40/97, 117/05), pogrešnoj etalonskoj cijeni građenja i koeficijentu iskoristivosti te nedostatku koeficijenta primanja i navodi da tužiteljica ne plaća redovno najamninu 2.3. Tuženici LČ, ZČ, BČ i ŠČ suglasno navode da je tužba podnesena izvan roka iz čl.33.st.2. ZNS-a, da se tužiteljica njima nije obratila sa zahtjevom za sklapanje ugovora te da se plaća najamnina niža od propisane jer se u izračunu u predmetu sudskog pologa R1- 531/2014 navodi da stan koristi 6 osoba, uz napomenu da se nije plaćao iznos obračunat u smislu čl.28. a ZNS-a.

2.4. Tuženici CČ, ĆČ, ŠČ i BČ navode da se za tavan i podrum, u odnosu na koje tužiteljica predlaže da se navedu u ugovor kao prostorije kojima se koristi, treba plaćati posebna naknada.

2.5. Ostali tuženici nisu se posebno upuštali u raspravljanje.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u z.k. izvatke, odluku Gradskog poglavarstva Grada Zagreba od 5. studenog 1997. i priznavanju stanarskog prava od 5. listopada 1994., izračune visine zaštićene najamnine, dopis Grada Zagreba od 5. listopada 2012., rješenje ovog suda R1-608/12 od 1. ožujka 2013. te R1-5331/14 od 25. srpnja 2014., presudu Županijskog suda u Zagrebu od 15. svibnja 2012. br. Gž-7371/09., rješenja o nasljeđivanju i to javnog bilježnika Jasne Žitko od 14. lipnja 2013. broj O- 4093/13., Općinskog suda u Imotskom od 27. prosinca 1976., 3. ožujka 1996. i 16. travnja 1996. broj O-292/75., Općinskog suda u Splitu od 18. rujna 2014. broj O- 2428/14., javnog bilježnika Vesne Kelečić od 10. rujna 2019. broj O-430/19, javnog bilježnika Slavka Remenarića od 22. rujna 2021. uz rješenje o ispravku od 5. studenog 2021. broj O-1082/21, javnog bilježnika Višnje Antoš od 28. rujna 2022. broj O-2098/22 i javnog bilježnika Kornelije Modrušan od 20. prosinca 2017. broj O-9445/17., zapisnik o bodovanju stana, rješenje o visini stanarine NO Općine Črnomerec od 1. veljače 1960., Ugovor o prodaji stana od 4. prosinca 1997., rješenje o izvedenom stanju od 27. svibnja 2014., Ugovor o korištenju stana od 29. lipnja 1964. i 25. kolovoza 1966., uplatnice, preslike predmeta Općinskog sud u Imotskom br. O.292/75, Općinskog suda u Zagrebu broj O-564/60, O-493/98 i O-5981/16 odnosno ovog suda R1-531/14 i predmet Ps-1275/99. te saslušao svjedoka AČ i tužiteljicu GČ.

3.1. Prijedlog tužiteljice da se izvrši uvid u predmet sudskog pologa – najamnina R1- 608/2012 nije prihvaćen jer sadržaj istog nije relevantan za predmet spora. Naime, pitanje plaćanja zaštićene najamnine u propisanoj visini nije odlučno jer nema dokaza da bi suvlasnici postupili u skladu s čl.22. u vezi s čl.19. ZNS-a.

3.2. Preostalu dokumentaciju sud nije posebno razmatrao i cijenio jer istu ne nalazi odlučnom za predmet spora.

3.3. Izvođenje dokaza uviđajem na licu mjesta i vještačenje na okolnost useljivosti pojedinih nekretnina, kao i saslušanje tuženika po tom pitanju, ukazalo se nepotrebnim nakon saslušanja tužiteljice i svjedoka AČ.

3.4. Preinake tužbe djelomičnom promjenom zahtjeva po pitanju sadržaja predloženih ugovornih odredaba sud je dopustio jer nalazi da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, u skladu s čl.190.st.3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19; dalje:ZPP).

4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s čl. 8.ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Iz dokumentacije u koju je izvršen uvid kao bitno proizlazi slijedeće:

-da je rješenjem Narodnog odbora općine Črnomerec od 1. veljače 1960. određena stanarina za predmetni stan za površinu 124 m2, time da je kao nositelj stanarskog prava evidentirana JČ, a kao davatelj stana-vlasnik OČ,

-da je između kućnog savjeta [adresa], kao vlasnika te KČ, kao nositelja stanarskog prava, zaključen 29. lipnja 1964. Ugovor o korištenju predmetnog stana u kojem su navedeni članovi domaćinstva i to TČ, supruga, ĐČ, kćer (ovdje tužiteljica) i FČ, sin, time da je u čl.16 ugovora navedeno da se stambeni prostor prema čl.30 i čl.31 Zakona o stambeni odnosima prenosi na KČ,

- da je između KČ, kao nositelja stanarskog prava i Stanoinvesta zaključen 25. kolovoza 1966. Ugovor o korištenju predmetnog stana u kojem se navodi površina 124,37 m2, kao i da je KČ nositelj stanarskog prava na temelju Ugovora zaključenog s kućnim savjetom 29. lipnja 1964. u vezi s presudom Kotarskog suda I br. 937/59,

-da predmetni stan, prema zapisniku o bodovanju od 29. ožujka 1988., ima površinu 124,37 m2 te je na istom kao nositelj stanarskog prava evidentiran KČ,

-da je Odlukom Gradskog poglavarstva Grada Zagreba od 5. listopada 1997. priznato stanarsko pravo PČ na predmetnom stanu (površina 124,37 m2), iz koje odluke proizlazi da je dosadašnji nositelj stanarskog prava bio KČ, a članovi domaćinstva su ovdje tužiteljica, kao kći te AČ, zet, i NČ, unuk,

-da je Odlukom Gradskog poglavarstva Grada Zagreba od 5. studenog 1997. tužiteljici priznat pravni položaj zaštićenog najmoprimca na predmetnom stanu (površina 124,37 m2) nakon smrti njezine majke PČ, time da su članovi njezinog domaćinstva suprug AČ i sin NČ, iz obrazloženja koje odluke proizlazi da je PČ imala stanarsko pravo na predmetnom stanu te da je preminula **.**.1997.,

-da je između AČ, kao kupca i [adresa], kao prodavatelja zaključen 4. prosinca 1997. Ugovor o kupoprodaji predmetnog stana temeljem čl.24 st.2 Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine,

-da je pravomoćnom presudom ovog suda od 24. srpnja 2009. broj Ps-1275/99 utvrđen ništavim Ugovor o kupoprodaji predmetnog stana zaključenog 4. prosinca 1997. između Grada Zagreba, kao prodavatelja i AČ, kao kupca, iz obrazloženja koje odluke proizlazi da je predmetni stan izuzet od nacionalizacije i stoga nije mogao biti predmetom kupoprodaje prema odredbama ZPS-a,

-da zaštićena najamnina za predmetni stan (za površinu 104,40 m2) iznosi 272,86 kn za šest osoba (izračun od 18. srpnja 2012.), 720,06 kn (za površinu 124,37 m2) za dvije osobe (izračun od 13. prosinca 2008.), 335,80 kn (za površinu 124,37 m2) za šest osoba (izračun od 6. prosinca 2013.), 94,29 eur (za površinu 124,37 m2) za dvije osobe (izračun od 13. listopada 2023.) odnosno 98,82 eur (za površinu 127,32 m2) za dvije osobe (izračun od 13. listopada 2023.),

-da su tuženici suvlasnici predmetnog stana,

-da je u odnosu na pojedine suvlasnike predmetnog stana postupak i nadalje u prekidu zbog nemogućnosti uručenja poziva suda da kao nasljednici preuzmu postupak, dok u odnosu na pojedine suvlasnike nasljednici, za sada, nisu poznati,

-da se na račun ŽČ uplaćuju iznosi zaštićene najamnine u visini kako je navedeno u dokumentaciji na l.737-752 spisa,

-da na ime tuženika ĆČ dolaze uplatnice za pričuvu na iznos 10,27 eur odnosno 10,26 eur,

-da je rješenjem od 25. srpnja 2014. osnovan sudski polog br. R1-531/14, a isto tako i rješenjem od 1. ožujka 2013. broj R1-608/14 po prijedlogu AČ protiv suvlasnika predmetnog stana, a radi plaćanja zaštićene najamnine, te je u predmetu

R1-531/14 naloženo izvršiti isplatu pologa korisnicima-suvlasnicima,

-da su tužiteljica i suprug AČ suvlasnici, svaki u ½ dijela, nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-z. k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište, livada i voćnjak površine 1350 hvati, te je rješenjem o izvedenom stanju od 27. svibnja 2014. ozakonjena pomoćna zgrada, prizemnica s jednostrešnim krovom,

-da je tužiteljica vlasnica u 3/64 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to z. k. č. br. [katastarska čestica] dvor pov. 182 m2 i z. k. č. br. [katastarska čestica] dvor pov.480 m2, 9/160 nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to z. k. č. br. [katastarska čestica] zgr Pridvrače, 3/40 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to z. k. č. br. [katastarska čestica], oranice te 9/80 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] Gornji Muć, veći broj zk čestica (l. 93),većina oranica, vinograd, šuma i pašnjak, a između ostalih 198/1 zgr-kuća, 198/4 zgr-kuća i 2398/6, dvor, zgrada dio kuće,

-da je suprug tužiteljice AČ suvlasnik nekretnine u Republici Sloveniji, k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] zgrada, tri etaže izgrađena 1971. (broj stanova jedan), zgrada jedna etaža izgrađena 1982. (broj stanova nula), čija je procijenjena vrijednost 45.633 Eur (l. 467-473).

6. Iskaz svjedoka AČ, supruga tužiteljice, sud je prihvatio kao iskren u dijelu iz kojeg kao bitno proizlazi da su roditelji tužiteljice napravili kuću na zemljištu u k. o. [katastarska općina] i tužiteljica je to naslijedila, da su on i tužiteljica to nastavili održavati te se u naravi radi o kući prizemnici od oko 70 m2 koja ima tekuću vodu i struju, dvije sobe u funkciji da se u njima može spavati, hodnik, kuhinju u kojoj se može pripremati hrana, wc i tuš, time da wc ponekad ne radi i kad ih nema dulje vrijeme, npr. po zimi, stvari se kvare i pucaju cijevi, a da je nekretnina u k. o. [katastarska općina] klet koju je on sagradio, ima struju i vodu putem bunara, površina iznosi 24 m2 i sastoji se od jedne prostorije i wc-a površine 1m2, dok kuhinje i kupaonice nema.

6.1. Sud je kao iskren prihvatio i iskaz tužiteljice u dijelu iz kojeg kao bitno proizlazi da nekretnine u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] izgledaju upravo onako kako ih je njezin suprug AČ opisao, da su njezin suprug i njegove 2 sestre imali kuću u [adresa] koja je prodana prije korone, a radilo se o jednokatnici - kući koja je imala normalnu kupaonu, kuhinju i prostorije u kojima se moglo spavati odnosno normalno stanovati.

7. Slijedom navedenog, u postupku je kao relevantno utvrđeno da su sunositelji stanarskog prava na predmetnom stanu bili roditelji tužiteljice, koji su to pravo očito stekli useljenjem, prema odredbama tadašnjeg Zakona o stambenim odnosima (Sl.list FNRJ 17/62), koje je pravo majka tužiteljice stupanjem na snagu Zakona o stambenim odnosima iz 1974. ("Narodne Novine" 52/74) zadržala, pa kako je majka tužiteljice u trenutku stupanja na snagu ZNS-a imala stanarsko pravo na predmetnom stanu, to je, u skladu s čl.30. ZNS-a, po samom zakonu stekla prava i obveze najmoprimca, kao i pravo sklopiti ugovor o najmu predmetnog stana u skladu s čl.31.st.1. ZNS-a, dok je tužiteljica, kao osoba iz čl.12. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne Novine" broj 51/85, 42/86, 37/88, 47/89, 22/90, 22/92, 58/93, 70/93, 99/96), stekla pravo upisati se u taj ugovor kao član njezina domaćinstva u skladu s čl.37.ZNS-a.

7.1. Napominje se da na pravni položaj majke tužiteljice odnosno tužiteljice ne utječe okolnost da ugovor o najmu nije zaključen, a nije relevantno niti pitanje da li se tužiteljica obratila vlasnicima predmetnog stana sa zahtjevom na sklapanje ugovora. Naime, odredbom čl.30. ZNS-a propisano je da stupanjem na snagu tog zakona prestaje stanarsko pravo osobama koje su ga stekle prema ranijim propisima i iste po samom zakonu stječu prava i obveze najmoprimca. Iz sadržaja odredaba ZNS-a proizlazi da se pravo najmoprimca stječe na temelju zakona, ispunjenjem zakonskih pretpostavki, a da zaključenje ugovora nije konstitutivni element za stjecanje tog prava, slijedom čega eventualnim propuštanjem roka za podnošenje zahtjeva za sklapanje ugovora o najmu nije moguće izgubiti pravo najmoprimca stečeno na temelju ZNS-a, posebice iz razloga što odredba čl.33. ZNS-a ne predviđa da bi propuštanje podnošenja zahtjeva za sklapanje ugovora imalo za posljedicu gubitak prava, niti je to predviđeno nekom drugom odredbom ZNS-a.

7.2. Također valja napomenuti da, prema čl. 38.ZNS-a, u slučaju smrti zaštićenog najmoprimca, prava i dužnosti istog prelaze na osobu navedenu u ugovoru o najmu stana, time da je najmodavac dužan s tom osobom sklopiti ugovor o najmu na neodređeno vrijeme s pravima i obvezama zaštićenog najmoprimca.

7.2.1. S obzirom da je majka tužiteljice, koja je stekla pravni položaj najmoprimca prema čl.30. ZNS-a, a time i pravo sklopiti ugovor o najmu istog, preminula nakon stupanja na snagu ZNS-a to su na tužiteljicu prešla prava i obveze njezine majke, a time i pravo sklopiti ugovor o najmu.

8. Međutim, sud nalazi da tužiteljica nema pravo ugovoriti zaštićenu najamninu jer su na strani njezine majke u trenutku stupanja na snagu ZNS-a postojale zapreke za sklapanje takvog ugovora u smislu čl.31.st.2.alineja ZNS-a – iz prihvaćenog iskaza svjedoka AČ proizlazi da su roditelji tužiteljice napravili kuću na zemljištu u k. o. [katastarska općina], koja je useljiva i tužiteljica je istu naslijedila - slijedom čega na tužiteljicu nisu mogla prijeći prava koja njezina majka nije imala, a to je pravo na zaštićeni najam.

8.1. Nadalje, iz prihvaćenog iskaza tužiteljice i njezinog supruga AČ proizlazi da na strani tužiteljice osobno, s obzirom na nasljeđivanje, i sada postoji zapreka za zaštićeni najam jer je kuća upisana u k. o. [katastarska općina] useljiva, a isto je tako bila useljiva i kuća u suvlasništvu njezina supruga u Sloveniji (koja je prodana).

8.2. Posebno se napominje da okolnost što se useljiva kuća (k. o. [katastarska općina]) nalazi odnosno nalazila se (kuća u [adresa]) izvan mjesta prebivališta tužiteljice sama po sebi nije odlučna jer je postavljanje kriterija vlasništva useljive kuće, kao zapreke za pravo na zaštićenu najamninu, rezultat stajališta da vlasništvo daje podlogu za zaključak o solidnom imovnom stanju najmoprimca, koji u takvoj situaciji ne bi imao pravo na zaštićenu najamninu jer je smisao iste rješavanje stambenog pitanja na privilegirani način za one najmoprimce čije je imovno stanje takvo da ne omogućuje rješavanje stambenog problema na neki drugi način, primjerice, kupnjom ili izgradnjom nekretnine ili putem najma sa slobodno ugovorenom najamninom, pa u situaciji kada najmoprimac ima u vlasništvu kuću ili stan, tada se pojam useljivosti, prema odredbi čl.31.st.2.alineje 2 ZNS-a, ne tumači kao realna mogućnost vlasnika da u toj kući odnosno stanu zadovoljava svoje stambene potrebe niti se procjenjuje odgovara li ta kuća odnosno stan potrebama njegove obitelji.

8.3. Također nije od utjecaja niti činjenica da je tužiteljica u zemljišnim knjigama upisana "samo" kao suvlasnica, a ne isključiva vlasnica (iako iz iskaza svjedoka AČ proizlazi da je isključiva nasljednica po osnovi nasljeđivanja) odnosno da je suprug tužiteljice bio "samo" suvlasnik, a ne isključivi vlasnik, kuće u [adresa]. Suvlasništvo useljive kuće, na kojoj ne postoje prava trećih osoba koja bi sprečavala suvlasnike u izvršavanju njihovih (su)vlasničkih ovlaštenja, imaju pravo raspolagati i koristiti se kućom, a način na koji će suvlasnici izvršavati svoja ovlaštenja odnosno konkretno urediti svoje međusobne odnose (čl.37.st.6. i čl.38.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, "Narodne Novine" 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) nije odlučan.

8.4. Napominje se i to da odredba čl.31.st.2.alineja 2 ZNS-a ne čini razliku između kuće u kojoj se stalno živi od one u koju se povremeno dolazi, već je jedini kriterij pitanje useljivosti, pa kako pojam useljivosti podrazumijeva, uopćeno govoreći, određeni stambeni prostor u kojem se može stanovati, sa više ili manje komfora, a iz iskaza tužiteljice i svjedoka AČ proizlazi da su potrebne prostorije u tim kućama u funkciji, to sud nalazi postojanje zapreke za pravo tužiteljice na zaštićeni najam.

8.4. Nadalje, okolnost da je suprug tužiteljice bio suvlasnik useljive kuće u [adresa], koja je prodana prije 2020. (prije korone), nikako ne upućuje na zaključak da bi prodaja njegove imovine isključila primjenu odredbe čl.31.st.2.alineja 2.ZNS-a. Naime, vlasništvo useljive nekretnine jednog od bračnih drugova predstavlja zapreku za pravo na zaštićenu najamninu, slijedom čega pozicioniranje istog u ugovor na mjesto osobe koja će zajedno sa najmoprimcem, ovdje tužiteljicom, koristiti stan, ne otklanja zapreku za pravo na zaštićeni najam.

9. Slijedom navedenog, kako majka tužiteljice nije imala pravo ugovoriti zaštićenu najamninu temeljem čl.31.st.2.alineja 2. ZNS-a, to na tužiteljicu u trenutku njezine smrti nisu mogla preći prava koja nije imala, tj. pravo iz čl.38.st.1. i 4. ZNS-a, pa kako zapreke za pravo na zaštićenu najamninu postoje i danas na strani tužiteljice s obzirom na useljivost kuće (k. o. [katastarska općina]), uz činjenicu da je suprug tužiteljice bio suvlasnik useljive kuće u [adresa], to je tužbeni zahtjev usmjeren na donošenje presude koja zamjenjuje ugovor o najmu predmetnog stana sa zaštićenom najamninom valjalo odbiti i odlučiti kao u izreci presude temeljem čl.31.st.2. alineja 2. u vez s čl.33. ZNS-a.

11. S obzirom da je tužiteljica izgubila parnicu odlučeno je kao u stavku I. izreke rješenja.

11.1. Tuženici ĆČ i CČ u propisanom roku od 8 dana nisu postupili po pozivu suda od 12. veljače 2025. da podnesak - troškovnik predan u spis na ročištu dostave u elektroničkom obliku i stoga je odlučeno kao u stavku II. izreke rješenja temeljem čl.106. a st.6. ZPP-a u svezi Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji ("Narodne Novine" 139/21, 27/23 i 39/24) i Pravilnika o radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23 i 9/24) j

11.2. Prilikom donošenja odluke o zahtjevu tuženika ĆČ za naknadu troškova postupka sud je, s obzirom na odluku stavku II. izreke rješenja, imao u vidu zahtjev istog sadržan u pojedinim podnescima, pa su troškovi odmjereni u skladu s Tbr. 7-8 i 46 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i čl.154.st.1. ZPP-a i to za sastav odgovora na tužbu i podnesaka od 6.5.2020. po zatraženih 66,36 Eur te za sastav podneska od 2.3.2017. iznos od 16,59 Eur, uz pdv u iznosu 37,32 Eur – sveukupno 186,63 Eur, slijedom čega je odlučeno kao u stavku III. izreke rješenja.

11.2.1. Tuženiku ĆČ nije priznat trošak sastava podneska od 18.2.2022. i žalbe jer isti nisu bili potrebni za vođenje parnice, u skladu s čl.155.st.1. ZPP-a.

11.3. Tuženicima LČ, ZČ i BČ trošak je odmjeren temeljem čl.154.st.1. ZPP-a te Tbr.7-9 i 46 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za pristup na ročišta 30.6.2021. i 6.6.2019. te sastav podneska od 30.6.2021. po 25,00 Eur te za sastav podnesaka od 28.11.2023. i 6.2.2024. i pristup na ročišta 12.9.2024. i 12.2.2025. po 100,00 Eur, uz uvećanje prema Tbr.40 za 20% u iznosu 95,00 Eur i pdv u iznosu od 142,50 Eur – sveukupno 712,50 Eur.

11.3.1. Gore navedenim tuženicima nije priznat trošak za ročište 19.1.2019. jer isto nije zakazano niti održano.

U Zagrebu, 28. ožujka 2025.

SUDAC:

ANDRIJANA MARKIĆ JURIŠIĆ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u elektroničkom / pisanom obliku u roku od 15 dana računajući od dana primitka, putem ovog suda na županijski sud.

DNA:

1. odv. VČE

2. odv. Zorana Živković

3. odv. Josip Bilić Prcić

4. odv. Marija Erdelez

5. osobno stranke VČ, GČE, RČ, DČ, SČ, OČ, HČ, UČ,

ŠČ, VČEI