Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51 000 Rijeka

Poslovni broj: Pn-264/2019-62

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po nacrtu sudskog savjetnika Gorana Maršića, po sucu toga suda Damiru Vinketi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice UBN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoj po punomoćnici Maji Buljan Gržetić, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri, Rijeka, radi naknade štete, na glavnoj i javnoj raspravi održanoj 14. listopada 2024., temeljem članka 335. stavka 1. i 4. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP-a) po objavi dana 28. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747 da tužiteljici UBN, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 860,75 EUR kn (osamsto šezdeset eura i sedamdeset pet centa) na ime neimovinske štete s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 11. veljače 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 01. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, kao i da isplati iznos od 115,40 EUR kn (sto petnaest eura i četrdeset centa) na ime imovinske štete s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 28. ožujka 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužiteljice iznad dosuđenog u stavku I. izreke ove presude pa do iznosa u visini od 2.414,92 EUR (dvije tisuće četiristo četrnaest eura i devedeset dva centa).

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 970,84 EUR (devetsto sedamdeset eura i osamdeset četiri centa) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 28. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

i

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe kao u podnescima tužiteljice od 28. prosinca 2020. i 22. svibnja 2023.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 04. srpnja 2019. podnijela tužbu navodeći kako je 30. studenog 2018. doživjela težu ozljedu vozeći se kao suvozač u automobilu marke Fiat Tipo, reg. oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljao vozač i vlasnik UB. Nezgoda se dogodila u [adresa] u [adresa] u jednom lijevom zavoju. Ista je bila vezana sigurnosnim pojasom i u jednom trenutku nagnula se ulijevo pri čemu je automobil naglo zaokrenuo u zavoj, nakon čega je osjetila snažnu bol u lijevoj strani trupa. Boli su se pojačavale da bi 02. prosinca 2018. odvezena u KBC Rijeka, Lokalitet Sušak a do tog trenutka je pila tablete protiv bolova. Tamo joj je utvrđen prijelom prednjeg luka VI. rebra. Drugi dan odvezena je na pregled obiteljskom doktoru te joj je preporučeno mirovanje i lijekovi protiv bolova. Liječenje je završeno krajem siječnja 2019. Trpjela je jake fizičke boli različitog intenziteta, ostale su joj trajne posljedice u vidu boli u rebrima, osjeća promjenu vremena, kod same nezgode trpjela je strah uslijed jake boli kao i tijekom liječenja, bila joj je potreba tuđa pomoć i njega, te je uzimala analgetike i prijevozne troškove. Tužiteljica se obratila tuženiku izvansudskim odštetnim zahtjevom od 11. veljače 2019. ali je odbijen kao neosnovan. Predlaže da se naloži tuženiku isplatu ukupnog iznosa u visini od 17.550,00 HRK na ime naknade neimovinske i imovinske štete kao i naknadu parničnog troška.

2. Tuženiku odgovoru na tužbu osporava da bi tužiteljica dana 30. studenog 2018. godine zadobila tjelesne ozljede vozeći se kao suvozač u vozilu reg. oznake broja [registarska oznaka]. Osporava da se tužiteljica mogla ozlijediti na način koji je opisan u tužbi, što posebno potvrđuje činjenica da tužiteljica uz tužbu nije dostavila niti jedan pravno relevantni dokaz kojim bi potkrijepila i dokazala svoju tvrdnju da je zadobila bilo kakve tjelesne povrede u prethodno navedenom vozilu. Tuženik ističe da se uzročna veza ne predmnijeva nego je tužiteljica, dužna dokazati postojanje uzročne veze, a što tužiteljica, nije učinila. Tužiteljica se javila liječniku tek dva dana nakon što je navodno zadobila ozljede vozeći se u vozilu reg. oznake [registarska oznaka]. Zbog prethodno navedenog tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Osporava navode da bi tjelesna ozljeda koju je tužiteljica navodno zadobila opravdavala dosuđivanje novčanog iznosa te osporava osnovanost i visinu zatražene naknade za tuđu pomoć i njegu te ističe da je ista također postavljena u neopravdano visokom novčanom iznosu. Neosnovano je traženje naknade ove štete prema cijeni sata koje naplaćuju stručne ustanove jer ta cijena sata ne predstavlja ovaj vid štete budući su u istu uključeni i troškovi poslovanja ustanove, a sve budući se cijelo poslovanje ustanove financira iz naplate predmetne cijene sata tuđe pomoći i njege. Osporava kao neosnovan i zahtjev za troškova puta i liječenja, obzirom da tužbi ne prileže dokazi iz kojih bi se mogla utvrditi osnovanost i visina navedenog zahtjeva. Zakon o obveznom osiguranju u prometu nije propisao način određivanja naknade štete za tjelesne ozljede, zbog čega se u ovom predmetu imaju koristiti opća pravila o popravljanju neimovinske štete sadržana u ZOO/05, i to u odredbama čl. 19, 1046. i 1100. Iz navedenog proizlazi da je osigurani rizik tjelesne ozljede zapravo jednak povredi prava na tjelesno i duševno zdravlje, kao jednom od pod oblika povrede prava osobnosti kao neimovinske štete u objektivnoj koncepciji neimovinske štete. Tuženik osporava i zatraženi početak tijeka zakonske zatezne kamate na iznos neimovinske i imovinske štete koju tužiteljica potražuje od 11. veljače 2019. godine. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva uz naknadu parničnog troška.

3. Radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je proveo dokaze uvidom u zahtjev za naknadu štete od 11. veljače 2019. (list 8 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 9-13 spisa), uvjerenje PUPG Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove od 15. veljače 2021., preslika zdravstvenog kartona tužiteljice (list 69-219 spisa), proveden je očevid (list 230-232 spisa), provedeno je kombinirano sudsko-medicinsko i prometno vještačenje po stalnim sudskim vještacima Srećko Hlišću i dr. Valteru Stembergu (list 235-239, 242-250 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Darko Majiću (list 275-279 i 292 spisa).

4. Sud je sukladno čl. 8. ZPP-a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog postupka utvrdio kako je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. U ovom postupku je nesporno je da se 30. studenog 2018. dogodila nezgoda na način da je UB upravljao vozilom koje se nalaz u njegovom vlasništvu reg. oznaka [registarska oznaka], a u kojem vozilu se na suvozačkom mjestu nalazila tužiteljica.

6. Sporna je dinamika nastanka nezgode kao i uzročno- posljedična veza između nezgode i nastalih ozljeda, pri čemu su sporne i same tjelesne ozljede koje bi tužiteljica pretrpjela. Sporna je i pasivna legitimacija.

7. Uvidom u medicinsku dokumentaciju kao i presliku zdravstvenog kartona tužiteljice vidljivo je da je ista pretrpjela određene ozljede te je ista bila liječena u KBC Rijeka, lokalitet Sušak kao i putem svojeg doktora obiteljske medicine. Istoj je bila prepisivana medikamentna terapija.

8. Uvidom u odštetni zahtjev utvrđeno je da je tužiteljica isti podnijela tuženiku 11. veljače 2019. a kojeg je tuženik odbio dopisom od 05. ožujka 2019. (list 7 spisa).

9. Sud je kao vjerodostojne prihvatio sve pročitane isprave, s time da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima, kako materijalnim tako i personalnim.

10. Saslušana je tužiteljica koja u svome iskazu u bitnome navodi kako je 30. studenog 2018., negdje oko 11 sati, vozila sa UB, te kada je htjela uzeti ono što je kupila, bilo je strmo u zavoju pod 90 stupnjeva, odbila se te se udarila. Počela je plakati jer ju je strašno boljelo te je otišla kući. U subotu nije mogla više raditi pa je zvala UB da ju je slomio, a u nedjelju je zvala susjeda da ju vozi na hitnu. Susjed je došao kao i Milan jer nije mogao vjerovati. Na hitnoj su ju snimali i rekli joj da je puklo rebro. Ležala je i pila analgetike zbog bolova, jako je je boljelo zbog čega nije mogla disati. Radi se o jednoj strmini pa se ne može niti voziti puno brzo. Bila je vezana pojasom. Nije tada radila i nije bila na nikakvom bolovanju. Inače vježba a zbog ozljeda to više nije mogla. Nakon mjesec dana išla se ponovno slikati, pila je analgetike. Njezina doktorica je bila u Bakru jer se tamo prijavila pa bi onda iz [adresa] išla u Bakar, a na kontrole je išla u KBC Sušak. To se dogodilo u petak, bilo joj je sve gore i gore, u nedjelju najgore pa je onda u nedjelju išla na hitnu a ta joj se bol pojačavala. Uzimala je Lekadol 500mg i se uvijek plaća, možda je potrošila 50- tak kuna na to. Za odlaske kod liječnika, 4 puta na Sušak i 3-4 kod liječnice, moguće da je potrošila na gorivo. Na početku nije vozila a poslije se sama vozila. Sada normalno vozi. Inače ima osteoporozu. Do tada nije imala nikakvu frakturu u životu.

11. Saslušan je svjedok UB koji u svome iskazu bitnom navodi kako predmetnog dana nije zvao policiju jer nije znao što se dogodilo, tek drugi, treći dan je tužiteljicu boljelo pa je otišla na hitnu i ustanovili su da je slomila rebro. Išli su iz Crikvenice, on je vozio tužiteljicu kući koja stanuje u [adresa] u [adresa] u koju se skreće sa glavne ceste pod 90 stupnjeva, ona je htjela uzeti vrećicu sa zadnjeg sjedala i u tom je trenutku zajaukala. Otišli su kući i onda joj je javila da ju jako boli pa joj je rekao da ide slikati ako misli da je to potrebno. Ona je otišla u bolnicu gdje su ustanovili da je slomila rebro. Tog dana nije vozio brzo jer se trebalo skrenuti i još je i nizbrdo, normalno je vozio. To je bilo negdje oko podne, bio je fin dan, sunčan. Nije naglo kočio jer za to nije imao razloga. Fiat uno ima tvrda sjedala sa tvrdim naslonjačima, pa kako je tužiteljica pružila prema zadnjem sjedištu, lagano se okrenula i podigla se prema gore, a u tom momentu je skrenuo i ona je u tom trenutku udarila u njegovo sjedalo i to sa lijevim dijelom tijela. Tužiteljica je bila vezana. Zajaukala je kad se udarila. Da je znao da je slomila rebro pozvao bi policiju. Nju nije nisam vozio na hitnu, ona je sama otišla misli drugi dan.

12. Sud je iskaze tužiteljice i svjedoka UB ocijenio kao istinite, međusobno se podudaraju te ih sud smatra logičnim i životnim.

13. Iz provedenog kombiniranog sudsko-medicinskog i prometnog vještačenja a koje nalaze ovaj sud ocjenjuje kao objektivno i stručno rađenim, vještaci su u svojim nalazima i mišljenjima dali dostane razloge uz sva potrebna objašnjenja, detaljno su obrazložili svaki aspekt dane im zadaće, te ih sud smatra u potpunosti vjerodostojnim. Tako iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke Srećka Hlišća proizlazi kako nije moguće utvrditi kojom brzinom se vozilo kretalo i pod kojim polumjerom, te da u odnosu na zavojitost unutarnjeg ruba raskrižja, na putnike bi uslijed djelovanja horizontalne centrifugalne sile moglo djelovati bočno ubrzanje prema desnom boku vozila od oko 2,5 m/s2 i vertikalna centrifugalna sila usmjerena nadolje u odnosu na osobno vozilo, nasjedanja putnika nadolje, od oko 0,23 m/s2 do 0,42 m/s2. Ubrzanje je moglo biti između 2,51 m/s2 i 4,52 m/s2, odnosno tek nešto veće od horizontalnog, s time da bi rezultantni smjer djelovanja na tijela putnika bio pod kutom oko 5,1 do 5,3 stupnja desno i prema dolje.

14. Nalazom i mišljenjem vještaka dr. Valtera Stemberga proizlazi kako se napuknuće 6. rebra može nalaziti u uzročnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem jer se medicinski podaci tužiteljice o bolnosti lijeve strane prsnog koša u pogoršanju prilikom kašlja i dubljeg udaha uklapaju medicinski u neprekinutu kliničku cjelinu simptoma koji ukazuju na moguću ozljedu rebra, a dinamika predmetnog događaja u jednom dijelu omogućava nastanaka evidentirane ozljede 6. rebra lijevo. Napuknuće 6. rebra lijevo bez pomaka ulomaka mogli su dovesti do bolova odmah po ozljeđivanju, a nisu morali dovesti do teškog poremećaja disanja jer tim napuknućem jednog rebra nisu oštećena pluća niti ovojnice pluća tako da se tužiteljica s navedenim napuknućem 6. rebra lijevo zbog bolova mogla javiti liječniku dva dana nakon štetnog događaja. Napuknuće 6. rebra lijevo prema mehanizmu nastanka odgovara djelovanju mehaničke sile tupotvrde površine na područje 6. rebra lijevo. To područje lijeve strane prsnog koša na mjestu 6. rebra u dijelu prednjeg kraja rebra koji čini rebrani luk odgovara anatomski izbočenom dijelu prsnog koša koji može biti ozlijeđen djelovanjem mehaničke sile. Također proizlazi da napuknuće rebra nije nastalo padom kako je to navedeno u zdravstvenom kartonu jer bi prilikom pada sila djelovala na šire područje izbočenog dijela prsnog koša što bi nerijetko dovelo do napuknuća više rebara. Nastanak napuknuća rebra rezultat je dva čimbenika, uslijed postojećeg prirodnog oštećenja zdravlja u vidu bolesti osteoporoze te uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju. Omjer utjecaja pojedinog čimbenika je podjednak jer bez jednog čimbenika ne bi nastalo puknuće 6. rebra lijevo.

15. U postupku je provedeno i medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Darko Majiću a koji nalaz i mišljenje ovaj sud ocjenjuje kao stručan i rađen sukladno pravilima struke i vještina. Iz nalaza i mišljenja proizlazi kako je tužiteljica trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju jedan dan, srednjeg intenziteta pet dana i slabog intenziteta jedan mjesec. Primarni strah trajao je nekoliko minuta u trenutku ozljede, a sekundarni strah trajao je 14 dana dok trajnog straha nije bilo. Tužiteljici je također bila potrebna tuđa nestručna pomoć i njega dva sata tjedno kroz dva mjeseca za teže fizičke poslove. SOŽA i naruženja nisu utvrđeni.

16. Sukladno čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (NN broj NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 dalje: ZOO) šteta je umanjenje nečije imovine, sprječavanje njezina povećanja i povreda prava osobnosti. Temeljem čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, te će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Sukladno čl. 1089. st. 1. i 2. ZOO-a oštećenik ima pravo na naknadu obične štete, a visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo.

17. Iz kombiniranog sudsko-medicinskog i prometnog vještačenja utvrđeno je da je tužiteljica zadobila ozljede na način da je usred naglog okretanja vozila u [adresa] ista zadobila ozljede pri čemu je došlo do puknuća 6. rebra lijevo. Tako vještak Valter Stemberga navodi kako ozljedu koju je zadobila tužiteljica odgovara djelovanju mehaničke sile tupotvrde površine na područje 6. rebra lijevo te da takvo napuknuće kosti nastaje učinkom prekomjerne sile u odnosu na čvrstoću kosti. Vještak je predmetno iskazao sagledavajući medicinsku dokumentaciju tužiteljice kao i prethodno provedeno prometno vještačenje po vještaku Srećko Hlišću a koji je iskazao kretanje vozila prilikom prolaska zavojem raskrižja, odnosno utvrdio je na koji način je takvo kretanje utjecalo na putnike vozila, u konkretnom slučaju tužiteljica. Stoga je neosnovan navod tuženika da ne bi postojala uzročno-posljedična veza između kretnje vozila i nastalih ozljeda. Također je neosnovan prigovor tuženika da se tužiteljica javila liječniku tek dva dana nakon nastalih ozljeda budući iz nalaza vještaka Stemerga proizlazi da napuknuće 6. rebra lijevo bez pomaka ulomaka nisu morali dovesti do teškog poremećaja disanja jer tim napuknućem jednog rebra nisu oštećena pluća niti ovojnice pluća pa se tužiteljica mogla javiti liječniku dva dana nakon štetnog događaja.

18. Mišljenje je ovoga suda kako napuknuće 6. rebra lijevo nije odmah dovelo do razine bolova za koje bi tužiteljica odmah zatražila liječničku pomoć, već je životno da osoba odmah ne traži liječničku pomoć već da sa pogoršanjem bolova i generalnog zdravstvenog stanja ista uvidi da nešto ozbiljno nije u redu te da tek u tom trenutku potraži adekvatnu zdravstvenu pomoć. Tužiteljica je tako u svom iskazu navela kako ju je nakon štetnog događaja jako bolilo, u subotu da nije mogla raditi a da su ju u nedjelju odvezli u bolnicu.

19. Stav je ovoga suda kako je tužiteljica zadobila ozljede u vidu puknuća rebra u trenutku pokreta svojeg tijela prema stražnjem dijelu vozila, da je vozilo u kojem se nalazila naglo skrenulo u zavoju te da je došlo do navedene ozljede. Sve to utvrđeno je provedenim kombiniranim sudsko-medicinskim i prometnim vještačenjem, a posebice uzimajući u obzir i navod vještaka Stemberga da tužiteljica ima osteoporozu što drugim riječima znači veću krhkost kostiju, a koja bolest je doprinijela u samom nastanku ozljede.

20. Tuženik je osporavao visinu postavljenog tužbenog zahtjeva smatrajući da tako postavljena visina pravične novčane naknade u vidu povrede prava osobnosti nije ničim opravdano.

21. Naime, iz provedenog medicinskog vještačenja proizlazi da je tužiteljica trpjela bol jakog intenziteta jedan dan, bolove srednjeg intenziteta pet dana, a nakon čega slijede bolovi slabog intenziteta mjesec dana koji su se javljali u vidu zarastanja do potpune sanacije prijeloma rebra. Ovakvo mišljenje vještaka ovaj sud je u cijelosti prihvatio smatrajući kako je pravilno odmjerena razina bolova kao i vrijeme njihova trajanja, posebice uzimajući u obzir kako se ne radi o bolovima koji bi trajali dva mjeseca kako je to tužitelj naveo, a uzimajući u obzir intenzitet i jačinu pretrpljenih bolova. Vještak je bolove prikazao kumulativno naznačujući kako bolovi nisu bili svakodnevni tijekom cijele faze cijeljenja rebra.

22. Tužiteljica je nadalje navela kako je pretpjela jači strah uslijed jake boli kojeg je trpila nastavno tijekom samog liječenja. Vještak je u svome mišljenju naveo kako je primarni strah trajao nekoliko minuta u samom trenutku nastanka ozljede, dok je sekundarni strah slabog intenziteta trajao 14 dana od ozljede tijekom pregleda i liječenja. Vještak je također naveo kako je izostao sekundarni strah jakog intenziteta zbog ozljeda manjeg intenziteta, dok trajnog straha i zabrinutosti za zdravlje vještak nije našao. Mišljenje vještaka ovaj sud ocjenjuje objektivnim i u skladu sa provedenim dokazima smatrajući kako je vještak pravilno ocijenio trajanje pretrpljenog straha, a posebice obzirom je vještak prilikom ocjene uzeo u obzir subjektivno viđenje događaja tužiteljice, budući glede subjektivnih tegoba koje su psihičke naravi iste nema medicinski evidentirano. Sukladno čl. 250. ZOO-a sud izvodi dokaz vještačenjem kad je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Obzirom se radi o stručnoj osobi koja objektivno sagledava sve činjenice to je mišljenje ovoga suda kako je isti pravilno ocijenio trajanje straha a uzimajući u obzir sve provedene dokaze.

23. Vještak je u svome nalazu i mišljenju utvrdio kako ne postoji smanjenje životnog aktiviteta tužiteljice dok je tuđu pomoć i njegu ocijenio da je bila potrebna ukupno 2 mjeseca po 2 sata tjedno, a koje se odnosi na teže fizičke poslove.

24. Vještak je također naveo kako tuđa pomoć stručne osobe nije bila potrebna kao ni pojačana prehrana.

25. Iz nalaza i mišljenja dr. Majića također proizlazi kako naruženja kod tužiteljice nema kao ni smanjenje životnog aktiviteta obrazlažući da se radi o osobi staroj 60 godina aktivne dobi koja je zadobila udarac u toraks koji je trenutno izazvao lakšu tjelesnu ozljedu sa prijelomom jednog rebra. Navedene ozljede tako zacijele u potpunosti kroz dva mjeseca te ne ostavljaju trajne posljedice u vidu smanjenja životnog aktiviteta. Sa ovakvim mišljenjem u potpunosti se slaže i ovaj sud smatrajući kako je vještak dao dostatne razloge iz kojih nije utvrđen bilo kakav oblik naruženja kao i smanjenja životnog aktiviteta, a uzimajući sve činjenice utvrđene tijekom postupka.

26. Obzirom na sve ranije izneseno to je potrebno utvrditi koliko iznosi neimovinska šteta u vidu povrede prava osobnosti koja je nastala na strani tužiteljice. Ovaj sud je za potrebe izračunavanje visine neimovinske štete koristio Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002. broj: Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, izmijenjene na sjednici Građanskog odjela VSRH održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%.

27. Potrebno je naglasiti kako novčana naknada (pravična naknada) kojom se popravlja neimovinska šteta ne može se usporedno cijeniti kao i u slučaju pretrpljene imovinske štete budući se kod neimovinske štete radi o povredi prava osobnosti koje nije moguće egzaktno procijeniti u nekom novčanom iznosu, već se ocjenjuju sve utvrđene činjenice te intenzitet i težina pretrpljenih ozljeda/povreda. U tom smislu kod određivanja naknade neimovinske štete ne postoje kriterij po kojemu bi sud mogao odrediti visinu naknade, nego se odluka mora donijeti na temelju svih okolnosti konkretnog slučaja, vodeći pritom računa o tome da naknada prvenstveno treba biti pravična, te tako treba predstavljati adekvatan odgovor za učinjenu povredu, a da pritom ne smije dovesti do neosnovanog bogaćenja. Dosuđivanjem pravične novčane naknade mora se omogućiti osobi koja je pretrpjela određene štetne posljedice uspostavljanje odgovarajuće kompenzacije.

28. Ovaj sud je za svaki pojedini aspekt neimovinske štete isti novčano izrazio, odnosno odredio pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene bolove i strah.

29. Kod izračunavanja iznosa neimovinske štete sud se prvenstveno vodio Orijentacijskim kriterijima VSRH te nalazom i mišljenjem vještaka medicinske struke. Obzirom na navedeno to bolovi koje je pretrpjela tužiteljica izračunavaju se na način da objedinjuju bol jakog intenziteta u trajanju od 1 dan, bolove srednjeg intenziteta u vremenu od 5 dana, te bolove slabijeg intenziteta u vremenu od mjesec dana, odnosno po ocjeni ovoga suda tužiteljici bi sa aspekta pretrpljenih bolova pripadalo 710,75 EUR. Sud je prilikom određivanja pravične novčane naknade za pretrpljene bolove posebice imao u vidu izraženo stajalište u nalazu i mišljenju vještaka medicinske struke.

30. U odnosu na pretrpljeni strah, odnosno njegovo trajanje ovaj sud je ocijenio ispravnim zaključak vještaka da je primarni strah trajao nekoliko minuta u trenutku ozljede u vozilu, sekundarni strah slabijeg intenziteta od 14 dana, što bi po ocjeni ovoga suda tužiteljici sa aspekta duševnih bolova zbog pretrpljenog straha pripadalo iznos od 150,00 EUR. Sud smatra kako Orijentacijski kriteriji opravdavaju dosuđivanje iznosa kako je u istima i predloženo, uzimajući u obzir izraženo kumulativno izražen period pretrpljenog straha.

31. U odnosu na tuđu pomoć i njegu ovaj sud prihvaća mišljenje vještaka da je tužiteljici bila potreba nestručna tuđa pomoć i njega tijekom 2 mjeseca po 2 sata tjedno, odnosno sveukupno oko 16 sati. Budući se radi o nestručnoj pomoći i njezi to je ovaj sud ocijenio 1 sat u visini od 2,65 EUR, što bi ukupno iznosilo 42,40 EUR na ime tuđe nestručne pomoći i njege. Troškove liječenja u visini od 6,64 EUR kao i troškove puta od 66,36 EUR ovaj sud smatra osnovanim. Naime, vještak Valter Stemberga je u svome nalazu istaknuo kako se liječenje tužiteljice ogledalo u mirovanju i uzimanju medikamentne terapije, a što je vidljivo i uvidom u medicinsku dokumentaciju. Nadalje, budući je tužiteljica odlazila na preglede i pretrage to je istoj nastala imovinska šteta u visini od 66,36 EUR u pogledu troškova prijevoza kako u KBC Rijeka, tako i prijevoz obiteljskom liječniku dr. KB. Pribrajajući tako utvrđene iznose dolazi se do zaključka kako je tužiteljici pričinjena imovinska šteta u ukupnoj visini od 115,40 EUR.

32. Pribrajajući sve tako dobivene iznose, to se dobiva iznos od 976,15 EUR na ime naknade imovinske i neimovinske štete. Obzirom je u ovom postupku utvrđena odgovornost tuženika radi nastalih ozljeda, odnosno štetnog događaja, to je ovaj sud naložio tuženiku da tužiteljici isplati ukupan iznos od 976,15 EUR te odlučio kao u točki I. izreke ove presude, dok je u preostalom dijelu odbio tužbeni zahtjev te odlučio kao u točki II. izreke ove presude.

33. Sud je dopustio preinaku tužbe kao u podnescima tužitelja 28. prosinca 2020. i 22. svibnja 2023. sukladno čl. 190. st. 3. ZPP-a budući smatra kako je ono svrsishodno za končano rješenje spora među strankama.

34. Nije osnovan tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije budući je vozilo kojim je upravljao UB bilo osigurano od autoodgovornosti kod tuženika, a što tuženik nije ni osporavao.

35. Tuženik je osporavao i tijek zakonskih zateznih kamata na zatraženu neimovinsku štetu, a koje ovaj sud ocjenjuje neosnovanim. Naime, sukladno čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, dok je čl. 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne Novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14) propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Odštetni zahtjev podnesen je 11. veljače 2019. pa je stoga kamate trebalo dosuditi od tog trenutka.

36. Neosnovan je tuženikov prigovor zastare u odnosu na povišeni tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete budući je zastarni rok prestao teći od trenutka podnošenja tužbe, a preinaka tužbe ne prekida tijek zakonskih zateznih kamata sukladno već sada ustaljenoj sudskoj praksi.

37. Brižljivo ocjenjujući sve okolnosti temeljem čl. 155. st. 1. ZPP-a sud je tužiteljici priznao samo one troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice. Visina troškova odmjerena je sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/2018) i Tarife o nagradama i naknadi odvjetnika (NN 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022., 126/2022., dalje: Tarifa).

38. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a. Trošak parničnog postupka tužiteljice odnosi se na zastupanje po punomoćnicima, čiji je trošak sukladan Tarifi, uvećan za iznos PDV-a. Glede troškova tužiteljice u odnosu na radnje njezinog punomoćnika, ono se odnosi na sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, sastav 3 podneska u ukupnom iznosu od 600,00 EUR (28. prosinca 2020., 22. svibnja 2023. i 12. lipnja 2024. u pojedinačnim iznosima od 200,00 EUR sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife), za pristup ročištima u ukupnom iznosu od 800,00 EUR (09. veljače 2022., 23. veljače 2022., 03. veljače 2023. i 14. listopada 2024. u pojedinačnim iznosima od 200,00 EUR sukladno Tbr. 9. toč. 1. i toč. 7. Tarife), vještačenja u ukupnom iznosu od 1.089,42 EUR, trošak pribave zdravstvenog kartona u iznosu od 8,30 EUR, kao i sastav odštetnog zahtjeva 11. veljače 2019. u iznosu od 200,00 EUR, zajedno sa pripadajućim PDV-om u ukupnom iznosu od 450,00 EUR.

39. Tužiteljici je dosuđena naknada parničnog troška skladno odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a, pri čemu je sud cijenio kvantitativni i kvalitativni uspjeh stranaka u sporu. Tužiteljica je u odnosu na osnov potraživanja uspjela sa 100 % dok je u odnosu na visinu uspjela sa 29 %, što predstavlja uspjeh u sporu od 64,50 % (129 % : 2 = 64,50 % ). Tuženik nije uspio u odnosu na osnov zahtjeva dok je u odnosu na visinu uspio sa 71 %, što predstavlja uspjeh od 35,50 % ( 71 % : 2 = 35,50 % ). Umanjujući uspjeh tužiteljice uspjehom tužene, utvrđen je konačan uspjeh tužiteljice koji iznosi 29,00 %

40. Ne prihvaća se preostali dio zahtjeva u odnosu na sastav podnesak od 14. travnja 2022. budući je istim samo dostavljen dokaz o uplati predujma za vještačenje i pribavu zdravstvenog kartona a što predstavlja i obvezu tužitelja. U odnosu na preostali dio zatraženog troška za vještačenja napominje se da predujam koji nije iskorišten se vraća putem naloga računovodstvu. Rješenjem od 17. rujna 2019. tužiteljica je oslobođena od plaćanja sudskih pristojbi.

41. Budući je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično usvojen to je tuženik sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a dužan tužitelju isplatiti parnični trošak u visini od 970,84 EUR, pa je stoga sud odlučio kao u točki III. izreke ove presude.

42. Sukladno čl. 3. točki 11. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22, 88/22, dalje: ZOUE) fiksni tečaj konverzije je neopozivo fiksiran tečaj konverzije između eura i kune koji ima pet decimala, utvrđen uredbom Vijeća EU-a u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Temeljem čl. 2. st. 2. Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 85/2022) fiksni tečaj konverzije određen je na 7,53450 kuna za jedan euro.

43. Na dosuđeni trošak, dosuđena su i sporedna davanja u vidu zakonskih zateznih kamata. Odluka o plaćanju zateznih kamata na troškove parničnog postupka temelji se na čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22), pri čemu su zatezne kamate priznate od dana donošenja presude, jer tada tuženik u odnosu na plaćanje troškova postupka dolaze u zakašnjenje, pa sve do isplate.

44. Slijedom svega navedenog to je sud odlučio kao u izreci presude.

U Rijeci, 28. ožujka 2025.

Sudac:

Damir Vinketa

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu bez obzira što nije na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

Nacrt odluke izradio sudski savjetnik:

Goran Maršić