Pr-54/2022-20

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, temeljem prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste UC, u pravnoj stvari tužiteljice HC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po pun. Martini Radić Šunjić, odvj. u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, zastupan po pun.Katarini Zrilić, odvj. u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 5.ožujka 2025., u nazočnosti zam.pun. tužiteljice i pun.tuženika, a po objavi presude dana 28.ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Split OIB:51401063283, tužiteljici HC OIB [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana isplatiti razliku manje isplaćene naknade bruto plaće u ukupnom iznosu od 165,12 eura zajedno s pripadajućom:

– zakonskom kamatom koja na iznos od 20,87 EUR teče od 15. svibanj 2017.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 10,98 EUR teče od 15. lipanj 2017.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 17,51 EUR teče od 15. srpanj 2017.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 15,07 EUR teče od 15. kolovoz 2017.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 12,01 EUR teče od 15. rujan 2017.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 88,68 EUR teče od 15. listopad 2017. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1.1.2023. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 171,70 eura na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa] , sa zakonskom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 8.veljače 2022. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu kao medicinska sestra/tehničar u jedinici intenzivne skrbi na Klinici za bolesti, uha, nosa i grla s kirurgijom glave. Tužiteljici da je radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Sukladno odredbama KU-a, Dodacima KU-a i TKU-a tužiteljici da se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvarila pravo (za svaki sat odrađen u posebnim uvjetima rada, za posebnu odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, za svaki sat odrađen noću, za prekovremeni rad itd.). S obzirom na činjenicu da tužiteljica obavlja poslove radnog mjesta zdravstvenog radnika tužiteljica da je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 ZOR-a (NN 93/14, 127/17, 98/19) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik da je tužiteljici isplaćivao dodatke samo na redoviti rad dok joj na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.51. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.49. KU-a (NN 29/18), propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom). Odredbom iz čl.57. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.55. KU-a (NN 29/18) je propisano da zdravstveni radnik na klinici za kirurgiju za otežane uvjete rada ima pravo na uvećanje plaće za 25%, odnosno 28% od 01.rujna 2019.g. sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za otežane uvjete rada). Prema odredbi iz čl.59.a. Dodatka I. KU-a (NN 96/15), koja se primjenjuje od 01.listopada 2015.g., kao i odredbom čl.58. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja imaju pravo na dodatak na plaću u iznosu od 4%, odnosno 8% od 01.rujna 2019.g., sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi). Prethodne činjenice da imaju za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Prema tome, tužiteljica da ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 5 godina prije podnošenja tužbe do dana dostave podataka, jer tuženik nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, nije plaćao dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje.

2.U odgovoru na tužbu (koji tuženik dostavlja 31.srpnja 2024., iako mu je tužba uručena 15.veljače 2022.), tuženik je naveo kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Navodi da se protivi postavljenoj tzv. stupnjevitoj tužbi odnosno da nisu ispunjeni uvjeti za stupnjevitu tužbu te predlaže da sud pozove tužitelja da uredi tužbu sukladno odredbama čl.186b Zakona o parničnom postupku.

3.Tužiteljica je podneskom od 30. rujna 2024. sukladno raspravnom rješenju suda uredila tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označila iznos od 1.767,00 eura te zatražila isplatu toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 1.1.2017. do 30.9.2024. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 19,00 eura teče od 15. -og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate, te ujedno zatražila da se parnični trošak postupka isplati na račun punomoćnika tužiteljice.

3.1.Tuženik se usprotivio i tako uređenom tužbenom zahtjevu i to prvenstveno u pogledu toč.II kojom se traži isplata parničnog troška na račun punomoćnika tužitelja, smatrajući da se radi o preinaci tužbenog zahtjeva. Nadalje, u preostalom dijelu smatra je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan i nerazumljiv budući da tužitelj uređenim tužbenim zahtjevom utužuje zbroj svih potraživanja po različitim pravnim osnovama.

3.2.Konačno, nakon provedenog financijskog vještačenja te sukladno dostavljenom nalazu i mišljenju vještaka, tužiteljica je podneskom od 4.ožujka 2025. uredila i postavila tužbeni zahtjev na način kako glasi u izreci presude.

3.3.Na navedeni podnesak kojim se konačno uređuje tužbeni zahtjev, tuženik je naveo kako se protivi povlačenju dijela tužbenog zahtjeva te da se protivi točki II. predmetnog tužbenog zahtjeva na način da se trošak postupka isplati na račun pun. tužitelja. U odnosu na utuženu osnovu ističe kako tužitelj nije uspio u svim utuženim osnovama odnosno da nije uspio u većem dijelu tužbenog zahtjeva.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem obračunskih isprava za tužiteljicu, plana rada i evidencije o radnom vremenu, spisu drugih priloženih isprava te vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo.

5.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan na način kako je određeno u izreci odluke. Stranke su popisale parnični trošak.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom neisplaćene razlike plaće za otežane uvjete rada, za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom za sve odrađene sate; za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate; za bolovanje te naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora uzimajući u obzir stvarne iznose plaća.

7.Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 4.ožujka 2025., radi se o sporu male vrijednosti zbog čega je u postupku trebalo primijeniti odredbe čl.457 . - 467. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11-pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, u daljnjem tekstu ZPP) budući se tužbeno potraživanje odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi iznos od 1.320,00 eura (ranije 10.000,00 kn).

8.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN 92/19) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU).

8.1.Člankom 94. ZOR/14 propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

8.2.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Obračun dodatka na plaću za posebne uvjete rada valjalo je obračunavati sukladno čl.55. KU/18 i čl. 21. Dodatka II KU, dok je dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi predviđen odredbama čl.57. KU/18 u lk. 23. Dodatka II KU.

8.3.Temeljem odredbi čl.37. KU (NN 126/11) i čl.36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

8.4.Članak 57. st.1. KU propisuje da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću. Stavkom 2. propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima čija su radna mjesta i poslovi navedeni na popisu (čl. 58. KU). Na temelju članka 55. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12) i članka 21. Dodatka II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje (NN 92/19) radnik koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada ima pravo na dodatak na plaću. Člankom 66. i člankom 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/11), radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, ujedno je potonjim odredbama kolektivnog ugovora utvrđen popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji ostvaruju pravo na dodatak za otežane uvjeta rada. Na temelju članka 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) i članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) propisano je pravo na dodatak za otežane uvjete rada.

8.5.Temeljem članka 58. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (128/17) propisano je: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.“

8.6.Člankom 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14, propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

9.Sukladno prethodno citiranim odredbama, plaću tužitelja čini osnovna plaća s pripadajućim uvećanjima. Osnovna plaća ne postoji samo u redovnom radu, već se osnovna plaća tužitelju isplaćuje za svaki efektivno odrađeni sat, bilo u redovnome, bilo u prekovremenom radu, a svaki efektivno odrađeni sat se uvećava za one dodatke koji u tome satu postoje. Ova uvećanja se obračunavaju za sve sate u kojima su ostvareni i obračunavaju se od vrijednosti osnovne plaće te se ista kumuliraju ukoliko se ostvari pravo na više uvećanja budući ni iz jedne odredbe KU ne proizlazi da radniku to uvećanje pripada samo za ostvarenu redovnu satnicu, odnosno da se uvećanje plaće po osnovi prekovremenoga rada i uvećanje po osnovi otežanih uvjeta rada i drugih predmetnih dodataka međusobno isključuju. Dakle, zdravstveni radnici koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada prema KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu, kako proizlazi i prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH na sjednici Građanskog odjela održanoj 9. prosinca 2019.

10.Vještačenje na okolnost visine potraživanja tužitelja obavljeno je po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo Ines Lozić, a čije vještačenje kao stručno, argumentirano i objektivno ovaj sud prihvaća. Pri izradi nalaza i mišljenja korištene su obračunske isprave za isplatu plaće-naknade (platne liste) za razdoblje od 01.01.2017. do 31.03.2018. budući je tužiteljica prema navodima vještaka bila u radnom odnosu kod tuženika bila do 31.03.2018. Tako je vještakinja u tablicama, koje su sastavni dio nalaza i mišljenja, iskazala visinu potraživanja tužitelja po osnovi: dodatka za posebne uvjete rada i dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, na način da su utvrđeni sati na koje su navedeni dodaci obračunati na obračunskim listama te preostali efektivno odrađeni sati na koje predmetni dodaci nisu obračunati. Naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje izračunavaju se na bazi prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Za razdoblje od 01.01.2017. do 31.03.2018. tužitelju nije obračunavan dodatak za posebne uvjete rada te dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi na sate prekovremenog rada. Stoga, za razdoblje od 01.01.2017. do 31.03.2018. potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada iznosi 58,06 EUR, potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za odgovornost za život i zdravlje ljudi iznosi 11,39 EUR, manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, koji proizlazi iz neobračunatih dodataka na prekovremeni rad, iznosi 22,49 EUR, slijedom čega potraživanje tužitelja koje proizlazi iz neobračunatih dodataka na prekovremeni rad iznosi 91,94 EUR, a manje obračunata naknada za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad temeljem prosječne mjesečne plaće obračunate i isplaćene u prethodna tri mjeseca iznosi 73,18 EUR. Dakle ukupno potraživanje da bi iznosilo 165,12 eura.

10.1.Na takav nalaz i mišljenje vještaka u pogledu utvrđene visine stranke nisu imale posebne primjedbe.

11.Kako je tužiteljica podneskom od 4.ožujka 2025., sukladno obračunu vještaka, uredila tužbeni zahtjev, a kojem uređenju kao takvom se tuženik usprotivio, valjalo je raspraviti iznesene prigovore.

12.U konkretnom slučaju, tužiteljica je podnijela tužbu sa zahtjevom za isplatu razlike plaće na ime dodatka u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, te naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje, s time da će točan iznos odrediti nakon što tužena položi platne liste, raspored i evidenciju radnog vremena te kasnije po provedbi financijskog vještačenja, a sve jer ne raspolaže potrebnim podacima i znanjem za matematički izračun tražbine.

13.Kako se tuženik u odgovoru na tužbu usprotivio tzv. stupnjevitoj tužbi, sud je, a radi otklanjanja toga prigovora, raspravnim rješenjem od 24.rujna 2024. pozvao tužitelja da postupi u smislu čl.186b ZPP-a, odnosno da postavi potpuni i određeni tužbeni zahtjev, a sve pod prijetnjom iz čl.109 st.4 ZPP-a.

14.Tužiteljica je podneskom od 30.rujna 2024. postavila određeni tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označen iznos od 1.767,00 eura te zatražena isplata toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 1.1.2017. do 30.9.2024. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 19,00 eura teče od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate.

15.Konačno, a nakon provedenog vještačenja i zaprimanja vještakovog pisanog nalaza i mišljenja, tužiteljica je postavila konačni tužbeni zahtjev. Naime, tužiteljica sve do zaprimanja pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka nije mogla znati niti izračunati koje točne iznose joj tuženik duguje po osnovama koja ista u tužbi navodi i potražuje jer tužiteljica kao slabija strana iz radnog odnosa ne posjeduje znanja kojima bi precizno i točno postavila tužbeni zahtjev.

16.Tužiteljica je prvim uređenim zahtjevom zatražila isplatu iznosa od 1.767,00 eura za razdoblje od 01.01.2017. do 30.09.2024. Međutim, istog postavlja previsoko u odnosu na činjenice koje je sama tužiteljica mogla i morala znati, a to je: – da je u radnom odnosu kod tuženika bila do 31.03.2018., a potražuje isplatu do 30.09.2024.,- te da u utuženom razdoblju ne postoji potraživanje za rad noću, subotom, nedjeljom u drugoj smjeni i blagdanom.

17.Nakon što je tužiteljica zaprimila nalaz i mišljenje vještaka, konačno uređuje tužbeni zahtjev na način da se potražuje ukupan iznos od 165,12 eura i to za razdoblje od travnja do rujna 2017., dakle za samo 6 mjeseci, dok je tužbom i kasnijim podnescima zatražena isplata za ukupno 108 mjeseci.

18.Kada se uzme u obzir činjenica da je zatražena isplata za razdoblje kada tužiteljica nije bila uopće u radnom odnosu kod tuženika kao i kada se uzme u obzir činjenica da je zatražena isplata po osnovi koju tužiteljica nije ostvarila ni odradila (za rad noću, subotom, nedjeljom u drugoj smjeni te blagdanom), određeni tužbeni zahtjev iz podneska od 30.rujna 2024. je očito previsoko i preširoko postavljen.

19.Iako tužiteljica nema financijskog i računovodstvenog znanja da bi mogla postaviti približno određen tužbeni zahtjev u smislu matematičkog izračuna, ima znanje odnosno saznanje što je radila kod tuženika i do kada. Stoga je podnesak od 30.rujna 2024. postavljen u nerealno visokom iznosu s obzirom da je radni odnos kod tuženika trajao do 31.ožujka 2018., a utuženo je počevši od 1.1.2017. te kao i to da je utuženo po osnovi koja nije ni postojala u trenutku utuženja.

20.Stoga kada se uzme u obzir sama tužba i što je istom utuženo kao i podnesak od 30.rujna 2024., te konačno uređeni tužbeni zahtjev prema podnesku od 4.ožujka 2025., tužiteljica je kako u odnosu na osnovu tako i u odnosu na visinu uspjela u razmjerno neznatnom dijelu.

21.S obzirom na takav uspjeh, donesena je i odluka o troškovima postupka, sve prema odredbi čl.154 st.5. ZPP-a prema kojoj sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje je protivna stranka imala ako protivna stranka nije uspjela u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva.

22.Međutim, kako je tuženik osporavao osnovu tužbenog zahtjeva zbog čega je, između ostalog bilo provedeno vještačenje za koji dokaz je tužitelj prethodno snosio troškove, tužitelju će se priznati takav trošak u cijelosti, bez obzira na visinu dosuđenog iznosa.

22.1.Dakle, tužitelju se priznaje trošak uplaćenog iznosa na ime vještačenja od 265,45 eura, dok se tuženiku priznaje trošak:zastupanja na ročištu od 5.ožujka 2025.-25 bodova, za ročište za objavu presude-12,5 bodova, odnosno 37,5 bodova, što predstavlja 75,00 eura+PDV=93,75 eura, pa kada se prebije trošak tužitelja i tuženika, proizlazi da je tuženik dužan tužitelju naknaditi trošak od 171,70 eura.

23.U odnosu na navode tuženika da se isti protivi preinaci tužbenog zahtjeva u pogledu toč.II koja bi se odnosila na način isplate parničnog troška, ističe se da se prema čl.191. Zakona o parničnom postupku ne bi radilo o preinaci tužbenog zahtjeva, pa se takav prigovor smatra bespredmetnim.

24.Na dosuđene mjesečne iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st.3. ZR/09 odnosno, čl. 92. st.3. ZR/14), bez zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

25.S obzirom na sve gore navedeno valjalo je odlučiti kao u izreci.

Split, 28.ožujka 2025.

SUTKINJA

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun.tuženika

- u spis