REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj PR-455/2023-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Moniki Ferić, u pravnoj stvari tužitelja LC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Vladimiru Presečkom, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika INA Maloprodajni servisi d.o.o. iz Zagreba, Barčićeva ulica 9, OIB: 88722350183, zastupan po punomoćniku Josipu Mađariću, odvjetniku iz Zagreba, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. iz Zagreba, Slovenska ulica 4, OIB: 52848403362, zastupan po punomoćniku Anti Puljizu, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 25. veljače 2025., u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika stranaka i punomoćnika umješača, 28.ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku INA Maloprodajni servisi d.o.o. iz Zagreba, Barčićeva ulica 9, OIB: 88722350183 da isplati tužitelju LC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 4.800,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 24. travnja 2024. do isplate, kao i parnični trošak u iznosu od 1.825,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 28.ožujka 2025. do isplate, sve prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II./ Odbija se zahtjev tuženika i umješača za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 23.3.2020. kao zaposlenik tuženika radio na poslovima prodavača u benzinskoj postaji u Zagrebu, Siget br. 2, kada je oko 18,30 sati izvršeno razbojništvo od strane nepoznate osobe. Predmetnog štetnog događaja u navedenu benzinsku postaju ušao je nepoznati, maskirani počinitelj, te je prišao tužitelju koji se nalazio za prodajnim pultom i uz prijetnju noža istome rekao da mu preda novac, koji je tom prilikom počinitelj i otuđio. U predmetnom štetnom događaju tužitelj je pretrpio strah izrazito jakog intenziteta, kojeg i danas osjeća. Kod tužitelja je došlo do pogoršanja psihičkog stanja te je izrazito napet, anksiozan, tjeskoban sa somatizacijama, smetnjama usnivanja i prosnivanja, snižene frustracione tolerancije, impulzivan, abuličan, anhedoničan, iritabilan, s povremenim paničnim atakama, uznemiren, vulnebiran, ima PTSP i dr., a sve kako je opisano u medicinskoj dokumentaciji. Sve navedeno odnosno zaostale posljedice dovele su kod tužitelja do bitno narušenog svakodnevnog, kognitivnog i radnog funkcioniranja. Zbog posljedica zadobivenih u predmetnom štetnom događaju odnosno zbog povrede prava osobnosti tužitelj potražuje pravičnu novčanu naknadu i to na ime duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti i pretrpljenog straha. Slijedom navedenog, specificiranim tužbenim zahtjevom nakon provedenog vještačenja zahtijeva da mu tuženik isplati iznos od 4.800,00 eura i parnični trošak, sve sa zateznim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, u osnovu i u visini. Tuženik ne spori nastanak predmetnog štetnog događaja kako je navedeno u Potvrdi MUP-a, IV PP Zagreb, od 16.07.2020.g. koju je tužitelj priložio uz tužbu te ne spori da je tužitelj u vrijeme počinjenja predmetnog kaznenog djela bio na radnom mjestu. Također, nije sporno da je tužitelj bio na bolovanju te da mu je stres uslijed prijetnje prilikom počinjenja kaznenog djela priznat kao ozljeda na radu. Međutim, tužitelj spori osnov i visinu zatražene naknade štete te ističe doprinos tužitelja nastanku štete. Naime, iz medicinske dokumentacije vidljivo je da je tužitelj doživio stres prilikom opisanog štetnog događaja, međutim, vidljivo je i da je do pogoršanja takvog stanja došlo i uslijed prethodne pljačke koja se dogodila 2009.g., slijedom čega stanje opisano u medicinskoj dokumentaciji nije u cijelosti posljedica predmetnog štetnog događaja. Nadalje, iz medicinske dokumentacije vidljivo je da je došlo do pogoršanja ranijih simptoma „vezano i uz aktualnu meritalnu problematiku“ (Nalaz od 01.02.2021.g.), a tužitelj je prilikom pregleda dana 15.07.2021.g. ukazao i na problematiku s obiteljske strane te je traumatsko iskustvo koincidiralo i s pandemijom Covid-19. Sve navedeno je svakako bilo od utjecaja na psihičko stanje tužitelja pri čemu isto nije ni u kakvoj uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem. Također, iz Nalaza liječnika od 27.05.2021.g. vidljivo je da tužitelj nije bio spreman participirati u zadanim okvirima uslijed čega je odgađana dnevna bolnica, što je svakako bilo od utjecaja na njegovo ozdravljenje odnosno poboljšanje psihičkog stanja. Time je tužitelj doprinio svom stanju, a time i nastaloj šteti pa u tom smislu tuženik ističe prigovor doprinosa tužitelja nastaloj šteti. Predlaže obvezati tužitelja na dostavu daljnje medicinske dokumentacije iz koje je vidljivo konačno stanje te je li liječenje dovršeno kako bi se utvrdio opseg eventualno nastale štete, te na dostavu ovjerene preslike cjelokupnog zdravstvenog kartona i to prije eventualnog provođenja medicinskog vještačenja, a na okolnost postojanja eventualnih ranijih tegoba iste ili slične naravi, koje bi mogle utjecati na zdravstveno stanje tužitelja tijekom i nakon ozljeđivanja, kao i nastale posljedice. Osporava tužbeni zahtjev u odnosu na povredu prava osobnosti na ime duševnih boli s osnova smanjenja životnih aktivnosti jer tuženik smatra da iste nisu zaostale u vidu trajnih posljedica. Posebno osporava dio zahtjeva kojim tužitelj potražuje naknadu štete po osnovu tuđe pomoći i njege, jer tužitelj, obzirom na zdravstveno stanje opisano u tužbi i medicinskoj dokumentaciji, nije imao nikakvih fizičkih ozljeda uslijed kojih bi bio onemogućen u obavljanju svakodnevnih kućanskih i drugih poslova za koje bi mu bila potrebna takva pomoć, odnosno njega. Također, osporava visinu zatražene naknade štete jer je ista previsoka obzirom na opisane tegobe u medicinskoj dokumentaciji, kao i sve prethodne prigovore. vještačenja po drugoj osobi vještaka radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja. Slijedom navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja do isplate.

3. Umješač Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. navodi kako su Ina maloprodajni servisi d.o.o. na dan navedenog štetnog događaja imali kod Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti iz djelatnosti, temeljem kojeg je izdana polica osiguranja broj [broj police osiguranja]- 00049314. Predmetna polica osiguranja osigurava odgovornost tuženika sukladno odredbama ugovora o osiguranju, za period 01.01.2020. do 01.01.2021. U odnosu na predmetni tužbeni zahtjev tužitelja, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., opreza radi, osporava osnov i visinu predmetnog tužbenog zahtjeva kao neosnovane. Slijedom navedenog, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. ima pravni interes za uspjehom ovdje tuženika INA maloprodajni servisi d.o.o. u ovoj pravnoj stvari, te se upušta u mješanje u parnicu na strani tuženika, sve sukladno odredbama čl. 206. Zakona o parničnom postupku.

4. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u potvrdu PU zagrebačke, VI. Policijske postaje Zagreb (list 4 spisa), Prijavu o ozljedi na radu (list 5-8 spisa), Ugovor o radu (list 9 spisa), Izjavu tužitelja (list 10 spisa), Izjavu VC (list 11 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 12-34, 56-57, 64-67, 69 spisa), Policu osiguranja od odgovornosti (list 45 spisa), Presudu Visokog upravnog suda RH broj Usž-2797/22-2 od 4.5.2023. (list 49-54 spisa), zdravstveni karton tužitelja (list 73-247 spisa), Izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad (list 248-335 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Gordanu Makariću (list 339-343 spisa), te je usmeno saslušan vještak i tužitelj (list 355-356 spisa).

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 88/05,2/07,84/08,96/08,23/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

6. Na ročištu 25.5.2025. punomoćnici stranaka i punomoćnik umješača su suglasno izjavili da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, odustali su od drugih dokaznih prijedloga, te su predložili da sud zaključi glavnu raspravu, pa sukladno prijedlozima stranaka, sud uz suglasnost stranaka nije izvodio daljnje dokaze te je zaključio glavnu raspravu.

7. Kako tuženik ima kod Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti iz djelatnosti, temeljem kojeg je izdana polica osiguranja broj [broj police osiguranja]-00049314. koja osigurava odgovornost tuženika sukladno odredbama ugovora o osiguranju, za period 01.01.2020. do 01.01.2021., dakle, u vrijeme predmetnog štetnog događaja, to je sud dopustio trećoj osobi Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. miješanje u ovu parnicu na strani tuženika budući za to ima pravni interes.

8. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadu štete nastalu u štetnom događaju dana 23.3.2020.

9. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika i odgovornost tuženika pa sud na ove okolnosti niti nije izvodio dokaze, a sporan je doprinos tužitelja nastanku štete jer je tužitelj svojim postupanjem doprinio dugotrajnosti liječenja i opsegu štete, te je sporna osnova i visina štete.

10. Iz iskaza tužitelja kojeg je sud prihvatio kao istinit proizlazi da je spornog dana na benzinskoj pumpi Siget obavljao poslove oko zatvaranja, te je trebao novac staviti u sef, ali mu je odjednom prišla nepoznata osoba, a tada su svi bili sa maskama, te mu je stavila nož pod vrat i rekla "daj pare", te je zatim jednostavno uzela novac koji je bio ispred njega. Naime, tužitelj je na kraju radnog vremena trebao iz blagajne uzeti novac i specificirati ga, te staviti u vrećicu i u sef, te je to radio za stolom iza kava automata gdje je i inače to radio, te mu je ta osoba samo odjednom prišla. Nakon događaja više od godine dana je bio na bolovanju, te se je uvijek pridržavao liječničkih uputa koliko je to zbog korone bilo moguće. Nakon toga, zbog događaja ima nesanicu, nervozu, niski prag tolerancije i slično. Zbog kovida prvih 6-7 mjeseci nitko nije mogao ići u dnevnu bolnicu, a zatim su radili liste po kojima je bilo teško doći na red, te su radili manje grupe.

11. Kako je dana 23.3.2020. tužitelj kao zaposlenik tuženika radio na poslovima prodavača u benzinskoj postaji u Zagrebu, Siget br. 2, kada je oko 18,30 sati izvršeno razbojništvo od strane nepoznate osobe, zbog čega mju je nastala šteta u vidu psihičkih tegoba, to tuženik odgovara tužitelju po pravilima o objektivnoj odgovornosti imajući pri tome u vidu odredbu čl. 111. st. 1. Zakona o radu, dalje: ZR (Narodne novine broj: 93/14) kojom je propisano ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, kao i odredbu čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu, dalje: ZZR (Narodne novine broj: 71/14) kojom je propisano da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Prema čl. 25. st. 2. ZZR poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti, ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Međutim, tuženik nije dokazao da bi postojale okolnosti koje bi ga oslobađale od odgovornosti.

12. Radi utvrđivanja osnove i visine štete, sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja, te je provedeno medicinsko vještačenje. Vještak dr. Gordan Makarić je u svom nalazu i mišljenju naveo da je gospodin FC bio izložen štetnom događaju 23. ožujka 2020.g. Na psihičkom je planu prvotno razvio simptomatiku Akutne stresne reakcije (F43.0), te nastavno pogoršanje simptomatike PTSP-a (F43.1). Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet pa i život, što je i dovelo do razvoja psihičkih poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika. Između štetnog događaja i razvoja psihičkih poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužitelja je došlo do povrede duševnog zdravlja: Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situaciji koja ga podsjeća na štetni događaj. Tuđa pomoć, pružana od strane ukućana, nije mu bila potrebna. Status psihičkih funkcija stabiliziran je 24.4.2024.g. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti cijenim 10%, s naslova pogoršanja, te će tužitelj u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu.

13. Na nalaz i mišljenje vještaka, prigovorio je tuženik pa je vještak saslušan usmeno na ročištu. Vještak dr. Gordan Makarić je u odnosu na prigovore tuženika iz podneska od 20.9.2024. izjavio da je svoj vještački nalaz i mišljenje sačinio temeljem detaljne analize podataka iz spisu priložene medicinske dokumentacije uključujući i presliku osobnog zdravstvenog kartona, te konačno i odlučno rezultata vlastitog pregleda. Analizirani su i prijašnji traumatski događaji iz života tužitelja, kao što je oružana pljačka 2009., verbalna prijetnja iz travnja 2019., te isto tako psihijatrijsko liječenje koje je proizašlo iz navedenog. Sukladno rješenju suda, vještačio je konkretnu osobu u konkretnom slučaju i u konkretno vrijeme te se ocjena kvalifikatornih okolnosti odnosi isključivo na predmetni štetni događaj. U odnosu na navod tuženika o utjecaju maritalne problematike iz nalaza od 1.2.2021. navodi da je isto uzeto u obzir, ali nije od značenja za ocjenu kvalifikatornih okolnosti. U odnosu na navod tuženika da tužitelj prema nalazu od 27.5.2021. nije bio spreman participirati u dnevnoj bolnici, navodi da isto nije realizirano, a kao što piše u navedenoj medicinskoj dokumentaciji, zbog epidemiološke situacije, a isto tako i zbog nedovoljno kompenzirane kliničke slike tužitelja. Nadalje navodi da je tužitelj uključen u program dnevne bolnice mjesec dana kasnije 28.6.2021. U cijelosti ostaje kod pisanom nalaza i mišljenja od 5.9.2024.

14. Nalaz i mišljenje liječnika vještaka kao i dopunsko usmeno očitovanje vještaka kojim detaljno odgovaraju na pitanja i otklanjaju prigovore tuženika, dajući za to jasne i valjane razloge, te decidirano navodeći koje činjenice nalazi utvrđenima temeljem takvoga nalaza i mišljenja, ovaj sud je u cijelosti prihvatio kao stručnu pomoć u dokazivanju tužiteljevih tegoba, budući da je isti sačinjen stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije, a sud je ocijenio da nije bilo potrebe za provođenjem novog medicinskog vještačenja sukladno čl. 261. ZPP jer za to nisu bili ispunjeni uvjeti. Stoga je sud odbio kao nepotreban prijedlog tuženika za izvođenjem novog medicinskog vještačenja, koji je iznesen paušalno i po ocjeni ovog suda usmjeren je samo na odugovlačenje s postupkom što je sud dužan onemogućiti strankama.

15. Slijedom navedenog, ovaj sud je na temelju provedenog medicinskog vještačenja, te pregledom medicinske dokumentacije i zdravstvenog kartona tužitelja, utvrdio da je uslijed predmetnog štetnog događaja tužitelj na psihičkom planu prvotno razvio simptomatiku Akutne stresne reakcije (F43.0), te nastavno pogoršanje simptomatike PTSP-a (F43.1), zbog čega je trpio strah određeno vrijeme i određenog intenziteta, te trpi duševne boli zbog trajnog smanjenja životne aktivnosti 10%, a status psihičkih funkcija tužitelja stabiliziran je 24.4.2024.

16. Kako se je vještak jasno očitovao da je analizirao i prijašnji traumatski događaji iz života tužitelja, kao što je oružana pljačka 2009., verbalna prijetnja iz travnja 2019., te isto tako psihijatrijsko liječenje koje je proizašlo iz navedenog, te se ocjena kvalifikatornih okolnosti odnosi isključivo na predmetni štetni događaj, to je ovaj sud utvrdio da postoji uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i tegoba koje je vještak utvrdio i opisao.

17. Nadalje, ovaj sud smatra da tuženik neosnovano ističe da je tužitelj svojim postupanjem doprinio dugotrajnosti liječenja i opsegu nastale štete, jer je medicinskim vještačenjem i uvidom u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 22 spisa) utvrđeno da je u nalazu liječnika od 27.5.2021. jasno navedeno da je do sada odgođeno s realizacijom dnevne bolnice zbog epidemiološke situacije i zbog nedovoljno kompenzirane kliničke slike zbog koje tužitelj nije bio spreman participirati u zadanim okvirima, te se je tužitelj uključio u program dnevne bolnice mjesec dana kasnije 28.6.2021. Dakle, tužitelj nije odmah realizirao dnevnu bolnicu i to zbog objektivnih razloga: epidemiološke situacije i zbog zdravstvenog stanja tužitelja, te se ne radi o skrivljenom postupanju tužitelja, kako to neosnovano smatra tuženik.

18. Prema čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08 - dalje: ZOO) u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2. istog članka određeno je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Obzirom da je utvrđeno da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, ispunjene su pretpostavke iz čl. 1100. st. 1. ZOO da se tužitelju odmjeri pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu.

19. S obzirom na ovakvo utvrđeno činjenično stanje, cijeneći vrstu zdravstvenih tegoba, te popratne tegobe kojima je tužitelj bio izložen, intenzitet i duljinu pretrpljenog straha, stupanj trajnog smanjenja životne aktivnosti (10%), životnu dob tužitelja (rođen 1975. godine), te okolnosti konkretnog slučaja, ovaj sud smatra da primjerena novčana naknada tužitelju za povredu prava osobnosti na duševno zdravlje iznosi ukupno 4.800,00 eura i to po kriteriju duševnih boli zbog trajnog smanjenja životne aktivnosti 3.500,00 eura i po kriteriju straha 1.300,00 eura.

20. Prema čl. 29. st. 1. ZOO, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Čl. 1103. ZOO određeno je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Kako je sud medicinskim vještačenjem utvrdio da je liječenje tužitelja završilo odnosno zdravstveno stanje tužitelja stabilizirano 24. travnja 2024., dakle tek nakon podnošenja predmetne tužbe, to je po ocjeni ovog suda osnovan zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade štete tekuće od 24. travnja 2024. do isplate. Odluka o visini stope zateznih kamata temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO.

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1 ZPP te su troškovi odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), a prema vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva (1.739,68 eura). Tako je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to: za sastav tužbe po Tbr. 7/1 - 100 bodova, ročište 11.10.2023.14.5.224. i 25.2.2025. po Tbr. 9/1 - po 100 bodova za svako, podnesak od 26.9.2023. po Tbr. 8/1 - 100 bodova, podnesak od 10.10.2023., 10.11.223., 18.4.224., 26.4.224., 27.5.224. i 20.9.2024. po Tbr. 8/4 - po 25 bodova za svaki, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi ukupno 1.300,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a iznosi 1.625,00 eura. Tome valja dodati trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 200,00 eura koji je bio neophodan za vođenje parnice, pa ukupni trošak tužitelja iznosi 1.825,00 eura. Tužitelju nije priznat trošak podneska od 14.5.2024. jer isti nije bio nužan za vođenje parnice sukladno čl. 155 st. 1 ZPP-a te je tužitelj isti mogao predati i na ročištu koje je održano istog dana kada je predan i podnesak, a za koje ročište je tužitelju priznat trošak. Također, tužitelju nije priznat trošak sudskih pristojbi jer isti niti nije nastao. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151 st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu, 28.ožujka 2025.

Sudac:

Monika Ferić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda pisanim putem u pet primjeraka u roku 15 dana.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika

3. Pun. umješača

4. Spis