Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ovr-241/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, po sucu Mihi Mratoviću, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Sanje Vrgoč, u ovršnom predmetu pravnoj stvari predlagatelja osiguranja TJ, odvjetnika iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protivnika osiguranja BJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Bjelovaru – Stalna služba u Pakracu, poslovni broj Ovr-2743/2022- 4 od 18. siječnja 2023., dana 28. ožujka 2025.
r i j e š i o j e:
Odbija se žalba protivnika osiguranja te potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Bjelovaru – Stalna služba u Pakracu, poslovni broj Ovr-2743/2022- 4 od 18. siječnja 2023.
Obrazloženje
Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je kako slijedi:
" I Sud određuje predloženo osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini sukladno prijedlogu predlagatelja osiguranja koji je sastavni dio ovog rješenja.
II Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Križevci, Općinskog suda u Bjelovaru, da izvrši uknjižbu založnog prava i zabilježbu ovršivosti tražbine.
III Predlagatelju osiguranja se dosuđuje trošak postupka u iznosu od 33,18 eura.
IV Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od pismenog primitka otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri primjerka nadležnom županijskom sudu.“
2. Protiv tog rješenja pravodobno se žali protivnik osiguranja ne navodeći određeno žalbene razloge iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03. , 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19, 80/2022., 114/2022, 155/23, dalje: ZPP), u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17, 131/20, 114/22 dalje: OZ). Žalbenom sudu predlaže ukinuti pobijano rješenje.
3. Žalba nije osnovana.
4.Prijedlog za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja podnesen je radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, a sve na temelju ovršnih isprava kojima se protivniku nalaže da predlagatelju osiguranja namiriti novčanu tražbinu.
5. Postupak osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, o kakvom je ovdje riječ, reguliran je odredbama članaka 295. – 298. OZ-a pa tako:
- na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja (članak 296. OZ-a),
- dok je odredbom članka 297. stavak 1. OZ-a propisan način zasnivanja založnog prava tako da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva uknjižbom.
6. Prema odredbi čl. 290. OZ-a, na osiguranje tražbine prema ovom dijelu zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine.
7. Odredbom čl. 82. st. 1. OZ je propisano da je uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika.
8. Prema odredbi čl. 290. OZ-a, na osiguranje tražbine prema ovom dijelu zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine.
7. Spisu prileže zemljišnoknjižni izvadci za predmetnu nekretninu na kojoj je određeno predloženo osiguranje, iz kojeg proizlazi da je protivnik osiguranja vlasnik istih kako je opisano u pobijanom rješenju.
7.1. Iz svega slijedi da u postupku osiguranja ove vrste ovršni sud donosi rješenje o osiguranju kojim, pod uvodno navedenim pretpostavkama, određuje zasnivanje založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja uknjižbom tog prava u zemljišne knjige.
8. Prvostupanjski sud je utvrdio da su za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama navedenim u prijedlogu ostvarene propisane zakonske pretpostavke jer je prijedlog sukladan i utemeljen na ovršnim ispravama, a nekretnine predstavljaju vlasništvo protivnika osiguranja u omjeru navedenom u pobijanom rješenju te u skladu s izvatkom iz zemljišnih knjiga.
9. Donošenjem rješenja o osiguranju sud prvog stupnja je pravilno primijenio odredbu čl. 296. OZ, prema kojoj na osnovi ovršnih isprava kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja. Kako nema nikakve sumnje da je rješenje o osiguranju doneseno na osnovi ovršne isprava kojom je utvrđena novčana tražbina, to je predlagatelj osiguranja imao pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.
10. Odredbom članka 80.b. stavka 1. OZ-a propisano je da će sud prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 5300,00 eura, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. Ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. (st.2). Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:
- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,
- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,
- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,
- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,
- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.(st.3)
11. Nadalje, odredbom članka u 290. st. 2. OZ-a propisano da se na osiguranje tražbine ne primjenjuju odredbe toga zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b toga zakona.
12.1. Ovršenik u žalbi osporava visinu i postojanje tražbine, u bitnom, predstavljaju žalbeni razlog iz odredbe članka 50. stavka 1. točke 9. i 10 OZ-a, odnosno navodi da je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, te da je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave ili to je ovaj sud preispitivao rješenje o ovrsi u okviru žalbenih razloga protivnika osiguranja izjavljenih izvan razloga iz odredbe članka 50. stavka 1. točke 7. OZ-a. Naime, predlagatelj osiguranja nije u smislu odredbe članka 52. stavka 2. OZ-a priznao postojanje navedenog žalbenog razloga, te nisu ispunjene pretpostavke iz članka 52. stavka 4. OZ-a, pa o tom žalbenom razlogu odlučuje je prvostupanjski sud u smislu odredbe članka 52. stavka 3. OZ-a.
12.2. Stoga, sukladno svemu navedenom žalbeni razlozi nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja u ovoj fazi postupka. Ovršni sud zbog načela formalnog legaliteta nije ovlašten preispitivati zakonitost postupka iz kojega proistječe ovršna isprava, kao ni materijalno-pravnu pravilnost same ovršne isprave.
13. Slijedom navedenog, valjalo je, temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, žalbu protivnika osiguranja odbiti kao neosnovanu, te riješiti kao u izreci.
U Splitu 28. ožujka 2025.
SUDAC:
Miho Mratović
