REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U TROGIRU

OBALA BANA BERISLAVIĆA 1

TROGIR

Poslovni broj: Pn-140/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru , po sutkinji ovog suda Mirni Veža u pravnoj stvari tužitelja HŠ, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po odvj. Mariju Lovriću iz Zagreba protiv tuženika VŠ, [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivanu Močiću, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, nakon zaključene glavne rasprave 20 veljače 2025. u prisutnosti zamj. pun. tužitelja i zamj. pun. tuženika, na ročištu za objavu presude 28. ožujka 2025.

r i j e š i o j e:

Dopušta se preinaka tužbe.

p r e s u d i o j e:

I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 657,50eur- a sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 28. ožujka 2025.pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok se za više zatraženo, preko iznosa od 657,50 eur-a, za iznos od 117,50 eur-a ( 775,00 eur-a – 657,50 eur-a) s pripadajućom zateznom kamatom odnosno kamatom koja teče od 15. veljače 2024. do 28. ožujka 2025., kao i za iznos od 1.000,00 eur-a sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 18. travnja 2023. pa do isplate prema stopi određenoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II Nalaže se tužitelj isplatiti tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe na ime parničnog troška iznos 455,00 eur-a, dok se u preostalom zatraženom dijelu, trošak odbija.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužitelj je 18.travnja 2023. podnio tužbu iz koje proizlazi kako je vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] u naravi gospodarsko dvorište, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi cesta, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi gospodarsko dvorište, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi cesta, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi cesta, sveukupne površine 5820 m², sve upisano zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel [adresa], a na istoj da je na kolnom ulazu u svoju nekretninu postavio rampu, no tuženik da je 10. ožujka 2023. oštetio rampu i uzeo letvu rampe koja se nalazila na navedenom kolnom ulazu u gore opisanu nekretninu tužitelja, a na temelju koje okolnosti je tužitelj protiv tuženika pred MUP PU Splitsko – Dalmatinska, PP Trogir podnio kaznenu prijavu radi osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela krađe – članak 228, stavak 1 KZ – a (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22). Nadalje, činjenično tužitelj navodi kako je zbog opisanog oštećenja i uništenja navedene rampe, a sve radi sanacije iste, od trgovačkog društva Adriatic – bb d.o.o. zatražio ponudu za zamjenu letve i pribora potrebnog za stavljanje u funkciju iste – te je navedeno trgovačko društvo dostavilo ponudu za iznos od 657,50 EUR – a. Pozivom na odredbe Zakona o obveznim odnosima tužitelj je ustao tužbom i zatražio na ime materijalne štete iznos od 637,50 EUR jer da je tuženik oštetio rampu te uzeo letvu rampe, ali zatražio i naknadu nematerijalne štete – budući uslijed opisanog uništenja vlasništva od strane tuženika, tužitelj ima i psihičke tegobe, koje se očituju u nesanici, preplašenosti, uznemirenosti - zbog povrede prava na duševno zdravlje i to za poremećaj duševnog mira 500,00 EUR te za povredu privatnosti osobnog i obiteljskog života 500,00 EUR , dakle s te osnove ukupno potražuje 1.000,00 eur-a, ovo sve jer se tuženik oglušio na njegovo potraživanje po opomeni koju je tužitelj 28.ožujka 2023. poslao tuženiku no od tuženika da do dana sastava tužbe, nije zaprimio nikakav odgovor niti je tuženik stupio u kontakt s tužiteljem - a sve glede eventualnog mirnog rješenja ovog spora.

1.1.Kao dokaz tužitelj je priložio ponud u br. 073/23 od Adritatic – bb d.o.o., Iločka 15, Split od dana 22. ožujka 2023. zemljišno – knjižni izvadak za nekretnine položene u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], opomenu 28. ožujka 2023. te fotografije postolja i rampe.

1.2.Podneskom od 6. ožujka 2024. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev te povisio isti za iznos od 117, 50 eur-a ovo na ime materijalne štete, sve prema računu br: 57- 1-1 14. veljače 2024.koji je dostavio u spis predmeta podneskom od 14.veljače 2024. s potraživanjem zateznih kamata, a koje teku dan iza izdavanja računa, od 15. veljače 2024., umjesto kako je to prvotno zatražio, od 11. ožujka 2023.

2.U odgovoru na tužbu od 24. svibnja 2023. tuženik je u cijelosti osporio tužbu i tužbeni zahtjev istaknuo kako nije oštetio rampu niti je otuđio s ciljem protupravnog prisvajanja v, da je neoštećena predana policijskim službenicima PP Trogir te da je riječ konkretno o primjeni instituta samopomoći pozivom na članaka 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer je tužitelj postavljanjem rampe zasmetao tuženikov mirni zakonit suposjed predmetne nekretnine te da su oštećenici upravo tuženik i njegov otac koji pokušavaju vratiti suposjed a koji im je oduzet postavljanjem rampe. Tuženik je nadalje objasnio kako je njegov otac 2011. podnio zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenjem objekata koji se nalaze na dijelu nekretnine na kojoj se nalazi put kojim prolaze kamioni te je ishodio pravomoćno rješenje 2013, te da se tužitelj nikada nije protivio gradnji objekata pa ni legalizaciji istih jer je tužitelj i prodao taj dio vlastite nekretnine č,zem. 2589/1 tuženikovom ocu radi izgradnje poslovnih objekata s nesmetanim pristupom preko predmetne nekretnine, te je otac tuženika dao u zakup poslovne objekte na 10 godina odnosno do 2032. kojima se koristi i tuženik Postavljanjem rampe tužitelj da je onemogućio prolaz teretnim vozilima a koji put se nesmetano koristio do tada prethodnih 13 godina od tuženika i njegovog oca te predstavnika firmi koje da su u zakupu poslovnih objekata. Samopomoć da je unutar zakonskog roka u svrhu zaštite povrijeđenih prava te da je protiv tužitelja podnesena tužba radi smetanja posjeda ovom sudu kao i zahtjev za privremenom mjerom.

2.1.Uz odgovor tuženik je dostavio rješenje o izvedenom stanju Kl:UP-I-361- 04/11-01/6 od 7.ožujka 2013, zapisnik o posvjedočenju javnog bilježnika o potvrđivanju činjenica OU-19/23-1 od 10. ožujka 2023., ugovore o zakupu poslovnog prostora od 1.10. 2022.,aneks ugovora o podzakupu poslovnog prostora od 2.prosinca 2022., aneks ugovora od 12.5.2021., presliku tužbe u predmetu ovog suda Psp- 48/2023.

3.Podneskom od 31. svibnja 2923, tužitelj je osporio tuženikove navode iz odgovora na tužbu navodeći da je pravo na samopomoć konzumirano pokretanjem postupka smetanja posjeda pa s tim da su tuženikovi navodi o samopomoći neosnovani, da tuženik nije pošten ni zakonit posjednik, da nisu u posjedu nekretnine na kojoj se nalazi rampa već samo istu koriste radi provoza i prolaza pa da je s tim u svezi mogao pokrenuti postupak pozivom na članak 191. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, da tužitelj nikada tuženikovom ocu nije omogućio trajni prolaz niti mu dao odobrenje za prolaz niti mu je prodao navedeni dio nekretnine jer da je tužitelj vlasnik za cijelo iste, da je u suštini tuženik priznao kazneno djelo krađe, da je rampa oštećena što proizlazi iz ponude jer da se zbog njezinog oštećenja ne može na istu vratiti ukradena letva već se mora izvršiti popravak rampe kako bi se na istu stavila nova letva.

4.U postupku su izvedeni dokazi pregledom i čitanjem ponude Adriatic bb d.o.o. 073/23 od 22. ožujka 2023. račun iste pravne osobe br: 57-1-1 od 14. veljače 2024., Z.U., posebno izvješće PUSD PP Trogir od 29. travnja 2023. reproduciran je CD s dokaznom radnjom ispitivanja tuženika u svojstvu okrivljenika u prostorijama PP Trogir, zapisnik o zaprimanju kaznene prijave, imovinsko pravni zahtjev potpisan po tužitelju od 21. ožujka 2023. s obavijestima oštećeniku kaznenog djela, službena zabilješka od 27. ožujka 2023., zapisnika o ispitivanju osumnjičenika, potvrde o privremenom oduzimanju predmeta i zapisnikom, službene zabilješke od 22. ožujka 2023. s obavijesnim razgovorom obavljenim s ZŠ pok. H, zapisnikom o potvrđivanju činjenica JB Ivana Bartulica Antulov, posl br OU 19/2023 od 10. ožujka 2023., potvrde načelnika od 22. ožujka 22023 i upozorenju, i rješenje ODO Split poslovnog broja KP-DO-952/2023 od 18. siječnja 2024. kojim je odbačena kaznena prijava tužitelja protiv tuženika zbog kaznenog djela krađe čl. 228. KZ., nalaz i mišljenje sudskog vještaka u predmetu koji se vodi između stranaka zbog smetanja posjeda kod ovog suda posl.br.: Psp -48/2023 , ugovora i aneksa ugovora o zakupu rješenja o izvedenom stanju.

5.Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi materijalnu štetu zbog oštećenja letve rampe u visini od 775,00 eur-a s kamatom od 15. veljače 2025.te nematerijalnu štetu u ukupnom iznosi od 1.000,00 eura i to zbog povrede prava na duševno zdravlje povredu duševnog mira u visini od 500,00 eur-a i povrede privatnosti osobnog i obiteljskog života u visini od 500,00 eur-a, uvećano za zatezne kamate koje su prvotno tužbom zatražene na način da na materijalnu štetu teku od 11. ožujka 2023., a na nematerijalnu od dana utuženja do isplate, a potom uređenim tužbenim zahtjevom da na materijalnu štetu teku od dana nakon izdavanja računa, ovo sve pozivom na odredbe članka 1045. i 1046. Zakona o obveznim odnosima.

6.Nesporno je između stranaka slijedeće:

-aktivna legitimacija tužitelja i pasivna legitimacija tuženika;

-da je tužitelj postavio rampu na nekretnini koja je u njegovom vlasništvu;

-da je tuženik skinuo ruku rampe;

-da je policija izašla na lice mjesta, pronašla kod tuženika ruku rampe te oduzela isto uz izdavanje potvrde o privremenom oduzimanju predmeta;

7.Sporno je između stranaka:

-je li tužitelj oštećen radnjom tuženika, je li tuženik odgovoran za štetu tužitelju je li u obvezi naknaditi mu prouzročenu štetu i isplatiti zatražene iznose na ime restitucijskog zahtjeva kako materijalne štete tako i zbog povrede prava osobnosti;

-osnov i visina tužbenog zahtjeva.

8.Kako je tijekom postupka tužitelj disponirao tužbenim zahtjevom prvotno zatražio iznos od 637,50 eur-a sa zzk od 11.3.2023. do isplate te iznos od 1.000,00 eur-a od 18. travnja 2023. a potom uređenim zahtjevom povisio potraživanje materijalne štete za dodatni iznos od 117,50 eur-a dakle potražujući sada iznos od 775,00 eur- a sa zzk od 15.2.2024. pa do isplate, dok je u ostalom dijelu potraživanje zbog povrede prava osobnosti ostalo neizmijenjeno, tu je za kazati kako je tom dispozicijom tužitelj izvršio povećanje iznosa na ime dijela glavnice kojem se izrijekom usprotivio tuženik . Navedenu preinaku tužbe i to povećanje postojećeg tužbenog zahtjeva, sud nalazi dopuštenom u smislu članka 191. stavak 1. ZPP. Naime, nedopuštanjem preinake tužbenog zahtjeva tužitelju bi se nametnulo ograničenje prava na pristup sudu, koje pravo je jedan vid „prava na sud“ sadržanog u pravu na pravično suđenje zajamčenom odredbom članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99.-pročišćeni tekst, 8/99. - ispr., 14/02. i 1/06., dalje: Konvencija) te je stoga u svakom pojedinom slučaju primjenom testa razmjernosti potrebno ispitati je li takvim ograničenjem narušena sama bit toga prava, dakle dolazi li do do povrede prava na pristup sudu. Konkretno, preinaka je dopuštena jer je svrsishodno radi konačnog rješenja spornih međusobnih odnosa stranaka koje su predmetom ovog postupka, a tužitelj kod utuženja nije imao račun za servisiranje popravak rampe već je isti tek naknadno dostavljen, a prema datumu izdavanja računa razvidno je da je po istom, uredio tužbeni zahtjev odmah po saznanju visine istog.

8.1. Nadalje tužitelj je smanjio potraživanje zateznih kamata (dalje zzk) na iznos materijalne štete za koji dio se ne može kazati da bi bilo riječ o preinaci jer je za zzk dijelom povukao svoje potraživanje, a smanjenje tužbenog zahtjeva predstavlja djelomično povlačenje tužbe. No, generalno, izmjena tijeka zatezne kamate u suštini koja je sporedno potraživanje, ne predstavlja preinaku tužbenog zahtjeva budući da se taj prigovor odnosi samo na glavno potraživanje. Svakako navedeno uređenje tužbenog zahtjeva tužitelj je izvršio prije zaključenja prethodnog postupka, dakle u skladu s člankom 190. stavak 1. ZPP-a.

9.Sukladno članku 7. stavak 1., članku 229 a, članku 219. stavak 1. te 220 stavak 2. i 221 a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP) , sud nema inkvizitornih ovlasti već je teret inicijative za prikupljanje dokaza na strani stranaka . S tim da je kod tužbe na naknadu štete teret dokaza na tužitelju.

10.O okolnostima nastanka štete iskazivali su svjedoci i saslušane su parnične stranke.

11.Svojim stranački iskazom tužitelj je osim činjenica iz tužbi dodatno kazao da je rampa bila na njegovom posjedu; da je u međuvremenu popravljena ovo po prethodnom oštećenju i otuđenju od tuženika, što da zna po video nadzoru jer je u to doba bio u Njemačkoj ili Hercegovini; da je za skidanje rampa saznao od djelatnika Feal-a, OŠ, nakon čega da je zvao svog nadzornog djelatnika koji vodi evidenciju kamera, te su pregledom snimke utvrdili da je tuženik tu protupravnu radnju izvršio. Nadalje, tužitelj je na pitanje je li riječ o oštećenoj rampi ili je otuđena kao cjelina odgovorio kako je pitanju samo "ruka" rampe, da je on u međuvremenu instalirao novu ruku, da nije bilo moguće izvršiti popravak prvotne rampe, odnosno da je za to već bilo kasno jer da je on već zamijenio i stavio novu ruku, ovo dva tri dana nakon štetnog događaja, putem ponude firme, koju da je prihvatio i koji su mu izdali račun 14. veljače 2024. Zbog navedenog događaja da se osjećao neugodno no na upit je li tim uklanjanjem rampe bio ugrožen njegov život ili je li došlo do povrede njegovog prava osobnosti, odgovorio je kako je on uvijek prema ljudima otvoren i normalan te da nikada nije imao niti je izazivao sukobe. Kazao je i da je tu novu ruku rampe postavila firma koja ju je i prvi put postavila, a da misli da je riječ o firmi KŠ. Putem na koji je postavio rampu da prolaze i služe se isti firma Feal, Prima namještaja te još jedna firma kojoj je također dao tu ovlast a bavi se izradom kuhinje. Cijena po kojoj je postavio tu novu "ruku" rampe je određena po ponudi firme. Naposljetku da je ta nova ruka rampe po novom sistemu dignuta ujutro od 7,00 do uvečer 20,00 sati odnosno do završetka rada pravnih osoba koje se koriste istom.

12.Stranačkim iskazom tuženik je potvrdio kako je on skinuo rampu jer da mu je bio zapriječen put do garaže koju već 25 godina koristi, da je kao petnaestogodišnjak s ocem bagerom iskopao taj put na koji je rampa postavljena, a koji vodi do njegove garaže i od trenutka od kad je ona postavljena, tužitelj da mu je zapriječi put ne samo do garaže već i prema teškim strojevima koje su mi potrebne za rad, a nalaze se u garaži. Taj put da je njegov otac i asfaltirao. Nadalje, da mu je tužitelj- HŠ bio kao drugi otac, da su bili jako bliski, a put je bio zajednički. U tom dogovoru o korištenju puta sudjelovao je još i njegov otac. Opisao je kako je rampu skinuo na način da je imbus ključem odvidao ruku s rampe i tu ruku je spremio u svoju garažu kako se ona ne bi oštetila. Dakle, da je to napravio isključivo iz razloga da se može koristiti svojim teškim strojevima za rad . Kada je skinuo tu ruku, na tom putu je ostala konstrukcija rampe, ali nije sprječavala prolaz. Nakon dva dana da je došla policija i kazala mu kako je prijavljen zbog krađe, ali da njegova namjera nije bila ukrasti niti oštetiti što dokazuje činjenica da je bio svjestan kamere i znao da je sniman; da se tužitelju u pogledu rampe i sklanjanja iste nije obraćao; da je policijski službenik odnio ruku rampe iz njegove garaže, a potom nakon par dana da ga je policijski djelatnik zvao i rekao da može doći natrag u postaju po tu ruku rampe da istu vrati na mjesto, što da je napravio. Naglasio je da je vratio tu istu ruku rampe, koju da je prethodno skinuo, natrag na isto mjesto; da rampa nije bila oštećena i da je bila u funkciji; da on protiv tužitelja, radi korištenja puta nije pokrenuo postupak, a da ga je tužitelj tražio 500,00 eur-a za korištenje puta, da bi mogao ući u svoju garažu; da je vlasnik rampe HŠ, tužitelj, ali pravo prelaska puta na temelju dosjelosti da je na njemu jer da je to zajednički put

Iskazao je i da mu je tužitelj postavljanjem rampe uvjetovao korištenje prolazom odnosno putem, a time i rampom, plaćanjem najma od 500,00 eur-a na ime prava prolaza. No, da je prije postavljanja rampe, prije tzv. štetnog događaja imao nesmetano pravo prolaska i dozvolu korištenja puta od strane tužitelja jer je to bio dogovor tužitelja i njegovog oca. Osim ruke rampe, vraćeno je i sve ostalo za funkcionalnost rampe pri tom misli na vijke, kabele, reflektirajuće naljepnice i zaštitne gume i to baš kako je to bilo i prije; da policija nije utvrdila oštećenje na rampi; nadalje da danas taj put, iako je na njemu rampa, koristi i da se rampa sad sama automatski otvori. Dakle, danas da se koristi teškim strojevima i prolazi tuda unatoč postojanju rampe i to prolazi na način da može samo izaći, ali se s teškim strojevima ne može vratiti jer da ne posjeduje daljinski upravljač za podizanje ruke rampe.

13.U svezi predmetnog događaja otac tuženika ZŠ saslušan kao svjedok, naveo je da je rampa postavljena između [adresa] i [adresa], od HŠ, otprilike prije godinu dana, bez ikakve njegove suglasnosti iako je riječ o zajedničkom putu od prije 25 godina, on da je postavio tu rampu i tako spriječio ulaz u njegovu nekretninu. Točno jest da je rampa na tužiteljevoj nekretnini, ali je tu on nešto njemu i prodao, a dogovor je bio da je to zajednički ulaz, da ga je on asfaltirao, a ĆŠ, sin je prije asfaltiranja taj put prokopao i pripremio za asfalt, to je bilo prije 20 godina otprilike, da je riječ o električnoj rampi, ne postoji nikakav znak raspoznavanja rampi pa ne zna niti za postojanje serijskog broja. Kad je tužitelj postavio rampu nije nikome ostavio ključ, pa tako ni njima, zatvorio im je put prolaska do njihove nekretnine i tražio je 500,00 eur- a za služnost prolaska. U svezi toga, da on ima pravo prolaska tim putem još od prije 25 godina i do trenutka postavljanja rampe da su uredno do tada prolazili tim putem. U zgradi tužitelja da je neka žena bila zadužena za podizanje ruke rampe, ali to je svima bilo na teret i smetalo, jer izvana se nije moglo ući, dok da se prilikom izlaska iz tog zajedničkog skladišta odnosno parkinga, moglo izaći vani nesmetano. Iskazao je kako je savjetovao svog sina da zbog ovakvog ponašanja tužitelja, "skine rampu" tri vide s rampe jer on da nema ključ da sam to napravi, pa je sin to učinio, skinuo te tri vide, a zatim je pomaknuo i skinuo ruku rampe tzv. "letvu", i pritom ništa da nije oštetio, čak da ju je zaštitio do dolaska policije na način da ju je stavio u garažu. Na traženje policije sin je njima tu rampu i predao. Od postavljanja do skidanja odnosno uklanjanja dijela rampe da je prošlo nekoliko dana, dakle da je riječ o kraćem vremenskom periodu; za održavanje rampe nije znao tko je zadužen. Skladišno dvorište "Prima" ima zajednički ulaz na kojem je postavljena rampa, a služili su se i njegovim prostorom i tužiteljevim. Letva rampe neoštećena je predana policiji, a na traženje policije sin ju je kamionom vratio, ali ju nije postavljao već je to učinio vlasnik tužitelj, nekoliko dana od skidanja te ruke, ali ne zna je li tada postavio novu rampu ili je na mjesto vratio onu prethodnu ruku rampe; da je sada u zadnje vrijeme rampa otvorena za nesmetani prolaz. Tužitelj da je od njih tražio novac za prolaz i to usmenim putem, dok da parking oni ni ne koriste, to traženje novca bila je uvreda od tužitelja, jer da je on gradio, izvodio grube radove za njegovu kuću, uređivao prostor, zajednički put i parking, i to sve bez novčane naknade dakle sve do postavljanja rampe da su bili u dobrim odnosima s tužiteljem.

14.Svjedok RŠ, nesrodan, kazao je da se nalazi u najmu kod ZŠ, oca tuženika, već 20 godina, ranije u firmi CONTINEO namještaj, kao zaposlenik, a potom je ostao tu i otvorio firmu MASELO d.o.o. za proizvodnju namještaja tako da poznaje situaciju pa tako i da se do prije otprilike godinu dana uredno moglo prelaziti i prolaziti zajedničkim putem, no onda je postavljena rampa, a vidio je kod postavljanja radnike i HŠ. Otprilike mjesec dana od montiranja, skinuo ju je ĆŠ, što mu je on to sam rekao, a on da je samo vidio jedno jutro, prilikom dolaska na posao, da je ta rampa skinuta, odnosno skinuta je samo tzv. "letva" rampe, a riječ je o plastičnoj rampi, odnosno jednostavnoj rampi plastične tzv. "letve", nije primijetio nikakve serijske oznake niti nekakve posebne druge oznake na njoj, a sa strane je postajalo postolje, koje je i danas tu. Nadalje, da nije uočio razliku te rampe od one prvotno postavljene od strane tužitelja, nakon skidanja letve s rampe da je bila je odložena sa strane iza zidića, ali da ne zna što se dalje događalo osim onog što mu je tuženik kazao da je zbog toga bio na policiji; da nije siguran je li vraćena stara ruka rampe ili je postavljena nova ruka rampe, da ne zna tko je vratio tu ruku, odnosno vratio rampu u funkciju, jer da nije vidio nikoga kako to postavlja, niti da zna vremenski okvir kada bi ona bila vraćena. Danas da ta rampa funkcionira na način da se od 08,00 sati ujutro podiže i ona stoji tako otvorena do navečer, ne zna točno do kojeg sata,a navečer da se zatvara.

15. AŠ u svom iskazu kazala je da radi u agenciji za najam nekretnina sa sjedištem u [adresa], a koja je ujedno angažirana i vodi poslove najma poslovnih prostora njih sedam, osam u vlasništvu ZŠ, oca od tuženika, koji se nalaze u zgradi na mjestu gdje se nalazi predmetna rampa zbog kojeg tužitelj HŠ tuži ZŠ na isplatu. Ona da živi u [adresa], radi u Splitu i dnevno dva puta prolazi pored predmetne nekretnine, ali da ne staje baš svaki put. No, napominje da dolazi jednom mjesečno na lice mjesta, stoga zna da je HŠ postavio rampu i time onemogućio ZŠ i VŠ da kamionima izlaze iz dvorišta odnosno ulaze, a ovo iz razloga što je HŠ kod postavljanja rampe dao ključ odnosno daljinski samo svojim radnicima odnosno najmoprimcima, no ne i ZŠ odnosno ĆŠ. Kako se ĆŠ poslovno bavi velikim iskopima, njegovi kamioni da nisu mogli izaći iz dvorišta, niti se vraćati, pa da je skinuo rampu. Vidjela je da je skinuo gornji dio koji je pomičan, dok postolje nije dirao, a zbog navedenog je HŠ pozvao policiju i ĆŠ je taj gornji pomoćni dio vratio natrag na mjesto, a to da zna jer da je ZŠ, otac tuženika, nakon dolaska policije, otišao do ĆŠ i zamolio ga da rampu odnosno tu ruku vrati. Od trenutka skidanja pa do trenutka vraćanja pomoćnog dijela rampe prošlo je tek dan dva, u proljeću 2023. da je riječ o klasičnoj rampi bijele boje s narančastim oznakama, plastičnog materijala pomični dio, a postolje također bijele boje i misli da je riječ o plastici. Rampa nema nikakvih posebnih znakova po kojima bi se mogla raspoznavati u odnosu na druge. Nikakvih informacija vezano za račun, razlog isplate, navodi da nema, niti ima saznanja gdje bi se i od koga ta rampa nabavljala. Danas rampa da je u funkciji ali da ZŠ i dalje nema ključ odnosno upravljač, a rampa se podiže sama kada se izlazi prema van. Kada kamioni ulaze za potrebe ukrcaja/iskrcaja vidjela je nedavno i na primjeru Prima namještaj, radnici da su ulazili u dvorište i skladišne prostore, jer da se osoba iznutra trebala približiti rampi da bi se ona otvorila, što da je poprilično nezgodno za najmoprimce, odnosno sve koji se koriste tim prostorom. Ne zna je li tužitelj zbog tog događaja uzimao drugu ruku rampe. Po povratku rampe ona je bila u funkciji i neoštećena, prije postavljanja rampe HŠ nije branio prolaz ZŠ, to je bio zajednički prolaz, nije bilo nikakvih problema, zna da je ZŠ čak asfaltirao isti jer svi to pričaju i potvrđuju, ZŠ da joj je kazao da je HŠ (tužitelj) tražio određenu svotu novca za prolaz od njih, mjesečno. ZŠ imao je građevinsku firmu on je izvodio sve radove, nikada problema između njih nije bilo, dok je HŠ bio u [adresa], ZŠ je izvodio radove na nekretnini. ZŠ poznaje već 10 godina ne može se sjetiti vremena asfaltiranja prolaza, ali da je to on izvršio, o tom je čula od svoje susjede iz [adresa] NŠ, a ona je bila u najmu kuće udaljene od skladišnih prostora dvije kuće otprilike.

16.Svjedok CŠ, iskazao je da nikakvih posebnih saznanja nema, on da je u najmu prostorija kod ZŠ, jer da ima svoju firmu i tu se nalazi već 15 godina. Ono što zna jest da se "ganjaju" oko neke rampe, a ta rampa je nekad tu, a nekad nije. Međutim ne može se sjetiti točnog vremenskog razdoblja skidanja/stavljanja rampe. Sjeća se da mu je V kad je tek stavio rampu, dao broj da mogu ući, jer je tu morao proći za prostoriju svoje firme i uvijek koristi taj put za prolaz, međutim taj broj je nekada funkcionirao, a nekad nije. Točnije u početku je funkcioniralo da je pozivom na taj broj uspio proći jer bi se rampa podignula. Riječ je o običnoj rampi koja se ničim ne razlikuje od drugih rampi, koliko je on to primijetio, dakle nije uočio nikakve posebne oznake na njoj da bi mogao govoriti da je po nečemu posebna. Jedino što misli da je plastična, dakle nije teška, a ovo zna jer je udario glavom o nju, odnosno ona je kod spuštanja jednom udarila njegovu glavu. Ne zna tko je zadužen za održavanje te rampe. Da je prije par godina uočio da je rampa bila oštećena na način da je bila kriva pa skinuta. Prvo je bila malo iskrivljena pa onda još više, onda je bila maknuta, ali ne zna od koga i kada je to točno bilo. Točnije ruka te rampe je bila skinuta, pa je stala sa strane, ali ne zna koliko je dugo stajala skinuta. Iako je tamo svaki dan i to po cijeli dan da nije obraćao pozornost na takve stvari, pa nije primijetio tko je stavljao rampu natrag. Da nije primijetio da bi se HŠ žalio zbog štete koju da bi pretrpio ili povreda od strane tuženika, ali da zna da se oni međusobno „ganjaju“.Da su prema njemu oboje korektni, da njemu nije nikad priječen prolaz do njegove firme, a ovo iz razloga što i kad je rampa bila postavljena, dobio je taj broj za podizanje rampe (on i kolega), da ga HŠ za prolaz nije tražio ništa zauzvrat i da je početno funkcioniralo to s brojem, a onda kasnije i kad bi zvao taj broj rampa se ne bi podigla, pa da je ZŠ pokušao omogućiti drugi prolaz do zgrade i prostora, ali to baš nije bilo uspješno, jer veći kamion nije mogao proći tim prolazom; da mu se HŠ nije žalio u smislu da mora kupovati ponovno nekakvu rampu, da ne zna da je li to uvijek ista rampa ili je ona mijenjana jer njemu to "pari" isto-"„šipka", odnosno ruka rampe, jednostavno se skida i stavlja. Na upit je li mu je poznato da bi neka firma došla i davala ponude oko rampe odgovorio je da je vidio da neki ljudi rade oko rampe, ali ne zna tko i kada.

17.Čitanjem i pregledom materijalnih dokaza ovaj sud je utvrdio kako je ZŠ podigao tužbu 07. travnja 2023. protiv HŠ, radi smetanja posjeda pred ovim sudom i spis je zaveden pod posl. br: Psp-48/2023; u tužbi je navedeno kako je smetanje izvršeno 09. ožujka 2023. postavljanjem električne parking rampe od strane HŠ. U tom predmetu zaključen je prethodni postupak 03. listopada 2023. U predmetnom spisu izvršen je i očevid te je sudski vještak geodet napravio nalaz i mišljenje 26. siječnja 2024. kao i dopunu istog na zapisnik s ročišta održanog 06. studenog 2024. kada je vještak dao obrazloženje svog nalaza i mišljenja, a za potrebe ovog postupka stranke su dale suglasnost da se taj nalaz i mišljenje koriste u ovom postupku.

18.Iz nalaza i mišljenja vještaka geodeta BŠ u predmetu Psp- 48/2023 proizlazi položaj na kojem se nalazila postavljena rampa svakako na nekretnini tužitelja što među strankama i nije sporno i sto potvrđuje priloženi ZU 5371 K. O. [katastarska općina].

19. Na fotografijama priloženim uz tužbu prikazana je rampa kao cjelina, ali i zasebno postolje.

20.Iz ugovora o zakupu i aneksa priloženog uz odgovor na tužbu proizlazi da je u ime pravne osobe Karačić j.d.o.o. ugovore o zakupu sklapao ZŠ na strani zakupodavatelja poslovnog prostora sa pravnom osobom Masello d.o.o., jedan od takvih ugovora sklopljen je 1.10 2022 na deset godina, potom aneksa ugovora od 2.prosinca 2022., prema kojem je zakupnik ovlašten na daljnji podzakup. Aneks ugovora o zakupu poslovnog prostora od 12.5.2021. sklopljen je između ZŠ i Prima Commerce d.o.o za skladišni prostor .

21. Rješenjem o izvedenom stanju Upravnog odjela za gospodarenje prostorom i komunalno gospodarstvo od 11.veljače 2023. na temelju zahtjeva ZŠ ozakonjuje se među ostalim i poslovna zgrada na kat. Čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] .

22. Iz zapisnika o posvjedočenju činjenica sastavljenom po javnom bilježniku Ivani Bartulica Antulov iz [adresa] br: OU-19/23 od 10 ožujka 2023. sadržajno proizlazi kako je taj dan ruka rampe bila na mjestu na postolju i predstavljala je funkcionalnu cjelinu.

23. Iz spisa predmeta Ministarstva unutarnjih poslova PP Trogir i to posebnog izvješća sastavljenog 29.travnja 2023.br: 21402/23-20/11306 povodom kaznene prijave tužitelja protiv tuženika radi krađe u svezi predmetnog događaja proizlazi kako su isti od tuženika oduzeli ruku rampe o čemu je sastavljen zapisnik s potvrdom, uz priloženu CD snimku ispitivanja tuženika u svojstvu okrivljenika koja se reproducirala na ročištu 10. listopada 2024., bilješkom o obavijesnom razgovoru od 22.ožujka 2023. imovinsko-pravnom zahtjevu te rješenjem Općinskog državnog odvjetništva o odbačaju kaznene prijave KP-ODO -952/2023 od 18.siječnja 2024.

24.Račun broj 57-1-1 od 14.2 2024 izdan od Adriatic bb sadržajno odnosi se na isporuku i montažu te zamjenu oštećenih dijelova rampe NICE M5BAR, rasvjetnu letvu u ukupnom iznosu od 775,00 eur-a i odnosi se na ponudu 039/24 od 1.2.2024. S tim u svezi taj račun nije bitan za odluku u konkretnoj stvari jer se ne odnosi na ponudu br 073/2023 .

25. Ponuda broj 073/2023 od 22.ožujka 2023 pravne osobe Adriatic BB dana je par dana od uklanjanja ruke rampe, sadržajno čitanjem iste razvidno je da se odnosi za skladišno dvorište „PRIMA“ i zamjenu ukradene letve NICE M5BAR 5m, rasvjetnu letvu, rad na zamjeni letve i led rasvjete, korištenje servisnog vozila.

25.1. Dakle iz priloženog u spisu proizlazi da je račun ne samo drugačijeg sadržaja od ponude već se odnosi i na sasvim drugu ponudu, dakle ne onu iz 2023. Pregledom opomene priložene uz tužbu od 28.ožujka 2023. proizlazi da bi se tužitelj obraćao tuženiku sa zahtjevom za isplatom pozivom na ponudu od 22.ožujka 2023. da u roku 8 dana isti isplati iznos naveden u tužbi, no istoj ne prileži dokaz primke od tuženika odnosno potpisanu povratnicu.

26. Na temelju rezultata tako provedenog dokaznog postupka, dakle osobito pregledom priložene materijalne dokumentacije, iskaza saslušanih stranaka, svjedoka, te nalaza i mišljenja vještaka, sud je utvrdio slijedeće:

-Tužitelj je vlasnik nekretnine na kojoj je postavio rampu;

-Tuženik je vlasnik poslovnog objekta koji dugi niz godina daje u zakup ,

-dvorište na čijem ulazu/izlazu je postavljena rampa koristi se u poslovne svrhe te za pristup poslovnim zgradama među ostalim i onoj u vlasništvu tuženikovog oca,

-Tuženik je rampu skinuo i to ruku rampe;

-Tužitelj 18. ožujka 2024 saznaje od prijatelja da je rampa skinuta,

- **.**.2023. ZŠ s javnim bilježnikom na licu mjesta utvrđuje da je rampa na svom položaju netaknuta te javni bilježnik o tom sastavlja zapisnik o posvjedočenju činjenica,

-po prijavi tužitelja, policijski službenici posebnim izvješćem upućenim ODO Split izvijestili su isto o zaprimanju kaznene prijave tužitelja kao oštećenika 20- ožujka 2023. protiv tuženika kao osumnjičenika za kazneno djelo krađe iz članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona, policijski službenici na lice mjesta izašli su tja isti dan ; tužitelj kao oštećenik postavlja imovinskopravni zahtjev u visini od 300 eur-a potom u visini od 500, 00 eura;

-Potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta br: 01159380 MUP, od tuženika- osumnjičenika 27. ožujka 2023. oduzeta je ruka rampe i sastavljen je zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta PP Trogir br: 511-12-33-KU-59/2023 iz kojeg proizlazi da je riječ o jednoj parking rampi crveno bijele boje sa natpisom „Nice“ ukupne duljine 5 metara;

-Rješenjem ODO Split KP-DO-952/2023 od 18. siječnja 2024. odbačena je kaznena prijava zbog kaznenog djela krađe iz članka 228 stavak 1 Kaznenog zakona iz koje proizlazi kako je rampa skinuta 18. ožujka 2023. od strane tuženika jer je tužitelj postavljanjem iste priječio prolaz; da je rampa vraćena tužitelju koji je potvrdio preuzimanje iste svojim potpisom, da je prijava odbačena jer se u ponašanju tuženika osumnjičenika nisu pronašli bitna obilježja kaznenog djela krađe niti bilo kojeg drugog koje se progoni po službenoj dužnosti a utvrđeno je kako je rampa skinuta zbog bitno poremećenih imovinsko pravnih tužitelj. Tužitelju je pružena mogućnost da preuzme kazneni progon, prijedlogom sucu istrage za provođenje dokaznih radnji, što isti nije učinio.

-Postavljena je nakon par dana nova ruka rampe.

-ugovor o zakupu potvrđuju da je tuženikov otac i tuženik s drugim pravnim osobama ranije prije štetnog događaja sklopili poslovi odnos na ime korištenja poslovnih prostorija a time i pravo pristup istima,

27.Odredbom članka 1100. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje: ZOO) propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

27.1.Odredbom članka 1045. stavak 1. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Opće pretpostavke odgovornosti za štetu uglavnom se prema pravnoj teoriji svode na štetnu radnju, štetnika, nastalu štetu, uzročnu vezu između štetne radnje i štete te nastalu protupravnost. Da bi odgovornost tuženika za nastalu štetu koju trpi tužitelj postojala potrebno je da se kumulativno ispune sve navedene opće pretpostavke odgovornosti za štetu.

27.2.Prema članku 1046. ZOO-a šteta je definirana kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanja njezina povećanja (izmakla šteta) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Odredbom članka 1085. propisana je obveza odgovorne osobe za uspostavljanjem stanja koje je bilo prije nego što je šteta nastala, odnosno isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

27.3.Odredbom članka 1090 ZOO-a propisano je da će sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

27.4.Dakle, novčanom naknadom uklanjaju se štetne posljedice tako da se oštećeniku umjesto vraćanja stvari isplati odgovarajući novčani iznos kojem se vrijednost njegove imovine vraća u stanje koje je postojalo prije štetne radnje.

28.Ističe se kako je tužitelj ovim postupkom tražio obeštećenja na ime materijalne i nematerijalne štete zbog povrede duševnog mira i obiteljskog osobnog života. S tim u svezi za kazati je kako je novelama ZOO-a iz 2005.izmjenjena koncepcija pojma neimovinske štete na način da je člankom 1100 ZOO-a propisano da isto sada predstavlja novi pojam- povredu prava osobnosti te pretrpljene fizičke boli, strah i duševne boli ne predstavljaju više samostalni oblik neimovinske štete, postaju kvalifikatorni kriteriji koji utječu na pravo na isplatu i visinu novčane naknade, što znači, da njihovi intenzitet i trajanje „diktiraju” i osnovanost potraživanja i visinu pravične naknade odnosno utječu na procjenu obeštećenja zbog povrede prava osobnosti.

29.Stoga, da bi se dosudila pravična novčana naknada moraju biti ispunjene pretpostavke iz članka 1100 ZOO-a, što prema rezultatima dokaznog postupka, tako nešto konkretno ne bi bilo dokazano.

30.Na temelju provedenog dokaznog postupka, a primjenom članka 8. i 223. ZPP-a, ocjenom svih dokaza zajedno i svakog dokaza pojedinačno te očitovanih dispozicija stranaka u parnici, sud nalazi tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovanim.

31.Naime, u konkretnoj pravnoj stvari sud tuženika nalazi odgovornim za materijalnu štetu koju je svojom radnjom prouzročio tužitelju a koju radnju tuženik i ne spori i zbog koje radnje je tužitelj bio prisiljen ponovno ulaziti u trošak nabavljanja nove ruke rampe kako bi povratio funkcionalnost iste kao cjeline.

32. O.okolnostima nastanka samog događaja u svezi kojeg se potražuje šteta utvrđuje se i pregledom spisa predmeta MUP PP Trogir i ODO Split Naime, iz kaznene prijave tužitelja protiv tuženika za kazneno djelo krađe potvrđuju se navodi svjedoka u ovom postupku odnosno dio navoda samog tuženika da je ruka rampe od istog oduzeta o čemu je sastavljen zapisnik i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta, a iz sadržaja rješenja o odbačaju kaznene prijave od 18. siječnja 2024. proizlazi kako je ta rampa vraćena vlasniku ovdje tužitelju, koji je nakon štetnog događaja, o svom trošku nabavio novu ruku rampe te taj iznos sada potražuje od tuženika.

33. Prema mišljenju suda upravo sadržaj spisa odnosno potvrda o oduzimanju predmeta, koja se u smislu članka 230. ZPP-a ima smatrati javnom ispravom, dokazuje kako tuženik nije istinito kazivao kada je govorio da je vratio istu ruku rampe natrag, jer tako nešto ne bi proizlazilo niti iz iskaza svjedoka tuženikovog oca koji je posvjedočio da je ruku rampe vratio tužitelj, a potom i iz sadržaja rješenja o odbačaju kaznene prijave ODO Split.

33.1.Kako je iskaz tuženikovog oca u bitnom prožet subjektivnošću s ciljem uspjeha tuženika u postupku, i sadržajno predstavlja izlaganje o imovinsko-pravnoj problematici nastaloj postavljanjem rampe zbog koje teče drugi postupak pred ovim sudom između njega i tužitelja- radi smetanja posjeda taj iskaz osim u dijelu da tuženik nije vratio natrag rampu već da ju je postavio tužitelj,i u dijelu kojim je potvrđeno da ranijih problema između straka nije bilo do ovog događaja, sud nije uzimao bitnim za odluku o konkretnom zahtjevu

34. Iz iskaza svjedoka CŠ saznaje se da je ruka rampe po skidanju uistinu bila oštećena. Naime taj svjedok uočio je da je po skidanju bila iskrivljena i kao takva odložena sa strane a upravo je on tamo po cijele dane boravio obzirom da je u zakupu poslovnog prostora kod oca tuženika. Taj svjedok je i predložen od strane tuženika i nesrodan je sa strankama pa uistinu nije imao razloga iskazivati u interesu tužitelja, no upravo isti potvrđuje navode samog tužitelja da je ruka rampe bila oštećena, ne samo otuđena . Naime oštećenje ne mora predstavljati polomljenu ruku rampe već krivinu zbog koje više ona nije uporabljiva za postavljanje na postolje, što je tužitelj naveo činjenično odmah kod utuženja jer da iskrivljena više nije bila funkcionalna, a kako je sam tuženik priznao da je upravo on odvijao vide - vijke za odvojiti ruku rampe od postolja, te uzimajući u obzir personalne dokaze u jednu zaokruženu cjelinu, za zaključiti je da je ipak kod skidanja ruke rampe tuženik primijenio silu koja je dovela do iskrivljenja iste.

34.1. Kada se iskaz CŠ dovede u svezu s iskazom ostalih svjedoka, nadalje, zaključuje se kako je nakon nekoliko dana tužitelj ponovno postavio ruku rampe (potvrđuje iskaz tuženikovog oca), kao i da do tog događaja skidanja ruke rampe, nije bilo ranijih trzavica između tužitelja tuženika i tuženikovog oca, što potvrđuju uz CŠ i ostali svjedoci SŠ, RŠ i ZŠ, ali i sam tuženik pa je za zaključiti kako je je tuženikovo ponašanje u uzročno- posljedičnoj svezi s materijalnom štetom.

34.2.Da je tužitelj uistinu postavio novu ruku rampe potvrđuju svjedoci, tuženikov otac i SŠ koja opisuje izgled ruke rampe nakon što je ponovno postavljena opisujući ju s narančastim naljepnicama, dok je iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta priloženom uz posebno izvješće MUP-a razvidno da je od tuženika nakon uklanjanja ruke rampe oduzeta ruka rampe sa crveno bijelim oznakama. U ostalom dijelu iskaz te svjedokinje nije se našao bitnim jer se bazirao, ne na onom što je neposredno imala saznanja, već o tom što je saznala putem tuženikovog oca.

35.Dakle dokazanim se nalazi činjenica (koju su svi svjedoci govorili) da prije ovog događaja sa skidanjem ruke rampe, nije bilo problema između stranka jer se uredno moglo nesmetano prolaziti putem, sve do upravo opisanog događaja, koji datumom odgovara 18. ožujka 2023. kako je to navedeno u posebnom izvješću policijskih službenika MUP-a od 29. travnja 2023., odnosno rješenju o odbačaju kaznene prijave ODO Split, pa zapisnik o posvjedočenju činjenice javnog bilježnika da je ruka rampe bila 10. ožujka 2023. postavljena, nije od važnosti za odluku u ovom predmetu jer je datumski prije štetnog događaja.

36.Kako iz personalnih dokaza proizlazi da je tek par dana prošlo od skidanja do postavljanja ruke i vraćanja u funkciju rampe, životno je logično da je kod postavljanja nabavljena nova ruka. Uostalom tek je odbačajem kaznene prijave tužitelj mogao od policije preuzeti ruku rampe, dakle u siječnju 2024., što je gotovo godinu dana od učinjenog skidanja,o čemu postoji i potvrda, sve prema navodima sadržaja rješenja o odbačaju kaznene prijave ODO-a .

37. Ovdje je za kazati da u građanskoj parnici sud nije vezan odlukom ODO-a o odbačaju kaznene prijave jer je građanskopravna odgovornost šira i oštećenik ima pravo dokazivati štetu i tražiti naknadu i u takvoj situaciji u sklopu parnice.

38.S tim u svezi ovaj sud smatra da je u ovoj parici tuženikovo priznanje otuđenja ruke rampe dovedeno u svezu materijalnom i personalnim dokazima, utvrđeno da je zbog ponašanja tuženika tužitelj oštećen, da postoji odnosno uzročno posljedična sveza štete radnje i štete, a štetnik nije uspostavio stanje kakvo je ono bilo prije nego što je šteta nastala, slijedom čega je u obvezi tuženik isplatiti iznos na ime obeštećenja.

39.Stoga u okolnostima konkretnog slučaja uzimajući kao bitne upravo iskaz svjedoka CŠ koji je posvjedočio da je skinuta ruka rampe odložena kraj zidića bila iskrivljena, iskaz ZŠ da je rampu u funkciju vratio tužitelj ne tuženik, svjedokinje SŠ da je rampa nakon postavljanja imala narančaste oznake po sebi potvrđuju u bitnom iskaz tužitelja pa se zaključuje kako je osnovano traženje u pogledu naknade materijalne štete i to za nabavku ruke rampe i pripadajućih vijaka za montiranje sve prema ponudi.

40..Pri tom je za kazati da građanskopravna ponuda prihvatom obvezuje i nastaje poslovi odnos koji se konkretno odnosio na prihvaćanje cijene koja je tužitelju ponuđena za postavljanje nove ruke rampe, a isto obvezuje i ponuđača da tako nešto za tu cijenu isporuči. No ipak tu je za kazati kako je sud o visini štete odlučio razmatrajući spisu priložene dokaze, na temelju članka 223. u svezi s člankom 8. ZPP-a.

41.Na okolnosti vrijednosti odnosno visine štete posebnu pažnju je trebalo dati spisu priloženoj ponudi-predračun prema kojoj je cijena određena tržišnim uvjetima u vrijeme izdavanja i u vrijeme nabavka ruke rampe, dok izdani račun godinu dana od nabavke nove ruke rampe jest drugačijeg sadržaja,ali i naznake opisa na koju ponudu se odnosi što svakako ne bi bila ponuda koja je rezultirao ugovornim odnosom tužitelja i Adriatic BB, 2023. koji je i realiziran.

42.Dosljedno tome, budući je utvrđeno da je tuženik štetu prouzročio na izloženi način, da razlozi koje iznosi ne predstavljaju one koji bi ga oslobodili odgovornost već samopomoć kao institut u parnici zbog smetanja posjeda nije od utjecaja na konkretnu odluku po traženju za obeštećenjem te niti postoje druge okolnosti koje bi se mogle ocijeniti dokazom o nepostojanju njegove krivnje za nastup štete odlučeno je kao u izreci pod toč I, dok je u ostalom dijelu tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan iz razloga što tužitelj nije dokazao da bi mu pripao veći iznos. Dodatno je za kazati da se radnje tuženika ne mogu podvesti u ovom spisu pod definiciju dopuštene samopomoći iz članka 1053. stavak 2 ZOO-a jer postavljanjem rampe tuženiku nije prijetila nikakva opasnost prema kojoj je bilo nužno kao oblik eventualne zaštite ukloniti istu. Dakle ugovori o zakupu dokazuju tek postojanje poslovnih odnose tuženikovog oca, dok iskazima svjedoci RŠ pa i CŠ nisu iskazivali na okolnost da bi tražili raskida ugovora zbog nemogućnosti prolaska pa time se ne može govoriti da tuženiku nastala ili prijetila nekakva šteta, a koji uostalom nije ni zakupodavac slijedom čega je neosnovano tuženikovo otklanjanje odgovornosti iz tog razloga.

43.Na dosuđenu glavnicu tužitelju pripada kamata u smislu članka 1089. stavak 2. i članka 29 stavak 2. ZOO- a za štetu koja nije popravljena od dana donošenja presude, ne od dana ponude ili pak podnošenja tužbe jer je tek donošenjem presude utvrđena visina štete kako je to objašnjeno obrazloženjem ove presude te je nenovčana materijalna šteta postala novčanom. Stoga je odbijen kao neosnovani tužbeni zahtjev u dijelu zatraženih zateznih kamata koje teku na iznos glavnice od 15. veljače 2024. do donošenja prvostupanjske presude 28. ožujka 2025.

44.U smislu odredbe iz članka 19. ZOO svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom a pod pravima osobnosti razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr.

45.Ocjenjujući saznanja do kojih je sud došao provedenim dokazima i njihovom ocjenom u smislu odredbe iz članka 8.i članka 223- ZPP-a, po stavu ovog suda s osnovom je zaključiti da u konkretnom slučaju tužitelj ničim nije dokazao da mu je tuženikovim ponašanjem došlo do povrede prava osobnosti, a time i štete za koju bi mu tuženik bio odgovoran, u smislu članka 1100. stavak 1. i 2. ZOO-a u svezi s člankom 19. stavak 1. i 2. ZOO-a, te članka 1046. ZOO.

46.Kod toga je imati u vidu kako povreda prava osobnosti ne mora uvijek stvarati pravni odnos odgovornosti za neimovinsku štetu u smislu obveze novčane naknade, odnosno novčana naknada neimovinske štete mora biti pravična, a visina novčane naknade mora odgovarati stupnju povrede prava osobnosti, a takve povrede u konkretnom slučaju nisu utvrđene jer je uostalom iz iskaza tužitelja razvidno da je štetni događaj kod istog proizveo tek neugodnost , a po ocjeni ovog suda tužitelj na kojemu je bio teret dokazivanja u smislu članka 7.stavak 1. i članka 219. stavak 1. ZPP-a ničim nije dokazao da je imao nekakve posebne neugodnosti u svojoj okolini, da je zbog toga imao bilo kakvih problema, da je doživio veliki stres, traumu, strah odnosno da se štetni događaj manifestirao na njegovu psihičku sferu života na način da je kod njega došlo do izuzetno jake povrede časti i ugleda koja je prema svom intenzitetu, trajanju i prilikama sredine kod njega izazvala osobito intenzivne duševne boli koje bi opravdavale dosudu naknade neimovinske štete zbog povreda prava osobnosti (članak 19. stavak 1.u svezi s člankom 1100. stavak 2. ZOO). Pa je pravilnom primjenom materijalnog prava takav tužbeni zahtjev trebalo odbiti u cijelosti kao neosnovan.

47.Odluka o trošku donesena je sukladno članku 155. stavak 1. u svezi s člankom 154. stavak 2. i 164. ZPP-a te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad ( „Narodne Novine“ broj: 87/93, 16/94, 111/96, 91/04, 37/05, 148/09, 142/10, 142/12 .103/14., 118/14., 37/22,.126/22., 138/23 dalje OT),prema vrijednosti predmeta spora označenoj u tužbi ( 3.070,06 eur-a) .Tužitelj je prvotno tužbom označio vps 1.637,50 eur-a, a potom preinakom 6.3.2024 vps 1 775,00 eur-a Po preinaci se utvrđuje uspjeh u postupku pa je tužitelj konkretno uspio sa svojim tužbenim zahtjevom s 37%, a tuženik 63 %. Sukladno odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a od većeg postotka potrebno je oduzeti manji, dakle od većeg uspjeha tuženika 63% oduzme se manji tužiteljev od 37% pa se dolazi do 26% uspjeha tuženika o čijem trošku treba odlučiti.Kako je prema Tbr 7.t.1. OT-u za potraživanja prema v.p.s. u od 1.327,01 eur-a 13.272,00 eur-a jednaka vrijednost bodova od 100 b za radnju, preinaka tužbenog zahtjeva nije u bitnom utjecala na bodovanje radnji . Stoga, sud je priznao tuženiku trošak sastava odgovora na tužbu tužbu od 24.5.2023 , prema Tbr 8.t.1. u svezi s Tbr 7. toč.1. OT-a te pristup ročištima: 2.2.2024., 8.3.2024., 10.10.2024., 15.11.2024., 31.1.2025., 20.2.2025. svaki od po 100 b, prema Tbr 9 t.1. i Tbr.7.t. 1. OT-a dakle ukupno 700 bodova. Izmjenama Tarife iz studenog 2023. propisano je Tbr 54. da je vrijednost 1b= 2 eur-a pa 700 bx 2 eur-a =1.400,00 eur-a x 25% PDV-a (350,00eur-a) daje ukupno 1.750,00 eur-a. od kojeg iznosa tuženiku na ime 26 % uspjeha, pripada iznos od 455,00 eur-a koji mu je tužitelj obvezan naknaditi.

47.1.Preostali zatraženi trošak od 66,36 eur-a, sud je odbio jer ga tuženik nije ni imao, pozivom na naprijed navedeni članak 155. stavak 1. ZPP-a .

47.2.Kamate na navedeni trošak su izostale jer sud odlučuje na temelju određenog zahtjeva sukladno članku 165. ZPP-a.

48.Slijedom iznesenog odlučeno je kao u izreci.

U Trogiru 28. ožujka 2025.

SUTKINJA

Mirna Veža

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka odnosno, e- komunikacijom za osobe iz članka 106 a ZPP-a, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun tužitelja

- pun. tuženika

- u spis