REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

Posl. broj P-703/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru po sutkinji Antoneli Franulić Pilj, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja DP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Milanu Šariću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika ad. 1) MP – Cvitić pk. D i ad. 2) DPJ pok. D, oboje sada odsutni i nepoznata boravišta, zastupani po privremenom zastupniku Ivanu Karmeliću, odvjetniku u Supetru, radi utvrđenja i uknjižbe, nakon glavne i javne rasprave održane dana 13. ožujka 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja, na ročištu radi objave presude, dana 28. ožujka 2025.

p r e s u d i o j e :

I. Utvrđuje se u odnosu na tuženu ad.1 BP. D i ad.2 DPJ – CP pok. D da je tužitelj DP iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) vlasnik za ukupno 2/12 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisana u Z. U. [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina], pa se ovlašćuje tužitelj da na temelju ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine na svoje ime za ukupno 2/12 dijela uz istodobno brisanje toga prava s imena tužene ad.1 DP – BP za ukupno 1/12 dijela i tuženika ad.2 DP – CP za ukupno 1/12 dijela.

II. Utvrđuje se u odnosu na tuženu ad.1 DP – BP pok. D i ad.2 DP

– CP pok. D da je tužitelj DP iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) vlasnik za ukupno 2/12 dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisana u Z. U. [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina], pa se ovlašćuje tužitelj da na temelju ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine na svoje ime za ukupno 2/12 dijela uz istodobno brisanje toga prava s imena tužene ad.1 BP pok. D za ukupno 1/12 dijela i tuženika ad.2 CP pok. D za ukupno 1/12 dijela.

Obrazloženje

1. Dana 26. veljače 2024. godine zaprimljena je tužba tužitelja DP u kojoj se navodi da je na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisan tužitelj za 10/12 dijela, te tuženici svaki za po 1/12 dijela. Takvo stanje da ne odgovara stvarnom stanju obzirom da je vlasnik navedenih udjela koji su upisani na ime tuženika, upravo tužitelj. U naravi predmet spora predstavlja obiteljsku kuću i pripadajuće dvorište koje je položeno uz kuću tužitelja. Nekretnine su u cijelosti omeđene, te čine sastavni dio stambenog kompleksa u vlasništvu tužitelja. Vlasništvo nekretnine tužitelj je stekao ugovorom o darovanju od svog oca, a ovaj naslijedio od svog prednika. Činjenica posjeda općepoznata je u mjestu gdje se nekretnina nalazi, ali zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno sa stvarnim stanjem, niti su tuženici poznati tužitelju.

2. U dokazne svrhe pregledani su izvadci iz zemljišne knjige, izvod iz katastarskog plana, geodetsko vještvo stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza, te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja, te svjedoka AP, LP, HP i PP.

3. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja DP na utvrđenje da je vlasnik nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina], uz ovlast tužitelja da temeljem presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine na svoje ime, u odnosu na tuženike.

5. Savjesno i brižljivo, ocjenjujući kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka utvrđene su slijedeće odlučne činjenice:

6. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su kao suvlasnici upisani DP- BP. D i M CP pok. D za po 1/12 dijela, te DP za 10/12 dijela.

7. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su kao suvlasnici upisani DP- BP. D i M CP pok. D za po 1/12 dijela, te DP za 10/12 dijela.

8. Dana 1. prosinca 2024. godine zaprimljeno je geodetsko vještvo stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza u čijem nalazu se navodi da čest. zgr. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] predstavlja zemljište na kojem se nalazi prizemni stambeni objekt pokriven ravnom pločom, sa okolnim dvorištem.Također ovoj čestici pripada uski prolaz položen u smjeru sjever jug koji se pruža do glavne ceste koja predstavlja [adresa]. Čest. zem. [katastarska čestica] predstavlja zemljište na kojem se nalazi stambeni objekt i pripadajuće dvorište sve položeno istočno od prvotno spomenute čestice. Navedeno je vidljivo u skici mjesta spora i priloženim fotografijama.

9. U odnosu na predmetno vještvo stranke nisu imale primjedaba, a sud isto u cijelosti prihvaća, iz razloga što je objektivno i sačinjeno u skladu s pravilima struke, te je u skladu sa izviđenim okolnostima

10. Tužitelj DP, star 40 godina, je u svom iskazu naveo da se predmetne nekretnine nalaze se u samom mjestu Selca, te u naravi predstavljaju dio obiteljske kuće i dvorišta. Smatra se vlasnikom predmetnih nekretnina iz razloga što mu ih je darovao otac PP prije nekoliko godina i to usmenim putem. Otac je postao vlasnikom predmetnih nekretnina tako što ih je stekao od svog oca ĐP, s tim da ne bi znao točno kazati je li mu ih darovao ili ih je naslijedio. Nije mu poznato kako je nono ĐP postao vlasnikom predmetnih nekretnina. Na čest. zgr. [katastarska čestica] je gradnja vršena prije nego što se on (tužitelj) rodio, a na čest. zem. [katastarska čestica] su otac i djed gradili kuću kada je imao cca pet godina. Nikada im nitko nije osporavao vlasništvo i posjed predmetnih nekretnina niti ih tjerao odatle.

11. Svjedok PP, star 67 godina, je naveo da su mu predmetne nekretnine jako dobro poznate. Nalaze se u mjestu Selca, te u naravi predstavljaju dio obiteljske kuće i dio dvorišta, koje je on darovao svom sinu DP usmenim putem unatrag cca 4 do 5 godina i o tome nema spora unutar njihove obitelji. Postao je vlasnikom predmetnih nekretnina tako što ih je naslijedio od svog oca ĐP. Otac ĐP je predmetne nekretnine dobio od njihove tadašnje vlasnice ŠP koja je rodica od njegova (Leovog) djeda CP i koju je njegov otac uzdržavao do njene smrti zbog čega mu je zauzvrat ona dala ove nekretnine. Naime, B nije bila niti udana niti je imala svoje djece, zbog čega su se njegovi otac i majka brinuli o njoj. Pojasnio je da je njegov otac ĐP imao svoju obiteljsku kuću odmah do predmetnih nekretnina na kojima su se u vrijeme darovanja nalazile dvije potleušice, odnosno male kućice, u jednoj je živjela B, a druga joj je bila staja za životinje. Kada je B umrla otac i on su srušili te dvije male kućice i sagradili danas postojeći objekt i uredili dvorište. U tom objektu u prizemlju žive on i supruga, a na katu živi njegov sin sa obitelji. Nikad nitko kako njenu tako ni njegovim prednicima, a danas ni njegovom sinu nije osporavao vlasništvo predmetnih nekretnina.

12. U svom iskazu svjedok AP je naveo da su mu predmetne nekretnine jako dobro poznate iz razloga što je susjed međašnik, odnosno njegova obiteljska kuća je u međi sa ovom predmetnom obiteljskom kućom tužitelja. Danas je vlasnik predmetnih nekretnina DP, obzirom da mu ih je darovao otac PP, a PP je stekao iste nekretnine od svog oca C. ĐP je stekao predmetne nekretnine tako što mu ih je darovala ŠP. Naime, ona nije bila udana i nije imala svoje djece pa su se ĐP i njegova supruga brinuli o njoj sve do smrti. Za života je ŠP živjela na nekretninama u jednoj maloj kućici, te je također imala malu staji za životinje. Nakon što je B umrla ĐP i PP su srušili te skromne kućice i na predmetnim nekretninama sagradili svoju obiteljsku kuću i uredili dvorište. Danas u toj kući u prizemlju živi PP, a sin mu s obitelji živi na katu. Nikada nitko A nije osporavao vlasništvo i posjed predmetnih nekretnina, niti se ikoga dovodilo u vezu sa ovim zemljištem osim njih. Kao malo dijete sjeća se L kao pogrbljene starice koja je živjela jako skromno, te je umrla s nekih njegovih navršenih pet do šest godina života. Dakle, sve je ispričao temeljem vlastitog opažanja obzirom da cijeli život ima uvid u predmetne nekretnine.

13. U svom iskazu svjedok OP, star 86 godina, je naveo da su mu predmetne nekretnine jako dobro poznate obzirom da su susjedi međašnici. Samo zid dijeli njihove obiteljske kuće. Predmetne nekretnine bile su vlasništvo jedne stare L koju je poznavao. Živjela je na ovim nekretninama u jednoj maloj kućici, a kada je ostarijela nosili su joj jest i o njoj su se brinuli ĐP i njegova supruga, tako da im je ona ostavila ove nekretnine. Nakon što je B umrla na predmetnim nekretninama obiteljsku kuću je sagradio PP u čemu mu je pomagao otac ĐP. Nikada nitko A nije osporavao vlasništvo i posjed predmetne nekretnine, već je isključivo njih nakon Kekine smrti viđao na istima.

14. Svjedok HP je naveo da su mu predmetne nekretnine jako dobro poznate. Živi u blizini istih. Danas je vlasnik predmetnih nekretnina DP, obzirom da mu ih je darovao otac PP. PP je naslijedio svog oca ĐP. ĐP i njegova supruga su pod stare dane uzdržavali H koja je bila vlasnica predmetnih nekretnina, živjela je na njima, pa im je ona ostavila te nekretnine. Dok je B tu živjela na nekretninama je bila jedna mala kućica, a kada je ona umrla PP i ĐP su sagradili veliku kuću, onakvu kakva je danas na terenu i u kojoj žive PP i njegov sin DP. Nikada nije čuo da bi itko DP, PP ili ĐP osporavao vlasništvo i posjed predmetnih nekretnina, oduvijek je njih isključivo viđao na istima.

15. U parnici u kojoj tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva na temelju dosjelosti potrebno je utvrditi početak i završetak razdoblja za koje sud smatra da je razdoblje u kojemu je pravo vlasništva stečeno dosjelošću.

16. S obzirom na navedenu činjenicu o početku tijeka dosjelosti zasigurno od sredine prošlog stoljeća, u skladu s odredbom članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – dalje: ZVDSP), kojom je propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, o zahtjevu tužitelja potrebno je odlučivati primjenom pravnih pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ).

17. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je potrebno ostvarenje ovih pretpostavaka: a) sposobnost stjecatelja, b) sposobnost stvari da bude u vlasništvu, c) posjed određene kvalitete i d) vrijeme dospjelosti određeno zakonom (30 ili 40 godina, odnosno 20 godina sukladno Načelnom mišljenju proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda od 4. travnja 1960. godine).

18. Za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću posjed je trebao biti samo pošten, a izvanredno vrijeme dosjelosti je bilo trideset godina (pravno pravilo iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ).

19. Dakle, za stjecanje vlasništva prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a, zahtijeva se pošten posjed. Pošten je prema pravnom pravilu iz paragrafa 328. bivšeg OGZ-a onaj tko iz vjerojatnih razloga drži stvar kao svoju. Mjerodavna je, dakle, dobra vjera u zakonitost izvršavanja posjeda, dakle, povjerenje u valjan naslov.

20. Dužnost je protivnika dosjedanja, a ne dosjedatelja, što proizlazi iz predmnjeve poštenja, kada je riječ o izvanrednoj dosjelosti iz pravnog pravila iz paragrafa 1477. OGZ-a o dokazanom nepoštenju, da dokaže da nije postojalo poštenje uzukapijskog posjednika za cijelo vrijeme dosjedanja. Poštenje koje je potrebno za dosjedanje otpada samo onda kada posjednik stekne pozitivno znanje da njegov posjed nije više zakonit, ili kada bi on barem trebao takve okolnosti steći koje daju povoda za sumnju u zakonitost njegova posjeda. Međutim, prema pravnom pravilu iz paragrafa 1463. bivšeg OGZ-a nepoštenje prijašnjeg posjednika ne smeta poštenom slijedniku ili nasljedniku da započne dosjelost od dana svojega posjeda. Tko se poziva na izvanrednu dosjelost nije, dakle, dužan dokazivati zakonitost svojeg posjeda.

21. Kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je djed tužitelja, sada pok. ĐP nesmetano i neprekidno posjedovao predmetne nekretnine kao svoje i za sebe, bez da se tome itko protivio i osporavao mu vlasništvo i posjed istih od kada mu ih je darovala njihova stvarna vlasnica sada pok. ŠP, na način da je na njima zajedno sa svojim sinom PP (ocem tužitelja) prije četrdeset godina srušio postojeće objekte i sagradio obiteljsku kuću u kojoj danas na prvom katu živi tužitelj sa svojom obitelji dok mu u prizemlju žive roditelji, to ovaj sud nedvojbeno smatra utvrđenim da su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću, odnosno da je protekao propisani tridesetogodišnji rok dosjelosti za savjesnog posjednika, propisan pravnim pravilom iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ-a.

22. Za navesti je da rušenje postojećih objekata, izgradnja obiteljske kuće i uređivanje okućnice, u što se neposrednim opažanjem uvjerio sud očevidom na licu mjesta i što proizlazi iz iskaza tužitelja, te svjedoka PP, AP, LP i HP, koji godinama imaju neposredan uvid u predmet spora upućuje na nedvojben zaključak da je objektivno bilo zamjetljivo izvršavanje posjeda na predmetu spora i da je svatko mogao vidjeti i znati, da su prednici tužitelja, a danas i tužitelj u posjedu istog.

23. Također, iz iskaza tužitelja, te saslušanih svjedoka nedvojbeno proizlazi da je predmetne nekretnine tužitelj stekao darovanjem od svog oca PP, koji ih je naslijedio iza smrti svog oca, sada pok. ĐP, a kojem je iste za života darovala sada pok. ŠP.

24. Slijedom svega navedenog, kako je tužitelj vlasništvo predmetnih nekretnina stekao temeljem valjane pravne osnove i to dosjelošću i darovanjem, to je primjenom odredaba članka 388. stavka 2. ZVDSP-a, u svezi s pravnim pravilom iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ-a, te članka 128. ZVDSP-a, valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u izreci presude.

U Supetru, dana 28. ožujka 2025.

S U T K I NJ A:

Antonela Franulić Pilj

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka.

Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Dostaviti:

-pun. tužitelja Milan Šarić, odvjetnik u Splitu

-privremeni zastupnik tuženika Ivan Karmelić, odvjetnik u Supetru