Pr-952/202-23
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Martini Radić Šunjić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika, Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, Spinčićeva 1, 21000 Split, OIB: 70044517580, zastupano po pun. Tihomiru Luetiću, odvj. u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 06. veljače 2025., u nazočnosti zamj. pun. tužiteljice Antonele Križanović, odvj. vjež. kod Martine Radić Šunjić, odvj. u Splitu i pun. tuženika Matee Ljubičić, odvj. u OD Luetić i Parteri, objavljene dana 28. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja, za razdoblje od 01.kolovoza 2015.g. do 31. ožujka 2020.g. u ukupnom iznosu od 1.168,40 €
- zakonskom kamatom koja na iznos od 4,92 EUR teče od 15. siječanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 2,71 EUR teče od 15. ožujak 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 21,65 EUR teče od 15. svibanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 13,53 EUR teče od 15. studeni 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,77 EUR teče od 15. siječanj 2018.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 7,90 EUR teče od 15. veljača 2018.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 65,76 EUR teče od 15. ožujak 2018.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 22,94 EUR teče od 15. svibanj 2018.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 35,06 EUR teče od 15. lipanj 2018.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 95,37 EUR teče od 15. srpanj 2018.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 84,19 EUR teče od 15. kolovoz 2018.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 10,57 EUR teče od 15. rujan 2018.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 122,45 EUR teče od 15. listopad 2018.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 75,71 EUR teče od 15. studeni 2018.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 87,82 EUR teče od 15. prosinac 2018.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 40,85 EUR teče od 15. siječanj 2019.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 28,75 EUR teče od 15. veljača 2019.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 15,74 EUR teče od 15. ožujak 2019.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 8,59 EUR teče od 15. svibanj 2019.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 16,43 EUR teče od 15. lipanj 2019.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 28,34 EUR teče od 15. srpanj 2019.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 83,01 EUR teče od 15. rujan 2019.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 26,51 EUR teče od 15. listopad 2019.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 22,37 EUR teče od 15. prosinac 2019.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 135,22 EUR teče od 15. siječanj 2020.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 38,19 EUR teče od 15. veljača 2020.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 47,93 EUR teče od 15. ožujak 2020.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 20,12 EUR teče od 15. travanj 2020. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022.g. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 01.01.2023.g. pa nadalje po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.
II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.671,70 eura na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa], sa kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate koja se na navedeni iznos obračunava po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2.ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena.
Obrazloženje
1.Tužbom koja je zaprimljena kod suda 04. kolovoza 2020. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika, na radnom mjestu doktora medicine-specijaliste, te da je radila u otežanim uvjetima rada, u redovnom i prekovremenom radu. Tužiteljica tvrdi da joj je tuženik isplatio umanjene plaće na način da suprotno Kolektivnom ugovoru nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada na osnovnu plaću za sve sate koje je odradila, dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, za prekovremeni rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, da je pogrešno obračunao i naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje.
2.U odgovoru na tužbu od 11. rujna 2020. tuženik je naveo da osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, ističući kako je tuženik tužiteljici obračunavao plaću sukladno važećim propisima, napominjući kako se obračun plaće vrši preko jedinstvenog registra zaposlenih u javnom sektoru.
3.Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom izračuna; evidencije rada i platnih lista tužiteljice za utuženo razdoblje; te je izveden dokaz financijskim vještačenjem po vještaku financijske struke dipl. oec. Marijanu Joviću, kao i dokaz dopunskim vještačenjem po imenovanom vještaku.
4.Podneskom od 12. prosinca 2024. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev sukladno nalazu vještaka na način kako glasi u izreci.
5.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.
6.Pun. tužiteljice popisao je parnični trošak.
7.Nesporno je između stranaka da je tužiteljica u utuženome razdoblju bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu doktora medicine-specijaliste, da je radila i u redovnom i u prekovremenom radu.
8.Sporno je da li joj je tuženik isplatio umanjene plaće na način da joj nije plaćao dodatke sukladno Kolektivnom ugovoru, te je li tuženik tužiteljici pogrešno obračunao i isplatio naknadu za godišnji odmor i bolovanje.
9.Tužiteljici je radni odnos reguliran Zakonom o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13, dalje: ZR/09), Zakonom o radu (NN, 93/14, dalje: ZR/14), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, dalje: KU/13), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 96/15, dalje: Dodatak I. KU) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, dalje: TKU/12 i NN 128/17, dalje: TKU/17).
10.Odredbom čl. 47. KU/13 propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća.
11.Pitanje plaće je na isti način definirano čl. 51. TKU/12 i čl. 50. TKU/17. U odredbama čl. 51. i 57. KU/13, čl. 59a Dodatka I KU te čl. 54. TKU/12, odnosno čl. 53. TKU/17, propisani su dodaci i uvećanja osnovne plaće koji se isplaćuju tužitelju i koji se obračunavaju za svaki odrađeni sat od osnovne vrijednosti toga sata. Sukladno navedenim odredbama, tužiteljici se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tome satu ostvario pravo.
12.Odredbom čl. 57. KU/13 je propisano da tužiteljica ima pravo na uvećanje plaće za 25% (otežani uvjeti rada). Odredba čl. 59.a Dodatka I KU, koja se primjenjuje od 1. listopada 2015. propisuje da iznimno od čl. 59. ovog Ugovora zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatka na plaću u iznosu od 4% od osnovne plaće.
13.Čl. 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14 propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Čl. 36. KU/13 propisano je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.
14.Odredbom čl. 59. st. 1. TKU/12, odnosno čl. 58. st. 2. TKU/17 je propisano da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja od 42 dana pripada mu naknada plaće u visini od 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.
15.S obzirom da je tužiteljica u utuženome razdoblju obavljala poslove radnog mjesta doktora medicine-specijaliste, tužiteljica je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom pa joj sukladno čl. 86. ZR/09, odnosno čl. 94. ZR/14 pripada pravo na povećanu plaću, a kako je nesporno cijelo vrijeme sudjelovala u procesu dijagnostike i liječenja, ima pravo na uvećanje plaće za dodatnih 4% (iznimna odgovornost za život i zdravlje ljudi).
16. Knjigovodstveno financijskim vještačenjem po vještaku dipl. oec. Marijanu Joviću, čije vještačenje kao stručno, argumentirano i objektivno, sud prihvaća, a sačinjeno je po uvidu u evidencije o radnome vremenu tužitelja i obračunske listiće plaće, utvrđeno je kako ukupan iznos predmetnih dodataka na plaću (za otežane uvjete rada i za odgovornost za život i zdravlje ljudi, dodatak na plaću za rad subotom i nedjeljom, noću u smjeni i blagdanom, kao i naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja do 42 dana,) koje tuženik nije isplaćivao tužiteljici u utuženome razdoblju, tj. od kolovoza 2015. do ožujka 2020. iznosi mjesečno i godišnje kako je to prikazano u tablici br. 3, odnosno ukupan bruto iznos od 1.168,40 eura.
17. Očitujući se na prigovore stranaka, dipl. oec. Marijan Jović je u dopunskom vještu vod 27. studenog 2024. iskazao da u razdoblju od srpnja 2015. nije bilo prekovremenih sati, a u razdoblju nakon prosinca 2018. da je tuženik uredno evidentirao i isplaćivao naknade za sate odrađene u prekovremenom radu subotom, nedjeljom, noću, blagdanom i u drugoj smjeni, jednako kao i naknadu za godišnji odmor i bolovanje, te je tako otklonio prigovore tužitelja. Slijedom navedenog, tužitelj je konačno precizirao tužbeni zahtjev podneskom od 12. prosinca 2024. Glede prigovora tuženika u dopunskom vještvu, vještak je naveo da nije mogao točno utvrditi u kojim je uvjetima tužiteljica radila prekovremeno, da je izračunao proporcionalno vrijeme provedenog rada u navedenim posebnim uvjetima za vrijeme prekovremenog rada u odnosu na provedeno vrijeme u redovnom radu u posebnim uvjetima, ovo iz razloga jer tuženik u utuženom razdoblju nije uredno evidentirao satnicu tužiteljice, tj. kako se u navedenom razdoblju evidencija rada ne podudara s platnim listama u odnosu na broj odrađenih prekovremenih sati, te da je evidentno kako sporne naknade, posebno za prekovremeni rad nisu plaćene, što po mišljenju ovog suda nikako ne može ići na štetu tužiteljici. Za navesti je da tuženik nije zahtijevao provođenje dopunskim vještačenjem po angažiranom vještaku, niti po drugom vještaku financijske struke.
18. Polazeći od zaključka dipl. oec. Marijana Jovića, koji je vještvo napravio sukladno pravilima struke i prema podacima koje je dostavio tuženik, uz napomenu da u određenom periodu tuženik nije uredno evidentirao radnu satnicu tužiteljice, to je sud mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio.
19. Dakle, u postupku je utvrđeno da je tuženik za predmetno razdoblje tužitelju obračunao i isplatio navedene dodatke na osnovnu plaću, ali ne sukladno KU. Naime, sukladno citiranim odredbama, plaću tužitelja čini osnovna plaća sa pripadajućim uvećanjima. Osnovna plaća ne postoji samo u redovnom radu, već se osnovna plaća tužitelju isplaćuje za svaki efektivno odrađeni sat, bilo u redovnome, bilo u prekovremenom radu, a svaki efektivno odrađeni sat se uvećava za one dodatke koji u tome satu postoje. Ova uvećanja se obračunavaju za sve sate u kojima su ostvareni i obračunavaju se od vrijednosti osnovne plaće te se ista kumuliraju ukoliko se ostvari pravo na više uvećanja budući ni iz jedne odredbe KU ne proizlazi da radniku to uvećanje pripada samo za ostvarenu redovnu satnicu, odnosno da se uvećanje plaće po osnovi prekovremenoga rada i uvećanje po osnovi otežanih uvjeta rada međusobno isključuju. Nelogično bi bilo tumačenje tuženika da tužitelju utuženi dodaci pripadaju samo za redovan rad jer ukoliko postoje otežani uvjeti rada ili posebna odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, tada oni postoje i u redovnome i u prekovremenom radu. Ovo pravo tužitelja je utvrđeno i citiranim odredbama KU i čl. 86. ZR/09, odnosno čl. 94. ZR/14.
20.Kako je vještačenjem utvrđeno da tuženik nije isplatio tužiteljici propisana uvećanja za sve sate u kojima su ostvareni i to uvećanje plaće zbog otežanih uvjeta rada i uvećanje plaće zbog posebne odgovornosti za živote i zdravlje pacijenata, dodatak na plaću za rad subotom i nedjeljom, noću u smjeni i blagdanom kao ni naknadu za vrijeme korištenja godišnjega odmora i bolovanja, pri čemu je tužbeni zahtjev tužiteljice sukladan nalazu i mišljenju vještaka, valjalo je odlučiti kao u izreci.
21. Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate za razdoblje do 31. prosinca 2022. (čl. 84. st. 3. odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 73/13, 93/14), a od 01. siječnja 2023. sukladno Zakonu o izmjenama zakona o obveznim odnosima (NN br. 114/22) čl. 22. st. 2. i u svezi s Uredbom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22)
21.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14) pa je tužiteljici, imajući u vidu vrijednost predmeta spora i popisani trošak, za puni uspjeh u parnici valjalo priznati sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15) trošak za sastav tužbe 150,00 eura, za sastav podnesaka od 21. rujna 2020., 17. rujna 2024. i 12. prosinca 2024. po 150,00 eura, za zastupanje na ročištima održanim 14. rujna 2023., 18. ožujka 2024., 06. veljače 2025. po 150,00 eura, za pristup na objavno ročište 75,00 eura, ovom iznosu trebalo je pridodati i iznos od 281,25 eura na ime pripadajućeg PDV-a, te iznos od 265,45 eura na ime troškova vještačenja, tako se pun. tužiteljice obistinjuje parnični trošak u iznosu od 1.671,70 eura. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužiteljici pripadaju zakonske zatezne kamate od presuđenja pa do isplate u smislu Odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (NN br. 114/22) i u smislu Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), zato je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.
U Splitu, 28. ožujka 2025.
S u d a c
Jerka Kovačić Garac
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.
DNA: -pun. tužiteljice
-tuženiku
-u spis