REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1074/2023-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivana Starčević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice JZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćniku Ivici Čuturiću, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 17. ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja ZZ, odvjetničke vježbenice, a u odsutnosti tuženika, dana 28. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb, OIB: 26187994862 platiti tužiteljici JZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 5.000,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana 21.06.2023.godine pa do donošenja prvostupanjske presude, a sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb, OIB: 26187994862 platiti tužiteljici JZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nakndoknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.699,08 eura sa zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III Odbija se tužitelj u dijelu tužbenoga zahtjeva koji glasi:

"Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb, OIB: 26187994862 platiti tužiteljici JZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.000,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana 21.06.2023.godine pa do donošenja prvostupanjske presude, a sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 19.03.2023. god., na mjestu rada u Zagrebu, Ulica Mije Kišpatića 12, stradala kao zaposlenica KLINIČKOG BOLNIČKOG CENTRA ZAGREB.

Do nezgode je došlo za vrijeme redovnog rada na radnom mjestu, gdje je tužiteljica zadobila ozljedu gležnja.

Poslodavac tužiteljice, KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB, Ulica Mije Kišpatića 12, Zagreb, je u vrijeme štetnog događaja s tuženikom imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti za svoje djelatnike.

Odgovornost tuženika za naknadu štete tužiteljici proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. - dalje ZOR), prema kojoj je poslodavac dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika.

Također, prema odredbi čl. 111. st. 1. ZOR-a, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, tuženik je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava, dok prema odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.) odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti).

Tužiteljica je u nezgodi zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega joj je pružena medicinska pomoć u KBC-u Zagreb. Tužiteljica temeljem čl. 1095. te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima potražuje sljedeću naknadu štete:

- zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu, u iznosu od 6.000,00 EUR/45.207,00 kn Tužiteljica se u mirnom postupku dana 20.06.2023.god. odštetnim zahtjevom obratila tuženiku, a tuženik je odštetni zahtjev ocijenio neosnovanim.

U skladu s čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima, tužiteljica potražuje zakonsku zateznu kamatu na iznos neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete, od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva, to jest od dana 21.06.2023. god., pa do isplate.

Slijedom svega navedenog predlaže usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kao i nadoknaditi parnične troškove ovog postupka na način opisan u izreci presude.

2. Tuženik u odgovor na tužbu da je zaprimio tužbu u navedenoj pravnoj stvari te se očituje kako slijedi.

Tuženik priznaje da je na dan 19. ožujka 2023. godine KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB kod tuženika imao zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja],

a kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima.

I Tuženik osporava način nastanka štetnog događaja, kako je to opisano u tužbi, a slijedom toga i uzročnu vezu između štetnog događaja opisanog u tužbi i nastale štete, kao i odgovornost osiguranika tuženika.

Sasvim je nelogično da je tužiteljica s obzirom na dijagnozu fractura tibiae pars distalis lat dex, fractura osiss i metatarsalis lat dex, nakon navodnog bolnog pada otišla kući bez pregleda i da se javila liječniku tek tri dana nakon predmetnog štetnog događaja.

Isto tako, iz priložene dokumentacije jasno proizlazi kako je tužiteljica ozljede opisane u ovoj tužbi zadobila prilikom odlaska s posla, odnosno izvan procesa rada. Prema odredbama članka 25. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu, propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

S obzirom da je u konkretnom slučaju riječ o ozljedi izvan procesa rada, za ozljedu se odgovara po načelu subjektivne odgovornosti, odnosno dokazane krivnje. Tuženik osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, s obzirom da posljedice ozljede koju je zadobila tužiteljica u predmetnom štetnom događaju, ne odgovaraju visini postavljenog tužbenog zahtjeva, a sve sukladno važećim orijentacijskim kriterijima i sudskoj praksi.

Naime, za sve one posljedice koje su danas prisutne kod tužiteljice, a nisu u svezi sa štetnim događajem, tuženik ne može odgovarati, a radi utvrđenja tog činjeničnog stanja, nužno je izvršiti uvid u cjelokupni ovjereni zdravstveni karton tužiteljice i ostale gore predložene dokaze.

Slijedom navedenog, predlaže se sudu da nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjev u cijelosti te obveže tužiteljicu da tuženiku naknadi trošak pristojbe na odgovor na tužbu.

3. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u Odštetni zahtjev, Prijavu o ozljedi na radu, medicinsku dokumentaciju, Policu osiguranja broj [broj police osiguranja] sa privitcima polici, provedeno je vještačenje po dr. DZ, saslušao stranku.

4. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, u daljnjem tekstu : ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno da se desio štetni događaj, pasivna legitimacija. Sporna je odgovornost, osnova i visina zahtjeva za naknadu štete.

6. Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. (čl. 25. Zakona o zaštiti na radu) pa se te objektivne odgovornosti može, u cijelosti ili djelomično, osloboditi samo u slučaju da dokaže da je šteta nastala zbog više sile, protupravnih djelovanja treće osobe, ili krivnjom samog zaposlenika( čl.1067 st. 2 Zakona o obveznim odnosima, NN br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99, 35/05, 41/08, u daljnjem tekstu: ZOO). Tuženik se poziva na okolnost kako je štetni događaj nastao izvan procesa rada čime je isključena objektivna odgovornost osiguranika.

7. Na okolnost nastanka štetnoga događaja saslušana je tužiteljica. Izjavila je kako je medicinska sestra na odjelu neurologije i radila je noćnu smjenu. Morala se presvući u garderobi, koja je vezana hodnikom u drugoj zgradi. Hodnik nema prozore, ima samo svjetlo. Kako je hodala i gledala ispred sebe u polumraku nije primijetila da nedostaje jedna pločica i zapela u rub gdje nedostaje pločica. Popikla se iskrivila i pala. Digla se, noga ju je boljela, presvukla se i otišla kući automobilom. Kod kuće si je stavila obloge, elastični zavoj i popila analgetike. Konačno je dijagnosticiran prijelom palca, a u zglobu joj je ligament iščupao komadić kosti. Pala je u noćnoj ali je drugi dan odradila cijeli. Idući dan je došla u noćnu i tada je nakon sat vremena noga počela oticat i jedva je došla do hitne. Kada je pala s njom nije bio nitko, sama je išla do garderobe. Nikoga nije srela ujutro nakon noćne kada se nezgoda desila. Redovno putuje istom lokacijom. Na hodniku gdje je pala nije bilo pločice, nedostajala je. Nakon nezgode obavještena je zaštita na radu i popravili su tu pločicu. Njegu i pomoć kod kuće pružali su joj roditelji i djeca.

8. Uvidom u prijavu ozljede na radu sud je utvrdio iskaz tužiteljice istinitim, odbio je sve prigovore tužene obzirom da je nedvojbeno kako je ozljeda nastala zbog nedostatnih uvjeta na radu, slaboga svjetla i neadekvatnoga poda. Propisi kojima se uređuju uvjeti na radu medicinskih ustanova vrlo su strogi, i poslodavac je u svrhu zaštite zdravlja i života djelatnika a i samih pacijenata bio odgovoran osigurati sve uvjete koje mora ispunjavati zdravstvena ustanova. Propust zbog kojega je došlo do ozljede tužiteljice, stoga jest isključivo odgovornost tuženika.

9. Obzirom na spornu visinu potraživanja sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po dr. DZ.

10. U svome nalazu i mišljenju specijalista kirurgije utvrđeno je kako je tužiteljica u štetnom događaju zadobila opisane ozljede. Po ozljeđivanju tužitelja u štetnom događaju provedeno je adekvatno liječenje po traumatologu te fizijatru. Provedeno je neoperacijsko liječenje te fizikalna terapija.

Nakon završenog liječenja zaostaje ograničena i bolna pokretljivost lijevog GNZ i DNZ u slabijem stupnju, zaostaje oteklina desnog gležnja te bolne i ograničene kretnje palca desnog stopala u slabijem stupnju.

Držim da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda zadobivenih u štetnom događaju.

Mišljenja sam da se zdravstveno stanje tužitelja stabiliziralo 1.8.2023. . Trajne posljedice nakon navedenih ozljeda zaostaju u visini od 8%. Strah : tzv. primarni strah koji se javio u samoj situaciji tjelesnog ozljeđivanja bio je vrlo intenzivan i kratkotrajan. Takozvani sekundarni strah koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica jačeg intenziteta je bio prisutan 2 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, slabijeg intenziteta 20 dana.

Bol jakog intenziteta imao je 3 dana, srednje jakog intenziteta 15 dana, a manjeg intenziteta 30 dana.

Tuđa pomoć i njega: kod kućnih poslova, održavanja osobne higijene bila je potrebna 2 sata dnevno kroz 20 dana te 30 dana 1 sat dnevno liječenja.

Naruženje slabijeg stupnja je zaostalo zbog vidljive otekline u području desnog gležnja.

11. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je dan objektivno i u skladu s pravilima struke.

12. Uzimajući u obzir karakter, lokaciju i težinu zadobivenih ozljeda, neugodnosti kojima je liječenje popraćeno, trajanje liječenja, trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, osobna svojstva tužitelja, trajne posljedice koje će tužitelj trpjeti u budućem životu, utjecaj koje će iste imati na svakodnevni život tužitelja, te aktualnu sudsku praksu u sličnim slučajevima, primjenom propisa čl. 1100 st. 2 ZOO, sud je ocijenio da je primjerena novčana naknada s osnova povrede prava osobnosti tužitelja ukupno 5.000,00 eura i to po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog straha, trajnih posljedica, naruženja, i tuđe pomoći i njege, pa je, uzimajući u obzir kriterije za dosudu pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (čl. 19 st. 2 u svezi s čl. 1046 ZOO), i imovinsku štetu u vidu naknade za tuđu pomoć i njegu od 363,30 eura (5,19 euro po satu) .

13. Slijedom navedenog tužitelju je, po svim utuženim vidovima štete, dosuđen iznos od 5.000,00 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnoga zahtjeva 21. lipnja 2023.g.

14. Tužiteljica je odbijena sa dijelom tužbenoga zahtjeva u iznosu 1.000,00 eura na način postavljen u tužbenom zahtjevu obzirom da se tužena protivila djelomičnom povlačenju tužbe.

14. Odluka o zateznoj kamati temelji se na 29 st. 1 Zakona o obveznim odnosima dok je visina njezine stope određena čl. 29 istog Zakona.

15. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154 st. 1 ZPP-a.

16. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje.

Tako je tužitelju priznat trošak odštetnog zahtjeva, tužbe od 20.06.2022.g, sastava podnesaka od 14.12.2023.g31.01.2025.g, 7.03.2023.g svako po 100 bodova, sastav podnesaka 17.11.2023.g, 08.02.2024.g, 15.03.2024.g, 30.04.2024.g, 23.05.2024.g, 14.10.2024.g svaki po 25 bodova, pristup na ročišta 11.07.2024.g, 11.10.2024.g, 17.03.2025.g svako po 100 bodova i ročišta za objavu 50 bodova, pomnoženo sa vrijednosti boda 2,00 eura ukupno 2.000,00 eura, na koji iznos 25% PDV ili 500,00 eura, sveukupno 2.500,00 eura. Tužitelju je priznat trošak vještačenja u ukupnom iznosu od 199.08 eura, tako da sveukupni trošak ovoga postupka iznosi 2.699,08 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate.

17. Obzirom da je u tijeku postupka došlo do umanjenja tužbenog zahtjeva kojemu se tuženik protivio i to u omjeru 83,33 %, a tužena je zastupana po punomoćniku po zaposlenju, istoj nije dosuđen srazmjerni iznos troška ovoga postupka.

18. Tužitelj je temeljem čl. 15. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih u ovom predmetu.

U Zagrebu 28. ožujka 2025.

Sudac:

Ivana Starčević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka prijepisa presude . O žalbi odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

DNA

1. Pun. tužitelja

2. Tuženiku