REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R1 Ob-2595/2024-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagatelja PN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marija Grbavac, odvjetnica u Odvjetničkom uredu Grbavac u Zagrebu, i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, 28. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagatelja PN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je trajala od 1978. pa do smrti ŽN, **.**.2018.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagatelj je 07. prosinca 2023. podnio ovome sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u smislu odredbe čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje ZMO), predlažući da sud po provedenom dokaznom postupku utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između njega i pokojne ŽN u neprekinutom trajanju od 1978. do smrti pokojne, 21. studenoga 2018. godine.

1.1. U prijedlogu je naveo da je sa sada pokojnom ŽN živio u izvanbračnoj zajednici u Zagrebu, na zadnjem zajedničkom prebivalištu na adresi [adresa], sve od 1978., pa do smrti pokojne; potom da je po smrti pok. ŽN istu sahranio i podigao spomenik, platio troškove sahrane te i dalje uredno plaća troškove održavanja grobnog mjesta pok. ŽN.

1.2. Uz prijedlog je priložio smrtni list, uvjerenje o prebivalištu, ugovor o korištenju stana, rješenje o nasljeđivanju s pripadajućim zapisnikom i rješenje HZMO, Područne službe u Zagrebu o prekidu postupka u predmetu priznanja prava na obiteljsku mirovinu zbog rješavanja prehodnog pitanja utvrđivanja izvanbračne zajednice.

2. Ovosudnim rješenjem R1 Ob-2852/23 od 05. siječnja 2024. odbijen je prijedlog predlagatelja uz obrazloženje da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije pasivno legitimiran u ovome postupku radi utvrđenja izvanbračne zajednice u smislu odredbe čl. 22. st. 3. ZMO, kakvo je pravno stajalište izraženo i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1639/18 od 02. veljače 2022., ali i u odlukama svih županijskih sudova u Republici Hrvatskoj, izuzev Županijskog suda u Zagrebu.

3.1. Odlučujući o žalbi predlagatelja, Županijski sud u Zagrebu je rješenjem Gž Ob-107/24 od 21. listopada 2024. uvažio žalbu predlagatelja i ukinuo rješenje R1 Ob- 2852/24 od 05. siječnja 2024. te je predmet vratio ovome sudu na ponovni postupak, sve uz obrazloženje da kraj činjenice da je utvrđenje statusa izvanbračne zajednice propisano posebnim zakonom, ovdje ZMO, to predlagatelj nije niti imao drugu mogućnost ostvarivanja utvrđenja navedenog statusa, kao i uz obrazloženje da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jedini ima stvarni, pravni i ekonomski interes u ovome postupku obzirom će njega teretiti eventualna buduća obveza.

3.2. Ponovljeni postupak je nastavljen pod gornjim poslovnim brojem R1 Ob- 2595/24 u kojem postupku sud nije dalje razmatrao pitanje pasivne legitimacije protustranke izvan rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ob-107/24 od 21. listopada 2024.

2. Protustranka se u očitovanju na prijedlog istom usprotivila uvjetujući takvu dispoziciju provođenjem dokaznog postupka. Predložila je da predlagatelj dostavi izvode iz matične knjige rođenih za sebe i pokojnu i uvjerenje o prebivalištu za sebe te da se saslušaju svjedoci koji su krvni srodnici pokojne.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u sadržaj isprava priloženih prijedlogu, izvode iz matice rođenih, uvjerenja o prebivalištu te su saslušani predlagatelj i svjedoci HN i SN.

4. Analizom i ocjenom provedenih dokaza sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, dalje ZPP) te postupajući po uputi Županijskog suda u Zagrebu glede pasivne legitimacije javnopravnog tijela, ovdje protustranke, sud je ocijenio prijedlog predlagatelja u takvom pravnom tumačenju, osnovanim.

5. Odredbom čl. 22. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji (st. 1.). Pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom postupku (st.3.).

5.1. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ) propisano je da se odredbe ovoga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

6. Uvidom u priloženi izvadak iz matice rođenih utvrđeno je da PN nije nikada sklapao brak. Činjenica slobodnog bračnog statusa pokojne ŽN utvrđena je iz sigurnog i s mnogo karakterističnih detalja danog iskaza predlagatelja i dovođenjem istoga u svezu s iskazima saslušanih svjedoka, obzirom prema sadržaju potvrde Matičnog ureda Donji Lapac, Klasa: 223-02/25-03/17 od **.**.2025., ŽN, rođena P, rođena **.**.1935. u [adresa], nema upis u matici rođenih za matično područje Donji Lapac stoga što je matica rođenih uništena tijekom Domovinskog rata.

6.1. Prema sadržaju uvjerenja o prebivalištu je ŽN, od 31. svibnja 1978. do 02. veljače 1988. imala prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], na kojoj je adresi prebivalište imao i predlagatelj od 30. ožujka 1982. do 24. veljače 1988. Potom je predlagatelj od 24. veljače 1988. do 18. rujna 2019. imao prebivalište na adresi [adresa], na kojoj je adresi pak ŽN bila prijavljena od 02. veljače 1988. pa do svoje smrti, 21. studenoga 2018.

6.2. Uvidom u smrtni list dalje je utvrđeno da je ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj] umrla **.**.2018., koja je činjenica upisana u maticu umrlih matičnog područja Črnomerec za 2018. pod rednim brojem 02401.

6.3. Spisu prileži ugovor o korištenju stana na adresi [adresa] sklopljen između ŽN kao nositelja stanarskog prava i INA-trgovine dana 03. ožujka 1988., pri čemu je prema izjavi stanara kao član obiteljskog domaćinstva naznačen suprug PN.

6.4. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Alemke Gajski iz Zagreba, Mandrovićeva 17 broj O-10982/2018, UPP/OS-101/18 od 01. travnja 2019. utvrđeno je da je u ostavinskom postupku iza pok. ŽN, rođene P, njezinim nasljednikom na temelju zakona i vlastoručne oporuke proglašen ovdje predlagatelj PN u cijelosti, kao izvanbračni suprug ostaviteljice.

7. Iz iskaza predlagatelja slijedi da se s pokojnom ŽN upoznao u svibnju 1978. i da su već nakon nekoliko mjeseci počeli zajedno živjeti, najprije u Širolinoj, a potom u [adresa] gdje su od Ine, gdje su oboje čitavo vrijeme zajedničkog života radili, dobili stan. Iskazao je da su živjeli kao supružnici, zajedno su plaćali režije, stjecali imovinu, spavali su u istom krevetu, voljeli su se, posjećivali su obitelj i oni njih, imali su zajedničke prijatelje. Nije znao objasniti zašto se nisu nikada vjenčali, pri čemu je naveo da je ŽN imala životnu tragediju kada joj je umro sin iz prvog braka, pa možda stoga nisu nikada o tome razgovarali. Bio je uz ŽN u bolesti, a kada je bila vezana uz krevet nije je želio dati u Dom već je stan pretvorio u lječilište. Plaćao je patronažnu i medicinsku sestru koje su dolazile u stan, a puno mu je pomogla i pokojna susjeda Ž. ŽN je preminula u studenom 2018. te je pokopana u njegovoj obiteljskoj grobnici, a troškovi pogreba su plaćeni dijelom iz posmrtne pripomoći, a dijelom je on podmirio trošak, o čemu u spisu prileži zaključnica od 22. studenoga 2018. Iskazao je i da tijekom zajedničkog života, nitko od njih dvoje nije bio u braku, niti je u njihovoj zajednici ikada bilo prekida.

7.1. Sud je prihvatio iskaz predlagatelja jer je iskazivao neposredno uvjerljivo i emotivno, s mnogo karakterističnih detalja te životno logično.

8. Iz iskaza svjedoka HN, nećaka predlagatelja je utvrđeno da su mu poznate obiteljske okolnosti predlagatelja jer je s istim bio u bliskim odnosima. Potvrdio je da je pokojnu ŽN, ili kako su je svi zvali H, znao kao stričevu partnericu s kojom je živio od nekih 70. -tih godina pa sve do njezine smrti. Iskazao je da mu je njihov odnos izgledao u redu, vidjelo je da se vole. Volio je biti u njihovu društvu. Poznato mu je da se nisu nikada vjenčali što su svi u obitelji pripisivali tome da ŽN zbog svoje životne tragedije to nije htjela. Iskazao je i da nema saznanja da bi netko od njih bio u drugom braku jer zna da su živjeli zajedno do Mandine smrti.

8.1. Svjedokinja SN je iskazala da predlagatelja i pokojnu ŽN, odnosno H znala nekih osam ili devet godina prije nego što je ona preminula, a upoznali su se u Zelini gdje su oni imali vikendicu, a ona „grunt“, kada su i kroz razgovor shvatili da žive u istom haustoru u Lastovskoj 8. Kroz takvo poznanstvo su se zbližili i postali si jako dobri te su zajedno slavili sve rođendane, Božiće, Nove Godine, a znali su se međusobno zvati i na ručkove. Temeljem takvog poznanstva zna da su se predlagatelj i pokojna H voljeli i da su se lijepo slagali. Svjedokinja je iznijela i neke karakteristične detalje iz života predlagatelja i pokojne, pa je tako navela da pok. H nije bila vješta u kuhinji, no da je predlagatelja jako dobro kuhao i uvijek bi ih lijepo ugostio, a S je često donosio cvijeće. Bio je uz H i u njezinoj bolesti, kupao je, hranio je, brinuo je o njoj, što zna jer su je ona i susjeda do zadnjeg posjećivale.

8.3. Sud je poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su iskazivali neposredno uvjerljivo u onom opsegu kojim su imali uvida u suživot predlagatelja i pokojne.

9. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, iz prihvaćenih personalnih dokaza i dovođenjem istih u svezu s pisanim ispravama, sud je utvrdio da je između predlagatelja i pokojne ŽN već od 1978. pa sve do smrti pokojne, 21. studenoga 2018. postojala životna, ekonomska i emocionalna zajednica istih, tijekom koje niti predlagatelj niti pokojna ŽN nisu bili u drugom braku. Navedena se životna zajednica sastojala u zajedničkoj svakodnevnici u punom obimu te riječi u kojoj su brinuli o kućanstvu, ostvarivali socijalne veze, ali i brinuli o sebi međusobno, pri čemu je pokojna u ugovoru o dodjeli na korištenje stana 03. ožujka 1988. ovdje predlagatelja naznačila kao supruga. Predlagatelj je sudjelovao u ostavinskom postupku gdje je na temelju zakona i oporuke proglašen jedinim nasljednikom pokojne, koja činjenica prema mišljenju suda dodatno podupire narav i značaj njihove zajednice. Imenovani su također u približno isto vrijeme imali prijavljeno prebivalište na istim adresama u [adresa] i potom Lastovskoj 10.

9.1. Sud je prihvatio dispoziciju predlagatelja glede vremena početka izvanbračne zajednice sukladno njegovu iskazu, ali i zapisniku s ostavinskog ročišta gdje je pri čitanju oporuke navedeno da ista završava riječima „u izvanbračnoj zajednici od 1978. godine“.

10. Stoga je primjenom gore navedenih odredbi ZMO i ObZ-a odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, 28. ožujka 2025. godine

Sudac

Valentina Vedrina Parlov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu na Županijski sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja.

DNA:

1. predlagatelju po pun. uz nalog za sudsku pristojbu na rješenje

2. protustranci