REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U OSIJEKU
Stalna služba u Belom Manastiru
Kralja Tomislava 53
31300 Beli Manastir
Pn-71/2024-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru, po sucu Robertu Gojević, u pravnoj stvari tužitelja Lovačkog društvo „Srnjak“ Bilje, OIB:02452345954, zastupano po punomoćniku Daliboru Omrčenu odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, OIB:26187994862, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave, održane u prisutnosti punomoćnika stranaka, zaključene 11. veljače 2025., temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, objavljene 28. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I.Odbija se tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:
" Tuženik Croatia osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], dužan je tužitelju na ime naknade štete na divljači isplatiti tužitelju Lovačkom društvu „Srnjak“ Bilje sa sjedištem u [adresa] (OIB:02452345954) iznos od 1.990,84 Eur-a zajedno sa pripadajućim zat. kamatama po kamatnoj stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za osam postotna poena te od 01. siječnja 2023. god. obračunate za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena te od 01. siječnja 2024. god. obračunate za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pa do isplate, , tekućih od 23.05.2018.god., do isplate i tužitelju naknaditi prouzročenim parnični trošak sa dospijećem na dan donošenja ove presude i pripadajućim zateznim kamatama. po kamatnoj stopi od 01. siječnja 2024. god. obračunate za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pa do isplate, propisanim zakonom do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II. Nalaže se tužitelju da tuženoj naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 812,20 eur.
Obrazloženje
1. Tužitelj je ovom sudu podnio tužbu u kojoj navodi da se dana 19.12.2017. oko 21,30 sati došlo do naleta vozila reg. oznake [registarska oznaka] koje se kretalo županijskom cestom Ž-4257 iz smjera mjesta Bilje prema Osijeku na divljač odnosno u nezgodi je usmrćena zrela ženska jedinka jelenske divljači (košuta) koja je na kolnik dospjela krećući se iz smjera zapada prema istoku tj. iz područja lovištu kojim tužitelja kao lovoovlaštenik gospodari pa je time tužitelju nanesena šteta u iznosu od 15.000,00 kn. Tužena kao osiguravatelj po polici obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti br. 01021143806 odgovara za štetu kao i vlasnik vozila. Jelenska divljač je na cestu izašla iz lovišta kojim gospodari tužitelj. tužitej stoga smatra da je tuženika odgovorna za štetu nastalu uginućem jelenske divljači koja po Odštetnom cjeniku iznosi 15.000,00 kn. Tužitelj smatra da u konkretnom slučaju postoji odgovornost tužene po kriteriju objektivne odgovornosti za štetu od opasne stvari jer se vozila u pokretu smatraju opasnim stvarima. Budući da tužena odbija mirnim putem naknaditi tužitelju prouzročenu štetu, tužitelj predlaže sudu da je temeljem čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima na to obveže svojom presudom.
2.Tužena u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbeno zahtjevu u cijelosti kako po osnovu tako i po visini. Točni su navodi tužbe da je dana 19.12.2017. došlo do štetnog događaja u kojem je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], a koje vozilo je na dan nastanka štetnog događaja bilo osigurano kod tužene policom osiguranja br. [broj police osiguranja], a kojim vozilom je upravljao ET. Naime, iznenada i neočekivano na kolnik je istrčala košuta te je tom prilikom došlo do oštećenja vozila i do usmrćivanja košute. Imajući u vidu navedeno evidentno je da za nastanak štetnog događaja nema nikakve odgovornosti osiguranika tuženika, te da isti nije ni na koji način mogao izbjeći niti otkloniti iznenadnu i neočekivanu opasnost. Nadalje smatraju da se motorno vozilo treba smatrati opasnom stvari jer se radi o šteti koju je počinila divljač kao opasna stvar koja se našla na javnoj cesti. Za štetu nastalu od divljači odgovara se po objektivnoj odgovornosti a u svezi s odredbama čl.1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima prema kojem za štetu odgovara njezin vlasnik. Tužena smatra da tužitelj nije poduzeo sve odgovarajuće i raspoložive mjere kojima bi se spriječilo da do štete ne dođe. Tužena se protivi visini tužbenog zahtjeva i potraživanja kamata te predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.
3. Sud je proveo dokaze čitanjem prijave i odštetnog zahtjeva list 6 spisa, police osiguranja list 8 spisa, regresnog zahtjeva na listu 9 spisa, potvrde PP Beli Manastir na listu 10 spisa, prijave i zahtjeva za naknadu štete na listu 11-12 spisa, preslike knjižice vozila na listu 13 spisa, odštetnog cjenika na listu 15-16 spisa, revizije lovnogospodarske osnove na listu 17-18 spisa, dopis Croatia osiguranja d.d. na listu 29 spisa, podataka o prometnoj nezgodi na listu 40-41 spisa, fotoelaborata i situacijskog plana na listu 48-50 spisa, saslušanjem svjedoka ET, vještačenjem po vještaku Draženu Jeđudu i vještačenje po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" iz Zagreba, zapisnika o očevidu na listu 129-133 spisa, te saslušanjem vještaka Sanje Krajinović i Dražena Jeđuda.
4. Na temelju tako provedenih dokaza, ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza kao cjeline, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan u cijelosti.
5. Nesporno da među strankama da se dana 19.12.2017. na županijskog cesti Ž-4257 dogodio sudar vozila sa životinjom na cesti u kome je došlo do oštećenja vozila reg. oznake [registarska oznaka] kojim vozilom je upravljao ET. U navedenom događaju oštećeno je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] i došlo je do uginuća jelenske divljači – košute. Navedene činjenice utvrđene su i iz priloženih isprava PP Beli Manastir i to zapisnika o očevidu i potvrde.
6. Sporno je među strankama da li tužena odgovora tužitelju za naknadu štete nastale uginućem košute.
7. Tužitelj smatra da odgovornost tužene proizilazi iz čl. 86. Zakon o lovstvu kao i iz čl. 1063. i 1064. Zakon o obveznim odnosima koji propisuju odgovornost za štetu od opasne stvari.
8. Tužitelj smatra da je vozilo u pokretu opasna stvar te da vlasnik opasne stvari odgovara po kriteriju objektivne odgovornosti.
9. Tužena osporava svoju odgovornost za štetu po bilo kojoj osnovi pa tako i po osnovi objektivne odgovornosti jer se vozač kretao oprezno i unutar ograničene brzine te ni na koji način nije doprinio nastanu štetnog događaja.
10. Radi utvrđivanja dinamike i nastanka prometne nezgode sud je proveo vještačenje po vještaku Draženu Jeđud i vještakinji Sanji Krajinović i saslušanje svjedoka ET.
11. Svjedok ET, osobno saslušan u svom iskazu navodi da je kritičnog dana upravljao vozilom marke BMW iz pravca Bilja prema Osijeku. Do nezgode je došlo od prilike na sredini te dionice kada mu je divljač skočila na auto i to na prednju haubu. Prije samog događaja uopće nije vidio divljač. Inače tom dionicom često ide i zna da tu postoji znak "opasnost od divljači". Na vozilu mu je oštećena čitava prednja strana vozila tako da je ostao čitav samo lijevi far na vozilu. Na upit pun. tužene kojom se brzinom kretao svjedok je odgovorio da mu se nakon ovog događaja auto ugasio i da je sat pokazivao 79 km/H a inače je tom dionicom dozvoljena brzina od 90 km/h. Na daljnji upit dodaje da je do nezgode došlo oko 10 sati navečer na ne osvijetljenom dijelu ceste ali je vidljivost bila dobra i nije bilo magle. Na upit pun. tužitelja svjedok pojašnjava da mu je divljač došla s njegove desne strane i tada je skočila na auto nakon toga je pala na lijevu stranu ceste u smjeru njegovog kretanja. Inače na cesti je bilo još vozila koja su bila iza njega i koja su mu dolazila u susret. On je tada upali sva 4 žmigavca i izašao iz vozila pokušavajući zaustaviti vozila koja su mu dolazila u susret ali to nije uspio tako da je vozač naletio na divljač i još je odgurao nekih 300 m od mjesta samog događaja. Nadalje dodaje da je prije samog događaja imao upaljena kratka svjetla i da nije imao upaljene maglenke jer za to nije bilo potrebe jer nije bilo magle.
11.1. Sud prihvaća iskaz svjedoka ET jer isti nije osobno zainteresiran za ishod ovog postupka a u skladu je i sa materijalnim dokazima iz spisa odnosno ispravama PP Beli Manastir.
11.2. Uspoređujući nalaz i mišljenje vještaka ovaj sud prihvaća nalaz vještakinje Sanje Krajinović a ne prihvaća nalaz vještaka Dražena Jeđud.
11.3. Vještak Dražen Jeđud izjavljuje da je brzinu kretanja divljači utvrdio na temelju izjave vozača i komponente odbačaja tijela divljači. Vozač ET u svom iskazu uopće ne navodi kako se kretala divljač odnosno izjavljuje da mu je divljač skočila na haubu a prije samog događaja divljač uopće nije vidio. Dakle, nema niti jednog elementa iz kojeg bi se mogalo utvrditi na koji način se je košuta kretala prije kontakta s vozilom pa nije jasno na koji način je vještak iz iskaza vozača mogao utvrditi brzinu kretanja divljači. Nadalje vještak navodi da postoje i objektivni pokazatelji na temelju kojih se vrši utvrđivanje dinamike prometne nesreće prit ome misleći na komponentu odbačaja tijela divljači. Odbačaj tijela divljači ovisi i o masi tijela divljači a što je podatak koji nitko nije utvrdio niti u policijskim zapisnicima niti u nalazima i mišljenjima. Masa košute se samo pretpostavlja na 71,2 kg što isključuje mogućnost točnog izračuna odbačaja divljači jer je riječ o pretpostavljenom podatku a ne o konkretno utvrđenom podatku.
11.4. Vještak Dražen Jeđud izjavljuje da se prilikom izrade nalaza i mišljenja koristio izjavom vozača ET ali ga ne analizira dio njegove izjave da je vozilo koje je nailazilo iz suprotnog smjera naletilo na divljač koja je pala na cestu te ju odguralo sa mjesta događaja. To je također moralo utjecati na izračun načina kretanja vozila i divljači jer je divljač pomaknuta sa mjesta na koje je pala.
11.5. Za razliku od vještaka Dražena Jeđud vještakinja Sanja Krajinović izjavljuje da se prema tragovima na mjestu nesreće ne može utvrditi kretanje divljači odnosno da li je divljač trčala, hodala ili preskakala. I u ostalom dijelu nalaza dosta parametara je uzeto samo pod uvjetom jer nema konkretnih dokaza o brzini kretanja divljači i masi košute te ostalim detaljima. Stoga u nalazu i mišljenju zaključuje da vozač nije imao tehničke uvjete za izbjeći nalet na divljač.
11.6. Prihvaćajući nalaz vještakinje Sanje Krajinović kao objektivan i istinit sud ga prihvaća i u preostalom dijelu kada iskazuje da bi prilagođena brzina uvjetima na cesti bila oko 60 km/h. Do naleta ne bi došlo da se vozilo kretalo brzinom od 61,55 km/h ali pri brzini od 65 km/h opet bi došlo do naleta. Obzirom na činjenicu da je dozvoljena brzina na tom dijelu 90 km/h a vozilo se kretalo brzinom od 83 km/h ona tu vožnju ne bi stavila u kategoriju nepažljive vožnje unatoč tome što je vozač vozio pod kratkim svjetlima i što je imao znak "Divljač na cesti".
12. Prilagođavanje brzine vožnje uvjetima na cesti prvenstveno podrazumijeva prilagođavanje brzine, vremenskim uvjetima i vidljivosti, stanju kolnika, gustoći prometa, stanju vozila, preglednosti ceste i fizičkom stanju vozača a ne i prilagođavanje brzine vožnje nekakvom naglom i nepredvidljivom događaju kao što je nagli izlazak divljači na cestu, pad drveta ili grane na cestu, odron kamenja i slični nepredvidivi događaji. Divljač na cesti i u svim drugim oblicima prometa predstavlja opasnu stvar upravo zbog toga što je nepredvidiv način kretanja i ponašanja divljači na cesti. Kada se uzme u obzir činjenica iz vještačkog nalaza vještakinje Sanje Krajinović da vozač nije vozio nepažljivom vožnjom i da bi do naleta došlo i pri brzini od 65 km/h kao uzrok ove prometne nezgode ne može se uzeti krivnja vozača.
12.1. Također ne postoji niti objektivna odgovornost za štetu od opasne stvari iz čl. 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima na strani vozača pa tako niti na strani njegovog osiguravatelja.
13. Uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, način i dinamiku nastanka prometne nezgode iz nalaza i mišljenja vještakinje Sanje Krajinović po kojem vozač nije imao tehničke mogućnosti izbjeći nalet na košutu ovaj sud ne nalazi da bi tužena po bilo kojoj osnovi bila odgovorna za naknadu štete tužitelju.
14. Budući je štetu na vozilu prouzrokovala košuta kao opasna stvar za sve štete nastale iz štetnog događaja odgovara tužitelj kao vlasnik opasne stvari uključujući i štetu do koje je došlo uništenjem same opasne stvari.
15. Stoga je valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i presuditi kao u izreci.
16. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a, a tuženoj su priznati troškovi zastupanja na ročištu od 11.2.2024. u iznosu od 200,00 eur s pripadajućim PDV-om, predujma vještačenja u iznosu 265,44 eur, troškovi dolaska vještaka na ročište u iznosu 66,6 eur i predujam za drugo vještačenje u iznosu 230,40 eur, ukupno 812,20 eur.
Beli Manastir, 28. ožujka 2025.
S U D A C :
Robert Gojević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka.
Presudu dostaviti:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
