9 P-107/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZADRU

STALNA SLUŽBA U ŠIBENIKU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zadru, Stalna služba u Šibeniku, po sucu Terezija Goreta, u pravnoj stvari tužitelja TRANSPORT BETON LUBINA d.o.o. za proizvodnju i prijevoz, OIB 87910130484, Držislavova 5, 22300 Knin zastupanog po punomoćniku Jeri Matiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika LOVAČKO DRUŠTVO "KAMENJARKA" DRNIŠ, OIB 45957124404, Kralja Zvonimira 31, 22320 Drniš, zastupanog po punomoćniku Massimu Činiću, odvjetniku u Zagrebu, te umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, zastupano po punomoćnici Marijani Tokić, odvjetnici u Zadru, radi naknade štete, na ročištu objave održanom dana 28. ožujka 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

1. Dužan je tuženik LOVAČKO DRUŠTVO „Kamenjarka“ Drniš, OIB: 45957124404 isplatiti tužitelju TRANSPORT BETON LUBINA d.o.o., OIB: 87910130484 iznos od 2.080,11 Eur-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja, 28. ožujka 2025.g, pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.siječnja 2023.god. po stopi propisanoj čl. 29.stavka 2. ZOO- a koja određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 01.siječnja 2024.god. po stopi propisanoj čl. 29.stavka 2. ZOO -a koja određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za osam postotnih postotna poena pa do isplate.

2. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

Tužitelj je u tužbi i tijekom raspravljanja naveo da podnosi tužbu radi naknade štete gore naslovljenom sudu a sve u skladu s člankom 52. Zakona o parničnom postupku, za suđenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda općemjesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila. U vezi s člankom 34. b. ZPP-a, kojim je propisano kako trgovački sudovi sud u parničnom postupku u prvom stupnju u sporovima između pravnih osoba, u sporovima između pravnih osoba i obrtnika, u sporovima između obrtnika uključujući i sporove između trgovaca pojedinaca, ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sude općinski sudovi (članak 34. stavak 1.), odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekoga drugog suda. Dana 19. prosinca 2021. god. vozilom u vlasništvu tužitelja je upravljao njegov zaposlenik CU, na županijskoj cesti 6246 između grada Drniša i mjesta Trbounje kada se dogodila prometna nesreća zbog koje je došlo do nastanka materijalne štete na vozilu tužitelja marke AUDI A6, reg. oznaka [registarska oznaka], vrsta M1, godina proizvodnje 2017. god.

Nadalje je tužitelj naveo da prilikom upravljanja vozilom na cestu je izletjela divlja životinja – zec (Lepus europaeus Pall.), koja se udaljila sa mjesta događaja u nepoznatom smjeru, a područje na kojem je došlo do prometne nesreće istu gospodari tuženik Lovačko društvo „Kamenjarka „ Drniš. Skreće se pozornost kako je taj dan bio nedjelja, odnosno dan koji prema mjesnim običajima spada u lovne dana. Prilikom udara divlje životinje zeca, nastala je materijalna šteta na automobilu uslijed koje su nastala oštećenja i to da je razbijen prednji lijevi branik, prednje lijevo svijetlo za maglu, "REŠETKA ZRAKA PR L, SENZ PR L VANJ PARK, ZATVARAČ DO BRAN P, POKR RADAR SENZORA L, RADAR SENZOR L". O svemu je obavještena i nadležna policijska postaja Drniš o koja je pristupila na mjesto događaja, te je sastavljeno izvješće pod Klasom: 211- 04/21-0/12332, Ur.broj: 511- 13-09/06-0-28-2/2021 od dana 03. siječnja 2022. god. Naime, da je uslijed nastanka doista nastala šteta od strane divlje životinje zec, policijski službenici su nesporno uvidjeli očevidom, gdje su na mjestu udara u automobil tužitelja, ostali tragovi dlake divlje životinje zec. Ovakva utvrđenja su evidentirana u foroelaboratu koji su sačinili policijski službenici PP Drniš, pa tako;

"5. Opis oštećenja na vozilima i objektima te visina štete

1. M1 registarskih oznaka [registarska oznaka] – oštećen je prednji branik i prednje svjetlo za maglu. Šteta se nestručnom procjenom cijeni na 3.000,00 HRK.

Na prednjem dijelu i to na prednjem braniku gdje je oštećena lijeva maglenka je pronađen trag dlake otpao sa divlje životinje zeca."

Također je tužitelj naveo da je člankom 230. Zakona o parničnom postupku propisano :

Isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje.

Tužitelj je naveo da je policijski zapisnik/potvrda javna isprava, te sud mora uzeti u obzir da postoje činjenice navedene u zapisniku, a to je činjenica da je pronađen trag-dlaka divlje životinje zec. Naime, javne isprave imaju prednost pred drugim dokaznim sredstvima jer osiguravaju trajni trag o relevantnim događajima, određenog su sadržaja i siguran temelj za utvrđenje činjenica. Ukoliko tuženici budu osporavali činjenice navedene u policijskoj potvrdi, predlaže se saslušanje policijskih službenika koji su pristupili na mjesto događaja. Opreza radi, predlaže se izvršiti kao i vještačenje po vještaku prometne struke na okolnost nastanka nesreće i razmjere nastanka iste uslijed naleta na divljač, a podredno i vještačenje po vještaku medicinske struke, doktoru veterine na okolnost pronađenih tragova životinje – dlake. Tužitelj ovim putem naznačuje kao tuženika Lovačko Drušvo „Kamenjarka“ obzirom da isti gospodari tim područjem te je imatelj životinje zec, pa se isti smatra odgovornim prema zakonskim propisima.

Nadalje, tužitelj je naveo da se nakon nastanka štetnog događaja, tužitelj/oštećenik obratio u dva navrata zahtjevom za naknadu štete osiguravajućem društvu, Euroherc osiguranje d.d., koje je odbilo zahtjev navodeći samo paušalan odgovor da isto nije odgovorno, te do današnjeg dana nije isplatilo oštećeniku nastalu štetu na automobilu. Člankom 9. Zakona o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20), propisane su sve vrste divljači, pa tako je životno i logično da su isključene kao mogući štetnici ove štete krupne divljači jer bi šteta na automobilu da je primjerice naletjela divljač kao što je smeđi medvjed ili divlja svinja, šteta na automobilu bila duplo veća a i pitanje je kakav bi bio ishod takve prometne nesreće. Nadalje, slijedeća kategorija divljači je sitna divljač koja se dijeli na 1. dlakava divljač i pernata divljač, a obzirom da je na licu mjesta događaja pronađena životinjska dlaka zeca, nesporno je kako pernata divljač nije uključena u ovakav nastanak štete, a kako nisu pronađena perja i obzirom na sve vrste koje spadaju u tu kategoriju, većini nije prirodno stanište u Dalmatinskoj zagori, već drugim krajevima.

Tužitelj je naveo da, logičkim slijedom zaključivanja i eliminacije, dolazi do zaključka kako je ovakva šteta mogla nastati jedino od dlakave divljači koja je obuhvaćena člankom 9. Zakona o lovstvu, i to od divljeg zeca, čije prirodno stanište je baš taj dio lovnog područja koje je u nadležnosti LD Kamenjarka Drniš. Člankom 80. Zakona o lovstvu propisano je slijedeće:

(6) Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

– vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

– lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

Nadalje, člankom 1065. Zakona o obveznim odnosima propisano je: Za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Za štetu koja nastane od te životinje odgovara njezin imatelj, odnosno – lovačko društvo. Ovdje se radi o tzv. objektivnoj (ili kauzalnoj) odgovornosti za štetu. Taj oblik odgovornosti podrazumijeva da lovačko društvo odgovara već samim time što se dogodila nesreća koja je uzrokovana naletom na njegovu divljač te se ne traže nikakve druge pretpostavke za njezino postojanje. Pojednostavljeno, prema tim pravilima lovačko društvo je uvijek odgovorno, osim ukoliko dokaže da je za štetu odgovoran netko drugi ili da je šteta nastala uslijed razloga različitog od prirodne osobine same divljači, a kojega se nije moglo predvidjeti ili spriječiti. Teret dokazivanja činjenica koje isključuju odgovornost za štetu, kako je navedeno, leži na lovačkom društvu, a što u izvansudskom postupku naknade štete osiguravajuće društvo nije dokazalo već je samo paušalno odbilo zahtjev tužitelja. Prema tome nesporno je kako je šteta nastala na vozilu u prometu, nisu utvrđeni nikakvi prometni prekršaji od strane vozača, šteta je počinjena od strane divljači – divljeg zeca, a za koji odgovara lovačko društvo, te je isto dužno isplatiti naknadu štete tužitelju.

Također je tužitelj naveo da oštećenik ovim putem dostavlja procjenu štete od ovlaštenog servisa za AUDI automobile, MARKO ANČIĆ d.o.o., kojim je šteta koja je nastala na automobilu u vlasništvu tužitelja slijedeća: Troškovi popravka bez PDV-a 24,537.78 kn; PDV (25%) 6,134.45 kn; Troškovi popravka s PDV-om 30,672.23 kn. Ovim putem, tužitelj postavlja imovinsko-pravni zahtjev prema tuženicima ad. 1. i ad.

2. u iznosu stvarno nastale štete a to je 24.537,78 kuna uvećano za pripadajući PDV (25%) što iznosi ukupno 30.672,78 kuna. Slijedom navedenog, nesporno je da tuženik odgovoran za nastalu imovinsku štetu i da tužitelj opravdano potražuje naknadu nastale materijalne štete, pa se predlaže naslovljenom sudu da nakon provedenog postupka donese presudu.

Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom raspravljanja naveo da osporava tužbeni zahtjev u cijelosti, i to kako glede osnovanosti, tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva. Tuženik je istakao prigovor promašene pasivne legitimacije budući da bilo kakva ozlijeđena/uginula divljač koja bi se mogla dovesti u vezu s predmetnim štetnim događajem - nije pronađena, kako po djelatnicima MUP- a koji su obavili očevid, tako niti naknadno po članovima tuženika. Da bi se uopće moglo govoriti o eventualnoj odgovornosti za štetu tuženika kao lovoovlaštenika, potrebno je prije svega dokazati da je šteta nastala naletom automobila na divljač.

Nadalje je tuženik naveo da ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, da dodatno ističe da MUP ne vodi službene evidencije o granicama lovišta već je navedeno u isključivoj nadležnosti Ministarstva poljoprivrede RH – Središnja lovna evidencija. Tuženik osporava da se predmetni štetni događaj dogodio u njegovu lovištu. Tužitelj nije predložio izvođenje bilo kakvog dokaza radi utvrđivanja pravno relevantne činjenice - iz čijeg je lovišta divljač potekla na cestu, sve ako je o divljači uopće riječ. Napominje se kako je tužitelj prekludiran u predlaganju novih dokaza budući da se in concreto radi o sporu male vrijednosti. Uz to, napominje se kako je općepoznato da policijski službenici nemaju potrebna znanja i kompetencije za utvrđivanje porijekla dlake te za razlikovanje dlake npr. zeca ili npr. dlake mačke ili sl. pa se u tom dijelu/smislu niti Potvrda MUP-a ne može smatrati javnom ispravom glede istinitosti njezina sadržaja, a kako to tužitelj pogrešno nastoji prikazati.

Također, tuženik je naveo da ni Potvrda MUP-a u dijelu u kojem se navodi ...divlja životinja zec se nakon prometne nesreće udaljila sa mjesta događaja u nepoznatom smjeru... ne može se smatrati javnom ispravom budući da su djelatnici MUP-a navedenu „konstataciju“ u Potvrdu upisali isključivo prema kazivanju vozača. Nadalje, u konkretnom slučaju pitanje odgovornosti za štetu na vozilu koja je nastala uslijed naleta na divljač, uređena je odredbom članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu (NN: 99/18, 32/19 i 32/20)... Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova...

S tim u vezi, tuženik je istakao da se do predmetnog štetnog događaja/nastale štete nije došlo zbog provođenja lova pa posljedično nema ni odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Na tužitelju je teret dokaza da je do štete došlo zbog provođenja lova, a koji na navedenu okolnost nije predložio izvođenje bilo kakvih dokaza. Nastavno, napominje se kao je Zakon o lovstvu lex specialis te njegove odredbe kao takve derogiraju primjenu odredaba Zakona o obveznim odnosima kao općeg propisa.

Tuženik je naveo kako dodatno ističe i da je divljač dobro od interesa za RH (ustavna kategorija) te je pod njezinom osobitom zaštitom (članak 4. Zakona o lovstvu). Divljač nije i ne može biti opasna stvar, a kada bi i bila, a nije, u konkretnom bi se slučaju radilo o srazu dvaju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja. O takvim situacijama sudska praksa je već zauzela stajalište te se iste rješavaju primjenom pravila o subjektivnoj odgovornosti – po principu krivnje. Odgovornosti se oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom (članak 1049. Zakona o obveznim odnosima), a slučajne štete spadaju na teret onoga kome su se dogodile. „Slučaj je prema tome takav događaj koji se štetniku ne može pripisati u krivnju“ – VsHGž-2879/76 od 10.08.1977. godine. Na temelju navedenog, ako tužitelj ne može dokazati krivnju tuženika tj. ako tužitelj ne može dokazati da se predmetna šteta dogodila namjerno ili nepažnjom tuženika, tada se odgovornost za štetu ne može prepisati tuženiku već ista šteta pogađa tužitelja kao vlasnika, sukladno načelu casum sentit dominus.

Nadalje, tuženik je naveo kako označavanje ceste/opremanje ceste prometnom signalizacijom i opremom u isključivoj nadležnosti i obvezi osobe koja upravlja javnom cestom. Javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane na način da ih na siguran način mogu koristiti svi sudionici kojima su iste namijenjene, što je sve u nadležnosti osobe koja upravlja javnom cestom - sukladno odredbama Zakona o cestama, Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Pravilnika o znakovima, signalizaciji i opremi na cestama i dr. S tim u vezi, iz Potvrde MUP-a od 01.06.2022. g., (prileži spisu) je razvidno kako je mjesto nastanka predmetnog štetnog događaja nije bilo označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“ a, niti su bile poduzete bilo kakve zaštitne mjere (npr. zaštitna žičana ograda, katadiopteri i sl.). Obzirom na izneseno, ističe se prigovor isključive odgovornosti osobe ovlaštene upravljati javnom cestom na kojoj se predmetni štetni događaj dogodio.

Tuženik je naveo da je sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku (čl. 51.). Obzirom na izneseno u ovoj točki, tuženik ističe prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača za predmetni štetni događaj. Nastavno, tuženik osporava da bi prikazana oštećenja nastala od naleta na divljač. Tuženiku nije dostavljen izvid štete. Nastavno, tuženik ima saznanja da je tužitelj vozilo popravio čime je njegova nenovčana šteta postala novčanom čime bi isti eventualno imao pravo na naknadu štete za novčani iznos koji je bio potreban za reparaciju štete. O tome je teret dokaza na tužitelju, koji na navedenu okolnost ponovo ne predlaže bilo kakve dokaze.

Također, tuženik je naveo da ističe kako je isti provodio/provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači pa tako tuženik npr. uz cestu nema bilo kakvih pojilišta, hranilišta, broj divljači je u skladu s lovnogospodarskom osnovom i dr. Uz to, naglašava se kako tužitelj u tužbi ne označuje u čemu se konkretno sastoji ni eventualni propust tuženika. Tuženik prigovara i visini postavljenog tužbenog zahtjeva obzirom da tužitelj za svoje navode o visini štete nije priložio odgovarajuće dokaze te tuženiku nije dana mogućnost da sudjeluje u postupku utvrđivanja visine štete.

Nadalje je tuženik predložio da se o predmetnoj parnici putem Suda obavijesti trgovačko društvo Euroherc osiguranje d.d. radi ostvarenja „intervencijskog efekta“, a obzirom da odluka o sporu može zavisno od rezultata postupka imati posredno pravni učinak i na navedeno trgovačko društvo. Naime, tuženik bi mogao imati regresni zahtjev prema navedenom trgovačkom društvu obzirom da tuženik kod označenog društva ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti, koja polica pokriva i štete nastale na motornom vozilu. Polica osiguranja od odgovornosti br.: 804271894. Obzirom na sve izneseno, predložio je da se tužitelja odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti te istoga obvezati na naknadu parničnog troška tuženiku.

Umješač na strani tuženika je u podnesku i tijekom raspravljanja naveo da prijavljuje miješanje na strani tuženika, a sve s obzirom na ugovoreno osiguranje prema polici osiguranja od odgovornosti broj police [broj police]. Slijedom navedenog, predložio je da se Euroherc osiguranju d.d. kao zainteresiranoj trećoj strani, dopusti miješanje u ovoj pravnoj stvari. Za slučaj dopuštenja miješanja, umješač ističe da je prethodni postupak zaključen te je isti prekludiran u iznošenju činjenica, prigovora i dokaza, što će biti relevantno za slučaj vođenja eventualnog regresnog postupka između tuženika i umješača. Umješač u svakom slučaju, ističe da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan. Iz priloženih dokaza ne proizlazi sa sigurnošću niti dinamika niti uzrok nastanka štete, a svakako se osporava uzročno posljedična veza između eventualnog događaja za koji bi postojala odgovornost tuženika i štete koja se potražuje ovom tužbom, s obzirom da šteta navedena na računu popravka nije mogla nastati u opisanoj dinamici prometne nezgode.

Nadalje je umješač naveo da osporava navode tužitelja da se konkretne prigode vršio lov, a koju tvrdnju tužitelj bazira na činjenici da je bila nedjelja. Osim činjenice da je bila nedjelja, ne postoji niti jedan drugi dokaz da se na mjestu nezgode ili u neposrednoj blizini iste, vršio lov. Tužitelj nije dokazao niti da je šteta nastala od naleta divljači koja se uzgaja u lovištu tuženika i koja se nalazi na njegovoj lovnogospodarskoj osnovi. Nije sporno da je u potvrdi policije naznačeno da je šteta nastala naletom zeca, međutim, niti su djelatnici MUP-a vidjeli zeca, niti su isti veterinari pa da mogu ocijeniti kao stručne osobe čija je dlaka koju su fotodokumentirali na vozilu. Slijedom navedenog, ovaj navod iz potvrde MUP-a je posve paušalan i zasigurno ne predstavlja istinit ili vjerodostojan navod kojem bi sud trebao povjeriti vjeru. Osporavaju se navodi da bi se u konkretnoj pravnoj stvari radilo o objektivnoj odgovornosti tuženika. Kako je već navedeno, ne postoji dokaz da je šteta na vozilu prouzročena naletom divljači koja bi bila u vlasništvu tuženika.

Također je umješač naveo da u svakom slučaju, čak i kao bi sud prihvatio tu tvrdnju, nužno je istaći da je dužnost organizacije koja upravlja cestom da cestu održava sigurnom za promet te da, tu tom cilju, poduzme i adekvatne mjere za zaštitu ceste i njenih korisnika kao i na upozorenje istih na moguće opasnosti i potrebu prilagodbe brzine i načina vožnje na moguće objektivno predvidive opasnosti. Predmetna cesta, iako prolazi pored lovišta, te je objektivno moguće očekivati povećano kretanje životinja ili izlazak na cestu, nije na niti jedan način zaštićena od ulaska životinja, niti su korisnici ceste upozoreni na mogućnost nailaska na životinje i potrebu prilagodbe vožnje, a u svakom slučaju, niti ograničenje brzine kretanja nije prilagođeno dionici ceste koja prolazi pored lovišta. Slijedom navedenog, a kako zec sam po sebi zasigurno nije opasna životinja (već dapače izuzetno plaha i plašljiva životinja), tuženik ne može niti odgovarati po principu objektivne odgovornosti. Nije sporno da pojava zeca na cesti može biti osnova za objektivnu odgovornost, međutim, ne za objektivnu odgovornost lovišta koje nije zaduženo za upravljanje ili zaštitu ceste, već osnova za objektivnu odgovornost organizacije koja upravlja cestom, a koja je propustila zaštititi i upozoriti korisnike ceste na moguće opasnosti na ovoj dionici ceste.

Umješač je naveo da ističe i prigovor odgovornosti samog tužitelja, odnosno vozača vozila u vlasništvu tužitelja koji je vozilom upravljao neprilagođenom brzinom. Osporava se da su oštećenja koja su popisana na procjeni popravka dostavljenoj uz tužbu, nastala u dinamici prometne nezgode koja se opisuje u tužbi. S obzirom da tužitelj dostavlja samo ponudu popravka, a s obzirom na datum prometne nezgode, notorno je da je morao proći tehnički pregled pa time i vozilo popraviti, nije dokazan iznos stvarne štete, odnosno nije dokazan iznos za koji je vozilo zaista i popravljeno. Umješač se, a s obzirom na odgovor na tužbu tuženika, pridružuje svim navodima tuženika te se pridružuje svim dokaznim prijedlozima iz odgovora na tužbu. Sukladno pozivu suda za dostavu štetovnog spisa, u privitku se dostavlja dokumentacija iz spisa štete broj 2205 1342 0237. Predlaže se odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i obvezati tužitelja na naknadu troška tuženika i umješača.

U postupku su izvedeni dokazi čitanjem i pregledom preslike potvrde Policijske postaje Drniš, Klasa: 211-04/21-0/12332, Ur. broj: 511-13-09/06-0-28-2/2021 od dana 3. siječnja 2022., fotoelaborata sačinjenog od strane PP Drniš dana 19. siječnja 2021. sa svim fotografijama, procjene štete i popravka od strane Marko Ančić d.o.o., preslike štetovnog spisa umješača, nalazom i mišljenjem vještaka za promet Darko Trcin.

Odbija se prijedlog pun. tužitelja za saslušanjem svjedoka CU kao suvišno kao i prijedlog za saslušanje zakonskog zastupnika tuženika RU te svjedoka LU, budući bi isto po ocjeni ovog suda predstavljalo odugovlačenje postupka. Također, odbija se i prijedlog za saslušanje policijskih službenika koji su radili zapisnik s mjesta nezgode, naime, zapisnik s mjesta nezgode je javna isprava te se takvoj vjeruje.

Tužbeni zahtjev je osnovan.

Neosnovani su prigovori tuženika, kao i umješača, promašene pasivne legitimacije u kojem navodi da divljač nije pronađena, da se prometna nezgoda nije dogodila na lovištu te da je za navedeno odgovorna pravna osoba koja brine o cestama a eventualno da je podijeljena odgovornost sa tužiteljem, ovog stoga što je iz dopisa koji prileži spisu a koji je uputilo Ministarstvo poljoprivrede sa kartom lovišta (list 83-85 spisa) jasno proizlazi da je prometna nezgoda se desila na mjestu kojem je lovište kojem gospodari tuženik a kako tuženik tijekom postupka nije dokazao da je nadležnom poduzeću za ceste uputio zahtjev za postavljenje prometnog znaka "divljač na cesti" to je stoga tuženik i po toj osnovi, po ocjeni ovog suda dužan naknaditi tužitelju štetu koju je pretrpio u prometnoj nezgodi, sukladno članku 50. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23, 133/23, dalje: ZC).

Pregledom potvrde o prometnoj nezgodi sačinjenoj 01. lipnja 2022. godine (list 10-13 spisa) jasno proizlazi da je dana 19. prosinca 2021. godine vozilo u vlasništvu tužitelja, kojim je upravljao tužiteljev zaposlenik CU, na županijskoj cesti 6246 između grada Drniša i mjesta Trbounja se desila prometna nezgoda u kojoj je nastala materijalna šteta na vozilu tužitelja marke Audi A6, reg. oznake [registarska oznaka], vrsta M1, godina proizvodnje 2017.

Nadalje, pregledom zapisnika policijske uprave Drniš o prometnoj nezgodi jasno proizlazi da je prometna nezgoda nastala na dionici ceste između Drniša i mjesta Trbounje, da su oštećeni prednji branik i prednje lijevo svjetlo za maglu, na prednjem dijelu i to na prednjem braniku gdje je oštećena lijeva maglenka pronađen je trag dlake otpao sa divlje životinje zeca, a koji zapisnik su sačinili djelatnici PU Drniš te se radi o javnoj ispravi, to stoga, po ocijeni ovog suda, nije osnovan prigovor tuženika, kao i umješača da je isti sačinjen po diktatu vozača.

Nadalje, pregledom police osiguranja i knjižice vozila jasno je da je vozilo osigurano kod umješača, međutim, tužitelj ima diskreciono pravo koga će obuhvatiti tužbom (čl. 963. Zakona o obveznim odnosima).

Nadalje, pregledom procjene popravka štete po tvrtki Marko Ančić d.o.o. (list 15-21 spisa) proizlazilo bi da je na vozilu tužitelja nastala šteta u ukupnom iznosu od 30.672,78 kuna.

Međutim, kako je tuženik, tako i umješač na strani tuženika EUROHERC OSIGURANJE, prigovorili i visini štete, to je u ovoj pravnoj stvari sud izveo dokaz vještačenja po vještaku prometne struke Darko Trcin, kojeg ovaj sud u cijelosti prihvaća kao objektivan i stručan.

Vještak za promet Darko Trcin je u svom nalazu i mišljenju i na ročištu glavne rasprave naveo da je analizirajući predmetni spis, te nakon što je utvrdio osnovne veličine na mjestu prometne nezgode, nakon provedenih analiza i proračuna da se pokazuje slijedeće:

- Kako na mjestu prometne nezgode nisu ostavili tragovi usporavanja vozila, to je njegova sudarna brzina jednaka brzini kretanja vozila neposredno pred sudar s životinjom, odnosno brzina kretanja osobnog vozila „Audi A6" bila je oko 80 km/h, odnosno dopuštena brzina.

- Kako na kolniku nisu ostali tragovi krvi i tkiva životinje, pa ni usporavanja vozila koji bi bili produkt udara branika vozila u životinju, to se mjesto sraza ne može odrediti. Sraz između predmetnog vozila i divlje životinje nastao je prema stanju spisa na županijskoj cesti 6246 između grada Drniša i mjesta Trbounje.

- Kako na mjestu prometne nezgode nisu ostali vidljivi tragovi koji bi upućivali na kretanje divlje životinje nakon naleta osobnog vozila na istu, to se ne može niti određivati smjer dolaska životinje u sudarni položaj.

- Vozač osobnog vozila „Audi A6' imao bi mogućnost izbjegavanja sraza sa zecom, kočenjem, da je ugledao istog na udaljenosti Od 57 m, a vremenski 4,17 s prije sudara.

- Na predmetnoj dionici ceste, a u smjeru kretanja osobnog automobila koji je sudjelovao u prometnoj nezgodi, prema potvrdi Broj 511-13-09/06-O-28- 2/2021 od 1.06.2022. godine nije bilo postavljenog prometnog znaka opasnosti „A44" DIVLJAČ NA CESTI koji bi vozača upozorio na mogućnost nailaska na divljač odnosno na povećan oprez.

- Ukupan iznos akumulirane štete na vozilu „Audi A6", reg. oznake C proizašle iz prometne nezgode 19.12.2021. godine u 12 i 25 sati godine iznosi 1.664,09 Eura bez PDV-a ili 2.080,11 Eura s PDV-om.

- Pregledom dostavljene dokumentacije može se utvrditi uzročno posljedična veza između prometne nezgode koja je evidentirana zapisnikom o očevidu prometne nezgode od dana 19.12.2020. godine (str. 64. spisa) s materijalnom štetom evidentiranom na istom zapisniku i izvidom štete od strane tužitelja od dana 29.12.2020. godine (str. 18. spisa) odnosno ista šteta nastala je u istom aktu, te oštećena odgovaraju dinamici nastanka predmetne prometne nesreće kakva proizlazi iz stanja spisa.

Nadalje je vještak naveo da u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju i da su mu dostavljeni svi podnesci punomoćnika stranaka te u odnosu na zaprimljene podneske navodi kako slijedi: U odnosu na prigovore tužitelja da je tvrtka Metalija d.o.o. trgovac rezervnih dijelova je istina, međutim da ista nabavlja i originalne dijelove Audi koncerna. U ponudi koja je zatražena od Metalije uzete su u obzir originalni dijelovi. U odnosu na navode pun. tužitelja da je visinu štete izrazio bez programa Audatex i Eurotax, a da je bio dužan s njima raditi, naveo je da to nije točno već da se procjene može izvršiti bilo računom, predračunom bilo ponudom, a da vještak nije u obvezi utvrđivanja štete nekim posebnim programom. Nadalje, oštećenje senzora radara po stanju spisa koji je bio kod vještaka nije utvrđen, a slijedom toga isti nije ni uzet u obzir prilikom procjene štete. Tužitelj, odnosno štetnik je bio upozoren od strane procjenitelja štete EUROHERCA da svaku novonastalu štetu prijavi istom i to na stranici spisa 137 u dnu piše: oštećenik se obvezuje da sva naknada primijećena oštećenja vozila odmah prijavi radi sačinjavanja novog izvida štete. Pregledom cjelokupnog spisa nije utvrđeno da je oštećenik to učinio ili bilo tko drugi. Nadalje, u spisu ne prileži niti jedan dokaz bilo fizički, bilo slikovno bilo ikakav drugi da bi se senzor uzeo kao neispravan, slijedom toga senzor nije uzet u procjenu štete dok su ostali procijenjeni dijelovi uzeti u izračun štete. U odnosu na navode tuženika jesu li oštećenja mogla nastati drugačije, tj. jesu li označena oštećenja mogla nastati na drugom mjestu u drugo vrijeme na drugačiji način od onog opisanog od strane vozača u tužbi u potvrdi MUP-a te iskazujem da su oštećenja mogla nastati na drugom mjestu u drugo vrijeme, ali na isti način kako proizlazi iz stanja spisa. U odnosu na pitanje na kojoj udaljenosti je vozač mogao ugledati životinju na cesti ovisi o sposobnosti zapažanja vozača, stanja ceste i vremenskim uvjetima, a s obzirom na stanje spisa nemoguće se izraziti u prirodnim veličinama. U odnosu na pitanje je li tužitelj imao mogućnost poduzimanja radnje kočenja te je li ABS sustav kriv za nepostojanje tragova kočenja iskazujem da je premalo materijalnih dokaza u spisu da bi se na osnovu njih dao suvisao odgovor na ovo pitanje. Na pitanje je li vozač poduzeo radnju kočenja, odgovara jednako kao i na prethodno pitanje. U odnosu na pitanje koja je brzina kretanja vozila prije poduzimanja kočenja, a koja prilikom naleta kočenja odgovorio je da je na isto pitanje odgovorio u nalazu i mišljenju od 17. lipnja 2024. godine. Na pitanje je li s prometno tehničkog gledišta moguće da se vozač kretao brzinom višom od one utvrđene po vještaku 80 km/h, moguće je da se isti kretao većom brzinom, ali i brzinom manjom, u obzir je uzeta procjena od 80 km/h, brzina veća/manja od 10%. Nadalje, na pitanje je li vozač vozio tzv. prilagođenom brzinom budući da se uz cestu prostire lovište otvorenog tipa, navodi da je mišljenja da jest, da se kretao prilagođenom brzinom, a suviše tome jer isti nije imao saznanja i nije trebao imati saznanja da se uz cestu prostire lovište. Na pitanje je li, s prometno tehničkog gledišta obzirom da se uz cestu prostire lovište, predmetna dionica ceste bila sigurna za prometovanje, da prometna cesta je sigurna za prometovanje jer ista nije označena kao crna točka niti na njoj se događaju veće nesreće. Na pitanje je li s prometno tehničkog gledišta obzirom da se uz prometnicu prostire lovište cesta bila označena adekvatnom/dostatnom prometnom signalizacijom i opremom, naveo je da može reći da nije, na istoj nije bilo znaka mogućnosti nailaska na divljač. Na pitanje da li je vozilo tužitelja pregledano te je li isto popravljeno, tj. je li šteta reparirana, na isto je odgovorio da isto nije bilo zadaća nalaza i mišljenja, odnosno rješenja koje mu je sud dostavio, niti koji su dijelovi zamijenjeni nije bio predmet utvrđivanja i jesu li ugrađeni originalni ili zamjenski dijelovi, također nije bio predmet vještačenja. Također je naveo da je moguće da takvim udarcem nastane oštećenje senzora rada obzirom na mjesto udarca na automobilu tužitelja, a o vjerojatnosti da se ne može izjasniti ovisno o kutu udara ovisno o dolasku životinje i mikrolokacije. Činjenica je da u spisu ne prileži ni jedan materijalni dokaz da je isti oštećen pa se isti u vještačenju ne može uzeti kao neispravan ili kao dio koji se treba zamijeniti ili reparirati. Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja da li je moguće da se mjesto sraza odredi na temelju bioloških tragova, tragova dlake, divlje životinje zeca koja prileži u fotoelaboratu izrađenom od strane djelatnika MUP-a obzirom da je u vještačenju naveo kako nisu ostali tragovi krvi i tkiva životinje, isti odgovara da je bio jasan u svom nalazu i mišljenju.

U dopuni nalaza i mišljenja te na ročištu glavne rasprave, vještak Darko Trcin je naveo da je predmetni nalaz i mišljenje rađen je na temelju stanja spisa, odnosno potvrde Broj 511-13-09/06-O-28-2/2021, da se u dijelu nalaza i mišljenja 4.1. briše se "te na odbačaj tijela životinje", da se ne zna otkud se životinja kretala, da je divlja životinja u pravilu u pokretu prilikom nailaska vozila koje najavljuje svoj dolazak bukom, da se ne zna otkud se životinja kretala, da se ne zna kako se životinja kretala poslije kontakta, da se ne zna točno na kojem se dijelu kolnika dogodio kontakt, te da se ne zna da li se vozilo uopće zaustavilo nakon kontakta. Nadalje je naveo da kod situacije u kojoj nema elemenata za izračun nastanka dinamike sudara ostaje tek procjena brzine na osnovu oštećenja vozila, što je slučaj u nalazu i mišljenju od 17. lipnja 2024. godine. Također je naveo da u dijelu nalaza i mišljenja 4.1. briše se "te na odbačaj tijela životinje", da kod situacije u kojoj nema elemenata za izračun nastanka dinamike sudara ostaje tek procjena brzine na osnovu oštećenja vozila, što je slučaj u nalazu i mišljenju od 17. lipnja 2024. godine, kako na mjestu prometne nezgode nisu ostavili tragovi usporavanja vozila, to je njegova sudarna brzina jednaka brzini kretanja vozila neposredno pred sudar s životinjom, odnosno brzina kretanja osobnog vozila „Audi A6" bila je oko 80 km/h, odnosno dopuštena brzina. Predmetno vozilo opremljeno je sustavom „ESP" koji može na kolniku ostavili tragove usporavanja. Nadalje je naveo kako punomoćnik umješača dalje navodi da ne pojašnjava parametre izračuna za formule za zaustavljanje vozila, navodi da je isto empirijska formula. Nadalje, isti punomoćnik navodi da je put kočenja kod nekih vozila puno kraći, ne navodeći parametre niti mjesto izvora već samo izvor. U konkretnom slučaju da punomoćnik, vjerojatno, (barem tako navodi) koristi izvore za kočni put, dok vještak koristi empirijsku formulu zaustavnog puta. Udaljenost divlje životinje u trenutku 4,17 s, u nalazu i mišljenju poglavlje 4.4. navedeno je „U tom trenutku zec je mogao biti udaljen..." dakle, u kondicionalu. Prema tomu, kako je vještak naveo, nije morao, ali je mogao, odnosno mogao je biti i bliže, ali ne i dalje. Nalaz i mišljenje da su rađeni prema stanju spisa koji je dostavljen vještaku. Izračun brzine rađen je na osnovi procjene veličine oštećenja vozila, a zaustavni put na osnovi empirijske formule za brzinu koja je procijenjena. Brzina kretanja nije utvrđena na osnovu prosječnih parametara, već zaustavni put vozila. O pitanjima tipa odstupanje od prosječnih vrijednosti tad je bespredmetno razgovarati. Pregledom dostavljene dokumentacije da se može utvrditi uzročno posljedična veza između prometne nezgode koja je evidentirana zapisnikom o očevidu prometne nezgode od dana 19.12.2020. godine (str. 64. spisa) s materijalnom štetom evidentiranom na istom zapisniku i izvidom štete od strane tužitelja od dana 29.12.2020. godine (str. 18. spisa). Na dva pitanja punomoćnika umješača postavljena na raspravi dana 22.10.2024 godine navodi da zapisnikom o očevidu nisu evidentirani tragovi koji su produkt sraza između vozila i životinje. S obzirom na veličinu oštećenja evidentiranih na vozilu za očekivati je da bi se detaljnim pregledom užeg mjesta nezgode isti tragovi, u vidu fragmenata plastike ili makar laka, mogli pronaći. Brzina kretanja vozila rađena je na osnovi veličine nastale štete na vozilu, a po viđenju vještaka, pa su dopuštena odstupanja veličine brzine u vrijednosti +/-10%. Vještak navodi da u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju te svog očitovanja od 30. prosinca 2024. te navodi da je u cijelosti udovoljio zadacima suda te da je odgovorio na sve prigovore stranaka. Također je vještak naveo da je moguće da se desio nalet na pasa ili neku drugu životinju, s tim da bi veličina te životinje morala odgovarati veličini zeca, odnosno veličini oštećenja na vozilu, a ima takvih životinja. Nadalje je naveo da je do oštećenja moglo doći na bilo kojem drugom mjestu, na bilo kojoj drugoj prometnici, obzirom da nisu nađeni na mjestu nezgode fragmenti plastike ili laka te s obzirom na veličinu oštećenja te navodi da se u svom nalazu i mišljenju očitovao na potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova o predmetnoj nezgodi te prema stanju spisa. Vještak je naveo da kad bi u potvrdi bila navedena neka druga životinja da bi 'baratao' tom drugom životinjom u nalazu i mišljenju.

Imajući u vidu sve naprijed navedeno, ovaj sud je utvrdio da je do prometne nezgode došlo izlijetanjem divljači na cesti, zeca, na kojoj nije bilo prometnog znaka "divljač na cesti", to je tuženik nesporno, po ocjeni ovog suda, odgovoran za nastanak štete tužitelju a koju je vještak za promet Darko Trcin procijenio na iznos od 2.080,11 eura.

Slijedom svega naprijed navedenog, kako je utvrđeno da je do prometne nezgode došlo upravo zbog zeca na prometnici na kojem dijelu gospodari tuženik, to je stoga, temeljem članka 3. Zakona o lovstvu ("Narodne novine" broj 140/05, 75/09, 153/09, 14/14) a u vezi članka 963., 1063., 1064. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje: ZOO) valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev uređenog podneskom od 03. veljače 2025. godine, kao osnovan.

Kako je ovaj sud ocijenio osnovanim potraživanje tužitelja u iznosu od 2.080,11 eura, to je stoga, temeljem članka 29. ZOO-a tužitelju pripada zakonska zatezna kamata od 28. ožujka 2025. godine, kako je to pobliže označeno u točci 1. izreke ove presude.

Slijedom svega naprijed navedenog, valjalo je presuditi kao u točci 1. izreke ove presude.

Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.

Tužitelju je obzirom na vrijednost predmeta spora te obzirom na uspjeh u parnici sukladno Tbr. 9. točka 1. i Tbr. 8. točka 1. Tarife o naknadi i nagradi za rad odvjetnika („Narodne novine“ 138/23 dalje: OT) priznat trošak za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura, za sastav obrazloženog podneska od 03. veljače 2025. godine u iznosu od 200,00 eura te zastupanje na tri ročišta od 13.12.2022.g., 13.12.2023. i 11.02.2025. g. (3x200,00 eura) što uvećano za trošak PDV-a daje iznos od 1.250,00 eura.

Kako je tužitelj uspio u sporu sa cca 50% tužbenog zahtjeva, to stoga, trošak parničnog postupka tužitelja iznosi 625,00 eura.

Tuženiku je obzirom na vrijednost predmeta spora te obzirom na uspjeh u parnici sukladno Tbr. 9. točka 1. i Tbr. 8. točka 1. Tarife o naknadi i nagradi za rad odvjetnika („Narodne novine“ 138/23 dalje: OT) priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura, za sastav obrazloženog podneska od 15.07.2024. godine u iznosu od 200,00 eura te zastupanje na tri ročišta od 13.12.2022.g., 13.12.2023. i 11.02.2025. g. (3x200,00 eura) što uvećano za trošak PDV-a daje iznos od 1.250,00 eura.

Kako je tuženik uspio u sporu sa cca 50% tužbenog zahtjeva, to stoga, trošak parničnog postupka tuženika iznosi 625,00 eura.

Umješaču je obzirom na uspjeh u parnici sukladno Tbr. 9. točka 1. i Tbr. 8. točka 1. Tarife o naknadi i nagradi za rad odvjetnika („Narodne novine“ 138/23 dalje: OT) priznat trošak sastava odgovora na tužbu, 200,00 eura, za sastav obrazloženog podneska od 18.07.2024. godine 200,00 eura te zastupanje na tri ročišta od 13.12.2023., 22.10.2024. i 11.02.2025. (3x200,00 eura) što uvećano za trošak PDV- a daje iznos od 1.250,00 eura.

Kako je umješač uspio u sporu sa cca 50% tužbenog zahtjeva, to je stoga trošak parničnog postupka umješača u iznosu od 625,00 eura.

Slijedom svega naprijed navedenog, kada se prebiju dosuđeni iznosi troškova parničnih stranaka, odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka, kako je to odlučeno u točci 2. izreke ove presude.

U Šibeniku, 28. ožujka 2025. godine

SUDAC

Terezija Goreta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Visoki Trgovački sud Republike Hrvatske u dovoljnom broju primjeraka.

DN-a:

- Pun. tužitelja

- Pun. tuženika

- Pun. umješača