REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-8902/2021-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mariju Klariću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljica: 1. ĆC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. MC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa opunomoćenica Slađana Rajačić Grof, odvjetnica u Zagrebu, Zelenički put 8, protiv tuženika: 1. GC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ĆCZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. VC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. JC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. ŽC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 6. ĐC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje sve zastupa opunomoćenik Marko Bujić, odvjetnik u Zagrebu, Crvenog križa 23, radi isplate, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 20. veljače 2025. u nazočnosti opunomoćenice tužiteljica i opunomoćenika tuženika, 27. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženicima: 1. GC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ĆCZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. VC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. JC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. ŽC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 6. ĐC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužiteljicama: 1. ĆC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. MC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iz sredstava zajedničke pričuve stambene zgrade u [adresa], radi naplate utrošenih novčanih sredstava na ime troškova održavanja i poboljšanja zajedničkog dijela nekretnine u vidu sanacije međukatne konstrukcije, u ukupnom iznosu 9.552,01 EUR / 71.969,63 HRK, od toga na ime izrade elaborata sanacije, projektnog i stručnog nadzora prilikom izvođenja radova, iznos 414,76 EUR / 3.125,00 HRK, a na ime svih radova i materijala prilikom sanacije podne konstrukcije, iznos 9.137,25 EUR / 68.844,63 HRK, sa zateznim kamatama tekućim od 9. lipnja 2020. do plateža, po kamatnoj propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, odnosno do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, nadalje, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se 1.-6. tuženicima solidarno naknaditi 1. i 2. tužiteljicama parnične troškove u iznosu 1.997,13 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 27. ožujka 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

III. Odbija se zahtjev 1. -6. tuženica za naknadom parničnih troškova, sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužba je ovome sudu predana e-komunikacijom 8. studenoga 2021. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu 1), u kojoj se navodi sa su tužiteljice 19. prosinca 2019. sklopile kupoprodajni ugovor, temeljem kojeg su stekle vlasništvo/suvlasništvo odgovarajućeg suvlasničkog dijela nekretnine, koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, zk.č.br. 785/7, u naravi Stambena zgrada br. 56 u [adresa] i Dvorište, ukupne površine 353 čm, od toga dvorište u površini 211 čm, a stambena zgrada površine 142 čm, s kojim suvlasničkim dijelom je neodvojivo povezano i iz kojeg suvlasničkog dijela je proizišlo vlasništvo/suvlasništvo na posebnom dijelu (E-4) stanu na II. katu-desno, koji se sastoji od dvije i pol sobe i ostalih prostorija u površini 52,85 čm, upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. 999901 Grad Zagreb. Prilikom pregleda stana, kao posebnog dijela nekretnine, tužiteljice su uočile progib podne konstrukcije za koji su držale da neće iziskivati posebno zahtjevan građevinski pothvat, no to im u tom trenutku nije moglo biti poznato budući da nisu raspolagale stručnim graditeljskim znanjem, radi čega su ionako namjeravale angažirati stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo radi pregleda stana i utvrđenja stvarnog stanja podne konstrukcije. Neposredno po kupoprodaji, tužiteljice su od predstavnice suvlasnika, koja je ujedno vlasnica stana koji se nalazi na I. katu stambene zgrade u [adresa], neposredno ispod stana tužiteljica saznale da je stanje podne konstukcije stana u vrlo lošem stanju, budući da su se prilikom kretanja po dotičnoj etaži događale vibracije i glasno škripanje, koje je stvaralo vrlo neugodan osjećaj mogućeg urušavanja cijelog stana, radi čega je predstavnica suvlasnika odlučila isti i prodati. Kako joj je bilo neprihvatljivo živjeti pod takvim uvjetima, osobno je pozvala GSKG d.o.o., Zagreb, upravitelja stambene zgrade, koji je po ovlaštenim predstavnicima obavio očevid i utvrdio nužnost sanacije međukatne konstrukcije, radi osiguranja sigurnog življenja u predmetnim stanovima. . S obzirom na sve rečeno, tužiteljice su po stalnom sudskom vještaku graditeljske struke nastojale utvrditi stvarno stanje stvari, kao i možebitnu opasnost od urušavanja stana, radi čega se načinilo probne otvore na više različitih mjesta dužinom cijele etaže kojom prilikom se utvrdilo kako su glavne nosive grede izrađene od crnogoričnog materijala, točnije od drveta jele umjesto uobičajeno korištenog drveta hrasta, zbog čega su te iste grede bile u naročito lošem stanju u području oslonca na nosive zidove, gdje je bio uočljiv znatno smanjen presjek greda uslijed uništenja biološkom zarazom truljenja uz intenzivan miris koji je jasno upućivao na vlažnost konstrukcije. Vještak je po izvedenom vještačenju zaključio u smislu mjerodavnih odredbi Zakona o gradnji, kako predmetna međukatna konstrukcija ne zadovoljava temeljni zahtjev za građevinu u vidu mehaničke otpornosti i stabilnosti zbog čega je preporučao izraditi projektne isprave popravka i ojačavanja međukatne konstrukcije s napomenom da se projektom mora predvidjeti zaštita drvenih elemenata fungicidnim sredstvom radi eliminacije insekata. Od mogućih načina sanacije preporučao je ojačanje drvenih grednika čeličnim profilima, te novim drvenim elementima ili ojačanje drvene konstrukcije u sustavu spregnutog nosača drvo-beton. Tužiteljice su izabrale izuzetno povoljnog izvođača za sanaciju međukatne konstrukcije, s kojim je 14. veljače 2020. sklopljen Ugovor o građenju, koji radovi su se vodili po svim pravilima graditeljske struke po prethodno izrađenom graditeljskom elaboratu sanacije podne ploče uz cjelokupno praćenje i nadzor u realizaciji, a koji radovi su bili preduvjet za useljenje tužiteljica u predmetnu nekretninu. Za izradu elaborata sanacije te za nadzor, tužiteljice su platile iznos 3.125,00 HRK, dok su troškovi samih graditeljskih radova iznosili 68.844,63 HRK, koji iznosi su u cijelosti podmireni novčanim sredstvima tužiteljica. Budući da je preporučana sanacija izvršena isključivo o trošku tužiteljica, a da se radi o zajedničkom dijelu stambene zgrade, koja je izgrađena 1941. g. i koja je upravo zahvaljujući izvedenom opsežnom graditeljskom zahvatu izrade nove betonske ploče koja je preuzela teret konstrukcije cijele stambene zgrade, očuvana u potresu (22. ožujka 2020.), koji je pogodio Zagreb, samo 16 dana nakon dovršetka radova, to su se tužiteljice obratile TC, referentici upravitelja GSKG d.o.o., Zagreb, koja je zadužena za dotičnu zgradu. Imenovana je tužiteljicama priredila odluku o refundaciji s potpisnom listom suvlasnika kako bi se prikupio dovoljan broj potpisa što je pretpostavkom isplate po tužiteljicama označenog iznosa, a na teret sredstava zajedničke pričuve predmetne stambene zgrade. Kako su se suvlasnici oglušili na navedeno, ponajviše zbog nestručnosti i neznanja o kakvim troškovima se radi i tko je obveznik snositi iste troškove to su tužiteljice nakon neuspješnih dopisa na sve mjerodavne adrese bile prinuđene zahtijevati vlastita sredstva putem ovog postupka. Slijedom navedenog, predlaže se donijeti presudu kojom će se prihvati tužbeni zahtjev za isplatu iz sredstava zajedničke pričuve stambene zgrade u [adresa], ukupnog iznosa 71.969,63 HRK, od toga na ime izrade elaborata sanacije, projektnog i stručnog nadzora prilikom izvođenja radova, iznos 3.125,00 HRK i na ime svih radova i materijala prilikom sanacije podne konstrukcije, iznos 68.844,63 HRK, uz naknadu tužiteljicama parničnih troškova sa zateznim kamatama.

2. Tužiteljice su na ročištu 24. rujna 2024. (list 295-297) iskazale u EUR ranije naznačene novčane vrijednosti u HRK, kao u izreci presude.

3. U odgovoru na tužbu, predanom ovome sudu e-komunikacijom (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koji prethodi listu 143), navodi se da tuženici osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kako u osnovi, tako i u visini, posebno ističući prigovor nedostatka aktivne legitimacije te prigovor promašene pasivne legitimacije. Netočno navode tužiteljice da je međukatna konstrukcija bila u tako lošem stanju da je ista zahtijevala neodgodive radove sanacije. Opseg radova za koje tužiteljice tvrde da su izvedeni uvelike premašuje sanaciju postojećeg stanja međukatne konstrukcije. Isto tako, opseg izvedenih radova ukazuje da su se radovi izvodili na posebnom dijelu nekretnine u vlasništvu tužiteljica, a ne na dijelu koji predstavlja zajednički dio zgrade u vlasništvu svih suvlasnika. Tužiteljice su izvedenim radovima poboljšale svoju nekretninu te sad ovim postupkom zahtijevaju naknadu istih troškova na teret svih suvlasnika zgrade. Tužiteljice se netočno pozivaju na odredbe stjecanja bez osnove, s obzirom da se u ovom slučaju radi o poslovodstvu bez naloga. Temeljno pravilo poslovodstva bez naloga propisuje u čl. 1121. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21.) da se poslu može pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje, a što ovdje nije slučaj. Nesporno je da radovi za koje tužiteljice tvrde da su izvedeni nisu bili neodgodivi, s obzirom da nije prijetila neposredna opasnost za nekretninu, kako posebni dio u vlasništvu tužiteljica, tako i za nekretninu u cjelini. Stoga se ovdje radi o nepravom poslovodstvu iz čl. 1128. ZOO-a. Nadalje, pričuva predstavlja imovinu svih suvlasnika zgrade, dok su ovdje tuženi neki od suvlasnika, ali ne i svi suvlasnici zgrade. Stoga je i tužbeni zahtjev na način kako je postavljen nepodoban za raspravljanje. Slijedom navedenog, tuženici predlažu odbiti tužbeni zahtjev, uz naknadu tuženicima parničnih troškova sa zateznim kamatama.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi i to uvidom u zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od 13. listopada 2021. (list 5-8), pisano mišljenje o stanju međukatne konstrukcije nakon pregleda od 24. prosinca 2020. (list 9-14), ponudu od 2. siječnja 2020. (list 15), ponudu od 13. veljače 2020., uz troškovnik (list 17-20), građevni elaborat sanacije podne ploče, od veljače 2020. (list 21-58), rješenje o imenovanju glavnog nadzornog inženjera, od 3. veljače 2020. (list 59), pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, od 8. lipnja 2020. (list 60 i 61 i 83), zapisnik o primopredaji radova za izvođenje radova na sanaciji podne ploče (list 62 i 63), Ugovor, od 15. siječnja 2020. (list 64-66), Ugovor o građenju od 14. veljače 2020. (list 68-72), troškovnik za izvođenje radova po elaboratu sanacije podne ploče stana E-4 naručitelja na adresi [adresa] (list 73-75), bankovne potvrde o platežu-nalozi klijenta, od 8. lipnja 2020. (list 76-78), račun od 8. lipnja 2020., uz troškovnik (list 79-82), certifikat i prilog certifikatu te izjave o svojstvima (list 84-88), 1. tužiteljičin dopis-zahtjev, od 9. lipnja 2020., upućen predstavniku suvlasnika stambene zgrade u [adresa] (list 89-91), ispis poruke upućene e-poštom 17. rujna 2020. (list 93-96), 1. tužiteljičin zahtjev upućen stambenoj zgradi u [adresa], uz bankovni podatak o računu primatelja (list 97-99), rješenje o imenovanju voditelja radova nad izvođenjem radova sanacije podne ploče prvog kata od 14. veljače 2020. (list 115), odluku suvlasnika i ukupan pregled prostora i površina (list 116-118), odluku suvlasnika od 4. kolovoza 2022. i ukupan pregled prostora i površina (list 146 i 147), dopis GSKG od 21. prosinca 2022. (list 157), odnosne fotografije učinjene tijekom sanacije predmetne međukatne konstrukcije, nacrte (list 179-265) i dopis GSKG d.o.o., Zagreb, od 11. listopada 2024. (list 300), te je izveden dokaz očevidom na mjestu prijepora- [adresa], uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. grad. ČC, na ročištu 14. studenoga 2023. (list 169-172), koji vještak je 10. siječnja 2024. predao pisani nalaz i mišljenje (list 267-277) te 27. ožujka 2024. predao pisanu dopunu nalaza i mišljenja, kao očitovanje na primjedbe tuženika (list 287 i 288 te 289 i 290), te je isto usmeno iznio, obrazložio i očitovao se na istaknute primjedbe na ročištu 24. rujna 2024. (list 295-297), te je izveden dokaz saslušanjem 2. tužiteljice MC te 6. tuženice ĐC, obje na ročištu 20. studenoga 2024. (list 302-306) i saslušanjem svjedoka ŠC i DC (list 307-311).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev za isplatu, kao naknada izdatka za drugog, temeljem poslovodstva bez naloga.

Sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva, te je istaknut prigovor nedostatka aktivne legitimacije i promašene pasivne legitimacije.

7. Uvidom u zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od 13. listopada 2021. (list 5-8), utvrđeno je da je na nekretnini oznake zk.č.br. 785/7, Stambena zgrada br. 56 u [adresa] i [adresa], ukupne površine 353 čm, uspostavljeno etažno vlasništvo s neodređenim omjerima, pa su tako kao vlasnici uknjiženi: GC (E-1), ĆCZ (E-2), VC i JC (E-3 i E-6), ĆC i MC (E-4), LC (E-5) i ĐC (E-7). Dakle, ovdje 1. i 2. tužiteljice u vrijeme podnošenja tužbe uknjižene su kao suvlasnice, svaka u 1/2 dijela 6. suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom-etažno vlasništvo (E-4): stan na II. katu desno, koji se sastoji od dvije i pol sobe i ostalih prostorija u površini 52,85 čm, koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi.

8. Uvidom u pisano mišljenje o stanju međukatne konstrukcije nakon pregleda od 24. prosinca 2020. (list 9-14) utvrđeno je da su tužiteljice zatražile od stalnog sudskog vještaka graditeljske struke ing. grad. NC utvrđenje stanja stvari, kao i možebitnu opasnost od urušavanja stana, radi čega se načinilo probne otvore na više različitih mjesta dužinom cijele etaže kojom prilikom se utvrdilo kako su glavne nosive grede izrađene od crnogoričnog materijala, točnije od drveta jele umjesto uobičajeno korištenog drveta hrasta, zbog čega su te iste grede bile u naročito lošem stanju u području oslonca na nosive zidove, gdje je bio uočljiv znatno smanjen presjek greda uslijed uništenja biološkom zarazom truljenja uz intenzivan miris koji je jasno upućivao na vlažnost konstrukcije. Vještak je po izvedenom vještačenju zaključio u smislu mjerodavnih odredbi Zakona o gradnji, kako predmetna međukatna konstrukcija ne zadovoljava temeljni zahtjev za građevinu u vidu mehaničke otpornosti i stabilnosti zbog čega je preporučao izraditi projektne isprave popravka i ojačavanja međukatne konstrukcije s napomenom da se projektom mora predvidjeti zaštita drvenih elemenata fungicidnim sredstvom radi eliminacije insekata. Od mogućih načina sanacije preporučao je ojačanje drvenih grednika čeličnim profilima, te novim drvenim elementima ili ojačanje drvene konstrukcije u sustavu spregnutog nosača drvo-beton.

9. Uvidom u ponudu od 2. siječnja 2020. (list 15), ponudu od 13. veljače 2020., uz troškovnik (list 17-20), građevni elaborat sanacije podne ploče, od veljače 2020. (list 21-58), rješenje o imenovanju glavnog nadzornog inženjera, od 3. veljače 2020. (list 59), pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, od 8. lipnja 2020. (list 60 i 61 i 83), zapisnik o primopredaji radova za izvođenje radova na sanaciji podne ploče (list 62 i 63), Ugovor, od 15. siječnja 2020. (list 64-66), Ugovor o građenju od 14. veljače 2020. (list 68-72), troškovnik za izvođenje radova po elaboratu sanacije podne ploče stana E-4 naručitelja na adresi [adresa] (list 73- 75), bankovne potvrde o platežu-nalozi klijenta, od 8. lipnja 2020. (list 76-78), račun od 8. lipnja 2020., uz troškovnik (list 79-82), certifikat i prilog certifikatu te izjave o svojstvima (list 84-88), rješenje o imenovanju voditelja radova nad izvođenjem radova sanacije podne ploče prvog kata od 14. veljače 2020. (list 115), odluku suvlasnika i ukupan pregled prostora i površina (list 116-118), odluku suvlasnika od 4. kolovoza 2022. i ukupan pregled prostora i površina (list 146 i 147), odnosne fotografije učinjene tijekom sanacije predmetne međukatne konstrukcije, nacrte (list 179-265) utvrđeno je da su tužiteljice prikupile više ponuda izvođača te izabrale Gating-92 d.o.o., Zaprešić, kao najpovoljnog izvođača za sanaciju međukatne konstrukcije, s kojim je 14. veljače 2020. sklopljen Ugovor o građenju, koji izveo sve projektom predviđene i ugovorene radove, po prethodno izrađenom graditeljskom elaboratu sanacije podne ploče, uz cjelokupno praćenje i nadzor u realizaciji, te su za izradu elaborata sanacije te za nadzor, tužiteljice su platile iznos 3.125,00 HRK, dok su troškovi samih graditeljskih radova iznosili 68.844,63 HRK, koji iznosi su u cijelosti podmireni novčanim sredstvima tužiteljica.

10. Uvidom u 1. tužiteljičin dopis-zahtjev, od 9. lipnja 2020., upućen predstavniku suvlasnika stambene zgrade u [adresa] (list 89-91), ispis poruke upućene e-poštom 17. rujna 2020. (list 93-96), 1. tužiteljičin zahtjev upućen stambenoj zgradi u [adresa], uz bankovni podatak o računu primatelja (list 97- 99), utvrđeno je da su se tužiteljice, nakon dovršetka radova obratile TC, referentici upravitelja GSKG d.o.o., Zagreb, koja je zadužena za predmetnu zgradu te je ista priredila tužiteljicama odluku o refundaciji s potpisnom listom suvlasnika kako bi se prikupio dovoljan broj potpisa što je pretpostavkom isplate po tužiteljicama označenog iznosa, a na teret sredstava zajedničke pričuve predmetne stambene zgrade.

11. Uvidom u dopis GSKG d.o.o., Zagreb, od 11. listopada 2024. (list 300), utvrđeno je da je udovoljavajući nalogu ovoga suda, ovim putem GSKG d.o.o., Zagreb, kao upravitelj predmetne stambene zgrade, očitujemo da je tehnički referent predmetne zgrade u razdoblju do ožujka 2020. bio OC, a od ožujka 2020. do svibnja 2022. TC, te isti nisu više zaposlenici istog društva. Zgrada prema dostupnim podacima nema evidentiranu naljepnicu, koje su nakon potresa postavljali volonteri angažirani od Kriznog stožera Grada, s ciljem u prvoj fazi izvršiti brzi pregled zgrada donijeti ocjenu uporabljivosti objekta. Preglede zgrada nakon potresa nisu izvodili zaposlenici GSKG d.o.o., Zagreb, ukoliko nije bilo izričitog poziva od strane suvlasnika, već su naručivani potrebiti radovi sukladno dobivenim naljepnicama. Također, nema u evidenciji prijave o radovima nakon potresa niti zahtjeve prema Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine za povrat sredstava. Prema dostupnim podacima, ovdje tužiteljice su bez obavijesti suvlasnicima i upravitelju izvele određene radove, te nakon toga tražile povrat uloženih sredstava.

12. Iz iskaza svjedoka ŠC, proizlazi da je isti zaposlen u Kontos projekt d.o.o., Zagreb, na radnom mjestu projektanta-statičara. Sjeća se predmetne građevine u [adresa]. Angažirao ga je DC, a investitor je bila gđa, ne sjeća se osobnog imena niti adrese stanovanja iste. Isti svjedok je za potrebe istog investitora izradio projekt pojačanja međukatne konstrukcije unutar iste višestambene zgrade. Uređenje međukatne konstrukcije je bilo nužno, s obzirom da je stanje međukatne konstrukcije bilo degradirano te je stoga poglavito bilo nužno prije svega sanirati i pojačati međukatnu konstrukciju, da bi se moglo kasnije ići u daljnje uređenje i radove. Bez prethodnog uređenja međukatne konstrukcije izvođenje daljnjih radova bilo bi protivno svim pravilima struke. Osim međukatne konstrukcije, izvođenje istih radova je poboljšalo cijelu građevinu u statičkom smislu odnosno u smislu seizmike cijele zgrade. U slučaju sanacije cijele zgrade zasigurno bi izvedeni radovi pojačanja međukatne konstrukcije bili obuhvaćeni i potrebiti. Nakon uvida u građevni elaborat sanacije podne ploče (list 21-58), potvrđuje da je isti svjedok izradio navedeni elaborat, te da je, kako je u istom elaboratu i navedeno, investitor ĆC. Postoje i drugi načini i oblici sanacije predmetne međukatne konstrukcije. Isti svjedok se je odlučio za predmetnu ovdje predloženu i izvedenu sanaciju međukatne konstrukcije, kao najkvalitetniji i u ovom slučaju najviše odgovarajuću, a to je u obliku spregnutog drvenog grednika, koja otklanja vibracije i višestruko povećava nosivost građevine. Isti svjedok je u predmetnom zahvatu na ovoj građevini sudjelovao u svojstvu, najprije kao projektant, a zatim kao nadzorni inženjer. Investitor ga je pozvao kada su otvorene drvene grede predmetne međukatne konstrukcije. Isti svjedok je pristupio kao statičar na mjesto prijepora te je obavio sve nužne izmjere za izradu projekta. Sjeća se da su predmetne drvene grede bile znatno degradirane i to zbog dva uzroka: 1. vlaga-došlo je do truljenja drveta i 2. crvotočina-napao nametnik te je na pojedinim dijelovima smanjen poprječni presjek pa tako na nekim mjestima znatno došlo do poprječnog presjeka istih greda, a što je uzrokovalo i umanjenje nosivosti međukatne konstrukcije. Isti svjedok je kao nadzorni inženjer pratio izvođenje radova na predmetnoj međukatnoj konstrukciji. Ne sjeća se da je netko od suvlasnika pa tako i prethodnih suvlasnika, pitao za izvođenje istih radova niti je s bilo kime od suvlasnika komunicirao u svezi predmetnih radova. Nakon "Zagrebačkog" potresa od 22. ožujka 2020., isti svjedok je u sklopu Civilne zaštite obavio tzv. brzi pregled iste građevine, dakle ne detaljni pregled iste, te su neposrednim opažanjem utvrdili da na istoj građevini nema ugrožavajućih okolnosti pa je stoga istoj građevini na temelju tog brzog pregleda dodijeljena zelena naljepnica-uporabiva građevina. Predmetna sanacija međukatne konstrukcije je pomoglo odnosno poboljšalo seizmičku otpornost zgrade te je uslijed istih radova predmetna građevina sada bolja i kvalitetnija. Predmetna građevina bila bi u još boljem stanju u smislu seizmičke otpornosti zgrade da su se izvele sanacije svih međukatnih konstrukcija, a ne samo predmetne međukatne konstrukcije predmetnog stana. U predmetnom slučaju sanacije međukatne konstrukcije i to djelomične su pojačavane grede koje se odnose za predmetni stan investitora, dok na istom katu susjedni stan ima svoje grede koje nisu dirane ovom sanacijom. Predmetnim zahvatom-sanacijom međukatne konstrukcije na zahtjev ovdje investitora, je sigurno bolja seizmička otpornost zgrade, nego što je bila prije izvođenja sanacije djelomične međukatne konstrukcije. Djelomičnom sanacijom međukatne konstrukcije ne može se prouzročiti šteta cjelokupnoj građevini, samo može doći do poboljšice. Temeljem predmetne djelomične sanacije međukatne konstrukcije je stan koji je položen ispod predmetnog stana u boljem stanju nego što je bio prije predmetne sanacije. Međukatna konstrukcija predstavlja nosivu konstrukciju građevina pa stoga predstavlja zajednički dio građevine-zgrade, kao što su temelji, nosivi zidovi, krov itd. Isti svjedok je u sklopu Civilne zaštite obavio tzv. brzi pregled predmetne građevine te je na temelju onoga što mu je bilo dostupno i očigledno neposrednim opažanjem utvrdio da ništa nije bilo što bi ugrožavalo stanare iste zgrade, dakle nije bilo ugrožavajuće okolnosti pa je stoga ista građevina dobila oznaku-uporabivo, a što se odnosi na cijelu građevinu. U ovom predmetnom slučaju sanacije međukatne konstrukcije uslijed otvaranja gornjih slojeva međukatne konstrukcije utvrdilo se loše stanje nosivih greda. Stoga da nije bilo otvaranja iste međukatne konstrukcije, ne bi se isto moglo utvrditi vizualnim pregledom. Dakle bez otvora gornjih slojeva međukatne konstrukcije nije moguće utvrditi pravo stanje stvari međukatne konstrukcije, u odnosu na bilo koji stan. Isti svjedok je prije izrade projekta i nadzora izvođenja radova obavio pregled međukatne konstrukcije predmetnog stana investitora te većina nosivih greda je bila u lošem stanju. Prilikom predmetne sanacije međukatne konstrukcije nije bilo intervencije u građevnom smislu u stanu koji je položen ispod predmetnog stana investitora. U ovom slučaju gdje su većina nosivih greda bile u lošem stanju nije bilo moguće ukloniti i postaviti nove bolje nosive grede, bez da se intervenira u stan koji je položen ispod predmetnog stana. Isti svjedok je u predmetnom elaboratu (list 21-58), unutar dijela "statički proračun" naveo da se isti izrađuje za najnepovoljniju situaciju, odnosno za najveći raspon drvenog grednika. Moguće je izraditi sanaciju međukatne konstrukcije i to cijele etaže ili djelomično na pojedini stan, ako je to statičkim proračunom dokazano. No, preporuča se po pravilima struke sanirati međukatnu konstrukciju cijele etaže, jer se time postiže golja seizmička otpornost cijele zgrade.

13. Iz iskaza svjedoka DC, u bitnom, proizlazi da su predmetni stan u [adresa], kupili njegova punica i njezina unuka, ovdje 1. tužiteljica i unuka MC, ovdje 2. tužiteljica, kći moje supruge KC. Dakle, isti je bio životno zainteresiran za sudjelovanje u kupnji odgovarajućeg predmetnog stana te daljnjoj rekonstrukciji odnosno uređenju i ostalim zahvatima koji su uslijedili. Stoga je isti svjedok, kao dipl. inž. graditeljstva, angažiran od svoje obitelji za sudjelovanje, praćenje svih poslova od kupnje, primopredaje do uređenja-sanacije. Isti se ne sjeća je li mu izdana punomoć. Isti svjedok je nakon što je predmetni stan kupljen otišao u Gradski arhiv te je tamo pribavio dozvole gradnje. To stoga što ga je zanimao presjek građevine odnosno bila mu je upitna međukatna konstrukcija s obzirom da je u vrijeme izgradnje predmetne građevine počeo se koristiti u gradnji beton. Isti svjedok je očekivao da je u predmetnu međukatnu konstrukciju ugrađene hrastove nosive grede. No, kasnije prilikom otvaranja međukatne konstrukcije predmetnog stana utvrđeno je da se radi o jelovim gredama te je bilo vizualno očigledno da je došlo do crvotočine na pojedinim nosivim gredama. Dakle, isti svjedok je kao statičar i konstruktor uvidio da je upitna konstrukcijska stabilnost predmetne međukatne konstrukcije kao i same zgrade. Stoga je predložio vlasnicama, ovdje tužiteljicama, angažiranje sudskog vještaka, te je isti vještak na temelju otvorene međukatne konstrukcije obavio pregled i izračunao dozvoljene progibe. Isti sudski vještak je izradio svoj nalaz i mišljenje krajem 2019. godine. S obzirom da isti svjedok voli raditi po pravilima struke, isti je predlagao i inzistirao na sanaciji ovako upitne konstrukcije. Stoga su pozvali u predmetni stan ovdje 6. tuženicu, kao predstavnicu suvlasnika te joj ukazali na otvorenu međukatnu konstrukciju, što je i sama vidjela te su rekli da kreću u nužnu sanaciju međukatne konstrukcije i predložili betonsku ploču, a za što je 6. tuženica, koja je ujedno i vlasnica stana koji je položen ispod predmetnog stana tužiteljica, odbila odnosno ista se nije htjela složiti s njihovim prijedlogom za privremenim iseljenjem iz svojega stana. Stoga je isti svjedok predložio drugi način sanacije međukatne konstrukcije, koji je u ovom slučaju izveden, a koji ne remeti 6. tuženicu u korištenju i posjedovanju svojeg stana. Naime, isti svjedok je tada 6. tuženici istaknuo da se ide u sanaciju međukatne konstrukcije i to u obliku spregnute konstrukcije, odnosno pojačanjem postojećih grednika uz završnu betonsku tlačnu ploču debljine 6 cm. S obzirom da su obavijestili 6. tuženicu, kao vlasnicu stana položenog ispod stana tužiteljica, kao i predstavnice suvlasnika, očekivali su tužiteljice i isti svjedok da će o namjeravanim radovima biti obaviješteni suvlasnici predmetne zgrade, kao i GSKG d.o.o., Zagreb, kao upravitelj. Tom prilikom je 6. tuženici ukazao da bi bilo bolje za izvoditi betonsku armiranu ploču, što je skuplje, ali u tom slučaju je 6. tuženica trebala iseliti iz svojeg, dolje položenog, stana. Stoga su vlasnice angažirale trgovačko društvo kojem su predočile nalaz i mišljenje prethodnog vještaka, te se pristupilo projektiranju izvođenja sanacije međukatne konstrukcije. Ujedno je isti projektant sanacije međukatne konstrukcije bio i nadzorni inženjer pri predmetnom zahvatu. Osim toga suvlasnici su bili upoznati s izvođenjem radova, s obzirom da su se mogli čuti radovi, kao i da je pumpa za beton pristupila predmetnoj zgradi, te da su suvlasnici bili pisano obaviješteni s oznakama na ogradi. Tlačena betonska ploče je izvedena 5. ili 6. ožujka 2020. te je bilo dovoljno 15-tak dana za otvrdnjavanje betona, s obzirom da je uslijedio potres 22. ožujka 2020. Istog dana potresa je svjedok došao u predmetni stan te uvidio da nije bilo nikakvih oštećenja na saniranoj međukatnoj konstrukciji. Nakon izvođenja predmetne sanacije međukatne konstrukcije zvali su GSKG d.o.o., Zagreb, kao upravitelja predmetne stambene zgrade, kako bi utvrdili što je učinjeno od strane investitora, ovdje tužiteljica, no nitko od navedenog upravitelja nije pristupio. Nakon izvođenja predmetnih radova tužiteljice su tražile potpise suvlasnika predmetne zgrade, radi refundiranja troškova koje su imale tužiteljice za predmetnu sanaciju, a sukladno uputi djelatnika navedenog upravitelja. Međutim, suvlasnici su odbili dati potpis za pokrivanje nastalih troškova predmetne sanacije. Prilikom razgledavanja predmetnog stana, dakle prije same kupnje predmetnog stana od strane tužiteljica, ovdje 6. tuženica jednom prilikom im je otvorila vrata predmetnog stana i istaknula da je u više navrata se obraćala GSKG d.o.o., Zagreb, kao upravitelju zgrade, te je pitala u svezi progiba-čudnih udubljenja na sredini prostorija predmetnog stana, kao i škripanja koje se čulo iz predmetnog stana, a povodom toga su na teren radi očevida izišle i dvije djelatnice navedenog upravitelja i dali joj procjenu za sanaciju predmetne međukatne konstrukcije. Ovdje tužiteljice nisu više vlasnice predmetnog stana i to od svibnja 2024.

14. Na temelju iskaza 2. tužiteljice MC, saslušane osobno kao stranke na ročištu 20. studenoga 2024., koji se u cijelosti prihvaća kao životno logičan i neposredno uvjerljiv, jer o odlučnim činjenicama ima neposredna saznanja, a koja je iskazom u cijelosti ostala kod navoda iz tužbe te svih tužiteljičinih navoda istaknutih tijekom postupka, te je iste navode dopunila i pojasnila, utvrđeno je, u bitnom, da je 2. tužiteljičina majka htjela za svoju majku, baku ĆC, ovdje 1. tužiteljicu, pronaći odgovarajući stan u blizini mjesta stanovanja 2. tužiteljičine majke. Nakon određenog vremena stan u predmetnoj zgradi u [adresa], je prodavala BC, i to stan koji je vertikalno položen iznad stana ovdje 6. tuženice. Predmetni stan 19. prosinca 2019. kupile su 2. tužiteljičina baka ĆC i 2. tužiteljica od BC, za cijenu 96.000,00 EUR. Ista je kao laik pregledala predmetni stan te nije bilo nikakvih vidljivih oštećenja osim nešto malo izbočina na podu. Također je isti kupljeni stan pregledao je i majčin suprug DC, koji je inače inspektor građevine te isti također nije zapazio, većih vidljivih oštećenja predmetnog stana. Nakon kupnje predmetnog stana započeli su s uređivanjem predmetnog stana te se tada uvidjelo da su trule grede u podu predmetnog stana. S istim je bila upoznata ovdje 6. tuženica, koja je u to vrijeme, kao i sada, predstavnica suvlasnika predmetne stambene zgrade. S obzirom na oštećenost istih greda, predložili su 6. tuženici, ukoliko je moguće da se iseli iz svojeg stana, dakle ispod predmetnog kupljenog stana, kako bi se uklonile grede i izbetonirala betonska ploča. Međutim, 6. tuženica nije bila u mogućnosti iseliti iz svojeg stana, koji je položen ispod predmetnog stana. Betonska ploča, kao dio međukatne konstrukcije između predmetnog stana i stana 6. tuženice, je izlivena-izgrađena 6. ožujka 2020. te za sušenje iste ploče treba 14 dana. Međutim, 22. ožujka 2020. Zagreb je pogodio potres. Zahvaljujući navedenoj izlivenoj betonskoj ploči, očuvana je predmetna stambena zgrada od urušavanja. Predmetna stambena zgrada dobila je zelenu oznaku, dakle ista građevina je nakon pregleda ovlaštene osobe utvrđena kao podobna-sigurna za daljnje stanovanje. 6. tuženica je kao predstavnica suvlasnika i kao vlasnica stana kojeg se izravno tiču navedeni radovi na međukatnoj konstrukciji, bila uredno izviještena o svim radovima te je bila uključena u sve što se izvodilo na istom. 6. tuženica se nije protivila, već naprotiv bila je suglasna s izvođenjem istih radova na međukatnoj konstrukciji. Međutim, nakon što je 6. ožujka 2020. izbetonirana betonska ploča na navedenom dijelu međukatne konstrukcije, 6. tuženica je izjavila da ne želi sudjelovati u troškovima istih radova. Tužiteljice su tražile naknadu iz sredstava zajedničke pričuve, svih troškova i izdataka koje su imali za navedeno uređenje međukatne konstrukcije. DC, kojeg su 1. i 2. tužiteljice, ovlastile za daljnje postupanje, zatražio je od GSKG d.o.o., Zagreb, kao upravitelja iste zgrade, neka izvide koje su nužne radnje i radovi na predmetnoj stambenoj zgradi, a radi očuvanja statike i stabilnosti zgrade, te je upravitelj utvrdio da treba sanirati dvije točke međukatne konstrukcije koja se nalazi između predmetnog stana i sana 6. tuženice, te su za isto istaknuli trošak u iznosu 60.000,00 HRK. DC, u suradnji projektnih ureda, koji su istaknuti tijekom postupka, ishodovao je projektne isprave te je o istome obaviještena 6. tuženica, a ista je bila suglasna s izvođenjem istog projekta. Predmetna građevina izgrađena je 1941. godine pa s obzirom na starost iste nije ju iznenadilo škripanje koje se javljalo prilikom hodanja predmetnim stanom. Nakon što su tužiteljice kupile predmetni stan je 6. tuženica ukazivala na nedostatke predmetnog kupljenog stana. Naime, tada je 6. tuženica navela da je predmetni problem istaknut kod upravitelja GSGK d.o.o., Zagreb, koji je utvrdio što treba sanirati i to da je nužno-potrebito sanirati međukatnu konstrukciju između prvog i drugog kata predmetne zgrade, te je upravitelj dao ponudu izvođača u iznosu oko 60.000,00 HRK. Prije izvođenja predmetnih radova na međukatnoj konstrukciji, 2. tužiteljica osobno nije nikada razgovarala s 6. tuženicom niti bilo kojim drugim suvlasnicima predmetne zgrade u svezi uočenih nedostataka predmetnih dijelova međukatne konstrukcije, već je sa svim suvlasnicima razgovarala 2. tužiteljičina majka i njezin suprug DC. S obzirom na izdanu punomoć DC, 2. tužiteljica osobno se nije obratila navedenom upravitelju predmetne zgrade u svezi nedostataka i popravka predmetnog dijela međukatne konstrukcije.

15. 6. tuženica ĐC, saslušana na ročištu 20. studenoga 2024., iskazom je u cijelosti ostala kod svih navoda iz odgovora na tužbu te svih navoda 1.- 6. tuženika, istaknutih tijekom postupka, te je iste navode dopunila i pojasnila navodeći, u bitnom, da je ista zadnjih 5-6 godina predstavnica suvlasnika predmetne stambene zgrade u [adresa]. Do kupnje stana ovdje tužiteljica i započinjanja predmetnih radova na međukatnoj konstrukciji, 6. tuženica nije imala nikakvih saznanja o potrebi i nužnosti izvođenja bilo kakvih radova na zajedničkim dijelovima i uređajima predmetne višestambene zgrade. Dakle, nije bilo vidljivih nedostataka niti je itko ikada upirao na bilo kakve nedostatke glede zajedničkih dijelova predmetne građevine pa tako niti glede međukatne konstrukcije. Tužiteljice su kupile stan koji je položen okomito iznad 6. tuženičinog stana. Vlasnica predmetnog stana je bila gđa BC, koja je 6. tuženici dala ključeve predmetnog stana kako bi potencijalnim kupcima mogla pokazati predmetni stan, te je stoga 6. tuženica imala uvid u stanje predmetnog stana pa je tako mogla istaknuti da je primijetila jedine nedostatke i to manje ulegnuće u spavaćoj sobi i veće ulegnuće na podu dnevnog boravka. Prije nego je gospođa BC prodala predmetni stan tužiteljicama, 6. tuženica se je raspitivala kod GSGK d.o.o., Zagreb, kao upravitelja predmetne zgrade, odnosno referenta zaduženog za predmetnu zgradu i opisala mu navedene nedostatke ulegnuća o kojima je prethodno iskazala, na što je ista referentica izrazila svoje mišljenje da je vjerojatno došlo do ulegnuća poda u stanu gđe BC iz razloga što se ne radi o betonskoj ploči, već o gredama obloženim trstikom. Međutim, povodom istog tog upita odnosno prijave navedenog nedostatka, nitko od upravitelja nije izišao na očevid na predmetnu građevinu, kako bi neposredno utvrdio stanje stvari. Nakon što su ovdje tužiteljice kupile predmetni stan započeli su radovi u istom stanu poglavito su dizani podovi. AC i njezin suprug pozvali su 6. tuženicu u predmetni stan kako bi uvidjela stanje greda u međukatnoj konstrukciji između stana 1. i 2. tužiteljica i 6. tuženičinog stana, te joj se tom prilikom činilo da je sve u redu, premda 6. tuženica nije stručna za ocjenu stanja greda. Tada su AC i njezin suprug upitali 6. tuženicu je li voljna iseliti iz svojega stana kako bi obnovili međukatnu konstrukciju i to izlijevanjem betonske ploče, a za što je bilo nužno otvoriti plafon u predmetnom stanu. Međutim, 6. tuženica nije dala pristanak za isto, budući da nije bila u mogućnosti iseliti iz svojeg stana. Stoga su daljnji radovi u predmetnom stanu izvedeni bez da je otvaran plafon u 6. tuženičinom stanu te je stavljena betonska ploča, kao međukatna konstrukcija između navedena dva stana. Nakon što je stavljena betonska ploča na navedenoj međukatnoj konstrukciji su AC i njezin suprug pozvali sve suvlasnike, pa tako i 6. tuženicu, kako bi pogledali izbetoniranu betonsku ploču na međukatnoj konstrukciji i tada su istaknuli zahtjev naknadu istih troškova u iznosu 10.000,00 EUR iz sredstava zajedničke pričuve. Suvlasnici, ovdje tuženici, nisu se složili odnosno nisu odobrili isti zahtjeva tužiteljica za naknadu troškova istih radova u navedenom iznosu. Nitko od suvlasnika nije dao svoju suglasnost za izvođenje predmetnih radova na međukatnoj konstrukciji. Također nitko nije zatražio od navedenog upravitelja stambene zgrade mišljenje i odobrenje za izvođenje istih radova pa stoga niti referentica zadužena za istu zgradu nije bila upućena s istim radovima na međukatnoj konstrukciji. Svatko tko je dolazio u predmetni stan radi kupnje istoga je mogao primijetiti navedena ulegnuća. Znala je 6. tuženica da će se uređivati predmetni stan, a dalje što se događalo nije ju zanimalo. Zaključno, 6. tuženica nije bila upoznata sa stadijima i slijedom događaja izvođenja radova na predmetnoj međukatnoj konstrukciji, jer nije htjela biti upoznata s istim radovima.

16. Na temelju očevida na mjestu prijepora- [adresa], uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. grad. ČC, na ročištu 14. studenoga 2023. (list 169-172), utvrđeno je da je sud izišao na mjesto prijepora te su neposrednim opažanjem, uz sudjelovanje i pomoć navedenog vještaka, utvrđene odlučne činjenice. Utvrđeno je da se radi o višestambenoj zgradi, po iskazu opun. tužiteljica sastoji se od 7 zasebnih cjelina-posebnih dijelova (stanova), katnosti (IV): podrum, visoko prizemlje, I. kat i visoko potkrovlje sa stanom u sredini istoga. Ulaz u istu zgradu je s istočne dvorišne strane. Tužitelji izjavljuju da se nad podrumskom etažom nalazi betonska ploča, a gornje etaže su izvorno imale postavljene drvene grede. Vještak utvrđuje da se s vanjske strane zidova u razini predmetne međukatne konstrukcije (ploča iznad prizemlja) ne vide nikakve deformacije zidova. Tužitelji ističu da nije u ovom slučaju proveden postupak osiguranja dokaza, ali da je zatečeno stanje prije potresa i izvođenja istih radova utvrdio stalni sudski vještak ing. grad. NC, kojeg su angažirale tužiteljice. Predmetna betonska ploča je izvedena-završeno betoniranje, 16 dana prije potresa od 22. ožujka 2020. Tužiteljice ističu kako nisu imale pristup u stan koji je položen na nižem katu (visoko prizemlje), a isto tako u tom prostoru nisu izvršeni nikakvi radovi. Predložena je zadaća vještaku: utvrditi nužnost s obzirom na hitnost izvedenih radova na predmetnoj međukatnoj konstrukciji i opsegu istih radova, iskazano po cijenama u vrijeme izvođenja istih radova, s time da se razluči koji su radovi bili nužno potrebiti za dovođenje međukatne konstrukcije u prihvatljivo stanje uporabljivosti sa stajališta zajedničkih dijelova zgrade i nužnosti istih radova za stabilnost zgrade.

17. Na temelju pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. grad. ČC, predanog 10. siječnja 2024. (list 267-277), utvrđeno je da, u skladu s utvrđenjima i izračunima iz nalaza, a s obzirom da zadaća nije bila dati mišljenje o kakvoći izvedenih radova ili projektnog rješenja, već je zadaća: 1. Hitnost i nužnost provedbe predmetnih zahvata; 2. Položaji gdje su radovi izvedeni s obzirom da je sporno radi li se o zajedničkim dijelovima zgrade ili ne; 3. Utjecaj na statiku cijele zgrade i 4. Opravdanost troškova sanacije, vještak mišljenja:

1. Hitnost i nužnost provedbe predmetnih zahvata: Zahvat sanacije međukatne konstrukcije smatra nužnim, s obzirom da su oštećenja drvenih greda, prikazana na fotodokumentaciji u nalazu, takva da zahtijevaju sanaciju konstrukcije. Ovo se odnosi, kako na stanje nosivosti (mogućnost otkazivanja nosivosti), tako i na stanje uporabivosti (progib odnosno nekontrolirani rad konstrukcije). Prema navodima, kontrola nosive konstrukcije provedena je iz razloga osjećaja gibanja konstrukcije te zvukova tijekom hodanja po ploči. Isto smatra vjerojatnim, a provjeru nosive konstrukcije, koja je potom uslijedila, odgovornim činom suvlasnika zgrade. Sanacija međukatne konstrukcije, nakon otvaranja i provjere stanja iste, bila je nužna. Sanacija se je morala provesti odmah po utvrđivanju nedostataka (oštećenja) iz dva razloga: (1) Pitanje odgovornosti i (2) Činjenica da je predmetni posebni dio u stadiju preuređenje te da je logično da se zamijećeni nedostaci odmah uklone, a ne naknadno uz značajno veće troškove.

2. Položaji gdje su radovi izvedeni s obzirom da je sporno radi li se o zajedničkim dijelovima zgrade ili ne: Radovi su izvedeni na međukatnoj konstrukciji između 1. i 2. kata. Radovi obuhvaćaju međukatnu konstrukciju cijelog predmetnog posebnog dijela- ne cijele etaže kata. Međukatna konstrukcija zgrade je zajednički dio zgrade. U ovom slučaju radi se o jednom dijelu međukatne konstrukcije, dakle o jednom dijelu zajedničke konstrukcije zgrade.

3. Utjecaj na statiku cijele zgrade: U trenutku utvrđenja oštećenja na nosivoj konstrukciji zgrade, postojala je i obveza otklanjanja utvrđenih nedostataka. Pri izboru projektnog rješenja za popravak konstrukcije, zgrada mora biti promatrana u cijelosti odnosno mora se voditi računa o načinu ponašanja konstrukcije zgrade prije i nakon (cjelovitog ili djelomičnog) popravka/ojačanja konstrukcije. Promatrajući utjecaj izvedenog zahvata na statiku cijele zgrade može se govoriti o (1) stanju nosivosti i o (2) stanju potresne otpornosti. (1) Predviđenim mjerama popravka međukatne konstrukcije povećava se nosivost ovog dijela konstrukcije. Kako je taj dio neodvojivi dio cjelovite konstrukcije zgrade, radi se o djelomičnom pojačanju (popravku) zajedničke konstrukcije zgrade. (2) Utjecaj na seizmičku otpornost: Predviđenim mjerama povećava se plošna krutost (važna za seizmičku otpornost) samo onog dijela međukatne konstrukcije koji pripada predmetnom posebnom dijelu. Istovremeno, način popravka je tako odabran da se značajno povećava masa (težina) tog dijela međukatne konstrukcije. Ne može se govoriti o povećanju seizmičke otpornosti zgrade, jer je ojačan samo dio etažne konstrukcije. Međutim, u slučaju popravka (ojačanja) seizmičke otpornosti cijele zgrade izvedeni radovi bi bili sastavni dio takvog projekta.

4. Opravdanost troškova sanacije: Kako je u spisu predmeta navedeno, ukupna tražbina iznosi 71.969,63 HRK. Troškovi izrade elaborata sanacije te projektnog i stručnog nadzora su 3.125,00 HRK, a troškovi svih predviđenih radova 68.844,83 HRK. Opravdanost troškova ovdje se promatra sa stajališta raspodjele troškova na sve suvlasnike zgrade. Svi troškovi nastali sanacijom (popravkom) nekog zajedničkog dijela zgrade su opravdani. Kako se ovdje radi o međukatnoj konstrukciji, kao zajedničkom dijelu zgrade, to su i troškovi opravdani. Uvidom u troškovnik (sastavni dio sudskog spisa predmeta-list 18-20) nisu pronađene stavke koje ne bi bile prihvatljive (kao npr. završne podne obloge i sl.). Stoga, navedene troškove, u kontekstu planirane sanacije nosive konstrukcije, smatra opravdanim.

18. Na temelju pisane dopune nalaza i mišljenja istog vještaka, kao očitovanja na primjedbe tuženika istaknute podneskom predanim 4. ožujka 2024., predanog 27. ožujka 2024. (list 287 i 288 te 289 i 290), utvrđeno je glede mišljenja o nužnosti provedenih radova sanacije u svezi toč. 2. podneska tuženika:

- Vještak je egzaktno dao mišljenje na postavljene zadaće vještačenja na str. 8 i 9 elaborata.

- Navodi o suprotnosti s pravilima struke, tumačenju zakonskih propisa te komentarima postupaka stranaka su paušalni.

- Vještak i dalje ostaje kod citirane rečenice. Rečenica se ponovo navodi zbog gramatičkih pogrješaka koje su daleko od toga da smisao rečenice ne bi bio jasan. Slijedi rečenica: ''Isto smatram vjerojatnim, a provjeru nosive konstrukcije, koja je potom uslijedila, odgovornim činom suvlasnika zgrade.'' Rečenica se ne može promatrati zasebno nego samo kao dio cjeline. Etika struke daje vještaku za pravo navesti da je ovo bio odgovoran čin suvlasnika. Da je očevid bio prije ili za vrijeme sanacije isto to bi vještak izjavio jer je to njegova dužnost.

- Vještak nikoga od uključenih u postupak ne poznaje pa izjavu o pristranosti smatra nemjerodavnom.

U svezi toč. 3. podneska tuženika:

- Vještak se oslanja na jedino što ima, a to su navodi u sudskom spisu predmeta. Shodno tomu tuženici mogu osporavati iste navode, a ne mišljenje vještaka. Ukoliko tuženici misli da je mišljenje potrebito dati temeljem uvida u konstrukciju neka osigura ''otvaranje'' svih dijelova građevnih elemenata o kojma se ovdje radi.

Također, istu primjedbu su mogli dati već na očevidu, jer se na očevidu uopće nije išlo unutar zgrade, ali nisu isto istaknuli

- Tuženici pojmove ''odgovornost'' i ''logično'' izvlače iz konteksta.

- Tuženici sve prigovore temelje na tome da nije napravljen uvid u konstrukciju pa tako navode: ''Vještak u svom nalazu me navodi niti jednu činjenicu koju je moguće provjeriti, a koja činjenica bi ukazivala na potrebu sanacije međukatne konstrukcije …'' Komentar vještaka:

- Ova rečenica nije gramatički ispravna pa je jedva razumljiva.

- U Nalazu su dane fotografije koje su sastavni dio sudskog spisa predmeta. Te fotografije jasno pokazuju oštećenja. Ako tuženik fotodokumentaciju smatra neprihvatljivom, onda to nije u nadležnosti sudskog vještaka. Ponovo se ističe-isprave u sudskom spisu predmeta je jedini ''nalaz'' za ovaj elaborat. Ne postoji mogućnost uvida u stvarno stanje stvari u ovom trenutku, osim naravno rušenja međukatne konstrukcije. Što je rečeno i na očevidu te prihvaćeno od sviju.

- U svezi toč. 4. podneska: - Bez komentara.

- U svezi toč. 5. podneska:

- Nalaz ima samo 2 točke pa tuženici vjerojatno misle na toč. 3. Mišljenja.

- Upućuju se tuženici na zadaću vještačenja. Zadaća vještaka nije bila odrediti tko je utvrdio nedostatke. Ali, sanacija je provedena temeljem projektnih isprava koje je izradila ovlaštena osoba što znači da je stanje konstrukcije u tom trenutku utvrđeno. Ono je poznato iz sudskog spisa predmeta.

- Vještak je stručan u procjeni stabilnosti zgrade, jer je vještak završio Građevinski fakultet, konstruktorskog usmjerenja-statika. Izjava tuženika je nestručna, paušalna i u cijelosti netočna.

- U svezi toč. 6. podneska:

- Ne radi se o toč. 4. Nalaza nego o toč. 4. Mišljenja.

- Kako je prethodno navedeno, jedini dokaz izvedenih radova su isprave u sudskom spisu predmeta te je temeljem istih i sačinjen elaborat.

- Za količinu izvedenih radova jamči nadzorni inženjer. Ocjena o visini cijena daje se temeljem iskustva vještaka i ona odgovara tržišnoj cijeni.

19. Navedeni stalni sudski vještak je isto usmeno iznio, obrazložio i očitovao se na istaknute primjedbe na ročištu 24. rujna 2024. (list 295-297), navodeći da u cijelosti ostaje kod prethodno danog osnovnog nalaza i mišljenja te pisane dopune, bolje reći očitovanja na tuženikove primjedbe, koje je predao 27. ožujka 2024. Na temelju fotodokumentacije iz spisa predmeta, kao činjenica, je vještak utvrdio da je konstrukcija bila u stanju koje je zahtijevalo nužnu sanaciju. Na upit je li sanacija bila hitna vještak odgovara da prema uvidu u sudski spis predmeta je konstrukcija međukatne ploče je bila otvorena te su se mogle vidjeti oslabljene grede, a s obzirom na takvo stanje drvenog grednika, nije preporučljivo niti je tehnički ispravno isto zanemariti, dakle sanacije se morala provesti bez obzira je li hitna ili nije hitna. Apsolutna je bila nužna sanacija istoga. Na upis jesu li sve grede bile u stanju te su zahtijevale nužnu sanaciju ili popravak odgovara upit da nije bilo moguće napraviti uvid u sve grede, tj. nije bilo fotodokumentacije svih greda. Na upit jesu li izvedeni radovi na gredama na površini cijelog stana odgovara vještak da koliko je razumio iz spisa predmeta i prikazao u elaboratu vještačenja, radovi su provedeni unutar cijelog posebnog dijela ili stana. S obzirom da stan ima površinu oko 53 čm, kako je moguće da je u troškovniku zaračunato ukupno 85 čm čišćenja dasaka i greda, odgovara vještak da bi mogao dati smislen odgovor morao bi gledati troškovnik, pitanje je što stavka čišćenja greda i dasaka podrazumijeva, ako se čisti greda onda se može čistiti po svom opsegu, što automatski povećava površinu. Na upit je li bilo moguće sanirati samo one grede koje su bile u lošem stanju sukladno fotodokumentaciji, odgovara vještak da ako se radi o sanaciji greda u projektu upravo su sanirane samo oštećene grede, a ne druge. Na upit mogu li se izvedeni radovi u ovom slučaju smatrati sanacijom postojećeg stanja ili ojačanjem međukatne konstrukcije, kao poboljšanje (bolje stanje nego je bilo ranije), odgovara vještak da je izvedeno stanje bolje od postojećeg stanja, tehnički ispravno i uvjetovano postojećim propisima. Na upit znači li to da je betonska ploča bila nužna po postojećim propisima za sanaciju, odgovara vještak da sama tlačna betonska ploča nije nužno morala biti rješenje, postoje i druga rješenja, ali s istom svrhom, bilo koje od tih rješenja moralo je biti izvedeno.

20. Navedeni pisani nalaz i mišljenje vještaka graditeljske struke, kao i pisana dopuna istoga te usmeno izlaganje, obrazloženje i očitovanje na ročištu, prihvaćeni su u cijelosti, ocijenivši iste sveobuhvatnim, uvjerljivim, nepristranim, objektivnim i stručnim, temeljenim na mjerodavnim ispravama, te dugogodišnjem vještačkom iskustvu u brojnim sudskim postupcima, to tim više što se nije ukazala osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja niti bilo kakvi drugi nedostaci glede istog.

21. Mjerodavno pravo za rješenje spornog odnosa su odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV) i Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO). Tako je čl. 70. st. 1. ZV-a propisano da ako bi na bilo kojem temelju odgovarajući suvlasnički dio nekretnine zajedno s vlasništvom određenoga posebnoga dijela stekle dvije ili više osoba kao suvlasnici ili zajednički vlasnici, sva će prava i dužnosti u svezi s vlasništvom toga posebnoga dijela nekretnine oni moći izvršavati samo solidarno, pa će se u odnosu prema trećima i prema ostalim suvlasnicima iste nekretnine uzimati da su jedna osoba, kako glede upravljanja cijelom nekretninom, tako i svih ostalih prava i obveza iz iste glave Zakona. Nadalje, čl. 88. ZV-a uređuje pravo svakoga suvlasnika pa je tako propisano da je svaki suvlasnik nekretnine ovlašten, neovisno o ostalima, zahtijevati od suda da svojom odlukom odredi: - rok u kojem se treba obaviti neki od poslova iz čl. 86. istog Zakona, o kojem je većinom glasova donesena odluka; - stvaranje primjerene zajedničke pričuve ili primjereno povećavanje, odnosno smanjivanje te pričuve koju je odredila većina, prema pravilu da pri određivanju pričuve i doprinosa u nju treba, osim o predvidivim troškovima, voditi računa i o imovinskom stanju svih suvlasnika; - da se tom suvlasniku, ako bi mu bilo nemoguće odmah platiti dio troškova nekoga posla održavanja cijele nekretnine koji se javlja u vremenskim razmacima duljim od jedne godine, a nije pokriven pričuvom, dopušta da plati u mjesečnim obrocima u razdoblju ne dužem od deset godina, uz osiguranje osnivanjem hipoteke na njegovu suvlasničkom dijelu, s uobičajenim kamatama na dug osiguran hipotekom;

- zaključenje primjerenoga osiguranja od požara ili od odgovornosti trećim osobama; - postavljanje zajedničkoga upravitelja, ili smjenjivanje upravitelja koji grubo zanemaruje svoje dužnosti; - ukidanje ili izmjenu onih odredaba kućnoga reda koje je donijela većina, ako one vrijeđaju takve interese toga suvlasnika koji zaslužuju zaštitu, ili bi njihovo izvršavanje bilo nepravedno zahtijevati od njega; - otkazivanje ugovora o najmu jednoga mjesta u zajedničkoj garaži ili parkiralištu zbog potreba toga suvlasnika, ali to samo ako je on ujedno i vlasnik posebnoga dijela zgrade. Zatim je glede troškova cijele nekretnine čl. 89. istog Zakona određeno da troškove za održavanje i za poboljšavanje nekretnine snose svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno (st. 1.); Doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno (st. 2.). Naposljetku, čl. 90. st. 1. istog Zakon je određena zajednička pričuva pa je tako propisano da je zajednička pričuva iz čl. 85. st. 2. istog Zakona namjenski vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjena za pokriće troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće istih troškova.

Ujedno, ZOO uređuje institut poslovodstva bez naloga. Tako je čl. 1121. ZOO- a propisano opće pravilo i to da se obavljanju tuđeg posla bez naloga ili ovlaštenja može se pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi. Nadalje, čl. 1122. ZOO-a određuje obveze i prava poslovođe bez naloga pa je tako propisano da je poslovođa dužan što je moguće prije obavijestiti gospodara posla i nastaviti započeti posao, ako mu je to razumno moguće, dok ovaj ne bude mogao preuzeti brigu o njemu (st. 1.); Nakon završenog posla on je dužan položiti račun i ustupiti gospodaru posla sve što je pribavio obavljajući njegov posao (st. 2.); Ako zakonom nije što drugo propisano, poslovođa ima obveze nalogoprimca (st. 3.). Zatim, čl. 1123. ZOO-a uređuje dužnu pažnju i odgovornost poslovođe bez naloga. Potom, čl. 1124. ZOO-a uređuje prava poslovođe bez naloga pa je tako propisano da poslovođa bez naloga koji je postupio u svemu kako treba i radio ono što su okolnosti zahtijevale ima pravo zahtijevati od gospodara posla da ga oslobodi obveza što ih je zbog toga posla uzeo na sebe, da preuzme obveze iz poslova što ih je sklopio u njegovo ime, da mu naknadi sve nužne i korisne izdatke te da mu naknadi pretrpljenu štetu, čak i ako očekivani rezultat nije postignut (st. 1.); Njemu pripada i primjerena naknada za trud ako je otklonio štetu od gospodara posla ili ako mu je pribavio korist koja odgovara u svemu njegovim namjerama i potrebama (st. 2.). Nadalje, glede obavljanja tuđih poslova protiv zabrane je čl. 1127. ZOO-a propisano da tko se prihvati tuđeg posla usprkos zabrani gospodara posla, a za zabranu je znao ili je morao znati, nema prava koja pripadaju poslovođi bez naloga (st. 1.); On odgovara za štetu koju je prouzročio miješanjem u tuđe poslove, čak i ako je do nje došlo bez njegove krivnje (st. 2.); Ali kad je zabrana obavljanja posla protivna zakonu ili moralu, a osobito ako je netko zabranio da drugi ispuni neku njegovu zakonsku obvezu koja ne trpi odgađanje, vrijede opća pravila o poslovodstvu bez naloga (st. 3.). Naposljetku, čl. 1128. ZOO-a uređuje nepravo poslovodstvo pa je propisano tko obavlja tuđi posao u namjeri da za sebe zadrži postignute koristi iako zna da je posao tuđi, dužan je na zahtjev gospodara posla položiti račun kao poslovođa bez naloga i predati mu sve postignute koristi (st. 1.); Gospodar posla može zahtijevati i vraćanje stvari u prijašnje stanje te naknadu štete (st. 2.). Ujedno je čl. 1129. ZOO-a uređeno odobrenje na način da ako gospodar posla naknadno odobri ono što je izvršeno, poslovođa bez naloga smatra se nalogoprimcem od početka obavljanja posla.

22. Dovodeći u svezu suglasne dijelove iskaza 2. tužiteljice MC i svjedoka ŠC i DC, koji se u cijelosti prihvaćaju, kao životno logični i uvjerljivi, te podudarnih dijelova iskaza 6. tuženice ĐC, s ostalim (pisanim) dokazima, poglavito izvedenim očevidom i vještačenjem po vještaku graditeljske struke, utvrđena je točnost činjeničnih navoda tužbe, odnosno da su tužiteljice krajem 2019. g. kupile poseban dio-stan (E-4) s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine označene kao zk.č.br. 785/7 k. o. [katastarska općina], u naravi Stambena zgrada br. 56 u [adresa] Dvorište. Prilikom pregleda stana, radi kupnje istoga, tužiteljice su uočile progib podne konstrukcije za koji su smatrale da neće iziskivati posebno zahtjevan graditeljski pothvat, no to im u tom trenutku nije moglo biti poznato budući da nisu raspolagale stručnim graditeljskim znanjem, radi čega su ionako namjeravale angažirati stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo radi pregleda stana i utvrđenja stvarnog stanja podne konstrukcije. Neposredno po kupoprodaji, tužiteljice su od 6. tuženice ĐC, kao predstavnice suvlasnika, koja je ujedno vlasnica stana koji se nalazi na I. katu stambene zgrade u [adresa], neposredno ispod stana tužiteljica, i koja je ujedno i pokazivala tužiteljicama predmetni stan, saznale da je stanje podne konstrukcije predmetnog stana u vrlo lošem stanju, budući da su se prilikom kretanja po dotičnoj etaži događale vibracije i glasno škripanje, koje je stvaralo vrlo neugodan osjećaj mogućeg urušavanja cijelog stana, radi čega je predstavnica suvlasnika odlučila prodati svoj stan i ujedno je isto prijavila GSKG d.o.o., Zagreb, kao upravitelju stambene zgrade, koji je po ovlaštenim predstavnicima obavio očevid i utvrdio nužnost sanacije međukatne konstrukcije, radi osiguranja sigurnog življenja u predmetnim stanovima. Stoga su tužiteljice po stalnom sudskom vještaku graditeljske struke nastojale utvrditi stvarno stanje stvari, kao i možebitnu opasnost od urušavanja stana, radi čega se načinilo probne otvore na više različitih mjesta dužinom cijele etaže kojom prilikom se utvrdilo kako su glavne nosive grede izrađene od crnogoričnog materijala, točnije od drveta jele umjesto uobičajeno korištenog drveta hrasta, zbog čega su te iste grede bile u naročito lošem stanju u području oslonca na nosive zidove, gdje je bio uočljiv znatno smanjen presjek greda uslijed uništenja biološkom zarazom truljenja, uz intenzivan miris koji je upućivao na vlažnost konstrukcije. Vještak mr. ing. grad. ŠC je vještačenjem zaključio kako predmetna međukatna konstrukcija ne zadovoljava temeljni zahtjev za građevinu u vidu mehaničke otpornosti i stabilnosti zbog čega je preporučao izraditi projektne isprave popravka i ojačavanja međukatne konstrukcije, s napomenom da se projektom mora predvidjeti zaštita drvenih elemenata fungicidnim sredstvom radi eliminacije insekata. Od mogućih načina sanacije preporučao je ojačanje drvenih grednika čeličnim profilima, te novim drvenim elementima ili ojačanje drvene konstrukcije u sustavu spregnutog nosača drvo-beton. Tužiteljice su izabrale Gating-92 d.o.o., Zaprešić, kao izvođača za sanaciju međukatne konstrukcije, s kojim je 14. veljače 2020. sklopljen Ugovor o građenju, koji radovi su se vodili po prethodno izrađenom graditeljskom elaboratu sanacije podne ploče uz cjelokupno praćenje i nadzor po mr. ing. grad. ŠC. Za izradu elaborata sanacije te za nadzor su 1. i 2. tužiteljice platile iznos 3.125,00 HRK, dok su troškovi samih graditeljskih radova iznosili 68.844,63 HRK, dakle ukupno u iznosu 71.969,63 HRK, koji iznos su podmirile 1. i 2. tužiteljice. Stoga su se tužiteljice obratile upravitelju GSKG d.o.o., Zagreb, radi povrata tužiteljicama utrošenih sredstava za zajedničke dijelove zgrade (međukatna konstrukcija), no, tuženici, kao suvlasnici su odbili staviti potpise na potpisnom listu suvlasnika kako bi se prikupio dovoljan broj potpisa, što je pretpostavka isplate po tužiteljicama naznačenog iznosa, a na teret sredstava zajedničke pričuve predmetne stambene zgrade. Vještačenjem je utvrđeno da je međukatna konstrukcija bila u stanju koje je zahtijevalo nužnu sanaciju. Naime, konstrukcija međukatne ploče je bila otvorena te su se mogle vidjeti oslabljene grede, a s obzirom na takvo stanje drvenog grednika, nije preporučljivo niti je tehnički ispravno isto zanemariti, dakle sanacije se morala provesti bez obzira je li hitna ili nije hitna. Apsolutna je bila nužna sanacija istoga. Naime, radovi su provedeni unutar cijelog posebnog dijela ili stana tužiteljica, s obzirom da stan ima površinu oko 53 čm. Izvedeno stanje je bolje od postojećeg stanja, tehnički ispravno i uvjetovano postojećim propisima. Sama tlačna betonska ploča nije nužno morala biti rješenje, postoje i druga rješenja, ali s istom svrhom, bilo koje od tih rješenja moralo je biti izvedeno.

Naprotiv, ne mogu se prihvati navodi 6. tuženice da ista do kupnje stana ovdje tužiteljica i započinjanja predmetnih radova na međukatnoj konstrukciji, 6. tuženica nije imala nikakvih saznanja o potrebi i nužnosti izvođenja bilo kakvih radova na zajedničkim dijelovima i uređajima predmetne višestambene zgrade, dakle, da nije bilo vidljivih nedostataka niti je itko ikada upirao na bilo kakve nedostatke glede zajedničkih dijelova predmetne građevine pa tako niti glede međukatne konstrukcije, jer je isto protivno daljnjem navodu iste da je 6. tuženica imala uvid u stanje predmetnog stana pa je tako primijetila jedine nedostatke i to manje ulegnuće u spavaćoj sobi i veće ulegnuće na podu dnevnog boravka te navodu da prije nego su tužiteljice kupile prodale predmetni stan tužiteljicama, 6. tuženica se je raspitivala kod GSGK d.o.o., Zagreb, kao upravitelja predmetne zgrade, i opisala mu navedene nedostatke ulegnuća o kojima je prethodno iskazala, na što je ista referentica izrazila svoje mišljenje da je vjerojatno došlo do ulegnuća poda u predmetnom stanu iz razloga što se ne radi o betonskoj ploči, već o gredama obloženim trstikom. Naime, i sama 6. tuženica iskazuje da su AC i njezin suprug pozvali 6. tuženicu u predmetni stan kako bi uvidjela stanje greda u međukatnoj konstrukciji između stana 1. i 2. tužiteljica i 6. tuženičinog stana, tu su tada AC i njezin suprug upitali 6. tuženicu je li voljna iseliti iz svojega stana kako bi obnovili međukatnu konstrukciju i to izlijevanjem betonske ploče, a za što je bilo nužno otvoriti plafon u predmetnom stanu. Ujedno, 6. tuženica sama izjavljuje da je znala da će se uređivati predmetni stan, a dalje što se događalo nije ju zanimalo. Zaključno, ne može se prihvatiti tvrdnja 6. tuženice da nije bila upoznata sa stadijima i slijedom događaja izvođenja radova na predmetnoj međukatnoj konstrukciji, jer nije htjela biti upoznata s istim radovima.

23. Dakle, utvrđeno je da je preporučana sanacija međukatne konstrukcije, koja ne trpi odgađanje, te da je ista i izvedena po pravilima struke, isključivo o trošku tužiteljica, a da se radi o zajedničkom dijelu stambene zgrade, koja je izgrađena 1941. g. i koja je zahvaljujući izvedenom opsežnom graditeljskom zahvatu izrade nove betonske ploče koja je preuzela teret konstrukcije cijele stambene zgrade, očuvana u potresu (22. ožujka 2020.), koji je pogodio Zagreb, samo 16 dana nakon dovršetka radova. Nadalje, utvrđeno je da su 1. i 2. tužiteljice o lošem stanju međukatne konstrukcije, kao i neodgodivoj nužnosti izvođenja radova popravka (sanacije) istih zajedničkih dijelova zgrade obavijestile ĐC, predastavnicu suvlasnika, koja je ujedno vlasnica stana položenog ispod predmetnog stana, te da su s izvođenjem radova bili upoznati i ostali suvlasnici, ovdje tuženici, no, unatoč tome saznanju se tuženici istim radovima nisu protivili niti ih zabranili, dok naknadno iste radove odnosno troškove nisu odobrili.

24. Neosnovan je prigovor nedostatka aktivne legitimacije i promašene pasivne legitimacije. Naime, svaki od suvlasnika ima ovlasti podnositi zahtjev prema ostalim suvlasnicima, a koja tražbina je proizišla iz održavanja i poboljšica te s time u svezi nastalih troškova glede zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, a što je zasigurno međukatna konstrukcija predmetne stambene zgrade, pa su tako ovdje 1. i 2. tužiteljice, kao suvlasnice, ovlaštene postaviti predmetni zahtjev za isplatu prema 1. -6. tuženicima, kao suvlasnicima predmetne nekretnine.

25. Zbog izloženog, utvrđeno je da su 1. i 2. tužiteljice u ovom slučaju postupile u svemu kako treba i radile su ono što su okolnosti zahtijevale pa stoga imaju pravo na naknadu svih nužnih i korisnih izdataka, a koja visina je utvrđena i to na temelju računa 27/1/1 od 8. lipnja 2020. u iznosu 3.125,00 HRK za izradu elaborata sanacije te projektnog i stručnog nadzora te računa br. 005/2020 od 8. lipnja 2020. u iznosu 68.844,63 HRK na ime svih radova i materijala prilikom sanacije podne konstrukcije, a koju radove je i vještak graditeljske struke ocijenio hitnim i nužnim jer se sanacija međukatne konstrukcije morala provesti odmah po utvrđenju nedostataka, dok je i visina istih izdataka potvrdio kao opravdanu.

26. Slijedom navedenog, na temelju ovako izvedenih dokaza i citiranih zakonskih odredbi, utvrđena je osnovanost tužbenog zahtjeva, dok visina tužbenog zahtjeva proizlazi iz navedenih isprava, kao i dospijeće svake pojedine utužene tražbine, pa tako tužiteljice osnovano zahtijeva regresnu isplatu utrošenih novčanih sredstava na ime troškova održavanja i poboljšanja zajedničkog dijela nekretnine u vidu sanacije međukatne konstrukcije, u ukupnom iznosu 9.552,01 EUR / 71.969,63 HRK, od toga na ime izrade elaborata sanacije, projektnog i stručnog nadzora prilikom izvođenja radova, iznos 414,76 EUR / 3.125,00 HRK, a na ime svih radova i materijala prilikom sanacije podne konstrukcije, iznos 9.137,25 EUR / 68.844,63 HRK, sa zateznim kamatama tekućim od 9. lipnja 2020. do plateža, s obzirom na izdani račun 8. lipnja 2020. (list 79), temeljem čl. 29. st. 1. u svezi čl. 183. st. 1. ZOO-a, po kamatnoj stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, kako je odlučeno pod toč. I. izreke presude.

27. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, odnosno isti su odmjereni s obzirom na vrijednost predmeta spora, zahtjev za naknadu troškova i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22. te 138/23., dalje: OT), imajući na umu vrijednost boda u iznosu 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) i pravo odvjetnika obračunati na sve obavljene radnje pripadajući porez na dodanu vrijednost (Tbr. 46. OT).

28. Slijedom navedenog, 1. i 2. tužiteljicama je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava tužbe (Tbr. 7./1. OT) te zastupanja na ročištima 22. rujna 2022., 14. studenoga 2023. (očevid), 24. rujna 2024., 20. studenoga 2024. i 20. veljače 2025. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR, dakle ukupno u iznosu 1.200,00 EUR, uvećanog za PDV 25% (300,00 EUR), kao i troška sudske pristojbe za tužbu u iznosu 76,30 EUR i za presudu u iznosu 141,97 EUR. Ujedno je tužiteljicama u cijelosti valjalo priznati trošak vještačenja u iznosu 447,65 EUR i troška izlaska suda u iznosu 49,48 EUR, odnosno ukupno u iznosu 497,13 EUR. Međutim, nije priznat trošak sudske pristojbe za tužbu i za presudu, jer isti zahtjev nije određeno postavljen glede visine (čl. 164. st. 2. ZPP-a). Stoga je 1. i 2. tužiteljicama valjalo dosuditi parnične troškove u sveukupnom iznosu 1.997,13 EUR sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate, jer se zatezne kamate na parnične troškove mogu stranci odrediti i u parničnom postupku, temeljem primjene čl. 151. st. 1. ZPP-a, kako je odlučeno pod toč. II. izreke presude.

29. Također je i 1.-6. tuženicima valjalo odmjeriti troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava odgovora na tužbu i podnesaka od 4. ožujka 2024. i 3. svibnja 2024. (Tbr. 8./1. OT) te zastupanja na ročištima 22. rujna 2022., 14. studenoga 2023. (očevid), 24. rujna 2024., 20. studenoga 2024. i 20. veljače 2025. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR, dakle ukupno u iznosu 1.600,00 EUR, uvećanog za PDV 25% (400,00 EUR). No, ovako odmjereni parnični troškovi u sveukupnom iznosu 2.000,00 EUR, sa zatraženim zateznim kamatama, nisu dosuđeni 1.-6. tuženicima, s obzirom na neuspjeh istih u sporu, kako je odlučeno pod toč. III. izreke presude.

30. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22.) su iskazane novčane vrijednosti, s obzirom na fiksni tečaj konverzije 7,53450 HRK / 1 EUR.

31. Zbog izloženog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 27. ožujka 2025.

S u d a c:

Mario Klarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena je žalba Županijskom sudu u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku 15 dana od dana objave presude, odnosno od dana dostave iste presude u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. ZPP-a).

DNA: - opun. 1. i 2. tužiteljica, uz rješenje o sudskoj pristojbi-solidarno za presudu u iznosu 141,97 EUR i

- opun. 1.-6. tuženika.