Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč

Posl. br. P-1121/2023-20

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu tog suda mr. sc. Marčeli Štefanuti kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Triglav osiguranje d.d. Zagreb, Heinzova 4, 10 000 Zagreb, OIB: 29743547503, zastupan po punomoćniku Hrvoju Lui, odvjetniku iz OD Mađarić & Lui, iz Zagreba, protiv tuženika Lovačko društvo „Dubrava“ Višnjan, Dalmatinska bb, 52 463 Višnjan, OIB: 71916112954, zastupan po punomoćniku Ivanu Milanoviću, odvjetniku iz Umaga, radi isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 03. ožujka 2025. godine u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 27. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Lovačko društvo „Dubrava“ Višnjan, Dalmatinska bb, 52 463 Višnjan, OIB: 71916112954 da tužitelju, Triglav osiguranje d.d. Zagreb, Heinzova 4, 10 000 Zagreb, OIB: 29743547503, isplati iznos od 1.632,83 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 05.06.2021.g. do 31.12.2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.01.2023.g. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.987,83 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelj, po osnovi regresa potražuje od tuženika isplatu iznosa od 1.632,83 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 05. lipnja 2021. godine do isplate, uz naknadu parničnog troška. U tužbi tvrdi da se dana 27.04.2021.g., oko 21,30 sati u Višnjanu, mjesto Bokići, Bokići bb, dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovao PZ, upravljajući osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], vlasništvo trgovačkog društva OTP-leasing d.d., Podružnica Poreč, osiguranim kod tužitelja policom kasko osiguranja broj 020208359276, kada je vozilo naletjelo na divljač (srnu) koja je iznenada počela prelaziti kolnik ceste. Divljač se nakon udara udaljila u nepoznatom smjeru. U predmetnom štetnom događaju na vozilu registarske oznake [registarska oznaka], vlasništvo trgovačkog društva OTP-leasing d.d., Podružnica Poreč, Kandlerova 8, Poreč, nastala je materijalna šteta. Osiguranik se obratio tužitelju odštetnim zahtjevom te je nakon obrade istog, osiguraniku dana 04.06.2021.g. isplaćen iznos od 12.302,54 kn na ime naknade materijalne štete na vozilu. Predmetni štetni događaj se dogodio zbog iznenadnog i neočekivanog istrčavanja divljači na cestu i to na području lovišta kojim gospodari tuženik. Prije utuženja, osim tuženiku, obratio se i Croatia osiguranju kao osiguravatelju Hrvatskog lovačkog saveza i svih njegovih članova, uključujući i tuženika temeljem police osiguranja broj [broj police osiguranja], ali ga je Croatia osiguranje obavijestila da je limit po navedenoj polici iscrpljen. Budući da se divljač na cesti smatra opasnom stvari, odgovara njezin vlasnik i to po načelu objektivne odgovornosti. Divljač je došla na cestu iz smjera lovišta kojim gospodari tuženik. Predsjednik tuženika obaviješten je o predmetnom štetnom događaju. Budući da je tuženik odgovoran za predmetni štetni događaj i štetu, te da je tužitelj svom osiguraniku isplatio naknadu nastale štete, stekao je regresno pravo potraživati od tuženika iznos isplaćen oštećenom u predmetnoj nezgodi, uvećan za pripadajuće zakonske zatezne kamate i troškove. Tuženik odgovora za štetni događaj i štetu sukladno općim propisima obveznog prava. Odgovornost osoba koje gospodare lovištem utvrđuje se prema propisima Zakona o lovstvu te općim propisima obveznog prava, odnosno Zakonom o obveznim odnosima. Divljač na cesti predstavlja opasnu stvar, te stoga tuženik za štetu koju je prouzročila divljač iz lovišta u njegovoj nadležnosti odgovara po načelu uzročnosti (tzv. kriterij objektivne odgovornosti). Odgovornost tuženika i to kao objektivna odgovornost - uređena je i dalje Zakonom o lovstvu i općim propisima obveznog prava (članci 1063. -1067. Zakona o obveznim odnosima). Čl. 50. st. 1. Zakona o cestama nije derogirana, jer se osporeni članak tiče isključivo odštetne odgovornosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionara javne ceste. Tužitelj tvrdi da se za štetu nastalu u konkretnom štetnom događaju odgovara po načelu kauzaliteta, temeljem odredbe čl. 83. Zakona o lovstvu i odredaba čl. 1045/3. i 1063. - 1067. Zakona o obveznim odnosima. Tužitelj se regresnim zahtjevima obratio tuženom no do mirnog rješenja spora nije došlo.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da dozvoljava da je navedenog dana označenog u tužbi u Višnjanu, mjestu Bokići došlo do nesreće u kojem je sudjelovalo osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka], međutim pri činjenici što nikakva divljač nije zatečena na prometnici ni kraj prometnice, tuženik otklanja da bi na isto vozilo naletjela srna, a sve kraj činjenice da nikakva srna nije pronađena. Što se tiče nađenih dlaka na vozilu iste su mogle biti i naknadno postavljene na način da se fingira nalet na srnu, s time što je uopće dvojbeno da su to uopće dlake od srne. Kada bi se i radilo o kontaktu vozila i srne, tuženik ističe da vozač vozila PZ u konkretnom slučaju vozilom nije upravljao sukladno odredbi iz čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, obzirom da svoju vožnju nije prilagodio konkretnim prometnim uvjetima i nije vozilo zaustavio pred zaprekom koju je mogao predvidjeti. Tuženik osporava i visinu štete, jer iz potvrde Policijske postaje Poreč, od 08. svibnja 2021. god., proizlazi da se radi o šteti prema nestručnoj procjeni od 2.000,00 kuna, dok iz računa broj: 1376/1/1, od 24. svibnja 2021. god., Auto centra Poreč d.o.o., proizlazi da je vozilo preuzeo LZ, te je nejasno da li je isti u kakvom rodu s PZ. Dalje navodi da ne osporava ni činjenicu da se prema stavu sudske prakse divljač na prometnici smatra opasnom stvari, međutim kada je u pitanju opasna stvar, tuženik navodi da za istu odgovara vlasnik, a u odnosu na divljač vlasnik je Republika Hrvatska. Lovačka društva odgovaraju do visine odobrene kvote za izlov, a tuženik je odobrenu mu kvotu izlovio do štetnog događaja, te u svezi s tim tuženik stavlja prigovor promašene pasivne legitimacije, jer kao što je istaknuto za opasnu stvar odgovara vlasnik, a u konkretnom slučaju vlasnik je Republika Hrvatska. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u: kalkulaciju (4-7 i 27-28) obavijest Croatia osiguranja o neosnovanom zahtjevu (8-10), dopis (11), potvrdu (12-13), policu osiguranja (14-15), privitak polici (16), Opće uvjete za osiguranje automobilskog kaska (17-25), račun (26), prijavu štete iz osiguranja automobilskog kaska (29-30), policu za automobilska osiguranja (31), prometna dozvola (32-33), vozačka dozvola (34-35), potvrda o izvršenoj transakciji (36), regresni zahtjev (37-38), fotografije oštećenog vozila (39-62), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (81), skicu mjesta događaja (82), službenu zabilješku o dojavi (83), izvješće Policijske postaje Poreč (84), potvrdu (85-86), zapisnik o očevidu (87- 89), izvršen je očevid lica mjesta u prisutnosti stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila, pročitan je nalaz i mišljenje vještaka (98-104), te je saslušan svjedok PZ.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Iz zapisnika o očevidu i potvrde sastavljenih od strane Policijske postaje Poreč utvrđeno je da je Policijska postaja Poreč dobila dojavu telefonom dana 27. travnja 2021. godine u 21,40 sati od PZ da je vozilom udario u srnu na cesti kod naselja Bokići. Djelatnici Policijske postaje Poreč su po dojavi pristupili na lice mjesta, u Višnjanu, u mjestu Bokići, te su utvrdili da je došlo do oštećenja osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] i da je pregledom automobila utvrđeno da se na lijevoj strani prednjeg dijela osobnog automobila nalaze tragovi dlake od divljači. Prema izjavi vozača vozila PZ da je sa njegove desne strane iz niskog raslinja iskočila na kolnik srna kojom prilikom da je došlo do udara prednjeg lijevog dijela osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] u srnu, a nakon udara divljač da se ponovno vratila u nisko raslinje. U događaju da nije bilo ozlijeđenih osoba, a na vozilu da je nastala materijalna šteta prema nestručnoj procjeni djelatnika policije u iznosu od cca 2.000,00 kn. Prilikom očevida utvrđeno je da je oštećeno vozilo marke Citroen C3 AIRCROSS godine proizvodnje 2018., vlasništvo OTP-leasing d.d. Podružnica Poreč osigurano kod Triglav osiguranje d.d. policom osiguranja koja važi do 14. travnja 2022. godine. Ograničenje brzine je 50 km/h prometnim pravilom naseljenog mjesta.

6. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu sastavljenog istog dana prilikom očevida lica mjesta od strane djelatnika Policijske postaje Poreč utvrđeno je da kod vozača PZ nije bilo koncentracije alkohola, odnosno da je koncentracija alkohola 0,00 g/kg, te da nema prisutnosti opojnih droga i lijekova.

7. Iz police osiguranja utvrđeno je da je Hrvatski lovački savez kao ugovaratelj i Hrvatski lovački savez i svi lovoovlaštenici u Republici Hrvatskoj kao osiguranik, osigurani temeljem police osiguranja broj [broj police osiguranja] kod Croatia osiguranje kao osiguravatelja.

8. Iz dopisa tužitelja upućenog Croatia osiguranju kao osiguravatelju Hrvatskog lovačkog saveza i svih njegovih članova, uključujući i tuženika, temeljem naprijed navedene police osiguranja, utvrđeno je da se tužitelj obratio Croatia osiguranju sa zahtjevom za isplatu utuženog iznosa.

8.1. Iz dopisa Croatia osiguranja utvrđeno je da je isti obavijestio tužitelja da je limit po navedenoj polici osiguranja iscrpljen slijedom čega da Croatia osiguranje neće isplatiti tužitelju utuženi iznos, iznos štete koji je tužitelj isplatio oštećeniku.

9. Uvidom u potvrdu o izvršenoj transakciji (36) utvrđeno je da je tužitelj isplatio vlasniku oštećenog vozila upravo utuženi iznos tj. iznos štete od 12.302,54 kn, koju je tužitelj priznao vlasniku oštećenog vozila. Tuženik ne osporava da je tužitelj isplatio oštećeniku navedeni iznos (na ročištu 03. ožujka 2025.).

10. Tuženik je osporavao i pravni osnov i visinu štete na oštećenom vozilu. U odnosu na osporavanje osnova, kao i visine, izvršen je očevid lica mjesta u prisutnosti stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu vozila. U odnosu na prigovor tuženika da nije pronađena divljač - srna, da su dlake na vozilu mogle biti i naknadno postavljene na način da se fingira nalet na srnu, sud je, uvidom u zapisnik o očevidu i potvrdu Policijske postaje Poreč, utvrdio da su djelatnici policije stigli na očevid neposredno nakon štetnog događaja i da su konstatirali da je došlo do oštećenja osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka], te da su pregledom automobila na lijevoj strani nađeni tragovi dlake, nalik na tragove od divljači. Nadalje, je utvrđeno da se radi o oštećenju prednjeg branika, prednji lijevi blatobran.

11. Svjedok PZ je neposredno na licu mjesta pokazao i iskazao da se dotične večeri kretao iz smjera Višnjan prema Kašteliru sa vozilom u vlasništvu tvrtke gdje radi i malo prije table koja označava kraj naselja Bokići da mu je sa desne strane pretrčala srna i kada je došla otprilike do sredine ceste da je stala, "izgubila se", i u tom trenutku da je došlo do sudara u prednju lijevu stranu vozila. Nakon sudara da je srna pobjegla u lijevu stranu u raslinje. Na vozilu da su ostale dlake od srne. Na autu da je bilo razbijeno svijetlo, sa lijeve strane, branik i ostalo što je zapisnički konstatirano. Iskazao je da je vozio 50 km/h.

11.1. Sud je prihvatio iskaz svjedoka vjerodostojnim jer je u ukupnosti sa materijalnim dokazima u spisu, zapisnikom i potvrdom izdanima od strane Policijske postaje Poreč, kao i sa nalazom i mišljenjem vještaka, utvrdio da je iskaz svjedoka sukladan sa svim ostalim materijalnim dokazima u spisu, da je njegov iskaz logičan, razumljiv, jasan i životan.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke (98-104) utvrđeno je da je mjesto gdje se dogodila prometna nesreća bilo na kolniku, da je vozač automobila vozilo pomaknuo van kolnika na ugibalište radi nesmetanog odvijanja prometa. U vrijeme dolaska policije automobil je bio na ugibalištu. Divljač nije zatečena, te je po izjavi vozača udaljila se u raslinje. Ograničenje brzine kretanja vozila na cesti iznosi 50 km/h prometnim pravilom naseljenog mjesta. Do prometne nesreće je došlo na način da je PZ upravljao osobnim automobilom Citroen C3, reg. oznake [registarska oznaka] koji se kretao cestom u naseljenom mjestu Bokići smjerom istok – zapad. Sa desne strane gledano u smjeru kretanja vozača iz niskog raslinja iskočila je na kolnik divljač (srna), te je došlo do udara prednje lijeve strane osobnog automobila u srnu, a nakon kontakta srna je otišla u nisko raslinje lijevo gledano u smjeru kretanja osobnog automobila. Prema podacima u spisu nije bilo kočenja osobnog automobila kojim je upravljao PZ, te vodeći računa o brzini i nepredvidljivosti kretanja divljači vještak je konstatirao da nije postojala mogućnost uočavanja divljači (srne). Vještak je u zaključku naveo da, budući da na mjestu događaja nisu pronađeni nikakvi tragovi, niti da nema podataka da je osobni automobil do mjesta sudara sa divljači kočio, da se ne može utvrditi brzina kretanja. Vezano za procjenu vještak je naveo da kataloška vrijednost novog osobnog automobila koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći iznosi 18.419,40 eura. Tržišna vrijednost automobila na dan štetnog događaja 27. travnja 2021. da je iznosila 11.051,63 eura, a cijena popravka osobnog automobila nakon štetnog događaja da iznosi 2.002,52 eura. Na predmetnom osobnom automobilu da je nastupila djelomična šteta. A sva navedena oštećenja na osobnom automobilu (popisana u nalazu i mišljenju vještaka na stranici 6 Nalaza) da je mogla nastati kao posljedica sraza osobnog automobila i divljači (srne).

13. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

14. Tuženik se nije očitovao na nalaz i mišljenje vještaka.

15. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka budući da je isti sačinjen objektivno, stručno i u skladu sa materijalnim dokazima u spisu i iskazu svjedoka.

16. Mišljenje suda, a u ukupnosti svih provedenih dokaza, posebice o dinamici nastanka prometne nezgode, utvrđeno je da vozač osobnog automobila osiguranika tužitelja nije doprinio nastanku štete, nije ni imao mogućnosti izbjeći nalet na divljač (srnu), a vodeći računa o brzini i nepredvidljivosti kretanja divljači (srne). Sud je prihvatio vjerodostojnim iskaz svjedoka, vozača, da se kretao brzinom od oko 50 km/h. Teret dokaza o suprotnom bio je na tuženiku, a tuženik to nije dokazao.

17. Tuženik je u odgovoru na tužbu predložio da se kao dokaz provede uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka prometne struke radi utvrđenja dinamike nastanka prometne nesreće i visine štete, saslušanje svjedoka PZ i saslušanje zakonskog zastupnika tuženika u svojstvu stranke.

18. Sud je za dan 24. rujna 2024. godine i odredio provođenje svih predloženih dokaza od strane tuženika i to na licu mjesta gdje je došlo do štetnog događaja. Na ročište na licu mjesta pozvani su osim punomoćnika stranaka i stalni sudski vještak za cestovni promet i procjenu motornih vozila i svjedok i zakonski zastupnik tuženika. Međutim, na ročište na licu mjesta pristupili su punomoćnik tužitelja, vještak i svjedok PZ, dok je tuženik pisanim podneskom od 20. rujna 2024. godine predložio da se uviđaj održi u odsutnosti tuženika odnosno punomoćnika tuženika, jer da je u obvezi prisustvovati u raspravama u drugim predmetima i na drugim sudovima, a zakonski zastupnik tuženika da je zauzet posebnim obvezama u okviru svog radnog mjesta. Zakonski zastupnik tuženika niti tuženik nisu dokazali opravdanost neprisustva zakonskog zastupnika tuženika koji je ujedno bio pozvan s naznakom radi saslušanja.

18.1. Ni nakon dostave nalaza i mišljenja vještaka tuženik, ni zakonski zastupnik tuženika, iako pozvani da se u roku od 30 dana očituju na nalaz i mišljenje vještaka, nisu se očitovali na istog. Tuženik se ni naknadno nije očitovao, ali je inzistirao na saslušanju zakonskog zastupnika tuženika. Sud nije prihvatio prijedlog tuženika da se zakonski zastupnik tuženika sasluša naknadno budući da tuženik nije opravdao odnosno dokazao razlog nemogućnosti prisustvovanja z.z. tuženika na ročištu kada je bio pozvan radi saslušanja. A u ukupnosti provedenih dokaza sud je utvrdio da su sve relevantne činjenice za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari već utvrđene.

19. Između stranaka je sporna odgovornost tuženika za nastalu štetu, te visina štete.

20. Tužitelj tužbeni zahtjev temelji na odredbi čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/21, 114/22, 156/22, dalje: ZOO), zatim na odredbi čl. 83. Zakona o lovstvu i odredbama čl. 1045. st. 3., 1063. do 1067. Zakona o obveznim odnosima. Odredba čl. 963. st. 1. ZOO-a propisuje da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

21. Provedenim dokazima utvrđeno je da je do prometne nesreće došlo zbog iznenadnog i neočekivanog istrčavanja divljači (srne) na cestu i to na području lovišta kojim gospodari tuženik.

22. Divljač na cesti predstavlja opasnu stvar, zato tuženik za štetu koju je prouzročila divljač iz lovišta u njegovoj nadležnosti odgovara po načelu uzročnosti (tzv. kriterij objektivne odgovornosti). Divljač se smatra javnim dobrom. Pred Ustavnim sudom vodio se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom čl. 50. st. 1. Zakona o cestama. Rješenjem Ustavnog suda RH broj U-I-6264/2014 od 04. ožujka 2015. odbijen je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom čl. 50. st. 1. Zakona o cestama. Tuženikova odgovornost i to kao objektivna odgovornost uređena je Zakonom o lovstvu i općim propisima obveznog prava (čl. 1063. do 1067. ZOO-a). Iz svega naprijed navedenog proizlazi neosnovanost prigovora tuženika da isti nije pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari.

23. Kako je već naprijed navedeno odgovornost tuženika je objektivna budući da divljač koja se zatekla na cesti nesporno predstavlja opasnu stvar. Odredba čl. 1063. ZOO-a šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Prema čl. 1064. ZOO-a za štetu od opasne stvari odgovara njezin imalac, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Čl. 1067. ZOO-a su propisani slučajevi oslobođenja od odgovornosti za štetu uzrokovanu opasnom stvari. Tako zakon predviđa tri slučaja kada odgovorna osoba može istaknuti prigovor oslobođenja od odgovornosti i to višu silu, radnju oštećenika i radnju treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Divljač na cesti predstavlja opasnu stvar, pa za nju odgovara njezin vlasnik bez obzira na krivnju. U smislu odredbi čl. 75. do 85. Zakona o lovstvu za štetu od divljači odgovoran je lovoovlaštenik.

24. Prometnica ne predstavlja lovište, međutim to je irelevantno. Relevantno je da je divljač došla na prometnicu iz lovišta tuženika.

25. Prema provedenom prometnom vještačenju, a u ukupnosti sa ostalim provedenim dokazima utvrđeno je da za nastanak štete nije odgovoran vozač, da isti nije doprinio nastanku štetnog događaja u smislu odredbe čl. 1092. st. 1. ZOO-a budući da brzina kretanja vozila nije u uzročnoj vezi s nastankom štete.

26. Nesporno je da je tužitelj isplatio svom osiguraniku iznos od 12.302,56 kn/1.632,83 eura. Iako je vještak u ovoj pravnoj stvari procijenio da cijena popravka osobnog automobila nakon štetnog događaja iznosi nešto više (2.002,52 eura), tužitelju je priznat iznos kojeg je i stvarno uplatio, a koji iznos je i iznos tužbenog zahtjeva. Dakle, sud je tužitelju dosudio iznos kojeg je u stvarnosti i platio osiguraniku.

27. Na temelju svega naprijed navedenog sud je utvrdio da je upravo tuženik odgovoran za nastalu štetu budući da je srneća divljač, kao opasna stvar, izašla na javnu cestu iz lovišta tuženika odnosno iz lovišta kojim gospodari tuženik. Odgovornost tuženika utvrđena je primjenom odredbi čl. 1063. i 1064. ZOO-a, te čl. 83. Zakona o lovstvu (načelo objektivne odgovornosti), a tuženik nije dokazao da na njegovoj strani postoje ekskulpacijski razlozi za oslobođenje od odgovornosti u smislu odredbe čl. 1067. ZOO-a, kako je teret dokaza na tu okolnost bio na njemu (čl. 219. st. 1. ZPP-a).

28. Odluka o zakonskim zateznim kamatama temelji se na odredbi čl. 29. ZOO- a.

29. Tužitelj je potraživani iznos od 1.632,83 eura isplatio s osnove zaključenog Ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti, zato je osnovano potraživanje tužitelja prema tuženiku kao odgovornoj osobi za nastalu štetu, sukladno odredbi čl. 963. st. 1. ZOO-a.

30. Slijedom navedenog, presuđeno je kao u točki I izreke Presude.

31. Obje stranke su podnijele zahtjev za naknadu parničnog troška. Prema čl. 154. st. 1. ZPP-a pravo na naknadu troškova postupka pripada onoj stranci koja uspije u sporu. Tužitelj je u cijelosti uspio u sporu pa mu je tuženik dužan naknaditi parnični trošak. Budući da tuženik nije uspio njegov zahtjev za naknadu parničnog troška je odbijen.

32. Dakle, odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Sl. list SFRJ 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine broj 53/1991, 91/1992,112/199, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 85/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/22, 114/22, 155/2023 dalje: ZPP). Tužitelj je u cijelosti uspio u ovoj parnici, pa mu je dužan tuženik naknaditi parnični trošak. Tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe, za zastupanje na ročištima 14. ožujka 2024., 24. rujna 2024., 03. ožujka 2025. i za sastav podneska od 11. listopada 2024., za svaku radnju po 200,00 eura plus PDV koji iznosi 250,00 eura, zatim trošak predujma za očevid lica mjesta i prometno vještačenje u iznosu od 671,47 eura, te trošak sudske pristojbe na tužbu 33,18 eura i na presudu 33,18 eura, a što sveukupno iznosi 1.987,83 eura. Visina priznatog i obračunatog troška temelji se na odredbi čl. 7.1., 8.1., 9.1., 46., 52. i 54. Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/2012, 103/2014, 118/2014,107/2015, 37/2022, 126/2022, 138/2023, dalje: Tarifa), te tarifnom broju 1. i 2. Tarife sudskih pristojbi (NN 53/2019, 92/2021, 37/2023).

33. Slijedom svega naprijed navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Poreču - Parenzo, dana 27. ožujka 2025.

S u d a c:

mr. sc. Marčela Štefanuti

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove Presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu, a podnosi se putem ovog suda, u roku od 15 dana, od dana objave ove Presude.

Dna:

1. Pun. tužitelja,

2. Pun. tuženika.