REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-1146/2022-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Eli Mišuri Stopfer, u pravnoj stvari tužiteljice mldb. RĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], po zakonskoj zastupnici – majci VĆ iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik [naziv], odvjetnik u [adresa], protiv tuženika A.O. iz [adresa], ..., koga zastupa punomoćnik [naziv], odvjetnik u [obrt] u [adresa], radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 10. ožujka 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja – odvjetničkog vježbenika UĆ i punomoćnika tuženika, dana 27. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku A.O. isplatiti tužiteljici RĆ daljnji iznos od 2.282,42 Eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 15. ožujka 2023. do isplate, po stopi koja se do 28. prosinca 2023. određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 29. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II Odbija se, kao djelomično neosnovan, tužbeni zahtjev u preostalom dijelu za iznos od 640,56 Eur sa zatraženom zateznom kamatom.

III Nalaže se tuženiku A.O. naknaditi tužiteljici RĆ troškove postupka u iznosu od 1.724,04 Eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 27. ožujka 2025. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi kako je stradala 20. kolovoza 2021. kao putnica u osobnom automobilu marke Škoda reg. ozn. ŠI... u prometnoj nesreći koju je izazvao NĆ, upravljajući osobnim automobilom marke Jeep reg. oznaka R, osiguranim kod tuženika. Navodi da je u tome događaju pretrpjela teške tjelesne ozljede zbog kojih joj je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a bila joj je potrebna i tuđa pomoć i njega. Postavlja zahtjev radi naknade štete kojega specificira u podnesku od 3. srpnja 2024. na način da radi naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti potražuje, uz nesporno plaćen iznos od 3.185,34 Eur, isplatu daljnjeg iznosa od 2.308,27 Eur; a za nenovčanu imovinsku štetu zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom, uz nesporno plaćen iznos od 297,29 Eur, potražuje daljnji iznos od 614,71 Eur, sve uz zateznu kamatu koja na te iznose teče od 15. ožujka 2023. do isplate i uz naknadu troškova postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka priznaje nastanak štetnog događaja, aktivnu i pasivnu legitimaciju, dok osporava visinu štete preko isplaćenog iznosa od 3.185,34 Eur za neimovinsku i 297,29 Eur za tuđu pomoć i njegu. Ističe prigovor doprinosa tužiteljice nastanku štete, navodeći kako ona nije bila vezana sigurnosnim pojasom, što je doprinijelo težini posljedica. Smatra tužbeni zahtjev previsoko postavljenim te smatra kako je navedenom isplatom šteta u potpunosti naknađena. Predlaže, stoga, odbiti tužbeni zahtjev i dosuditi naknadu troškova postupka tuženiku.

3. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, aktivna niti pasivna legitimacija. Nije sporna niti činjenica da je tuženik tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iz predmetnog događaja isplatio iznos od 3.185,34 Eur i 297,29 Eur naknade za tuđu pomoć i njegu. Stranke su na ročištu za glavnu raspravu održanom 1. lipnja 2023. učinile nespornom i činjenicu da su tužiteljici tuđu pomoć pružali njeni ukućani.

4. Sporno je među strankama postoji li doprinos tužiteljice visini štete zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom, a sporna je i visina neimovinske štete i nenovčane imovinske štete preko isplaćenog iznosa.

5. U dokaznom postupku izvršen je uvid u Zapisnik o očevidu (list 5-10 spisa), liječničku dokumentaciju (list 11-30 spisa), izvid štete (list 40-50 spisa), saslušana je zz i majka tužiteljice VĆ (list 72-73 spisa), provedeno je prometno i sudsko medicinsko vještačenje po dipl. ing. Berislavu Šimunoviću (list 82-86 spisa) i dr. Mariji Baković (list 89-90 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Jošku Filipušiću (list 107 – 109 spisa), vještakinja dr. Marija Baković dala je usmeno obrazloženje nalaza i mišljenja na glavnoj raspravi (list 128), kao i vještak dr. Joško Filipušić (list 128-129 spisa).

6. Osim navedenih dokaza koji su izvedeni, stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga, s obzirom da je tužiteljica odustala od dokaznog prijedloga za saslušanjem svjedoka ĆĆ, kao i tužiteljice osobno; tako da su u ovome postupku izvedeni svi dokazi predloženi po strankama.

7. Temeljem tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

8. U ovome postupku predmet spora je naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i nenovčane imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći, nastale tužiteljici u štetnom događaju od 20. kolovoza 2021.

9. Među strankama nije sporna aktivna ni pasivna legitimacija kao niti nastanak štetnog događaja, dok je sporno postoji li doprinos tužiteljice nastaloj šteti, kao i njezina osnovanost i visina.

10. Na okolnost doprinosa tužiteljice nastaloj šteti izvedeni su dokazi saslušanjem zakonske zastupnice tužiteljice, provođenjem kombiniranog prometnog sudsko medicinskog vještačenja te uvidom u isprave koje prileže spisu.

11. Iz iskaza zakonske zastupnice tužiteljice proizlazi da se toga dana kada se dogodio štetni događaj, tužiteljica koja je njezina kćerka i koja će sada (vrijeme davanja iskaza je lipanj 2023.) navršiti 13 godina, vozila s njom u autu. Ona je vozila, a na stražnjem sjedalu su bile njezine dvije kćerke, s time da je RĆ (tužiteljica) sjedila na sjedalu iza suvozačkog. Njihovo vozilo je Škoda Octavia 2010. godište i ima sigurnosne pojaseve na stražnjem sjedalu i tužiteljica je bila vezana sigurnosnim pojasom.

12. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića proizlazi kako je Tužiteljica ĆĆ mldb. RĆ stradala u prometnoj nezgodi 20. kolovoza 2021. kao putnica na stražnjem sjedalu (iza suvozača) u vozilu na čiji je prednji desni bočni dio s prednjim lijevim dijelom naletjelo vozilo osiguranika tuženika. U ovom sudaru vozilo u kojem se nalazila tužiteljica je ostvarilo promjenu brzine od oko 34,5 km/h, pri čemu je tijelo tužiteljice primarno poletjelo naprijed i desno, prema prednjem desnom vrhu vozila. U nastavku štetnog događaja vozilo u kojem se nalazila tužiteljica je odbačeno lijevo, pri čemu nalijeće i prelazi preko uzdignutog betonskog zidića, ostvarujući promjenu brzine od oko 10 do 15 km/h te izlijeće izvan kolnika na kameno zemljanu površinu na oko 1 m ispod razine kolnika, gdje se i zaustavlja.

13. Iz nalaza i mišljenja vještakinje sudske medicine dr. Marije Baković proizlazi kako je u predmetnom štetnom događaju tužiteljica zadobila krvne podljeve kože lica, oguljotine i krvne podljeve kože potkoljenica, prijelom udaljenog dijela desne palčane kosti, prijelom dijafize desne lakatne kosti, prijelom bližeg dijela lijeve goljenične kosti i razdor završnog dijela debelog crijeva. Uzimajući u obzir dinamiku opisanu u prometnom vještačenju i ozljede iz medicinske dokumentacije, vještakinja sudske medicine daje mišljenje da tužiteljica u trenutku prometne nesreće nije koristila sigurnosni pojas. I u slučaju da je koristila sigurnosni pojas, mogla bi zadobiti prijelom dijafize desne lakatne kosti i površinske ozljede kože potkoljenica, dok ostale ozljede očekivano ne bi zadobila.

14. U svome usmenom obrazloženju, povodom primjedbi tužiteljice, vještakinja sudske medicine dr. Marija Baković na glavnoj raspravi navela je kako se u prigovoru ugrubo navodi da se radilo o sudaru u kojem su se razvile visoke sile koje su djelovale na tijelo tužiteljice te se postavlja pitanje bi li tužiteljica da je koristila sigurnosni pojas mogla zadobiti i neke druge ozljede koje nije zadobila u sadašnjem događaju primjerice može li kod ovakvih sudara i promjena brzine nastati prijelom vratne kralježnice i sl. Točno je da su u predmetnom događaju djelovale sile jakog intenziteta na tijelo a to je i utvrđeno i prometnim vještačenjem gdje je navedena promjena brzine od oko 34,5 km/h koja je djelovala u prvom dijelu dinamike, a potom i promjena brzine od 10-15 km/h u drugom dijelu dinamike. Općenito govoreći u pojedinim okolnostima korištenje sigurnosnog pojasa može dovesti i do nastanka nekih ozljeda koje su tipične za osobe koje koriste sigurnosni pojas, ali općenito se može reći da se ovo događa u sudarima još većih intenziteta i ovisi ne samo o samoj dinamici prometne nesreće već i o karakteristikama same osobe odnosno ozljeđenika. Nije moguće utvrđivati bi li osoba koja bi sudjelovala u ovakvom događaju i koristila sigurnosni pojas možda zadobila i neku ozljedu koju tužiteljica nije zadobila. Na temelju utvrđene dinamike i ozljeda koje je tužiteljica zadobila može se samo govoriti o tome što bi realno bilo izbjegnuto u slučaju korištenja sigurnosnog pojasa, a što je i navedeno u pisanom nalazu i mišljenju.

14. Nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića, kao i nalaz i mišljenje vještakinje sudske medicine dr. Marije Baković prihvaćeni su u cijelosti, s obzirom su jasni i sukladni jedan drugome, kao i cjelokupnoj dokumentaciji koja prileži spisu. S druge strane, iskaz zakonske zastupnice – majke tužiteljice, VĆ, prihvaćen je, osim u dijelu u kojemu je iskazala kako je tužiteljica u trenutku štetnog događaja bila vezana sigurnosnim pojasom. Naime, u tom dijelu njezin iskaz kontradiktoran je ostalim dokazima izvedenim u postupku, osobito nalazu i mišljenju vještakinje sudske medicine dr. Marije Baković, koji je prihvaćen u cijelosti, kako je prethodno obrazloženo.

15. Odredbom čl. 1092. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO) propisano je da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu.

16. S obzirom na prihvaćene nalaze i mišljenja vještaka, utvrđeno je da tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom, čime je postupila protivno odredbi čl. 163. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, dalje: ZOSPC), kojom je propisano da su vozač i putnici tijekom vožnje u motornom vozilu na sjedalima na kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi, dužni koristiti pojas na način koji je odredio proizvođač sigurnosnog pojasa. Navedena činjenica da tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom proizlazi i iz nalaza i mišljenja vještakinje sudske medicine dr. Marije Baković, kao što iz istoga nalaza proizlazi da je navedena činjenica utjecala na opseg i težinu ozljeda koje je tužiteljica zadobila u predmetnoj prometnoj nezgodi.

17. Posljedično, kako je već citiranom odredbom čl. 1092. st. 1. ZOO-a propisano da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu, uzevši u obzir utvrđenje da tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom, što je utjecalo na štetu koja joj je nastala u predmetnom događaju, vezano uz krvne podljeve kože lica, prijelom udaljenog dijela desne palčane kosti, prijelom bližeg dijela lijeve goljenične kosti i razdor završnog dijela debelog crijeva, dok nije utjecalo na štetu koja joj je nastala vezano uz prijelom dijafize desne lakatne kosti i površinske ozljede kože potkoljenica, doprinos tužiteljice nastaloj šteti odnosno njezinoj visini utvrđen je u omjeru od 10%, u kojem postotku valja umanjiti i naknadu štete koju joj je dužan naknaditi tuženik.

18. Na okolnost visine štete nastale tužiteljici u predmetnom štetnom događaju izvršen je uvid u liječničku dokumentaciju tužiteljice te je provedeno medicinsko vještačenje iz kojeg proizlazi da je tužiteljica u prometnoj nesreći zadobila ozljede prijeloma gornjeg dijela lijeve goljenične kosti, prijelom desne palčane kosti u donjem dijelu i puknuće završnog dijela debelog crijeva. Nakon nesreće tužiteljici je inicijalna medicinska pomoć ukazana u OB Šibenik a zatim u KBC Split gdje je zadržana na bolničkom liječenju od 20.kolovoza 2021. do 30. kolovoza 2021. Prijelom goljenične kosti zbrinut je operativno, a prijelom palčane kosti konzervativno repozicijom i postavljenjem imobilizacije. CT abdomena od 20. kolovoza 2021. nalazi slobodni zrak u trbušnoj šupljini i prekid stijenke rektuma promjera oko 5 mm. Kontrolni MSCT abdomena sa kontrastom nije pokazao prisustvo slobodnog zraka niti oštećenje zdjeličnih organa kao ni puknuće rektuma. V je odstranjena za vrijeme bolničkog liječenja od 2.ožujka 2022. do 4. ožujka 2022. Upotrebljavala je kolica do 20. rujna 2021., hodala pomoću štaka otprilike do 1. studenoga 2021., a imala imobilizaciju do 6. rujna 2021. Liječenje je trajalo do 14. ožujka 2022. Vještak je izvršio i pregled tužiteljice i utvrdio da se tužiteljica žali na bolove na mjestima prijeloma više u koljenu i više kod težih fizičkih napora. Navodno je prije imala napuknuće kosti na lijevoj ruci (ne zna točno koja kost), ozljede nogu nije bilo. Utvrđena je pokretljivost lijevog koljena i desnog ručnog zgloba u odnosu na zdravu ruku i nogu koja odstupa u vrlo malom, skoro zanemarivom stupnju. Kod pasivne pokretljivosti lijevog koljena javljaju se blage krepitacije koje mogu upućivati na oštećenje hrskavičnih površina koljenskog zgloba i izgledan razvoj mogućih degenerativnih promjena u budućnosti. GMS desne ruke neznatno oslabljena. Moguće puknuće završenog dijela debelog crijeva nije dokazano kontrolnom ciljanom dijagnostičkom obradom (MSCT). Inspekcijom u predjelu lijevog koljena s unutarnje strane zamjetan ovalni nepravilni tamni ožiljak veličine 2x1 cm. Tužiteljica je zbog dva operativna zahvata trpjela bolove jačeg intenziteta u trajanju od 6 dana. Srednje jaki bolovi potrajali su 12 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 8 tjedana. Povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takvi ulaze u pojačane napore. Pretrpjela je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 5 dana, srednji 6 dana i manji 7 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta u trajanju od 45 dana bio je prisutan zbog brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od sudjelovanja u prometu i mogućih novih ozljeđivanja. Kod malodobne tužiteljice je s obzirom na zaostali klinički status kao i samu težinu ozljeda koje je zadobila došlo do smanjenja životne aktivnosti za 10% privremenog karaktera na 5 godina. S obzirom na životnu dob malodobne tužiteljice u kojoj se ona sada nalazi za očekivati je da će se kroz navedeni vremenski period, a uslijed rasta i razvoja, sve posljedice opisane kod malodobne tužiteljice povući te da će se funkcionalni status koljena i ručnog zgloba u potpunosti normalizirati. Dok se nalazila na strogom mirovanju i kućnom liječenju bila joj je potrebna pomoć i njega druge osobe po 3 sata dnevno od 30. kolovoza 2021. do 20. rujna 2021., jer je koristila kolica i nosila imobilizaciju. Nakon toga još 45 dana zbog hoda pomoću štake uz dozirano opterećenje. Nakon skidanja alenteze od 4.III 2022. još 30 dana po 1 sat dnevno, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te obavljanja kućanskih poslova. Naruženje je manjeg stupnja povremeno uočljivo trećima.

19. Nalaz i mišljenje liječnika vještaka prihvaćeni su, s obzirom da su jasni, razumljivi i detaljno obrazloženi, a sve primjedbe stranaka otklonjene su usmenim obrazloženjem vještaka na glavnoj raspravi. Tako je vještak dr. Joško Filipušić na glavnoj raspravi očitujući se na primjedbe tuženika naveo kako je tužiteljica u štetnom događaju zadobila teške tjelesne ozljede u obliku prijeloma koljenične i palčane kosti kao i puknuća završnog dijela debelog crijeva. S obzirom na zaostali klinički status koljena i ručnog zgloba na način kao što je opisano u nalazu i mišljenju vještaka u pasusu pod naslovom "Klinički pregled" radi se vrlo malom odstupanju od normalnog kliničkog statusa zašto je pretpostaviti s obzirom da se radi o osobi mlade životne dobi kod koje nije u potpunosti završen rast i razvoj lokomotornog sustava, da nakon određenog vremenskog perioda će se sve utvrđene posljedice u obliku blagog odstupanja od normalnog kliničkog statusa u potpunosti povući a klinički status kroz 5 godina normalizirati (vremenski period kada tužiteljica bude mala otprilike 18 godina a što se smatra završetkom rasta lokomotornog sustava). Iz tih razloga je i procijenjeno smanjenje životne aktivnosti privremenog karaktera u trajanju od 5 godina. Ovdje se isto tako između ostaloga vodilo i računa o vrsti i težini ozljeda koje je tužiteljica u štetnom događaju zadobila a koje su bile teške naravi. Nije isključeno da će u doglednoj budućnosti postojati i određene tegobe vezano uz ozljedu debelog crijeva ali o tome u ovome trenutku nemamo nikakvih preciznih saznanja tako da je o tome još preuranjeno govoriti. Prilikom procjene trajanja i intenziteta bolova u obzir je uzeto vrsta i težina ozljeda, način i duljina trajanja liječenja, a zašto smatra da u potpunosti odgovara procjeni trajanja bolova na način kao što je iskazano u mišljenju.

20. Cijeneći utvrđene činjenice, i to posebice trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, intenzitet duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti i zbog naruženosti, kao i vrstu ozljeda, sud nalazi da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2 u vezi s čl. 1046. ZOO-a).

21. Prilikom odmjeravanja visine pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO, sud je vodio računa o jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih bolova i straha te duševnih boli zbog smanjene životne aktivnosti i naruženosti (koju su stranke učinile nespornom u pogledu ocjene vještaka), kao kriterijima za određivanje njezine visine te je utvrdio da je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju nastala neimovinska šteta zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u visini od 5.493,61 Eur, kako osnovano tvrdi tužiteljica u podnesku od 3. srpnja 2024., kojim precizira tužbeni zahtjev. Međutim, kako je utvrđen doprinos tužiteljice nastaloj šteti u omjeru od 10%, tuženik je dužan naknaditi joj neimovinsku štetu u iznosu od 4.944,25, no kako je nesporno već tuženik tužiteljici po toj osnovi isplatio iznos od 3.185,34 Eur, to je preostao iznos od 1.758,91 Eur po toj osnovi i u tom dijelu tužbeni zahtjev je prihvaćen, a u preostalom dijelu za iznos od 549,36 Eur tužbeni zahtjev je odbijen kao djelomično neosnovan.

22. Temeljem odredbe članka 1095. ZOO i članka 1085. ZOO, a utvrđujući visinu cijene sata tuđe pomoći i njege od 4,00 Eur prema slobodnoj ocjeni u skladu s odredbom čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužiteljici za pruženu tuđu pomoć i njegu za 228 sati nastala nenovčana imovinska šteta u iznosu od 912,00 Eur, koja, umanjeno za doprinos tužiteljice u omjeru od 10%, iznosi 820,80 Eur, a kako je tuženik tužiteljici po toj osnovi isplatio iznos od 297,29 Eur, to je tužbeni zahtjev prihvaćen za traženi dio od 523,51 Eur, a za preostali dio od 91,20 Eur odbijen je kao djelomično neosnovan.

23. Zahtjev za isplatom zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade neimovinske i nenovčane imovinske štete prihvaćen je u granicama postavljenog zahtjeva od 15. ožujka 2023. do isplate, s obzirom da je odredbom čl. 12. st. 4. u vezi st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje: ZOOP) propisano kako u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (a koji je podnesen, kako je vidljivo iz potvrde koja prileži spisu 14. veljače 2022.).

24. Visina stope zatezne kamate određena je na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a.

25. Prihvaćen je, stoga, tužbeni zahtjev za iznos od 2.282,42 Eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 15. ožujka 2023. do isplate, a u preostalom dijelu, tužbeni zahtjev je odbijen kao djelomično neosnovan za iznos od 640,56 sa zatraženom zateznom kamatom.

26. S obzirom da su stranke djelomično uspjele u parnici, utvrđen je postotak u kojemu je uspjela tužiteljica (90% uspjeh s osnovom i 80% s traženom visinom – ukupan uspjeh 85%) i postotak u kojemu je uspio tuženik (ukupan uspjeh 15%) te je od postotka uspjeha tužiteljice oduzet postotak uspjeha tuženika, čiji rezultat je 70%. Utvrđen je iznos pojedinih troškova tužiteljice u dijelu u kojemu su oni bili potrebni za vođenje parnice u skladu s odredbom čl. 155. ZPP. Tužiteljici je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva i tužbe u visini od 100 bodova za svaki (Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - Narodne novine broj 138/23, dalje: Tarifa), trošak sastava podnesaka od 22.8.2022., 6.12.2023. i 3.7.2024. u visini od 100 bodova za svaki (Tbr. 8/1 Tarife) te trošak zastupanja na ročištima 16.1.2023., 1.6.2023. i 11.3.2025. u visini od 100 bodova za svako (Tbr. 9/1 Tarife), što čini ukupno 800 bodova, a uvećano za vrijednost boda od 2,00 Eur i za porez na dodanu vrijednost, čini iznos od 2.000,00 Eur, uvećano za sudsku pristojbu na tužbu 102,86 Eur i presudu 75,65 Eur, što ukupno iznosi 2.178,51 Eur. S obzirom na djelomičan uspjeh u sporu, primjenom čl. 154. st. 2. ZPP-a, tužiteljici je dosuđena naknada troškova u omjeru 70% odnosno u visini od 1.524,96 Eur, kojem iznosu je kao potreban, bez obzira na uspjeh u sporu dosuđen trošak vještačenja u visini 199,08 Eur, tako da ukupno iznos koji je tužiteljici tuženik dužan naknaditi na ime troškova postupka iznosi 1.724,04 Eur.

27. Na tako određen trošak tužiteljici su dosuđene zatezne kamate tekuće od dana donošenja ove presude do isplate, na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO.

U Zagrebu, 27. ožujka 2025.

Sutkinja:

Ela Mišura Stopfer

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku, uz rj o pristojbi na tužbu 102,86 Eur i presudu 75,65 Eur

2. Tuženiku po punomoćniku