Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-167/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Drage Grubeše, predsjednika vijeća, Snježane Androš, suca izvjestitelja i Sanje Sušilović, člana vijeća, u građansko pravnoj stvari tužitelja ON iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Miljenka Klasić, odvjetnica u Krapini, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d., Zagreb, 22694857747, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini od 20. prosinca 2023. poslovni broj Pn- 88/2021-40, u sjednici vijeća održanoj 27. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Žalba tuženika odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini od 20. prosinca 2023. poslovni broj Pn-88/2021-40.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranju d.d., Zagreb, Vukovarska 282, OIB 22694857747, da na ime naknade štete isplati tužitelju ON, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 2.340,79 EUR (dvijetisuće- tristočetrdeseteurasedamdesetdevetcenti) /17.636,66 kn[1] (sedamnaesttisućašesto- tridesetšestkunašezdesetšestlipa) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19.11.2021. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2022., a od 01.01.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.918,42 EUR (dvijetisućedevetstoosamnaesteuračetrdesetdvacenta) / 21.988,84 kn (dvadesetjednatisućadevetstoosamdesetosamkunaosamdesetčetirilipe) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. prosinca 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se preinači i odbije tužbeni zahtjev uz naknadu troška parničnog postupka uz trošak žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja i postupak koji joj je prethodio, kao i žalbene navode tuženika, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete na vozilu u iznosu 2.340,79 EURA / 17.636,66 kn, a koja je uzrokovana naletom divljači na vozilu u pokretu, a tuženik je kao osiguratelj odgovornog lovoovlaštenika pasivno legitimiran u ovoj parnici.

7. Tuženik je osporavao pasivnu legitimaciju jer da se prometna nezgoda nije dogodila na lovnoj površini kao i da do štete nije došlo naletom divljači na vozilo dok visina štete nije sporna.

8. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je:

- da je tuženik osiguravatelj Lovačkog društva "Kuna" na temelju Ugovora o osiguranju od građansko-pravne odgovornosti prema trećim svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj za štetu od divljači sklopljenog sa Ministarstvom poljoprivrede,

- da se prema potvrdi PU Krapinsko-zagorske dana 30. kolovoza 2023. dogodila prometna nezgoda u 5,45 sati u mjestu [adresa] u blizini kbr. 38 na kolniku DC – 206 na način da je došlo do naleta na osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao FN na srneću divljač koja je preko kanala oborinskih voda iskočila pred vozilo vozača s njegove desne u lijevu stranu (sjever – jug) i da su nastala oštećenja na osobnom vozilu,

- da se na udaljenosti 500 m prije mjesta događaja nalazi postavljeni znak "Divljač na cesti",

- da je dinamika nastanka prometne nezgode utvrđena na temelju suglasnih iskaza svjedoka FN te HN i JN koji su bili suvozači u predmetnom vozilu kao i na temelju očevida na licu mjesta i provedenog prometnog vještačenja,

- da prema nalazu i mišljenju vještaka prometne struke proizlazi da se nezgoda dogodila na način da je vozilo tužitelja prednjim lijevim dijelom naletjelo na divljač koja je prelazila kolnik dolazeći vozaču s desne strane i da je brzina vozila mogla biti oko 40 km/h kao i da je vozač vozila mogao uočiti divljač tek kada je ista stupila na kolnik odnosno započela radnju prelaska kolnika,

- da prema karti lovišta na kojem je lovoovlaštenik LD "Kuna" proizlazi da isto lovačko društvo gospodari lovištem koje obuhvaća područje na kojem se dogodio štetni događaj,

- da je prometnim vještačenjem utvrđena visina šteta na vozilu u iznosu 2.340,79 EUR.

9. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da je tuženik odgovoran za predmetnu štetu, smatrajući da je odgovoran po načelu objektivne odgovornosti.

10. Odredbom čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO) određeno je da se smatra da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Odredbom čl. 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

11. Ovaj sud prihvaća pravno shvaćanje prvostupanjskog suda da se prometna nezgoda dogodila na području lovišta kojim gospodarski osiguranik tuženika LD "Kuna" i da se radi o objektivnoj odgovornosti tuženika. Budući je šteta nastala naletom divljači na vozilo, a u konkretnim okolnostima divljač predstavlja opasnu stvar (Rev-1057/14 od 05. prosinca 2017., Rev-2902/16 od 28. kolovoza 2019).

12. Primjenom pravila o teretu dokazivanja tuženik se nije uspio ekskulpirati od objektivne odgovornosti u smislu čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO) jer nije dokazao da bi tužitelj pridonio pa i djelomično nastanku štete.

13. Osnovni tuženikov žalbeni prigovor odnosi se na primjenu materijalnog prava jer tuženik smatra da na konkretni pravni odnos treba primijeniti odredbe Zakona o lovstvu ("Narodne novine" broj 99/18., 32/19., dalje ZL) koji je lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima jer šteta nije nastala zbog provođenja lova.

14. Odredbom čl. 76. st. 2. ZOL u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije.

15. Prema čl. 80. st. 6. ZL-a za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

16. Budući da odredbama ZL-a kao lex specialis nije regulirana situacija kada do štete dođe naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, sukladno odredbi čl. 76. st. 2. ZL-a valja primijeniti odredbe ZOO kojima se određuje odgovornost za štetu.

17. Stoga, na žalbene navode valja dogovoriti da za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti lovoovlaštenik (odnosno njegov osiguratelj u smislu čl. 964. st. 1. ZOO-a) i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama čl. 1063.-1067. ZOO-a u vezi č. 76. st. 2. ZL-a pa i u situaciji ako u vrijeme nezgode nije proveden lov te divljači (tako i Rev-166/24).

18. Na daljnje žalbene navode valja odgovoriti da je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019. odbijen prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbe čl. 80. st. 6. ZL-a. Ustavni sud obrazlaže: "Predlagatelj smatra da nije uređen slučaj u kojem dođe do naleta vozila na divljač, ako se ne provodi lov i ako vozač postupa po propisima koji uređuju područje sigurnosti prometa na cestama.

19. Ustavni sud napominje da iako Zakon o lovstvu ne uređuje u cijelosti tu situaciju, ne može se zahtijevati od zakonodavca da zakonom uredi sve situacije do kojih može doći u svakodnevnom životu, već je na sudskoj praksi da iznađe takva rješenja u sudskim sporovima (do kojih može doći) koja će dati odgovor na tu dvojbu predlagatelja na način kojim neće prevaliti svu odgovornost na građane već će odštetnu odgovornost za štete od divljači tumačiti sukladno općim načelima odštetne odgovornosti, odnosno na način kojim će pridonijeti razvoju i očuvanju prirodnog bogatstva i raspodjeli tereta odgovornosti za štetu između države, lovoovlaštenika i vozača."

16. Uz to, i odredbom čl. 76. st. 2. ZL-a propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ZL ne propisuje drugačije.

17. Iz navedenog jasno proizlazi kako odredba čl. 80. st. 6. ZL-a ne derogira odredbe ZOO-a o objektivnoj odgovornosti lovoovlaštenika (odnosno njegovog osiguratelja) kao vlasnika opasne stvari, pa se u konkretnom slučaju isti može osloboditi odgovornosti samo kako je to propisano odredbama čl. 1067. ZOO-a, a koje okolnosti nisu u postupku niti utvrđene.

18. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je usvojio tužbeni zahtjev i naložio tuženiku da isplatu tužitelju na ime naknade štete iznos od 2.340,79 EURA visina koja među strankama nije sporna sa pripadajućim zakonskim kamatama od 19. studenoga 2021. kao dana popravka štete sukladno odredbi čl. 1086. ZOO.

19. Odluka o trošku pravilna je i zakonita, utemeljena na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22., u daljnjem tekstu: Tarifa), a tuženik žalbenim navodima i ne pobija određeno odluku o trošku.

20. Temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 27. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća

Drago Grubeša