Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31 000 Osijek

K-182/2023-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Ivanu Sajteru, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Gordane Šantor-Gregačević, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv opt. NM, zbog kaznenog djela iz članka 256. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.,101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – u nastavku: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj: K-DO-501/2017 od 28. prosinca 2018., nakon zaključene javne rasprave dana 24. ožujka 2025. u prisutnosti zamjenika Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku EM, opt. NM i branitelja Slavena Vrbošića, odvjetnika iz [adresa], a objavljene dana 27. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I./ Na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. – u nastavku teksta: ZKP)

Opt. BM, OIB [osobni identifikacijski broj], JMBG u Republici Srbiji 1911991825009, rođ. **.**.1991. u [adresa], kći KM i ŠM r. N, s prebivalištem u [adresa], i neprijavljenim boravištem u [adresa], rg1 6jf 34 Harrow Court, Reading, državljanka Republike Srbije, krojačica, zaposlena s primanjem od oko 1.300,00 funti, neudana, bez djece, sa završenom srednjom školom, bez imovine, neosuđivana

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi:

u razdoblju od 15. srpnja do 31. prosinca 2015. u Belom Manastiru i Osijeku, kao direktorica trgovačkog društva Praktistar j.d.o.o., u nakani da trgovačkom društvu Praktistar uskrati plaćanje poreza na dodanu vrijednost (PDV), nije proknjižila u knjigovodstvu izlazne račune društva Praktistar broj 7. od 23. srpnja 2015., broj 9. od 12. kolovoza 2015., broj 10. od 19. kolovoza 2015. i broj 13. od 15. rujna 2015., za robu koju je isporučila društvu Central Trade d.o.o. Zadar u ukupnom iznosu od 2,178.970,05 kn, od čega PDV iznosi 435.794,01 kn, a koju robu je društvo Central Trade u cijelosti platilo na žiro račun tvrtke Praktistar u iznosu od 2,178.970,05 kn, pa na taj način nije iskazala obvezu poreza na dodanu vrijednost za društvo Praktistar u iznosu od 435.794,01 kn, čime je oštetila Državni proračun Republike Hrvatske za iznos od 435.794,01 kn,

dakle da bi, s ciljem da druga osoba djelomično izbjegne plaćanje poreza, dala nepotpune podatke o dohocima koji su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze, pa je zbog toga došlo do smanjenja porezne obveze u iznosu koji prelazi 20.000,00 kn,

pa da bi time počinila kazneno djelo protiv gospodarstva – utajom poreza ili carine, opisano i kažnjivo po članku 256. stavku 1. KZ/11.

II./ Na temelju čl. 149. st. 1. u vezi članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP, troškovi kaznenog postupka, te nužni izdaci optužene i nužni izdaci i nagrada njezinog branitelja Slavena Vrbošića, odvjetnika iz Osijeka, padaju na teret proračunskih sredstava o kojima će sud donijeti posebno rješenje.

Obrazloženje

1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj: K-DO- 501/2017 od 28. prosinca 2018., optužena je opt. CM zbog kaznenog djela protiv protiv gospodarstva – utajom poreza ili carine, opisano i kažnjivo po članku 256. stavku 1. KZ/11.

2. Pozvana da se očituje o osnovanosti optužbe, opt. CM je izjavila da se ne smatra krivom.

3 . U dokaznom postupku ispitana je opt. CM, svjedokinje HM, ČM, ZM, vještakinja Dajana Vuković, te su pročitane sljedeće isprave: financijsko knjigovodstveno vještačenje po knjigovodstvenom vještaku DV Consulting odnosno Dajani Vuković, zapisnik Porezne uprave od 30. prosinca 2016., porezno rješenje Porezne uprave od 28. veljače 2017., četiri ulazna računa društva Profit Trans Kft. za kupca društvo Praktistar j.d.o.o. sa pratećom dokumentacijom i CMR-ovima, jedan ulazni račun društva Mastergood Kft. za kupca Praktistar j.d.o.o. sa pratećom dokumentacijom i CMR, knjiga URA – plaćeni računi, URA – posebne evidencije po datumu obračuna, knjiga URA od 1. siječnja 2015. do 31. listopada 2015., knjiga IRA od 1. siječnja 2015. do 31. listopada 2015., bruto bilanca od 1. siječnja do 31. listopada 2015., karton deponiranih potpisa u PBZ od 31. srpnja 2015. i 16. lipnja 2014., pregled prometa po računu u PBZ od 1. siječnja do 31. prosinca 2015., šest prijava poreza na dodanu vrijednost za 5. do 10. mjesec 2015., povijesni izvadak iz sudskog registra za društvo Praktistar j.d.o.o., konto kartice za društvo Praktistar j.d.o.o., račun broj 13. od 15. rujna 2015. prodavatelja Praktistar j.d.o.o. za kupca Central Trade, račun broj 10. od 19. kolovoza 2015. prodavatelja Praktistar j.d.o.o. za kupca Central Trade, račun broj 9. od 12. kolovoza 2015. prodavatelja Praktistar j.d.o.o. za kupca Central Trade, račun broj 7. od 23. srpnja 2015. prodavatelja Praktistar j.d.o.o. za kupca Central Trade, konto kartica TD Central Trade za Praktistar j.d.o.o. Beli Manastir od 2. studenoga 2017., konto kartica društva C.A.K. d.o.o. Kukljanovo za kupca Profi Trans, račun društva Profi Trans za kupca C.A.K. d.o.o. sa međunarodnim tovarnim listom i potvrdom Splitske banke o plaćenom računu, ugovor o obavljanju knjigovodstvenih usluga između društva Exact j.d.o.o. i Praktistar j.d.o.o. od 1. prosinca 2014., ugovor o obavljanju knjigovodstvenih usluga između društva Exact j.d.o.o. i Praktistar j.d.o.o. od 31. srpnja 2015., otkaz ugovora o obavljanju knjigovodstvenih usluga od 22. listopada 2015., izjava e- Porezne o opozivu punomoći od 3. prosinca 2015., izvadak iz sudskog registra za društvo Praktistar j.d.o.o. u stečaju do 28. lipnja 2018, nalaz i mišljenje vještaka financijsko-knjigovodstvene struke od 11. kolovoza 2018. godine, podnesak PP Beli Manastir od 30. ožujka 2021., iskaz svjedokinje ZM od 13. lipnja 2023., obavijest Općinskog suda u Szarvasu (Mađarska) o smrti svjedoka NMK od 8. siječnja 2024,. obavijest stalnog sudskog tumača za mađarski jezik od 6. veljače 2024., izvadak iz kaznene evidencije na ime optužene .

4. Opt. BM se u obrani očitovala da se ne smatra krivom za terećeno kazneno djelo te je u cijelosti negirala navode optužnog akta da bi počinila terećeno kazneno djelo kako joj je to optužbom stavljeno na teret. Nije sporno da je u inkriminirano vrijeme bila direktorica društva Praktistar, ali tvrdi da je to bilo samo formalno i da je potpisivala one papire koje joj je donosila ZM s čijim je sinom EMK bila u prijateljskim odnosima. Bila je u lošoj financijskoj situaciji, a ZM joj ponudila oko 300 Eura zato da potpisuje te papire. Pitala je o čemu se radi, no ona joj nije htjela reći. Misli da je papire potpisivala u tri navrata i to negdje u Hrvatskoj, ne zna gdje. Tom potpisivanju su bile nazočne i dvije muške osobe koje ne pozna, niti zna tko su. Knjigovodstvenu dokumentaciju nije sačinjavala i nije znala o kakvim se papirima radi, niti je znala bilo što u vezi poslovanja društva Praktistar. Ne zna ni kakva je roba bila isporučena. Posebno je naglasila da je opunomoćila osobu BMK da on u njeno ime može sklapati ugovore za društvo Praktistar, te da može izdavati bjanko zadužnice, potpisivati mjenice i slično. Navedenu osobu nije vidjela prije, a niti nakon davanja punomoći. Sjeća se da je bila u knjigovodstvenom servisu ČM i da je bila u lošem psihičkom stanju te da je bila uplašena i nije znala što će biti. Bojala se jer joj nisu objasnili o čemu se tu radi i što se sve može dogoditi. Ipak, pristala je da bude ovlaštena osoba jer su joj trebali novci. Inače, po zanimanju je krojačica i nije imala nikakva praktična znanja o vođenju trgovačkog društva. Pitala je ZM o čemu se radi, ali joj ona to nije htjela reći.

5. Da bi utvrdio relevantne činjenice sud je u dokaznom postupku ispitao svjedokinje HM, ČM i ZM, te proveo financijsko- knjigovodstveno vještačenje po stalnom sudskom financijsko-knjigovodstvenom vještaku Dajani Vuković.

6. Svjedokinja HM iskazala je da je vlasnica knjigovodstvenog servisa Exact j.d.o.o. Laslovo te joj je poznato društvo Praktistar. Sjeća se da je u ured društva Privilegium Beli Manastir došla optužena s jednom ženskom osobom i dvije mlađe muške osobe te da su potpisali ugovor. Nakon što je društvo Praktistar kupljeno od ranijeg vlasnika, potpisali su novi ugovor i sada je vlasnica postala opt. BM te su dogovorili da će društvo Praktistar dostavljati dokumentaciju uredu Privilegiuma u Belom Manastiru, a radi se o fakturama, računima i slično. LM je vlasnica društva Privilegium i ona joj je kasnije rekla da je u njenom uredu s opt. BM bila i njena majka. Ugovor je bio sklopljen u srpnju, a dogovorili su da će komunicirati putem telefona i e-maila. Bilo joj je čudno što nisu dobili izlazne fakture niti bankovne izvatke, pa je to tražila putem e-maila. No, nije dobila tu dokumentaciju i zato im je u rujnu ili listopadu otkazala uslugu jer više nije htjela voditi knjigovodstveni servis za društvo Praktistar. Nakon otkaza ugovora, nitko iz društva Praktistar nije došao po dokumentaciju, a jedan dio dokumentacije je odnijela Porezna uprava.

7. Svjedokinja ČM je iskazala da je vlasnica knjigovodstvenog servisa Kapital promet d.o.o. Osijek. U odnosu na društvo Praktistar iz Belog Manastira poznato joj je da su početkom 2016. u njen servis došle dvije ženske osobe od kojih ona mlađa nije govorila hrvatski već samo mađarski jezik, a došli su u namjeri da im napravi završni račun za 2015. godinu. Pregledala je papire te su dogovorili cijenu, a ta mlađa osoba je potpisala sve potrebne papire, dok je starija osoba platila knjigovodstvenu uslugu. Mlađa osoba joj je djelovala uplašeno te je u jednom trenutku čak i zaplakala. Ipak, nije ju pitala zašto je u takvom stanju.

8. Svjedokinja ZM je iskazala da je s optuženom bila tri puta u Osijeku, a sve vezano za trg. društvo Praktistar. Poznavala je mađarskog državljanina ŽM iz [adresa] koji je imao trgovačka društva u Hrvatskoj i u Mađarskoj. Misli da je on bio vlasnik društva Central trade sa sjedištem u [adresa]. FM ju je pitao hoće li ona preuzeti društvo Praktistar jer mu je bilo važno da društvo posluje u Hrvatskoj i u Mađarskoj. Međutim, nije prihvatila tu njegovu ponudu, te je preko prijateljice njenog sina KMK došla do optužene CM koja je pristala da samo formalno bude direktorica društva. Za izvršene usluge TM je platio 500,00 EUR, i to BM i njoj po 200,00 EUR, te 50,00 EUR za gorivo i još 50,00 EUR za prijateljicu. Koliko zna, to je sve što je opt. BM dobila jer je pristala biti direktorica društva Praktistar. Nakon toga, otišli su kod javnog bilježnika i tamo je optužena potpisala dokumente o preuzimanju društva Praktistar. Zatim su još jednom išli kod bilježnika, a tada je izvjesni E, ne zna mu prezime, preuzeo odgovornost za vođenje društva Praktistar jer ga je za to ovlastila BM. Posljednji puta su išli kod javnog bilježnika kada je došla jedna gospođa iz Budimpešte koja je preuzela društvo od optužene. Koliko joj je poznato, BM nije sudjelovala u radu društva dok je bila direktorica jer je TM rekao da je to sve samo formalno i da BM nema nikakvih obaveza. Optuženoj nije ništa objašnjavano vezano za društvo Praktistar. Nakon što je pročitala punomoć koja se nalazi na stranici 196. spisa, svjedokinja je iskazala da je to punomoć kojom je optužena ovlastila BMK da on u njeno ime može sklapati ugovore, izdavati bjanko zadužnice, naručivati i preuzimati robu i potpisivati mjenice i slično. Ne zna koja je uloga bila navedenog BMK, niti kako je on došao u Beli Manastir, odnosno tko ga je poslao, ali zna da je TM tražio da optužena opunomoći toga BMK. Inače, ona je samo prevodila ono što je govorio TM i na njegov poziv je otišla u Beli Manastir zajedno s BM. Komunikacija je uglavnom bila između nje i B, jer TM nije komunicirao s optuženom. Ne zna zašto je TM pored društva Centar trade iz [adresa] čiji je bio vlasnik, želio imati još jedno trgovačkog društvo iz Hrvatske. Ne zna zašto ona nije pristala da bude direktorica društva. No, u svemu tome ništa joj nije bilo sumnjivo.

9. Iz nalaza i mišljenja vještaka financijsko-knjigovodstvene struke proizlazi da je porezni obveznik društvo Praktistar j.d.o.o. upisan u sustav PDV-a, te da je prema naplaćenim naknadama od dana 23. srpnja 2015. godine društvo trebalo ispostaviti račune kupcima, odnosno obračunati iskazani pored na dobit za račune od 11. kolovoza 2015. godine, 8. rujna 2015. godine, 9. rujna 2015. godine i 20. listopada 2015. godine u ukupnom iznosu od 435.794,01 kn. Naprijed navedeni računi nisu ispostavljeni kupcima, a računi su plaćeni te se porezni obveznik nije zadužio za obvezu PDV-a u visini od 435.794,01 kn.

10. Iz zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru za tvrtku Praktistar j.d.o.o. Osijek od 30. prosinca 2016. proizlazi da je za predmetnu tvrtku izdano porezno rješenje za poreznu osnovicu od 1.743.176,04 kune, te da porezna obveza iznosi 25%, odnosno 435.794,01 kunu.

11. Iz izvatka iz sudskog registra Trgovačkog suda u Osijeku utvrđeno je da je dana 15. srpnja 2015. okr. BM imenovana za direktoricu društva Praktistar j.d.o.o. Beli Manastir i da je tu funkciju vršila do 3. svibnja 2016.

12. Iz kartona deponiranih potpisa u PBZ-u utvrđeno je da su od 31. srpnja 2015. za društvo Praktistar j.d.o.o ovlašteni potpisnici bili optužena CM i ŠMK.

13. Iz prijava PDV-a dokazano je da je predmetno društvo podnijelo prijavu PDV-a za razdoblje od svibnja do listopada 2015., ali da nije podnijelo prijavu za studeni i prosinac 2015.

14. Iz računa društva Praktistar kao prodavatelja (isporučitelja) i društva Central trade d.o.o. Zadar, kao primatelja (kupca) broj: 7, 9, 10 i 13 proizlazi da su ti računi ispostavljeni za ukupan iznos od 2.178.970,05 kuna, od čega PDV iznosi 435.794,01 kunu, te da uz račune nije dostavljena nikakva dokumentacija o stvarnoj isporuci robe (smrznuti fileti i pileća prsa).

15. Iz konto kartica društva Centar trade za društvo Praktistar proizlazi da su navedena četiri računa uvedena na tom kontu te da su ti računi i plaćeni i to dana 11. kolovoza 2015. u iznosu od 548.858,75 kuna, dana 8. rujna 2015. u iznosu od 548.858,75 kuna, 9. rujna 2015. u iznosu od 532.393,80 kuna i 20. listopada 2015. u iznosu od 548.858,75 kuna.

16. Pregledom knjige izlaznih računa (IRA) od 1. siječnja do 31. listopada 2015. za društvo Praktistar j.d.o.o. utvrđeno je da navedeni računi nisu uvedeni u predmetnoj knjizi.

17. Iz obavijesti Općinskog suda u Szarvasu (Mađarska) utvrđeno je da je CMK preminuo **.**.2024.

18. U provedenom dokaznom postupku tužitelj nije uspio izvan svake razumne dvojbe dokazati da je opt. BM počinila inkriminirano kazneno djelo u vrijeme i na način kako je optužena. Prvenstveno tužitelj nije dokazao subjektivni element djela (oblik krivnje) jer nije dokazao da je optužena postupala s izravnom namjerom i to prvog stupnja (direktni dolus), kao što se tereti predmetnom optužnicom. Naime, kazneno djelo utaje poreza ili carine iz čl. 256. KZ/11 se može počiniti samo dolusno jer je nužno dokazati da je odgovorna osoba postupala s ciljem (u namjeri/nakani) da ona ili druga osoba (trgovačko društvo) izbjegne plaćanje poreza (potpuno ili djelomično). Počinitelj mora biti svjestan da daje lažne podatke o relevantnim činjenicama, tj. nepotpune ili netočne podatke o dohocima, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje poreznih davanja, ili pak mora biti svjestan da nije prijavio zakonito stečen prihod, predmet ili druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne obaveze. Upravo opisani cilj određuje subjektivno obilježje djela i on je subjektivna sastavnica protupravnosti. Bez dokazane namjere koja se ogleda kroz počiniteljevu svijest o svim bitnim obilježjima djela i htijenja (volje) da se ona ostvare, nije moguće donijeti osuđujuću presudu. Stoga, za osudu optuženika nije dovoljno samo utvrditi činjenicu da porezna prijava nije valjano sastavljena prema poreznim propisima i aktima nego da je upravo direktor društva postupao u namjeri da prevari državu neplaćanjem poreza za društvo koje zastupa. Ako nema subjektivnog elementa kaznenog djela (dolus specialis: izravna namjera kao voljna sastavnica) da se suštinski rečeno dovede drugoga u zabludu (Poreznu upravu) i pribavi protupravna imovinska korist društvu kojeg zastupa uz istodobni nastanak imovinske štete državi kao oštećeniku, tada nema ni porezne prijevare u smislu kaznenog djela. Namjera za je ključna sastavnica na kojoj počiva optuženikova krivnja. Da bi se optuženiku mogla uputiti javna moralna kritika ili društveni prijekor, što je opća karakteristika svake osuđujuće presude, tužitelj mora dokazati navedeno subjektivno obilježje predmetne inkriminacije. Zakon o kaznenom postupku zahtijeva najviši dokazni standard za osuđujuću presudu. Zahtijeva se da elementi kaznenog djela budu utvrđeni sa stupnjem vjerojatnosti koji isključuje svaku razboritu sumnju u mogućnost protivnog. To je dokazni standard izvan razumne sumnje. On dolazi u obzir kada jedini logičan zaključak koji može biti izveden iz dokaza jest da je optuženik počinio kazneno djelo. Pri tome se ne traži matematička nego moralna sigurnost. Optuženikova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu, čak niti tračak sumnje koji dovodi u pitanje osudu. Takav najviši dokazni standard za osudu je sasvim razumljiv jer osuđujuća presuda u kaznenom postupku ima za posljedicu ograničenje ustavnih prava optuženika. Dakle, za osudu moraju biti izvedeni dokazi koji jasno, nedvojbeno upućuju na jedini mogući zaključak da je optuženik počinio kazneno djelo za koje je optužen.

19. Unatoč dugotrajnosti ovog kaznenog postupka, tužitelj nije uspio dokazati opisanu namjeru opt. NM za počinjenje ovog kaznenog djela i to izvan one razborite sumnje.

20. Predmetno kazneno djelo može počiniti bilo koja osoba u okviru gospodarske djelatnosti (zakon kaže ''tko s ciljem da...''). Dakle, počinitelj može biti porezni obveznik, tj. svaka osoba koja je kao takva određena zakonom kojim se uređuje pojedina vrsta poreza ili odgovorna osoba u pravnoj osobi i tome sl. Ovdje treba posebno istaknuti da inkriminirano djelo predstavlja tzv. blanketno djelo, odnosno ono koje upotpunjuje tek neki drugi propis ili pravni akt. Blanketno djelo je samo za sebe nedovoljno, ako nije dopunjeno drugim propisom poreznog ili carinskog prava. Termin blanketna norma znači da su te i takve norme zapravo nepotpune u smislu zakonskog opisa kaznenog djela, te da radi svog kompletiranja one upućuju na druge propise i da je samo s tim drugim propisima ovo djelo potpuno/cjelovito. Zbog toga su ti dopunski propisi (blanketne dispozicije) sastavni dijelovi bića dijela. Dakle, dopunjujući propis mora biti takav da je vezan za pravno dobro koje je zaštićeno u tom zakonskom opisu djela, tj. da odgovara bitnoj jezgri dane zabrane.

21. Unatoč navedenom, u konkretnom činjeničnom opisu djela tužitelj nije naveo koju je to zakonsku normu svojim postupanjem prekršila optužena. Poznata je sentenca da sud poznaje pravo. Ipak, nije zadatak, niti uloga suda da u kaznenom postupku traži valjanu i adekvatnu optužbu. Na taj način bi se tijekom suđenja nedopušteno miješale procesne uloge. Sud nije ovlašten u takvoj mjeri mijenjati činjenični i pravni opis kaznenog djela, pa tako i blanketnu dispoziciju jer bi time preuzimao ulogu državnog odvjetnika koji je jedini ovlašten raspolagati predmetom optužbe. Postupajući na drugačiji način, sud bi se pojavio kao nekakvo paralelno tijelo kaznenog progona, što je protivno načelu akuzatornosti i strogoj odvojenosti funkcije kaznenog progona i suđenja.

22. Sud je stajalište o neutemeljenosti optužne tvrdnje i ostalim pravnim zaključcima utemeljio na materijalnim dokazima i iskazima svjedoka. Iskazi su vjerodostojni dokazi jer su svjedoci dovoljno okolnosno i životno opisivali svoja neposredna saznanja o predmetnim događajima. Sud je prihvatio kao vjerodostojan dokaz nalaz i mišljenje financijsko-knjigovodstvenog vještaka te njegove iskaze dane na raspravi jer je vještačenje bilo cjelovito, razumljivo, objektivno i sačinjeno prema pravilima struke, te na njega nije bilo primjedaba.

23. Tijekom postupka nedvojbeno je dokazano sljedeće: trgovačko društvo Praktistar j.d.o.o. Beli Manastir je osnovano 6. lipnja 2014., a knjigovodstvenu uslugu za društvo je obavljalo društvo Exact j.d.o.o., vlasnice i direktorice SM; imenovana je svu poslovnu dokumentaciju preuzimala u društvu Privilegium d.o.o. koje je vodila LM, koja je sukladno obavijesti policije nedostupna jer živi na nepoznatoj adresi u Mađarskoj, te ne dolazi u Hrvatsku. Dana 15. srpnja 2025. optužena je postala osnivač/član društva Praktistar j.d.o.o. i direktorica društva ovlaštena za zastupanje, jer je prijašnji osnivač i direktor HMK opozvan odlukom od navedenog datuma, a dana 23. srpnja 2015. društvo Praktistar je upisano u registar poreznih obveznika PDV-a. Iz dopisa PBZ-a kojim sudu dostavlja prijavu ovlaštenog potpisnika za dokumentaciju platnog prometa nenamjenski oročenih depozita, te naloga za otvaranje i povećanje iznosa dokumentarnih akreditiva, dokazano je da je od dana 31. srpnja 2015. optužena ovlašteni potpisnik za društvo Praktistar j.d.o.o. i to zajedno sa ČMK. Iz obavljenog poreznog nadzora Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Slavonija i Baranja dokazano je da društvo Praktistar j.d.o.o. nema vlastiti poslovni prostor, već je registrirano na adresi [adresa], na kojem se nalazi knjigovodstveni servis Kapital promet d.o.o., čija je vlasnica ČM, koja je ujedno i vodila knjigovodstvo imenovanog društva u određenom razdoblju i to nakon što je prije nje tu djelatnost obavljao knjigovodstveni servis Exact j.d.o.o. Iz obavijesti Općinskog suda u Szarvasu (Republika Mađarska) od 5. siječnja 2024. dokazano je da je svjedok CMK umro **.**.2018. Na koncu, dokazano je da je optužena po nacionalnosti K koja slabo razumije hrvatski jezik, koja je završila srednju školu i po struci je krojačica, te nema nikakvog financijskog znanja niti iskustva.

24. Optužena se tijekom postupka u bitnom jednako branila navodeći da ona nije donosila nikakve odluke, niti je pribavljala ikakvu dokumentaciju vezanu za obračun poreza u društvu Praktistar j.d.o.o. te da je samo formalno bila imenovana za direktoricu društva jer je potpisivala dokumentaciju koju joj je davala ZM iz [adresa]. Bila je u lošoj financijskoj situaciji, a sin ZM joj je bio prijatelj, te je od ZM dobila oko 300,00 eura za potpisivanje dokumentacije. Ne sjeća se gdje je potpisivala dokumentaciju, zna samo da je to bilo u Republici Hrvatskoj. Uz ZM bile su prisutne i dvije muške osobe koje ne pozna. Nije sačinjavala knjigovodstvenu dokumentaciju niti je bilo što znala u svezi poslovanja trgovačkog društva. U to vrijeme imala je 24 godine, a po struci je krojačica i nije imala nikakvog iskustva u vođenju trgovačkog društva. Sud smatra ovakvu obranu sasvim plauzibilnom i objektivno realno mogućom. Riječ je o obrani teorijom tzv. slamnatom čovjeku.

25. U vezi toga sud smatra potrebnim istaknuti određene pravno-teorijske odrednice, a sve kako bi razjasnio činjenično i pravno stanje u ovom premetu. Pod terminom ''slamnati čovjek'' podrazumijevaju se dva različita pojma. Prvi, izvorni, pripada logici i znači namjerno iskrivljeno prikazivanje tuđe teze, koja je tako postavljena da bi ju bilo lakše pobiti nego joj oponirati. To je vrsta logički nevaljanog retoričkog argumentiranja koja uključuje zamjenu teza, a istovremeno može biti podvrsta ad hominem napada. No, drugo i važnije značenje tog termina upotrebljava se u pravu, i to kako u kaznenom, tako i u građanskom. Ono podrazumijeva osobu, koja može biti i izmišljena, a koja služi da skrije ilegalnu ili tajnu aktivnost, osobu postavljenu kao zaklon za identifikaciju autora obično upitne transakcije, nekog sumnjivog plana ili poduzeća. Riječ je o osobi čija je važnost ili funkcija samo nominalna i to zato da pokrije tuđe aktivnosti i čini fasadu. Najčešće je riječ o direktoru društva ili o osobi ovlaštenoj za zastupanje čiji identitet je nedvojben i dokazan je upisom u trgovački registar te drugom dokumentacijom, kao što su ovlašteni potpisnik i tome sl. No, uvijek radi o fiktivnom, namjerno pogrešnom prikazivanju kako bi se postigao neki cilj koji je nemoralan ili ilegalan. U Republici Hrvatskoj se slamnati čovjek počinje javljati nakon pretvorbe, odnosno uspostavljanja privatnog vlasništva i poduzetništva te tržišne utakmice i to kad stvarni poduzetnik ili vlasnik društva želi sakriti svoj identitet jer zna da je djelatnost koju obavlja nezakonita ili da je imovina kojom raspolaže nezakonitog podrijetla. Instaliranjem slamnatog čovjeka na funkciju uprave određenog trgovačkog društva odnosno upisivanjem slamnatog čovjeka kao vlasnika neke imovine prije svega se otežava utvrđivanje identiteta počinitelja, a kroz to i vrste i okolnosti počinjenja kaznenog djela. To je osobito slučaj ako je cijela kriminalna aktivnost koja obuhvaća više posebnih operacija (međusobno povezanih krajnjim ciljem) karakterizirana uključivanjem više takvih osoba – „slamnatih ljudi“, a što će se najčešće događa kada su u pitanju organizirani kriminal, koruptivna kaznena djela, odnosno djela s međunarodnim elementom. Iz sudske prakse utvrđeno je da u zemljama zapadne Europe i razvijenog kapitalizma koje su zbog svoje razvijenosti i mogućnosti zapošljavanja poželjna odredišta brojnih ljudi, kao slamnati čovjek figuriraju čak i strani studenti ili turisti koji se lakovjerno uvjere ili čak budu prinuđeni na osnivanje trgovačkih društava u korist trećih osoba. Ti pojedinci potom budu upisani kao uprava (direktori) ili većinski dioničari što im omogućuje kontroliranje trgovačkog društva (odnosno utjecaj na način vođenja društva), iako oni stvarno nikad nisu uključeni u poslovne odluke i funkcioniranje poduzeća. Do instaliranja i uporabe slamnatog čovjeka će uvijek doći onda kada se želi prikriti pojedina aktivnost, njezin cilj, odnosno pravi akteri i počinitelji. Razumljivo je da će to biti slučaj u većini kaznenih djela protiv gospodarstva, a naročito u djelima prijevare u gospodarskom poslovanju, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, zlouporabe u postupku javne nabave, pranja novca, ili pak utaje poreza ili carine. Faktični članovi uprave nastaju kada društvo za člana uprave izabere slamnatog čovjeka za koju zna da neće voditi poslove društva samo da bi prikrilo identitet osobe koja stvarno vodi poslove društva. Dakle, pod slamnatim čovjekom podrazumijeva se formalno postavljeni organ koji samo figurira, a faktični organ vuče sve konce. Pretpostavka tretiranja neke osobe kao faktičnog člana uprave je da je ona kroz duže vrijeme preuzela većinu ključnih poslovodnih funkcija, a posebice one koje se odnose na raspolaganje imovinom.

26. Prema teoriji vlasti nad djelom, kao temelju za oblikovanje i diferenciranje dvaju osnovnih pojmova: počiniteljstva i sudioništva, počinitelj je onaj tko u svojim rukama drži tijek izvršenja djela, odnosno onaj tko vlada, tj. upravlja tim procesom. Počinitelj je pojedinac koji nosi radnju izvršenja djela. Radnja izvršenja je primarna oznaka počiniteljstva, ona je ta koja je bitna za ostvarivanje neprava, za prouzrokovanje posljedice i povređivanje zaštićenog dobra. Nasuprot tome, dionik je onaj sudionik koji bez vlasti nad djelom sudjeluje u njegovom izvršenju i to kao poticatelj ili kao pomagatelj. S tim u vezi potrebno istaknuti odredbe čl. 36. KZ/11 koje definiraju počiniteljstvo i sudioništvo. Navedenim je propisano da je ''počinitelj osoba koja sama ili posredstvom druge osobe počini kazneno djelo. Počini li više osoba na temelju zajedničke odluke kazneno djelo tako da svaka od njih sudjeluje u počinjenju radnje ili na drugi način bitno pridonese počinjenju kaznenog djela, svaka od njih kaznit će se kao počinitelj. U odnosu na supočinitelje nehajna odgovornost supočinitelja temelji se na zajedničkoj povredi dužne pažnje.“ Nadalje, odredba čl. 37. KZ/11 definira poticateljstvo kao ''oblik sudioništva u počinjenju kaznenog djela''. Tako je propisano da ''tko drugoga s namjerom potakne na počinjenje kaznenog djela, kaznit će se kao da ga je sam počinio. Tko drugoga s namjerom potakne na počinjenje kaznenog djela za koje je pokušaj kažnjiv, a djelo ne bude niti pokušano, kaznit će se kao za pokušaj toga kaznenoga djela. U slučaju neprikladnog pokušaja poticanja, poticatelj se može osloboditi kazne.“ KZ/11 propisuje da počinitelj može biti neposredan ili posredan. Neposredni počinitelj kaznenog djela je onaj tko ostvari njegovo zakonsko obilježje sam, svojom radnjom (pomoću nekog sredstva, predmeta, oruđa, oružja i sl.). S druge strane, posredni počinitelj je pojedinačni počinitelj, koji se služi drugom osobom kao sredstvom za ostvarenje svoje kriminalne namjere, pri čemu zlorabi nesavjesnost, neznanje ili zabludu druge osobe i pomoću nje ostvaruje kazneno djelo. Posredni počinitelj služi se drugim čovjekom radi počinjenja kaznenog djela, u kojem slučaju je neposredni počinitelj tek sredstvo u rukama posrednog počinitelja. Posredni počinitelj uvijek ima vlast nad djelom jer ima i vlast nad neposrednim počiniteljem kao sredstvom. Neposredni počinitelj je u odnosu podređenosti prema posrednom počinitelju, a podređenost može izvirati iz prisile ili zablude, ili pak zato što neposrednom počinitelju kao sredstvu nedostaje određeno svojstvo ili specifični subjektivni odnos prema djelu. U takvom slučaju je odgovornost neposrednog počinitelja u sjeni odgovornosti posrednog počinitelja kao gospodara nad djelom. Za razliku od toga, kod poticateljstva je neposredni počinitelj ujedno i glavni počinitelj, koji, doduše nagovaran od poticatelja, ali slobodnom voljom odlučuje poduzeti određenu radnju, svjestan svih okolnosti i protupravnosti radnje. Posredni počinitelj, da bi uopće mogao biti počinitelj kaznenog djela, mora u svojoj osobi sjedinjavati sve pretpostavke određenog kaznenog djela. Zaključi li se da nema mjesta kaznenoj odgovornosti slamnatog čovjeka, jer je predstavljao tek oruđe u rukama posrednog počinitelja, tada on neće ni biti optužen. Ako pak bude optužen, onda je to kao neposredni počinitelj, koji je djelovao potaknut od druge osobe (koja figurira kao spiritus movens) ili kao supočinitelj s posrednim počiniteljem. Sve ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja te karakteristikama i osobnim svojstvima slamnatog čovjeka. Po prirodi stvari, ako je slamnati čovjek kao neposredni počinitelj bio potpuno odgovoran i svjestan svega, tj. ako je primao plaću za svoj posao i znao sve bitne podatke o kojima je ovisila dopuštenost i prihvatljivost poduzete aktivnosti, tada će odgovarati kao neposredni počinitelj, a eventualna odgovornost i uloga druge osobe će biti kvalificirana kao poticanje.

27. Navedena pravna pitanja i definicije su istaknute u analizi utvrđenog činjeničnog stanja s konačnim zaključkom da je ostalo nedokazano koja je uloga optužene NM u čitavom ovom postupanju? Da li je optužena neposredni počinitelj, koja je djelovala potaknuta od druge osobe ili je pak supočinitelj s posrednim počiniteljem, odnosno da li je neposredni počinitelj u odnosu podređenosti prema posrednom počinitelju i to zbog prisile ili zablude ili nečega trećeg?

28. Iz dokazanog proizlazi da je opt. BM tek od 31. svibnja 2015. postala ovlaštena potpisnica za platni promet društva Praktistar i to uz drugu, ovom sudu nepoznatu osobu, ČMK. Iz činjeničnog stanja proizlazi da je optužena postupala po prijedlogu i nagovoru ZM koju je znala iz [adresa] i to kao majku njenog prijatelja. Dokazano je da je optužena pristala na ponudu ZM da dođe ''negdje u Hrvatsku i potpiše neku dokumentaciju i to za iznos od oko 300 EUR kao protuuslugu''. I nakon više od 10 godina od počinjenja djela mnoge su bitne činjenice i relevantne okolnosti ostale sasvim nejasne. Tako je upitno koja je bila uloga navedene svjedokinje ZM u čitavom ovom postupku oko osnivanja društva i postavljanja optužene kao direktorice? Zašto je isključivo ona razgovarala s ŽM i kome je tu ona i što prevodila? Kako ova svjedokinja kao prevoditeljica zna da je optužena kao direktorica dala punomoć kojom je ovlastila BMK da u njeno ime može sklapati ugovore, izdavati bjanko zadužnice, naručivati i preuzimati robu i potpisivati mjenice, ali ipak ''ne zna ni tko je on, koja je njegova uloga bila niti kako je on došao u Beli Manastir, odnosno tko ga je poslao''? Koja je u svemu ovome bila uloga ČMK kao ovlaštenika direktora? Koja je uloga osobe pod imenom CMK iz [adresa], koji je prema riječima imenovane svjedokinje bio ''vlasnik trgovačkog društva u Hrvatskoj Central trade d.o.o. sa sjedištem u [adresa]''. Ovaj dio iskaza djelomično potvrđuje zaključak Porezne uprave o obavljenom poreznom nadzoru koji je iz ''dostavljene analitike prometa žiro- računa poreznog obveznika društva Praktistar j.d.o.o. utvrdio uplate od strane društva Central trade d.o.o. [adresa] u ukupnom iznosu 2.178.970,05 kn i to za isporuku pilećih filea''. No, iz predmetnih spornih računa proizlazi da je primatelj (kupac) svih tih smrznutih pilećih filea bilo istoimeno društvo, ali ne iz [adresa] nego iz Zadra. Upravo to je navedeno (otisnuto štambiljem) na svih 5 računa. Ostaje pitanje da li je upravo pokojni CMK bio posredni počinitelj koji je imao vlast nad djelom i koji je bio prikriveni vlasnik društva Praktistar j.d.o.o, a koji je u dogovoru s ČMK faktično poduzimao sve radnje? Koja je bila uloga ĆM, osim što je ona bila vlasnica društva Privilegium na čiju adresu su dolazili računi i dokumentacija za društvo Praktistar? Koja je uloga HMK kao bivšeg direktora društva Praktistar i tko je njega opozvao? Tko je ZMK i koja je bila njegova uloga, osim što je on prije optužene bio ovlašteni potpisnik za društvo Praktistar i to uz prethodno navedenog HMK Zašto je društvo upisano na adresi knjigovodstvenog servisa Kapital promet, vlasnice ČM i koja je njena stvarna uloga u poslovanju tog društva? Ako je prilikom potpisivanja dokumentacije ''optužena bila uplašena i plakala'', te ''nije govorila hrvatski nego samo mađarski'', kao što to svjedokinja tvrdi, kako to da je ČM kao knjigovođa koji mora biti metodičan, pažljiv i odgovoran u svom radu jer greške u knjigama mogu imati ozbiljne posljedice i koji svojim radom osigurava točnost financijskih izvješća i pomaže poduzećima da budu u skladu s zakonima i propisima i donose informirane odluke, ipak prešla preko svih ovih vrlo suspektnih okolnosti i nije pitala opt. BM zašto plače i koga se to boji? Sva su ova pitanja ostala bez adekvatnog odgovora.

29. Stoga, u ovom predmetu tužitelj naprosto nije dokazao sve odlučne činjenice koje su nužne za nedvojbeni zaključak o tome da je opt. BM počinila terećeno kazneno djelo. Štoviše, vjerojatnije je zaključiti da je optužena doista bila u strahu od toga što može proizaći nakon što potpiše neku dokumentaciju i to na stranom jeziku, tj. na jeziku kojim ne vlada, a posebno ne stručnim terminima koji su sastavni dio ugovora trgovačkog prava, kao što je to prijenos poslovnog udjela u trgovačkom društvu te javnobilježničkih akata i drugih poslovnih isprava, kao i promjena društvenog ugovora. Nadalje, vrlo je vjerojatno da je optužena zbog financijske oskudice pristala na prijedlog da bude ovlaštena osoba u ovom društvu te da joj ''nije objašnjeno o čemu se tu zapravo radi i što se sve može dogoditi'', baš kao što to ona tvrdi u obrani. Dakle, vrlo je vjerojatno da je opt. BM bila slamnati čovjek, a ne neposredni počinitelj predmetnog kaznenog djela jer nije dokazano da je imala ikakvu vlast nad djelom. Bez jasnog odgovora na sva prethodna pitanja nije moguće donijeti decidirani sud o obliku krivnje i o stvarnoj ulozi optužene u poslovnim odlukama trg. društva Praktistar, odnosno u naručivanju smrznutog mesa i to u ukupnoj količini od čak oko 80 tona, kao i u plaćanju dobavljača u Mađarskoj i djelomično onih u Hrvatskoj te naposljetku, o njenom motivu za nezakonitu poreznu evaziju. Naime, nejasno je i nelogično da bi krojačica iz [adresa] postupala kao direktorica trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj u cilju da izbjegne proknjižiti sporne predmetne račune i to zato da društvo Praktistar izbjegne plaćanje PDV-a i tako stekne protupravnu korist od oko 60.000,00 EUR, a sve to zbog naknade od oko 200 ili 300 EUR?

30. S obzirom na sve obrazloženo, sud je opt. BM oslobodio optužbe te je riješio da svi troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava, kao što je to navedeno u izreci.

Osijek, 27. ožujka 2025.

S U D A C

Ivan Sajter

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjerka, putem ovog suda, a o njoj odlučuje Županijski sud u Bjelovaru.

DOSTAVITI:

1. ODO Osijek na broj: K-DO-501/2017

2. Opt. CM

3. Branitelj Slaven Vrbošić, odvjetnik iz Osijek