Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Poslovni broj: P-1784/2022-23

    Općinski sud u Zadru

    Zadar, Borelli 9

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Tatjani Domijan - Mrva, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice CŠT, 9. David Drive Syosset, New York 11791, USA, zastupana po punomoćniku Željku Živkoviću, odvjetniku u Šibeniku, protiv tuženice KŠT, ž. C rođena K pokojnog E (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], zastupana po pun. Jeleni Čačić, odvjetnici u Zadru radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave 14. veljače 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i tuženice, dana 27. ožujka 2025.,

    r i j e š i o  j e

    1. Tužba tužitelja se odbacuje.

    2. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženici prouzročene parnične troškove u iznosu od 3.750,00 eura uz pripadajuće zatezne kamate od presuđenja do isplate.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi navodi da je stvarni vlasnik i posjednik nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] (vrt od 1357 m2) u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stranke su upisane kao suvlasnice na jednake dijelove (svaka za po 1/2 dijela).. Diobenim ugovorom od 30.ožujka 2010. ovjerenim po javnom bilježniku Antunu T.Beriću u New Jerseyu, stranke su podijelile predmetnu česticu na dva jednaka dijela na način da je tuženici je pripala u vlasništvo i posjed sjeverozapadna polovica koja je na koja je na presliku katastarskog plana koji je sastavni dio ugovora označena označena kao "1679-A", dok je tužiteljici pripala u vlasništvo i posjed jugoistočne polovica koja je na istom planu označena kao "1679- B". U članku 3. Diobenog ugovora konstatirano je da se svaka od stranka nalazi u posjedu onog dijela kčbr. [katastarska čestica] koji je dobila diobom. Člankom 5. Diobenog ugovora stranke su se međusobno ovlastile na poduzimanje potrebnih radnji radi upisa vlasništva nekretnina koje su im pripale ugovorom. Postupajući po navedenom ugovoru, tužiteljica je angažirala geometra CŠ iz [adresa], koji je načinio prijedlog parcelacije, po kojemu se formira čestica sa sjeverozapadne strane površine 578 m2 (predložene nove oznake kč. [katastarska čestica]) te dvije čestice sa jugoistočne strane ukupne površine 578 m2 (predloženih novih oznaka kč. [katastarska čestica]), dok je za dio preko kojega je izgrađena nova javna cesta predložena nova oznaka kč. [katastarska čestica] (površine111 m2).. Da bi se mogla provesti parcelacija sukladno skici izmjere, obje stranke trebaju potpisati suglasnost na predloženu parcelaciju, pa je tužiteljica pozvala tuženicu da potpiše potrebne suglasnosti koje joj je dostavio geometar. Usprkos višestrukih dopisa i požurnica tužiteljice, tuženica iz nepoznatog razloga odbija potpisati traženu suglasnost.. Tužiteljica je na skici izmjere od 2.prosinca 2021. vlastoručno označila dijelove kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji su je pripalim diobom (jugoistočni dio), i to: -slovima A-B-C-D-A, dio površine 464 m2 (za koji dio je rezervirana nova oznaka kč. [katastarska čestica]), -slovima E-F-G-E, dio površine 114 m2 (za koji dio je rezervirana nova oznaka kč. [katastarska čestica]). Tužiteljica ima pravni interes ishoditi utvrđenje vlasništva dijelova kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji su je pripalim diobom, pa podnosi ovu tužbu.

    2. Tužena podneskom od 08. studenog 2022. godine ističe prigovor već presuđene stvari, s obzirom da je pred ovim sudom već donesena pravomoćna sudska presuda u identičnoj pravnoj stvari i to dana 28.10.2014. godine pod poslovnim brojem P- 1897/14, a kojom presudom je odlučeno u pogledu utvrđenja prava vlasništva na nekretnini č. z. 1679, k. o. [katastarska općina] što je premet i ovog spora. Razvidno je iz dostavljene presude P-1897/14, da su stranke u tom postupku i predmet spora istovjetni s onima u ovom postupku. Tužena stoga predlaže sudu odbaciti tužbu, a podredno odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

    3. Podneskom od 19. prosinca 2022. tužena između ostalog ističe u odnosu na prigovor tužiteljice da ne postoji objektivni identitet predmeta spora, ističe se kako itekako postoji objektivni identitet spora, jer se radi o istoj čestici k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], za koju tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva nakon što je presudom P-1897/14 od dana 28.10.2014. godine, već utvrđeno koji dio pripada kojoj suvlasnici prema skici geodeta KŠ. Tužena stoga nema niti pravni interes za podnošenje ove tužbe, jer je vlasništvo na predmetnoj nekretnini već utvrđeno. Također, tužena se oštro protivi utvrđenju vlasništva prema skici CŠ, jer je takva skica protivna dogovoru stranaka i pravomoćnoj sudskoj presudi, te prema istoj tužena ne bi bila u mogućnosti graditi na svojoj nekretnini, a koja mogućnost gradnje kuće je bio osnovni uvjet stranaka koji se imao ispuniti prilikom podjela predmetne nekretnine. Štoviše, predmetna skica CŠ ne odgovara niti skici koja je bila sastavni dio Diobenog ugovora iz 2010. godine na koji se tužiteljica poziva. Prema toj skici tuženoj bi bila značajno umanjena vrijednost njezine nekretnine s obzirom da bi ista zbog nepravilnog oblika i položaja međe bila nepodobna za građenje jer ne bi zadovoljila prostorno planske uvjete za gradnju. Predlaže se stoga naslovu temeljem čl. 288 st. 2. ZPP-a donijeti rješenje o odbacivanju tužbe.

    4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem dokumentacije koja prileži ovom spisu i to: preslik osobne iskaznice tužiteljice (l.s. 4.), zk-a izvatka (l.s.5.), izvod iz katastarskog plana (l.s 6., 44.), diobeni ugovori zaključen među strankama od 30. ožujka 2010.(s 7-9), preslike katarskog plana (l.s.10-11), korespondenciju stranaka i njihovih punomoćnika (l.s. 13-20), skicu izmjere (l.s.21), preslik dijela spisa P- 1897/2014 (l.s. 30-34, 41-43, 52-54, 56-60), te je izvršen uvid u ovosudni spis P- 1897/2014.

    5. Iz zk-a izvatka (l.s.5) slijedi da je predmetna čest. oznake 1679 vrt pov. 1357 m2, upisana u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s upisanim pravo suvlasništva u korist tužiteljice i tuženica svaka za polovinu dijela.

    6. Iz diobenog ugovora od 30. ožujka 2010.(s 7-9) zaključenog među strankama slijedi da je prema članku 2. istog diobenici EŠT (ovdje tuženica) pripala ½ dijela čest 1679 tako da bi razdjeljbena crta išla sredinom pracela iz pravca jugozapada prema sjeveroistoku čime bi istoj pripao sjeverozapadni dio čestice koji graniči sa susjednom česticom 1680/3 površine 698 m2; diobenici EŠ (ovdje tužiteljica) pripala ½ čest 1679 tako da bi razdjeljbena crta išla sredinom parcele iz pravca jugozapada prema sjeveroistoku, čime bi istoj pripao jugoistočni dio čest koja graniči sa susjednom čest 1678 u pov od 698 m2, poradi točnijeg iščitavana i pregleda ove dogovorne diobe diobenici prilažu preslik katastarskog plana sa razdjeljbenom crtom po sredini parcele, uvjetno označeni na slijedeći način: -1679-A koja je pripala HŠT (ovdje tuženica), i - 1679-B koja je pripala EŠ (ovdje tužiteljica); prema čl.3. diobenice ustanovljuju da su već u posjedu predmetnih nekretnina koje su po ovom diobenom ugovoru dobile; prema čl. 5. diobenice dopuštaju jedna drugoj, temeljem ovog diobenog ugovora, bez njihove daljnje suglasnosti i privole, ishode upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama, pobliže opisane u čl.2., uknjižbe u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru.

    7. Iz pravomoćne presude na temelju priznanja ovog suda poslovni broj P-1897/2014 od 28. listopada 2014. (l.s. 30-31) slijedi da se u pravnoj stvari tužiteljice KŠT protiv tuženice EŠ radi utvrđenja prava vlasništva utvrđuje da je tužiteljica DŠT vlasnica dijela čest 1679 u naravi vrt ukupne pov 1396 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to onog dijela koji na skici lica mjesta s prijedlogom diobe izrađenoj od strane dipl. ing. KŠ u [adresa] u kolovozu 2014. godine, a koja je sastavni dio ove presude, označen točkama A-B-C-S-R-T-U- V-Z-A, te je površina 687 m2, što je tužena dužna priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude po pravomoćnosti iste izvrši parcelaciju opisnog dijela čest 1679 k. o. [katastarska općina] te po izvršenoj parcelaciji ishodi uknjiženu prava vlasništva na novoformiranoj nekretnini, na svoje ime i u svoju korist. Ovdje valja napomenuti da je navedenoj skici lica mjesta također označen dio koji pripada EŠ (ovdje tužiteljica) i to:- dio označen točkama C-D-E-F-G-S-C, dio čest 1679 pov 334 m2, i – dio označen točkama H-I-J-K-L-M-N-O-P-H, dio čest 1679 pov 131 m2 koji pripada EŠ (ovdje tužiteljica). Iz obrazloženja iste između ostalog slijedi da tužiteljica DŠT (ovdje tuženica) svoj zahtjev temelji na tvrdnji da su tužiteljice i tuženica, inače sestre, te da su izvršile usmenu fizičku diobu predmetne nekretnine na način da je tužiteljicu u odvojeni posjed i samovlasništvo pripao realni dio pred. nekretnine koji je u skici lica mjesta s prijedlogom diobe izrađenoj od strane dipl. ing. geod. KŠ u [adresa], označen točkama A-B-C-S-R-T-U-V-Z-A, te je površine 687 m2. Tuženu je pak u odvojeni posjed i samovlasništvo pripao realni dio iste nekretnine, koji je u istoj skici označen točkama C-D-E-F-G-S-C, površine 334 m2, odnosno dio koji je u skici označen H-I-J-K-L-M-N-O-P-H, površine 131 m2. Kako tužiteljica nema isprava podobnih za upis prava vlasništva dijela predmetne nekretnine na svoje ime u zemljišnoj knjizi naslovnog suda, za cijelo, to predlaže da se donese presuda. Tuženica EŠ u cijelosti je priznala tužbeni zahtjev tužitelja, kako to proizlazi iz odgovora na tužbu od 27. listopada 2014.g., te je sud temeljem odredbe članka 331. Zakona o parničnom postupku (NN: br. 53/91, 91/92 i 112/99) donio presudu na temelju priznanja.

    8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da je stekla valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na realnim dijelovima pred. nekretnine oznake čest. 1679 k. o. [katastarska općina] precizno označenih u pravorijeku ove odluke, uz zahtjev za uknjižbu istog prava vlasništva uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice.

    9. Činjeničnu i pravnu osnovu tužbenog zahtjeva čini teza da je tužiteljica stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva realnih dijelova predmetne nekretnine diobenim ugovorom od 30. ožujka 2010., ovjeren po javnom bilježniku Antunu T. Beriću u New Jerseyu, kojim su stranke podijelile predmetnu česticu na dva jednaka dijela na način da je tuženici je pripala u vlasništvo i posjed sjeverozapadna polovica koja je na presliku katastarskog plana koji je sastavni dio ugovora označena kao "1679- A", dok je tužiteljici pripala u vlasništvo i posjed jugoistočne polovica koja je na istom planu označena kao "1679-B".

    10. Prema odredbi čl. 333. st. 2. ZPP-a prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena; i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.

    11. Iz ovosudnog spisa P-1897/2014 slijedi da je o predmetu spora već prije pravomoćno presuđeno među istim strankama u obrnutim stranačkim ulogama. U konkretnom slučaju radi se o subjektivnom i objektivnom identitetu spora. Da bi se radilo o istovjetnosti tužbenog zahtjeva potrebno je da su zahtjev o kojem je pravomoćno odlučeno i zahtjev istaknut u novopokrenutoj parnici ne samo sadržajno isti već je nužno da se oni temelje i na identičnoj činjeničnoj osnovi. Dakle, postoji objektivni identitet spora kad se u jednom sporu traži utvrđenje da je tužiteljica vlasnica (ovdje tuženica) realnog dijela predmetne nekretnine a u drugom utvrđenje da je tužiteljica stekla valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva obzirom da u oba spora tužiteljica/tuženica svoj tužbeni zahtjev temelji na činjenici da je vlasništvo stekla diobom predmetne nekretnine oznake čest 1679 k. o. [katastarska općina], izvršenom među strankama, koje su upisane kao suvlasnice svaka za ½ dijela predmetne nekretnine. U predmetu P-1897/2014 tužbeni zahtjev KŠT (u svojstvu tužiteljice) je pravomoćno usvojen uz obrazloženje da je EŠ (u svojstvu tuženice) u cijelosti je priznala tužbeni zahtjev tužiteljice, s tim da sastavni dio pravomoćne presude na temelju priznanja predstavlja skica lica mjesta s prijedlogom diobe izrađenoj od strane KŠ, dip.ing., u [adresa], u kolovozu 2014, na kojoj skici su točkama, bojom i površinom točno označeni dijelovi predmetne nekretnine čest.1679 k. o. [katastarska općina] koji pripadaju posebno svakoj od stranaka, tj. tužiteljici i tuženici.

    Budući je u konkretnom slučaju o zahtjevu tužiteljice već ranije meritorno i pravomoćno odlučeno pa stoga predmetnu tužbu valja odbaciti temeljem odredbe čl. 333. st.2. ZPP- a.

    12. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, koji trošak za zastupanje tuženice po punomoćniku iz redova odvjetnika je valjalo priznati i to za sastav odgovora na tužbu od 250 bodova, pristupa na ročište od 08.12.2022 od 250 bodova, podnesak od 19.12.2023 od 250 bodova, podnesak od 13.03.2023 od 250 bodova, pristupa na ročište od 22.03.2023. od 250 bodova, pristupa na ročište od 14.02.2025. od 250 bodova, sve uvećano za PDV od 25%, sveukupno iznosi 3.750,00 eura.

    13. Slijedom svega iznijetog valjalo je odlučiti kao u pravorijeku ovog rješenja.

    Zadar, 27. ožujka 2025.

    S u t k i n j a

    Tatjana Domijan – Mrva

    PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana, od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi pismeno u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotne stranke, putem ovog suda na Županijski sud.

    DNA:

    1. Tužitelju po punomoćniku

    2. Tuženiku po punomoćniku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.