REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SESVETAMA
Sesvete, Industrijska cesta 15
Poslovni broj: Pn-93/2022-46
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sesvetama, po sucu toga suda Lovri Tomičiću, u pravnoj stvari 1. tužiteljice GO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. tužitelja SO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tužiteljice ČO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici Meliti Babić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Župan, Babić & Antunović d.o.o., Pisarnica u Bjelovaru, Ivana Viteza Trnskog 9E, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska ulica 2, kojeg zastupa punomoćnik Mislav Biočić, odvjetnik iz Grgić & Partneri odvjetničko društvo d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 13. veljače 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnice tužitelja, odvjetnika Pavla Lesara i punomoćnika tuženika, s danom objave 27. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska ulica 2, u roku od 15 (petnaest) dana na ime naknade štete isplatiti 1. tužiteljici GO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] , iznos od 26.597,65 eur s pripadajućom zateznom kamatom od 29. rujna 2022. do 31. prosinca 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
II. Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska ulica 2, u roku od 15 (petnaest) dana na ime naknade štete isplatiti 2. tužitelju SO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 21.262,19 eur s pripadajućom zateznom kamatom na iznos od 18.076,85 eur od 29. rujna 2022. do 31. prosinca 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a na iznos od 2.787,18 eur od 1. travnja 2021. 31. prosinca 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
III. Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB 94472454976, Zagreb,
Listopadska ulica 2, u roku od 15 (petnaest) dana na ime naknade štete isplatiti 3. tužiteljici ČO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 18.076,85 eur s pripadajućom zateznom kamatom od 29. rujna 2022. do 31. prosinca 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev 2. tužitelja SO za naknadu imovinske štete u iznosu od 398,17 eur sa zateznom kamatom od 1. travnja 2021. do isplate.
V. Nalaže se tuženiku u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi 1. tužiteljici GO troškove parničnog postupka u iznosu od 3.587,94 eur.
VI. Nalaže se tuženiku u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi 2. tužitelju SO
GO troškove parničnog postupka u iznosu od 2.868,39 eur.
VII. Nalaže se tuženiku u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi 3. tužiteljici ČO
ČO troškove parničnog postupka u iznosu od 2.438,80 eur eur.
VIII. Odbija se kao neosnovan zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka 1. -3. tužitelja u iznosu od 2.866,64 eur.
Obrazloženje
1. Tužitelji su 1. prosinca 2022. ovome sudu podnijeli tužbu u kojoj u bitnome navode kako je u prometnoj nezgodi koja se dogodila 14. prosinca 2019. oko 6,35 sati u [adresa], u [adresa], smrtno stradao kao pješak suprug 1. tužiteljice GO i otac 2. i 3. tužitelja SO i ČO, CO koji je preminuo od posljedica zadobivenih u predmetnom štetnom događaju i to 28. prosinca 2019. Ističu, kako je Rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, poslovni broj Kis-DO-325/2020od 9. studenog 2020. obustavljena istraga protiv osiguranika tuženika JO, iz [adresa], kao vozača osobnog automobila marke M1 Mercedes, reg. oznake: [registarska oznaka], no tužitelji smatraju kako odgovornost istog za nastanak predmetnog štetnog događaja u građansko pravnom smislu proizlazi iz činjenice što se isti kritične zgode kretao nedozvoljenom/nedopuštenom brzinom od oko 59 km/h na dijelu ceste gdje je brzina kretanja vozila vidno postavljenim prometnim znakom ograničena na 40 km/h, a kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja prometno – tehničkog vještaka Zlatka Jareša iz Daruvara od 17. listopada 2022. Nadalje, navode kako je u trenutku prometne nezgode osobni automobil marke M1 Mercedes, reg. oznake [registarska oznaka], bio osiguran kod tuženika, policom broj [broj police], slijedom čega je istu u obvezi nadoknaditi tužiteljima, s time da tužitelji smatraju kako je omjer odgovornosti osiguranika tuženika u visini od 60%, a prednika tužitelja u visini od 40%, odnosno priznaju doprinos pokojnog CO kao oštećenika nastanku štetnog događaja i štete u visini od 40%. Navode, kako 1. tužiteljica GO, supruga pokojnog CO, zbog njegove smrti trpi intenzivne duševne boli, a pored toga vezano za sahranu pokojnika imala je i dodatne troškove, tako da ista na ime naknade štete potražuje za duševne boli zbog smrti supruga 330.000,00 kn (43.798,53 eur), za troškove crnine i pogrebnog vijenca 4.000,00 kn (530,89 eur), odnosno ukupno 26.597,65 eur, kada se uzme u obzir doprinos pokojnika predmetnom štetnom događaju u omjeru od 40%. Nadalje, navode kako 2. tužitelj SO, sin pokojnog CO, trpi intenzivne duševne boli zbog smrti oca, a pored toga vezano za sahranu pokojnog oca imao je i druge troškove koje je on platio, a kako to proizlazi iz priloženih računa, tako da isti na ime naknade štete potražuje za duševne boli zbog smrti oca 225.000,00 kn (29.862,63 eur), za troškove crnine i pogrebnog vijenca 2.000,00 kn (265,45 eur), za troškove pogrebnih usluga, opreme, sahrane, karmina, grobnog mjesta, nadgrobnog spomenika i dr. 40.000,00 kn (5.308,91 eur), odnosno ukupno 160.200,00 kn (21.262,19 eur), kada se uzme u obzir doprinos pokojnika predmetnom štetnom događaju u omjeru od 40%. Konačno, 3. tužiteljica ČO, kći pokojnog CO, trpi intenzivne duševne boli zbog smrti oca, a pored toga vezano za sahranu pokojnog oca imala je i druge troškove, tako da na ime naknade štete za duševne boli zbog smrti oca potražuje 225.000,00 kn (29.862,63 eur), za troškove crnine i pogrebnog vijenca 2.000,00 kn (265,45 eur), odnosno ukupno 136.200,00 kn (18.076,85 eur), kada se uzme u obzir doprinos pokojnika predmetnom štetnom događaju u omjeru od 40%. Ističu, kako su se 31. kolovoza 2022. obratili tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete u izvansudskom postupku, no isti je otklonio odštetni zahtjev tužitelja pismenom od 15. listopada 2022. godine, te konačno pismenom od 9. studenoga 2022. u odnosu na prigovor tužitelja od dana 28. listopada 2022.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 30. prosinca 2022., najprije, prije upuštanja u raspravljanje prigovara utvrđivanju vrijednosti predmeta spora u ovoj pravnoj stvari na način da se zbrajaju vrijednosti pojedinačnih odštetnih zahtjeva tužitelja.
3. Na pripremnom ročištu 9. ožujka 2023. ovaj sud je rješenjem odredio vrijednost predmeta spora u ovoj pravnoj stvari u iznosu od 26.597,65 eur, odnosno odredio je istu prema vrijednosti najvišeg pojedinačnog tužbenog zahtjeva, a to je u ovoj pravnoj stvari tužbeni zahtjev 1. tužiteljice GO.
4. Nadalje, u odgovoru na tužbu tuženik ističe prigovor zastare, navodeće kako je od predmetnog štetnog događaja do podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari proteklo više od tri godine. Ističe, kako je u cijelosti isključena odgovornost tuženika za štetu koju su tužitelji pretrpjeli gubitkom bliskog srodnika, jer je do predmetne prometne nezgode došlo isključivo zbog nepropisnog prelaska kolnika od strane prednika tužitelja, a koje postupanje osiguranik tuženika nije mogao predvidjeti niti na ikoji način izbjeći nastanak predmetnog štetnog događaja. Nadalje, osporava navode tužbe glede brzine kretanja vozila osiguranika tuženika kritične zgode, ali sve i da su istiniti, to prekoračenje ne bi bilo u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom predmetnog štetnog događaja jer je zbog nepredvidivog i nepropisnog prelaženja kolnika prednika tužitelja, između zaustavljenih vozila u koloni, desetak metara od pješačkog prijelaza na kojem je pješacima bilo uključeno crveno, a vozilima zeleno svjetlo, predmetna prometna nesreća bila neizbježiva i vozilima koja se kreću dopuštenom brzinom od 40 km/h. Osporava visine odštetnih zahtjeva za naknadom neimovinske i imovinske štete svih tužitelja. Osporava i tijek zatezne kamate u odnosu na sve tužitelje. Slijedom navedenoga, tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže odbiti tužitelje s tužbenim zahtjevima, uz naknadu troškova parničnog postupka tuženiku.
5. Podneskom od 16. siječnja 2023. tužitelji su se očitovali na odgovor na tužbu. U bitnome ističu kako osporavaju prigovor tuženika u odnosu na vrijednost predmeta spora u ovoj pravnoj stvari. Ukazuju na odredbu čl. 37. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) prema kojoj ako jedna tužba protiv istog tuženika obuhvaća više zahtjeva koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, vrijednost predmeta spora određuje se prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva. Nadalje, ističu kako neosnovan prigovor zastare predmetnog potraživanja tužitelja i to stoga što je predmetni štetni događaj bio 14. prosinca 2019. (time da je pokojni suprug i otac tužitelja CO od posljedica istog preminuo **.**.2019.), pa kako je tužba tužitelja podnesena 1. prosinca 2022., to je razvidno da u predmetnom slučaju nije nastupila zastara potraživanja tužitelja obzirom da nije proteklo više od tri godine od nastanka predmetne štete do podnošenja tužbe u ovom predmetu. Također osporava se i tvrdnja tuženika o isključivoj odgovornosti prednika tužitelja za nastanak prometne nezgode, zatim o brzini kretanja vozila osiguranika tuženika, kao i subjektivna i paušalna konstatacija istog da prekoračenje brzine kretanja vozila osiguranika tuženika kritične zgode ne bi bilo u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom predmetnog štetnog događaja, a sve kako je iz nalaza i mišljenja prometno – tehničkog vještaka Zlatka Jareša iz Daruvara od 17. listopada 2022. razvidno da se osiguranik tuženika LO kretao brzinom od oko 59 km/h na dijelu ceste gdje je brzina kretanja vozila vidno postavljenim prometnim znakom ograničena na 40 km/h, što znači da bi na tom mjestu tehnički primjerena ili adekvatna brzina bila upravo 40 km/h, a kako se vozač Mercedesa, u trenutku naleta na pješaka, vozilom kretao brzinom od oko 59 km/h, znači da se kretao znatno većom brzinom od brzine ograničenja, odnosno većom brzinom od tehnički primjerene ili adekvatne. Osim toga, iz nalaza i mišljenja prometno – tehničkog vještaka Zlatka Jareša iz Daruvara od 17. listopada 2022. isto tako proizlazi da je „ prometnu nesreću bilo moguće izbjeći da je vozač Mercedesa pravovremeno uočio pješaka, kada je za to imao mogućnost i kada je od mjesta naleta na pješaka, sa vozilom bio udaljen oko 30,0 m, te da je na opasnost reagirao intenzivnim kočenjem i da se kretao brzinom jednakom ili manjom od 53 km/h, jer bi se tada sa vozilom zaustavio na oko 2,0 m prije mjesta naleta na pješaka „, a iz čega je nepobitna odgovornost osiguranika tuženika. Konačno, u odnosu na omjere odgovornosti osiguranika tuženika u visini od 60% i prednika tužitelja u visini od 40% nastanku štetnog događaja i štete na način kako je to navedeno u činjeničnim navodima tužbe, tužitelji upućuju na relevantnu sudsku praksu. Osim toga, tužitelji se protive i navodima tuženika kojima isti osporava visine zahtjeva za naknadom neimovinske i imovinske štete svih tužitelja, a sve kako su zahtjevi tužitelja postavljeni sukladno važećim okvirnim mjerilima za utvrđivanje visine imovinske i neimovinske štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a pri tome uzimajući u obzir činjenicu da je 17. lipnja 2020. objavljeno pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Zagreb, Građanskog odjela, broj: Su-IV-47/2020-5 od dana 5. ožujka 2020. u vezi promjena orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne / neimovinske štete na način da se ranije prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%, time da se prema izvodu iz zapisnika "izmjena Orijentacijskih kriterija primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće ), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH ( 5. ožujka 2020. ), pa su stoga i prigovori tuženika u tom pravcu potpuno neosnovani. Zaključno, tužitelji ističu kako od tuženika na zatražene / utužene novčane iznose potražuju zakonsku zateznu kamatu od 29. rujna 2022. do isplate ( a na način kako to i proizlazi iz toč. I. tužbenog zahtjeva, time da tijek istih od navedenog dana, tj. od dana 29. rujna 2022. do isplate naznačuju i u tom smislu ispravljaju toč. II. i III. tužbenog zahtjeva u kojima je očitom omaškom u pisanju tijek zakonskih zateznih kamata na utužene iznose naknade štete zatražen od 3. listopada 2018. do isplate umjesto od 29. rujna 2022. godine do isplate ), a za imovinsku štetu II. tužitelja tekuću od 1. travnja 2021. do isplate.
6. Tijekom postupka sud je pregledao Nalaz i mišljenje sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila Zlatka Jareša (str. 6 – 19 spisa), Skicu prometne nesreće (str. 20 spisa), MP Račun broj 331/P01/1 Pogrebnog prijevoznika OO od 31. prosinca 2019. (str. 21, 23 spisa), Račun br. 20/0000001 od 7. siječnja 2020. (str. 22 spisa), Račun G 73/1/7 Kamen Tunić d.o.o. od 31. ožujka 2021. (str. 24 spisa), Račun br. 20/0000001 od 17. siječnja 2020. (str. 25 spisa), Odštetni zahtjev u izvansudskom postupu od 31. kolovoza 2022. (str. 26 i 27 spisa), Utemeljene odgovore tuženika (str. 28 – 30 spisa), Prigovor tužitelja (str. 31 i 32 spisa), dokument (str. 33 i 34 spisa), Rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu poslovni broj Kis-DO-325/2020 od 9. studenog 2020. (str. 35 – 38 spisa), Potvrdu o smrti (str. 39 – 41 spisa), Smrtni list (str. 45 spisa), Vjenčani list (str. 43 spisa), Rodni list (str. 44 spisa), rodni list (str. 45 spisa), Medicinsku dokumentaciju (str. 46 – 52 spisa), Analizu prometne nesreće službe za toksikološka vještačenja (str. 53 – 79 spisa), sudsku praksu (str. 118 – 135 spisa), e-mail prepisku (str. 136 – 139 spisa), ovom spisu priklopljen je spis Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu poslovni broj Kis- DO-325/20, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka JO (str. 150 i 151 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje UO (str. 151 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 153 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka HO (str. 155 spisa), izveden je dokaz saslušanjem 1. tužiteljice GO (str. 155 i 156 spisa), izveden je dokaz saslušanjem 2. tužitelja SO (str. 156 spisa), izveden je dokaz saslušanjem 3. tužiteljice ČO (str. 157 spisa), nalaz i mišljenje sudsko- medicinskog vještaka PO od 26. veljače 2024. (str. 168 – 172 spisa), nalaz i mišljenje prometnog vještaka Miše Barića od 26. veljače 2024. (str. 174 – 179 spisa), izveden je dokaz saslušanjem vještaka PO (str. 198 spisa), izveden je dokaz saslušanjem vještaka Miše Barića (str. 198 i 199 spisa), nalaz i mišljenje psihijatrijske vještakinje Branke Vidrih od 19. listopada 2024. (str. 215 - 219 spisa), Izvod iz Zapisnika s četvrte sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (4/02) održane 29. studenog 2002. (str. 231 – 235 spisa), Pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH u vezi promjene orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete (str. 236 i 237 spisa) i Izvod iz Zapisnika Vrhovnog suda RH od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. (str. 238 i 239 spisa).
7. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a ovaj sud je ocijenio kako su tužbeni zahtjevi 1.-3. tužitelja u cijelosti osnovani.
8. Predmet spora čine odštetni zahtjevi 1.-3. tužitelja i to na ime naknade neimovinske štete zbog pretrpljenih duševnih boli uslijed smrti supruga 1. tužiteljica i oca 2. i 3. tužitelja, te odštetni zahtjevi na ime imovinske štete koji se odnose na troškove crnine i pogrebnog vijenca te na trošak sprovoda pokojnog CO. Sveukupno 1. – 3. tužitelji potražuju naknadu štete u iznosu od 65.936,69 eur s pripadajućim zateznim kamatama.
9. Između stranaka nije sporno da se 14. prosinca 2019. dogodila prometna nezgoda u kojoj je smrtno stradao prednik tužitelja CO. Nije sporna pasivna legitimacija tuženika, budući da je u predmetnom štetnom događaju sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], koje je na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja broj [broj police osiguranja].
10. Najprije, je sporno pitanje zastare utuženog potraživanja i sporno je pitanje doprinosa pokojnog CO vlastitoj šteti. Naime, tužitelji u tužbi polaze od toga da je osiguranik tuženika odgovoran za predmetni štetni događaj u omjeru od 60%, a da je pokojni prednik tužitelja CO odgovoran za isti u omjeru od 40%, dok tuženik ističe prigovor isključive odgovornosti pokojnog CO za nastanak vlastite štete. Pored toga sporna je i visina štete.
11. Ovdje najprije u odnosu na istaknuti prigovor zastare utuženog potraživanja treba istaknuti kako ovaj sud isti ocjenjuje kao u cijelosti neosnovan. Naime, odredbom čl. 230. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.; dalje: ZOO) propisano je da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenih doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. U predmetnom slučaju predmetni štetni događaj dogodio se 14. prosinca 2019., a predmetna tužba podnesena je ovome sudu 1. prosinca 2022., dakle, tužba je podnesena unutar roka od tri godine od nastanka štetnog događaja, tako da je svakako pravovremeno podnesena i u cijelosti je neosnovan istaknuti prigovor zastare utuženog potraživanja.
12. Radi utvrđivanja dinamike predmetnog štetnog događaja u ovoj pravnoj stvari izveden je dokaz saslušanjem svjedoka JO, UO i HO.
13. Ovom spisu priklopljen je i predmet Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu poslovni broj Kis-DO-325/2020 iz kojeg je razvidno kako je rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu poslovni broj Kis-DO-325/2020 od 9. studenog 2020. obustavljena istraga protiv JO, a koja je vođena vezano uz predmetni štetni događaj.
14. Na ročištu za glavnu raspravu 22. svibnja 2023. izveden je dokaz saslušanjem svjedoka JO. Svjedok je u bitnome iskazao kako je on tog 14. prosinca 2019. vozio u [adresa] po glavnoj ulici iz smjera Zagreba, odnosno iz smjera zapada prema istoku. To je bilo ujutro oko 6,00 sati, bio je mrak i u jednom trenutku mu je muškarac izašao pred auto i nije uopće stigao reagirati, jer je na semaforu bilo upaljeno crveno svijetlo za pješake. On nije prelazio cestu na obilježenom pješačkom prijelazu gdje se nalazi semafor, već prije semafora, a u traci za suprotni smjer kretanja vozila bila je zaustavljena kolona vozila i on je krenuo između automobila i on ga je vidio tek kada je bio pred njegovim automobilom. Radi se o dosta niskoj osobi i on ga nije mogao ranije uočiti. Nije uopće stigao započeti radnju kočenja i udario ga je brzinom kojom se prethodno kretao i to je bilo oko 55 km/h. Došlo je do naleta njegovog vozila na pješaka i on je udario u haubu i on kada je vidio da se nalazi na njegovom autu, nije naglo kočio da ga ne istrese. Onda je zaustavio automobil, a pješak je pao sa njegovog automobila na cestu. Na poseban upit koliko prije pješačkog prijelaza kod semafora je došlo do naleta njegovog automobila na pješaka, svjedok je odgovario 10 metara prije pješačkog prijelaza. Na poseban upit koje svijetlo je bilo upaljeno za njega kao vozača na semaforu, svjedok odgovara da je bilo upaljeno zeleno svijetlo. Na poseban upit da li je ispred njega i na kolikoj udaljenosti bilo neko vozilo, svjedok je odgovorio kako ispred njega do semafora nije bilo nikoga. Na poseban upit da li mu je poznato koliko je bilo ograničenje brzine na toj dionici ceste gdje je došlo do naleta na pješaka, svjedok je odgovorio da je ograničenje bilo 50 km/h.
15. Ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojan i životno logičan iskaz svjedoka JO.
16. Na istom ročištu izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje UO. Svjedokinja je u bitnome iskazala kako je tog jutra 14. prosinca 2019. išla iz crkve sa mise zornice i njih 4-5 je stajalo na pješačkom prijelazu, jer je pješacima bilo upaljeno crveno svijetlo pa su čekali da se na semaforu upali zeleno svijetlo. Sjeća se trenutka kada je oštećenika osvijetlio auto i vidjela je kako ga udara. To mjesto naleta bilo je 10-ak metara prije samog pješačkog prijelaza i to iz smjera Zagreba. Na poseban upit, da li je u traci za suprotni smjer bilo automobila, svjedokinja je odgovarila da se toga ne sjeća. Ona je vidjela sami trenutak naleta automobila na pješaka i kako ga diže u zrak, onda je zažmirila i nakon toga je vidjela kako oštećeni leži na cesti. Onaje poznavala oštećenoga, viđala je njega i suprugu kako šetaju i ona je otišla kod 1. tužiteljice supruge oštećenika i ona joj je rekla da je stradao, jer ona još nije uopće znala da je došlo do prometne nezgode. Ne zna točno kojom se brzinom kretao automobil prije naleta, ali nije se radilo o nekoj velikoj brzini. Na poseban upit da li je vidjela od kuda pješak prelazi cestu, svjedokinja je odgovarila da se kretao iz smjera crkve i da je onda ukoso išao preko ceste u smjeru pastoralnog centra, jer ga je tamo navodno netko čekao u autu.
17. Ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojan i životno logičan i iskaz svjedokinje UO.
18. Na ročištu za glavnu raspravu 18. listopada 2023. izveden je dokaz saslušanjem svjedoka HO. Svjedok je u bitnome iskazao kako je tog 14. prosinca 2019. išao sam iz crkve, ovdje u [adresa], stajao je na semaforu jer je bilo crveno svijetlo za prijelaz pješaka i čekao je da se upali zeleno svijetlo. Vidio je da je gospodin prošao između auta i s druge strane iz smjera Zagreba naišao je automobil i udario ga je. Oštećeni je prelazio cestu negdje oko 20 metara udaljeno od samog pješačkog prijelaza. Bila je kolona vozila pa nije vidio kakvom brzinom se kretao automobil koji je naletio na oštećenoga, već je samo vidio trenutak naleta na pješaka.
19. Ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojan i životno logičan i iskaz svjedoka HO.
20. Radi razjašnjenja pitanja dinamike predmetne prometne nezgode u ovoj pravnoj stvari izveden je dokaz kombiniranim prometno-sudsko medicinskim vještačenjem i to po stalnim sudskim vještacima za cestovni promet i procjenu vozila Miši Bariću, dipl. ing. i po stalom sudskom vještaku specijalistu sudske medicine PO, dr. med.
21. Prometni vještak Mišo Barić je u svom pisanom nalazu i mišljenju od 26. veljače 2024. utvrdio kako se mjesto predmetne prometne nesreće nalazi u naseljenom mjestu na mokrom, osvijetljenom kolniku sa dvije prometne trake u oba smjera na kojem je brzina kretanja za sva vozila ograničena prometnim znakom i iznosi 40 km/h. Prema vještaku medicinske struke dr. PO oštećeni se kao pješak nalazio u uspravnom položaju, nailazećem vozilu okrenut desnom bočnom stranom tijela ili pod nekim manjim otklonom od tog položaja u iskoraku sa desnom nogom opterećenom težinom tijela. Primarni kontakt ostvaren je udarcem prednjeg dijela vozila u desnu potkoljenicu i natkoljenicu prednika tužitelja pri čemu su nastali utvrđeni prijelomi kostiju desne noge nakon čega je došlo je do nabacivanja viših dijelova tijela prednika tužitelja na više dijelove prednjeg dijela vozila. Prema oštećenjima na osobnom vozilu, te povredama oštećenog proizlazi, minimalna naletna brzina osobnog vozila na oštećenog iznosila 50 km/h. Uslijed nedostatka materijalnih tragova točno mjesto naleta osobnog vozila na oštećenog tehničkim putem nije moguće utvrditi. Prema položaju kišobrana na kolniku, položaju osobnog vozila kao i tragova krvi na kolniku do približnog mjesta naleta na oštećenog došlo je prije obilježenog pješačkog prijelaza najvjerojatnije u blizini strelice na skici policije obilježene slovom „B“ tj. oko 12 m od obilježenog pješačkog prijelaza. Kombiniranim vještačenjem je utvrđeno da je oštećeni bio okrenut vozilu svojom desnom bočnom stranom tijela što upućuje da se isti najvjerojatnije kretao preko kolnika s lijeve na desnu stranu dolazećem vozilu. Ako se osobno vozilo kretalo sredinom svojega desnog prometnog traka do naleta je došlo oko 5,5 m od lijevog ruba kolnika promatrano u smjeru kretanja osobnog vozila mjereno pod pravim kutom. U trenutku kada je oštećeni stupio na kolnik s lijeve strane dolazećem vozilu, osobno vozilo je bilo udaljeno od mjesta naleta oko 87,5 m u kojim uvjetima je vozač osobnog vozila LO mogao uočiti istog na osvijetljenom kolniku te je kočenjem mogao zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta. Ukoliko je na sjevernoj prometnoj traci bila zaustavljena kolona vozila te ako je oštećeni prelazio kolnik između zaustavljenih vozila tada je vozač osobnog vozila mogao uočiti oštećenog tek kada je isti izašao iz gabarita zaustavljenih vozila. U tom slučaju oštećeni se nalazio na oko 2 m udaljen od mjesta naleta dok se osobno vozilo Mercedes nalazilo udaljeno od mjesta naleta oko 27,8 m u kojem slučaju svjedok LO kočenjem nije mogao zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta. Da se vozač osobnog vozila LO, u prethodnom slučaju, kretao dopuštenom brzinom od 40 km/h kočenjem bi zasigurno mogao zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i time izbjeći nalet na pješaka. S druge strane, pješak CO je mogao vidjeti sa svoje desne strane vozilo svjedoka te da se zaustavio oko sredine kolnika i propustio osobno vozilo do naleta ne bi došlo.
22. Sudsko-medicinski vještak PO je u svom nalazu i mišljenju od 26. veljače 2024. utvrdio kako je prednik tužitelja CO, rođen **.**.1938. preminuo dana **.**.2019. u KB Dubrava, gdje je primljen dana 14. prosinca 2019. radi ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći kao pješak na kojega je naletjelo osobno vozilo 14. prosinca 2019. oko 6,35 sati.
Pregledom i tijekom liječenja prednika tužitelja utvrđene su ozljede i postavljene sljedeće dijagnoze:
- oguljotina kože prednje, unutarnje bočne strane desne potkoljenice
- krvni podljev kože unutarnje bočne strane lijeve potkoljenice i natkoljenice
- otvoreni prijelom obje kosti desne potkoljenice s defektima na koži prednje, unutarnje bočne strane desne potkoljenice
- prijelom desne natkoljenične kosti
- krvni podljev kože desnog ramena, desne lopatice, desne bočne strane trupa, desnog kuka i desne natkoljenice
- krvni podljev kože stražnje strane desnog lakta
- prijelom desne nadlaktične kosti
- manji površinski razdori slezene
- rana razderotina kože u području desne obrve
- rana razderotina u području vlasišta desno tjemeno
- krvni podljev kože lica ispod desnog oka
- krvni podljevi mekog oglavka desno čeono-tjemeno te lijevo čeono- sljepoočno
- prijelom svoda lubanje desno čeono-tjemeno-zatiljno
- krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica obostrano, izraženije desnostrano
- nagnječenje mozgovine desno tjemeno.
Utvrđuje kako je tijekom liječenja prednika tužitelja došlo do razvoja komplikacija u vidu upale pluća i difuznog alveolarnog oštećenja, a što je bilo takvog intenziteta i karaktera da je, usprkos provedenim mjerama liječenja i reanimacijskom postupku, dovelo do smrti prednika tužitelja. Prema tome, smrt prednika tužitelja je nasilna, a uzrok smrti stoji u uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim u predmetnoj prometnoj nesreći. Uspoređujući ozljede prednika tužitelja s oštećenjima na osobnom vozilu proizlazi da se on u trenutku naleta osobnog vozila nalazio u uspravnom položaju, nailazećem vozilu okrenut desnom bočnom stranom tijela ili pod nekim manjim otklonom od tog položaja. Pritom se prednik tužitelja nalazio desnom nogom, opterećenom težinom tijela, u iskoraku prema naprijed. Iz navedenog naletnog položaja proizlazi da, ako se prednik tužitelja nalazio u kontinuiranom kretanju, se nailazećem vozilu kretao od lijeva udesno. Primarni kontakt ostvaren je udarcem prednjeg dijela vozila u desnu potkoljenicu i natkoljenicu prednika tužitelja pri čemu su nastali utvrđeni prijelomi kostiju desne noge. U nastavku odigravanja predmetne prometne nesreće došlo je do istovremenog nabacivanja višljih dijelova tijela prednika tužitelja na višlje dijelove prednjeg kraja vozila (poklopac motora, brisač vjetrobranskog stakla) te rotacije tijela prednika tužitelja u smjeru suprotnom od kretanja kazaljki na satu oko uzdužne osi koja prolazi kroz težište tijela pri čemu su nastale opsežne ozljede trupa i glave prednika tužitelja. Naposljetku je prednik tužitelja pao na kolnik pri čemu je mogao zadobiti neke od preostalih utvrđenih površinskih ozljeda.
Temeljem ozljeda prednika tužitelja nije moguće, sa sudskomedicinskog stajališta, zaključivati o načinu i brzini kretanja prednika tužitelja neposredno prije naleta, odnosno kako je i na koji način došao u naletni položaj. Ozljede kakve je u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio prednik tužitelja viđamo nastale kod pješaka spola i dobi prednika tužitelja u sličnim prometnim nesrećama pri naletnim brzinama od oko najmanje 50 km/h.
23. Iz podneska tužitelja od 28. ožujka 2024. razvidno je kako nemaju prigovore na nalaz i mišljenje i ostaju u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva te smatraju da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi upravo da je pokojni prednik tužitelja CO doprinio vlastitoj šteti u omjeru od 40%, a da je omjer odgovornosti osiguranika tuženika JO za predmetni štetni događaj 60% uslijed činjenice da je vozio brzinom većom od dopuštene na mjestu predmetne prometne nezgode.
24. U podnesku od 3. lipnja 2024. tuženik je predložio da se pozove sudske vještake PO i Mišu Barića na ročište radi razjašnjenja određenih nejasnoća u nalazu i mišljenju i radi obrazlaganja jesu li vještaci u nalazu i mišljenju uzeli u obzir i na koji način su uzeli u obzir utjecaj vremenskih uvjeta (mrak, vlažan kolnik – odsjaj svjetla farova u umjetne rasvjete), utjecaj tih vremenskih uvjeta na vrijeme reakcije vozača i utjecaj stanja kolnika (vlažan) na duljinu zaustavnog puta vozila.
25. Radi prethodno opisanih postavljenih pitanja vještacima, na ročištu za glavnu raspravu 16. rujna 2024. izveden je dokaz saslušanjem sudsko – medicinskog vještaka PO i prometnog vještaka Miše Barića. Vještak PO je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 26. veljače 2024. te za njega daljnjih pitanja nije bilo.
26. Prometni vještak Mišo Barić ostao je u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 26. veljače 2024. Vezano za pitanje tuženika za utjecaj vremenskih prilika u vrijeme ove prometne nesreće, odgovorio je da je u izračunu dinamike ove prometne nesreće primijenio veličinu adekvatnu za noćne uvjete vožnje na osvijetljenom kolniku koji je bio vlažan. Vlažnost kolnika posebno se očituje u izračunu zaustavnog puta osobnog vozila što je također uzeo u obzir. Normalno je da su uvjeti vožnje na suhom kolniku povoljniji općenito govoreći, nego kad je kolnik mokar. No, s obzirom da je isti bio osvijetljen, a da se radi o relativno malim udaljenostima, mišljenja je da nije bilo od bitnog utjecaja na mogućnost uočavanja.
27. Iz provedenih dokaza saslušanjem svjedoka i kombiniranim prometno- sudsko medicinskim vještačenjem za ovaj sud proizlazi kako se predmetni štetni događaj dogodio na način da je osiguranik tuženika LO sa svojim osobnim automobilom kojim je upravljao naletio na prednika tužitelja MO koji je kao pješak prelazio kolnik i to najvjerojatnije dvanaestak metara prije obilježenog pješačkog prijelaza. Pri tome nije moguće pouzdano utvrditi da li se na prometnoj traci iz koje je kao pješak dolazio pokojni ŽO nalazila kolona vozila ili se ona tamo nije nalazila.
28. Nadalje, je utvrđeno kako je na mjestu predmetne prometne nezgode ograničenje brzine kretanja vozila iznosi 40 km/h, a da se osiguranik tuženika LO kretao svojim vozilom u trenutku predmetne prometne nezgode najmanje brzinom od 50 km/h, a najvjerojatnije i većom brzinom, budući da je sam LO u svom iskazu izjavio da se kretao brzinom od oko 55 km/h. Dakle, osiguranik tuženika kretao se osjetno većom brzinom od 40 km/h koliko iznosi ograničenje brzine na mjestu predmetne prometne nezgode.
29. U predmetnom slučaju se u smislu odgovornosti za štetni događaj radi o odgovornosti za štetu trećima koja je regulirana odredbom čl. 1069. ZOO-a. U odredbi čl. 1069. st. 1. ZOO-a propisano je da za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik. Dakle, u predmetnom slučaju radi se o tome da je osiguranik tuženika LO svojim vozilom naletio na prednika tužitelja CO, koji je bio u svojstvu pješaka, dakle, trećega pa osiguranik tuženika, odnosno ovdje tuženik u svojstvu osiguratelja odgovara po pravilima o objektivnoj odgovornosti za štetu, dakle, neovisno o svojoj krivnji.
30. Međutim, odredbom čl. 1067. ZOO-a regulirane su situacije kod kojih dolazi do oslobođenja od objektivne odgovornosti za štetu. Između ostaloga je odredbom čl. 1067. st. 3. ZOO-a propisano da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.
31. Upravo o tome, a kao što to od početka tužitelji i tvrde se radi u predmetnom slučaju. Naime, sami tužitelji čine u tužbi nespornim da je njihov prednik CO doprinio nastanku štete i oni smatraju da je to u omjeru od 40%.
32. Naprotiv, tuženik pogrešno od početka postupka ističe da bi se u predmetnom slučaju radilo o situaciji iz odredbe čl. 1067. st. 2. ZOO-a gdje se vlasnik stvari oslobađa od odgovornosti kada je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika. Naime, tuženik smatra da je šteta pravnom predniku tužitelja CO nastala isključivo zbog njegovog neopreznog i nepropisnog prelaženja kolnika izvan za to predviđenog mjesta.
33. Iz provedenog kombiniranog prometno – sudsko medicinskog vještačenja proizlazi da je i u slučaju ako se štetni događaj dogodio na način da je u sjevernoj prometnoj traci bila zaustavljena kolona vozila kada je oštećeni pravni prednik tužitelja CO prelazio kolnik da je vozač osobnog vozila LO da se kretao dopuštenom brzinom od 40 km/h kočenjem mogao zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i time izbjeći nalet na pješaka. S druge strane, pješak CO, pravni prednik tužitelja mogao je sa svoje desne strane vidjeti vozilo osiguranika tuženika i zaustaviti se oko sredine kolnika i propustiti vozilo te i u tom slučaju ne bi došlo do naleta.
34. Ovaj sud prihvaća verziju o kojoj je posvjedočio i svjedok LO da je u traci za suprotni smjer iz koje je kao pješak dolazio pokojni CO u trenutku predmetnog naleta bila zaustavljena kolona vozila. Međutim, u tom slučaju radi se upravo o situaciji gdje je oštećenik, pokojni CO doprinio vlastitoj šteti, ali ni u kojem slučaju o situaciji da je isključivo radnja oštećenika uzrokovala štetu.
35. Naime, šteta je pokojnom pravnom predniku tužitelja CO nastala uslijed naleta osobnog vozila kojim je većom brzinom od dopuštene upravljao osiguranik tuženika LO, ali je pokojni CO djelomično doprinio vlastitoj šteti i to iz razloga jer je on mogao sa svoje desne strane vidjeti vozilo osiguranika tuženika JO i mogao se da je opreznije prelazio kolnik zaustaviti oko sredine kolnika i u tom slučaju bi propustio vozilo osiguranika tuženika i ne bi došlo do naleta tog vozila na pravnog prednika tužitelja CO.
36. Odlučan je zaključak prometnog vještaka Miše Barića da se osiguranik tuženika LO da je vozio dopuštenom brzinom od 40 km/h mogao pravovremeno zaustaviti i izbjeći nalet na pješaka CO i kod ovakvog odigravanja predmetnog štetnog događaja, kod kojeg je u prometnoj traci za suprotni smjer iz koje je pješice dolazio CO bila zaustavljena kolona vozila.
37. Dakle, upravo je činjenica da je osiguranik tuženika LO prekoračio dopušteno brzinu kretanja i to znatno, jer je najvjerojatnije vozio i brže od 50 km/h, a u vrijeme nezgode je bila i slabija vidljivost dovela do naleta njegovog vozila na oštećenog pravnog prednika tužitelja CO, dok je oštećenik svakako svojim neopreznim prelaženjem kolnika gdje se nije uvjerio da može na siguran način prijeći kolnik doprinio vlastitoj šteti.
38. Pri tome ovaj sud ocjenjuje upravo sukladnim svim okolnostima predmetnog štetnog događaja da je oštećeni pravni prednik tužitelja CO djelomično doprinio vlastitoj šteti u omjeru od 40%, dok je osiguranik tuženika LO, odnosno tuženik odgovoran za predmetni štetni događaj u omjeru od 60%. Naime, ipak je po pravnom shvaćanju ovog suda samu štetu u većem dijelu uzrokovao osiguranik tuženika LO, vožnjom brzinom znatno većom od dopuštene brzine i to u naseljenom mjestu, budući da se nezgoda dogodila u gradu [adresa]. Važna je okolnost da se nezgoda dogodila u naseljenom mjestu, jer tu je vozač morao biti dodatno oprezan, budući da uvijek postoji mogućnost da neki pješak prelazi kolnik. Pri tome je i kolnik u vrijeme nezgode bio mokar i bio je sumrak pa je i uslijed toga osiguranik tuženika morao uložiti dodatni oprez, a ne svojim vozilom u znatnoj mjeri prekoračiti dopušteno ograničenje brzine čime je svakako on u pretežitom dijelu uzrokovao predmetnu prometnu nezgodu i to upravo po uvjerenju ovog suda u omjeru od 60%, dok je pokojni pravni prednik tužitelja CO svojim neopreznim prelaženjem kolnika doprinio vlastitoj šteti u omjeru od 40%.
39. Radi utvrđivanja visine neimovinske i imovinske štete koju su pretrpjeli 1. tužiteljica GO, 2. tužitelj SO i 3. tužiteljica ČO izveden je na ročištu za glavnu raspravu 18. listopada 2023. dokaz njihovim saslušanjem.
40. U svom iskazu 1. tužiteljica GO u bitnome je iskazala na poseban upit da kratko opiše kako je saznala za predmetnu nezgodu, da je bila kod kćeri, 3. tužiteljice ČO i kod nje je noćila i ujutro je došla kući oko 08,00 sati i vidjela je da supruga nema u sobi. Zvala je njegovog prijatelja koji je s njime išao često u crkvu. Gospodin joj se javio i kazao da se dogodila prometna nezgoda i onda je zvala sina, a prije toga joj je već došla susjeda koja joj je također rekla što se dogodilo. Ona ju je pitala da li je netko išao na zornicu i onda joj je rekla da je išao njezin suprug, pa ju je pitala kako se zove pa je rekla da je on stradao. Ona je pitala gdje je on pa joj je rekla da je u bolnici i onda je zvala sina, ovdje 2.tužitelja SO i rekla mu je što se dogodilo i on je onda došao i otišao je u bolnicu. Na poseban upit što se događalo u razdoblju od predmetne prometne nezgode od 14. prosinca 2019. do 28. prosinca 2019. kada je oštećeni preminuo, 1.tužiteljica odgovorila je da je to bilo teško razdoblje, svakog dana je iščekivala da li će se nešto eventualno poboljšati, ali onda je to završilo kada je suprug preminuo **.**.2019. Tog dana zvali su iz bolnice navečer i obavijestili ju da je suprug preminuo, odnosno zvali su njenog sina, ovdje 2.tužitelja. Na poseban upit kakvu je to izazvalo reakciju kod nje, 1.tužiteljica je odgovorila da joj je bilo jako teško.
41. U svom iskazu 2. tužitelj SO u bitnome je iskazao kako se u petak navečer prije nego što se dogodio predmetni štetni događaj čuo sa ocem i on mu je rekao da će ujutro ići na zornicu. Majka mu je tog jutra javila da je ona čula od susjeda da se dogodila predmetna prometna nezgoda. Onda je zvao hitnu da vidi gdje su ga odvezli i onda kada je dobio informaciju da je u KB Dubravi, odmah je otišao tamo. Nisu ga mogli vidjeti, jer je on već bio na operacijama. Vidio ga je nekoliko dana kasnije kada se moglo doći do njega. Onda su svakog dana u razdoblju do njegove smrti 28. prosinca 2019. išli kod njega, mislili su da će se oporaviti, on je bio jako pokretan unatoč svojim godinama, tako da su mislili da će se uspjeti oporaviti. 28. prosinca 2019. negdje navečer oko 18,00 sati, zvali su iz bolnice da je otac preminuo. Smrt oca ga je jako pogodila, jer su se redovito viđali i imali su ovdje u [adresa] zemlju koju su obrađivali. Pogotovo mu je to teško palo, jer je on bio pokretan i vedar i onda kada se takvo nešto dogodi, to ga je teško pogodilo. Na poseban upit, nakon što su mu predočeni račun pogrebnog prijevoznika OO (str. 21. spisa), račun Dugoselskog komunalnog i poduzetničkog centra, broj 20/000001 (str. 22 spisa), račun Kamen Tunić d.o.o. (str. 24 spisa) da li je iste on podmirio, 2.tužitelj je istaknuo kako je i rukom pisane iznose na računu pogrebnog prijevoznika OO on je ispisao.
42. U svom iskazu 3. tužiteljica ČO u bitnome je iskazala kako je ona također tog jutra od majke saznala da oca nema kod kuće, a majka je bila kod nje pa se tog jutra vratila kući u [adresa] i bila je jako uzrujana. Potom su saznali da je u bolnici. Prvog tjedna smo mogli ići kod njega i otac je bio pri sebi i davao je naznake da bi se mogao oporaviti. Drugi tjedan već je došlo do komplikacija. Njenog brata, ovdje 2.tužitelja obavijestili su da je otac preminuo pa je on to njoj javio. Bilo joj je jako teško i jedno 12 dana nije niti išla na posao. Otac je prije događaja bio dobrog zdravstvenog stanja, išao je u knjižnicu i bio je vedra osoba.
43. Ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojne i životno logične iskaze 1. – 3. tužitelja.
44. Nakon iskaza 1. – 3. tužitelja tuženik je učinio nespornom visinu svih utuženih iznosa imovinske štete 1. i 3. tužiteljica, dok osporava iznos imovinske štete 2. tužitelja SO preko iznosa od 35.000,00 kn.
45. Iz prethodno navedenoga proizlazi kako nije sporan traženi iznos imovinske štete 1. tužiteljice GO u iznosu od 4.000,00 kn (530,89 eur) na ime troškova crnine i pogrebnog vijenca. Nadalje, nije sporan traženi iznos imovinske štete 3. tužiteljice ČO u iznosu od 2.000,00 kn (265,45 eur) na ime troškova crnine i pogrebnog vijenca. Ovaj sud zaključuje kako nije sporan niti traženi iznos imovinske štete 2. tužitelja SO u iznosu od 2.000,00 kn (265,45 eur) na ime troškova crnine i pogrebnog vijenca, dok je djelomično sporan iznos imovinske štete 2. tužitelja SO na ime pogrebnih troškova pokojnog CO preko iznosa od 35.000,00 kn (4.645,30 eur), odnosno sporno je preostalo tuženih 5.000,00 kn (663,61 eur).
46. Dakle, 1. tužiteljica GO ima pravo na naknadu neimovinske štete od 4.000,00 kn (530,89 eur), ali kada se uzme u obzir doprinos pokojnog CO vlastitoj šteti u omjeru od 40% ima pravo na naknadu imovinske štete u iznosu od 318,53 eur (točka I. izreke presude).
47. Nadalje, 3. tužiteljica ČO ima pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 2.000,00 kn (265,45 eur), ali kada se uzme u obzir doprinos pokojnog CO vlastitoj šteti u omjeru od 40% ima pravo na naknadu imovinske štete u iznosu od 159,27 eur (točka III. izreke presude).
48. U odnosu na 2. tužitelja SO ovaj sud ocjenjuje kako isti svakako ima pravo na naknadu neimovinske štete na ime troškova crnine i pogrebnog vijenca u iznosu od 2.000,00 kn (265,45 eur), ali kada se uzme u obzir doprinos pokojnog CO vlastitoj šteti u omjeru od 40% ima pravo na naknadu imovinske štete po toj osnovi u iznosu od 159,27 eur. Naime, u tom dijelu tuženik ne spori njegovo pravo na naknadu neimovinske štete.
49. U odnosu na traženu imovinsku štetu 2. tužitelja SO u iznosu od 40.000,00 kn (5.308,91 eur) po osnovi troškova sahrane pokojnog CO, ovaj sud ocjenjuje kako 2. tužitelj SO ima pravo naknadu imovinske štete po tom osnovu u iznosu od 35.000,00 kn (4.645,30 eur), a koliki iznos je tuženik učinio nespornim, budući da je u tom iznosu potraživanje 2. tužitelja dokumentirano odgovarajućim računima. Dakle, ovaj sud ocjenjuje kako 2. tužitelj SO po toj osnovi kada se uzme u obzir doprinos oštećenika CO vlastitoj šteti u omjeru od 40 % ima pravo na naknadu štete u iznosu od 2.787,18 eur (točka II. izreke presude).
50. Naprotiv, 2. tužitelj SO nema pravo na naknadu imovinske štete u iznosu od 398,17 eur (točka IV. izreke presude).
51. Radi utvrđivanja intenziteta zadobivenih duševnih boli 1. tužiteljice GO, supruge pokojnog CO, 2. tužitelja SO, sina pokojnog CO i 3. tužiteljice ČO, kćeri pokojnog CO, zbog smrti bliskog srodnika izveden je dokaz vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji specijalistici psihijatrije prof. dr. sc. Branki Vidrih.
52. U svom nalazu i mišljenju od 19. listopada 2024. vještakinja Branka Vidrih utvrdila je kako je 1. tužiteljica GO pretrpjela tzv. primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan u trenutku saznanja o stradavanju supruga. Sekundarni strah jakog intenziteta trpjela je 5 dana, srednjeg intenziteta 14 dana, te blažeg do 6 mjeseci po štetnom događaju. Trajnih posljedica po njeno duševno zdravlje nema.
53. Nadalje, je vještakinja Branka Vidrih u odnosu na 2. tužitelja SO utvrdila kako je isti pretrpio primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan u trenutku saznanja o stradavanju oca. Sekundarni strah jakog intenziteta trpio je 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, te blažeg do tri mjeseca po štetnom događaju. Trajnih posljedica po njegovo duševno zdravlje nema.
54. Konačno, vještakinja Branka Vidrih je u odnosu na 3. tužiteljicu ČO utvrdila kako je ista pretrpjela primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan neposredno po saznanju o stradavanju oca. Sekundarni strah jakog intenziteta trpjela je 3 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, te blažeg do četiri mjeseca po štetnom događaju. Trajnih posljedica po njeno duševno zdravlje nama.
55. Tuženik je podneskom od 7. studenoga 2024. izjavio kako nema prigovora na nalaz i mišljenje vještakinje Branke Vidrih.
56. Podneskom od 12. prosinca 2024. tužitelji su izjavili kako načelno nemaju primjedbi na nalaz i mišljenje vještakinje Branke Vidrih, ali smatraju da u predmetnom slučaju nije bilo odlučno utvrđivati intenzitet zadobivenih duševnih boli zbog smrti bliskog srodnika u predmetnom štetnom događaju, a iz razloga što je visina u takvim slučajevima određena Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
57. Ovaj sud ocjenjuje kako je vještakinja Branka Vidrih nalaz i mišljenje izradila sukladno svim pravilima struke te je isti vjerodostojan i životno logičan.
58. Pravilno tužitelji ističu kako imaju pravo na naknadu neimovinske štete zbog zadobivenih duševnih boli uslijed smrti bliske osobe u točno određenim iznosima, sukladno Orijentacijskim kriterijima i ustaljenoj sudskoj praksi.
59. Naime, 1. tužiteljica GO, ima pravo na nakanu neimovinske štete zbog smrti supruga u iznosu od 43.798,53 eur (330.000,00 kn), uzevši pri tome u obzir da su 2020. Orijentacijski kriteriji povišeni za 50%. Kada se pri tome uzme u obzir utvrđeni doprinos pokojnog CO vlastitoj šteti u omjeru od 40%, 1. tužiteljica GO ima pravo na naknadu neimovinske štete u ukupnom iznosu od 26.279,12 eur.
60. Slijedom navedenoga, 1. tužiteljica ima pravo na naknadu štete u sveukupnom iznosu od 26.597,65 eur, kada se prethodno navedenom iznosu priznate neimovinske štete pribroji iznos priznate imovinske štete od 318,53 eur (točka I. izreke presude).
61. 2. tužitelj SO ima pravo na naknadu neimovinske štete zbog zadobivenih duševnih boli uslijed smrti oca u ukupnom iznosu od 29.862,63 eur (225.000,00 kn), uzevši pri tome u obzir da su 2020. Orijentacijski kriteriji povišeni za 50%. %. Kada se pri tome uzme u obzir utvrđeni doprinos pokojnog CO vlastitoj šteti u omjeru od 40%, 2. tužitelj RO ima pravo na naknadu neimovinske štete u ukupnom iznosu od 17.917,58 eur.
62. Slijedom navedenoga, 2. tužitelj SO ima pravo na naknadu neimovinske štete i imovinske štete po osnovi troškova crnine i pogrebnog vijenca u ukupnom iznosu od 18.076,85 eur, kada se prethodno utvrđenom iznosu neimovinske štete pridoda i imovinska šteta po tom osnovu u iznosu od 159,27 eur (točka II. izreke presude).
63. Pored toga 2. tužitelj SO ima pravo i na naknadu imovinske štete po osnovi pogrebnih troškova pokojnog CO u ukupnom iznosu od 2.787,18 eur (točka II. izreke presude).
64. 3. tužiteljica ČO ima pravo na naknadu neimovinske štete uslijed zadobivenih duševnih boli zbog smrti oca u ukupnom iznosu od 29.862,63 eur (225.000,00 kn), uzevši pri tome u obzir da su 2020. Orijentacijski kriteriji povišeni za 50%.. Kada se pri tome uzme u obzir utvrđeni doprinos pokojnog CO vlastitoj šteti u omjeru od 40%, 3. tužiteljica ČO ima pravo na naknadu neimovinske štete u ukupnom iznosu od 17.917,58 eur.
65. Slijedom navedenoga, 3. tužiteljica ČO ima pravo na naknadu štete u sveukupnom iznosu od 18.076,85 eur, kada se prethodno navedenom iznosu priznate neimovinske štete pribroji iznos priznate imovinske štete od 159,27 (točka III. izreke presude).
66. Tužitelji imaju pravo i na zatezne kamate na dosuđene iznose naknade štete i to na dosuđene iznose naknade neimovinske štete i imovinske štete po osnovi troškova crnine i pogrebnog vijenca od 29. rujna 2022. kada je tuženik zaprimio njihov odštetni zahtjev (isto je razvidno iz odgovora tuženika na odštetni zahtjev; str. 28 i 29 spisa). Nadalje, 2. tužitelj SO ima pravo na zateznu kamatu na dosuđeni iznos naknade štete po osnovi pogrebnih troškova pokojnog CO od 1. travnja 2021., kada mu je u tom dijelu nastala šteta jer je podmirio te troškove, sve po stopi propisanoj u odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose.
67. Ovdje je potrebno naglasiti da je djelomično odbijen tužbeni zahtjev 2. tužitelja SO i to isključivo u dijelu kojim potražuje naknadu imovinske štete po osnovi pogrebnih troškova pokojnog CO preko iznosa od 35.000,00 kn, odnosno odbijen je za iznos od 398,17 eur, uzevši u obzir doprinos oštećenog vlastitoj šteti u omjeru od 40% (točka IV. izreke presude).
68. Tužitelji imaju pravo na naknadu troškova parničnog postupka i to 1. tužiteljica GO i 3. tužiteljica EO sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a u cijelosti, jer su u cijelosti uspjele u ovom sporu, a 2. tužitelj NO također u cijelosti, ali sukladno odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a, s obzirom na to da nije uspio samo sa neznatnim dijelom svog tužbenog zahtjeva.
69. Ovdje je potrebno pojasniti da je vrijednost predmeta spora u ovoj pravnoj stvari utvrđena sukladno odredbi čl. 37. st. 2. ZPP-a prema vrijednosti najvišeg pojedinačnog tužbenog zahtjeva, a to je tužbeni zahtjev 1. tužiteljice GO te ista u ovoj pravnoj stvari iznosi 26.597,65 eur.
70. S obzirom na činjenicu da je sve tužitelje zastupao isti punomoćnik – odvjetnik, tužitelji imaju pravo na naknadu troška sastava odštetnog zahtjeva u izvansudskom postupku u iznosu od 500,00 eur prema Tbr. 32. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23., dalje: OT), sastava tužbe od 1. prosinca 2022. u iznosu od 500,00 eur prema Tbr. 7. t. 1. OT-a, sastava obrazloženog podneska od 16. siječnja 2023. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. t. 1. OT-a), zastupanja na pripremnom ročištu 9. ožujka 2023. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a), zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 22. svibnja 2023. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a), zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 18. listopada 2023. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a), sastava obrazloženog podneska od 28. ožujka 2024. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. t. 1. OT-a), zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 16. rujna 2024. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a), sastava obrazloženog podneska od 12. prosinca 2024. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. t. 1. OT-a), zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 13. veljače 2025. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a) i za pristup na ročište 27. ožujka 2025. na kojem je objavljena presuda u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 9. t. 3 OT-a). Dakle, tužitelji imaju pravo na naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 5.100,00 eur pa kada se tome sukladno Tbr. 40. t. 1. OT-a doda 20% zbog toga što isti punomoćnik zastupa tri tužitelja, tužitelji imaju pravu na naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 6.120,00 eur. Nadalje, kada se tom iznosu doda PDV po stopi od 25%, tužitelji imaju pravo na naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 7.650,00 eur. Pored toga tužitelji imaju pravo i na naknadu troška predujma za psihijatrijsko vještačenje u iznosu od 600,00 eur, na naknadu troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 331,81 eur i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 312,43 eur. Dakle, tužitelji imaju pravo na naknadu troškova parničnog postupka u sveukupnom iznosu od 8.894,24 eur.
71. Međutim, tužitelji u ovoj pravnoj stvari imaju status običnih suparničara te svaki od njih predstavlja zasebnu stranku. Posljedično, svaki od tužitelja ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka i to na način da isti sudjeluje u ukupno dosuđenim troškovima parničnog postupka razmjerno sudjelovanju visine njegovog tužbenog zahtjeva u ukupnom iznosu zbroja pojedinačno određenih tužbenih zahtjeva.
72. Posljedično, 1. tužiteljica GO ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u visini od 40,34% ukupno dosuđenih troškova parničnog postupka tužitelja, odnosno ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 3.587,94 eur (točka V. izreke presude).
73. Nadalje, 2. tužitelj SO ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u visini od 32,25% ukupno dosuđenih troškova parničnog postupka tužitelja, odnosno ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 2.868,39 eur (točka VI. izreke presude).
74. Konačno, 3. tužiteljica ČO ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u visini od 27,42%, ukupno dosuđenih troškova parničnog postupka tužitelja, odnosno ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 2.438,80 eur (točka VII. izreke presude).
75. Naprotiv tužitelji nemaju pravo na naknadu troškova parničnog postupka za prve tri poduzete radnje u ovo pravnoj stvari u iznosu od po 1.500,00 eur sa uključenim PDV-om po radnji, budući da vrijednost predmeta spora u ovoj pravnoj stvari od početka iznosi 26.597,65 eur, sukladno vrijednosti najvišeg pojedinačnog tužbenog zahtjeva. Nadalje, tužitelji nemaju pravo na naknadu troška izrade preliminarnog nalaza i mišljenja od 265,45 eur, budući da im taj trošak nije bio potreban za vođenje postupka, jer je u ovoj pravnoj stvari provedeno vještačenje, a i taj trošak ničime ne dokazuju. Dakle, tužitelji nemaju pravo na naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.866,64 eur (točka VIII. Izreke presude).
76. U izreci presude nije bilo potrebno odlučivati o tuženikovom zahtjevu za naknadu troškova parničnog postupka, budući da su tužitelji uspjeli u ovom sporu pa je isti bespredmetan.
U Sesvetama 27. ožujka 2025.
Sudac
Lovro Tomičić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Županijskom sudu u roku 15 dana od ročišta za objavu presude (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva istovjetna primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.
DNA:
- 1.-3. tužiteljima po odvjetnici Meliti Babić uz nalog za sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 312,43 eur
- tuženiku po odvjetniku Mislavu Biočiću
