REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U GRUBIŠNOM POLJU

Grubišno Polje, Kolodvorska 2

Poslovni broj: R1-30/2025-108.

(Raniji broj: R1-180/2023, a ranije R1-98/2018)

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Grubišnom Polju, po sucu toga suda Milki Katić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Doneski i drugi, odvjetnicima iz Garešnice, Vladimira Nazora 19b/I, protiv protustranke ĆT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Sandri Mandić Jurić, odvjetnici iz Kutine, V. Lisinskog 4, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 27. ožujka 2025. godine,

r i j e š i o  j e

I Odbija se prigovor prava na dom istaknut po protustranci, kao neosnovan.

II Suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] kod kuće, dvorište, zgrada sa 378m[2] , koje su u suvlasništvu predlagatelja LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u ½ dijela i protustranke ĆT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u ½ dijela, razvrgnut će se civilnom diobom.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio ovome sudu prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina s protustrankom.

U prijedlogu navodi da su stranke suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] kod kuće, dvorište, zgrada sa 378m[2] , svatko u ½ dijela , te da predlagatelju više ne odgovara suvlasnička zajednica i predlaže da se suvlasnička zajednica nekretnina razvrgne civilnom diobom.

2. Protustranka se nije pismeno očitovala na dostavljeni prijedlog, te je sud zakazao očevid uz prisustvo geodetskog vještaka Voje Lukića radi identifikacije, te uz prisustvo građevinskog vještaka KT, a radi utvrđenja da li se predmetne

(Raniji broj: R1-180/2023, a ranije R1-98/2018)

nekretnine mogu geometrijski podijeliti, odnosno radi uzimanja potrebnih podataka radi utvrđenja vrijednosti predmetnih nekretnina.

Međutim, protustranka je očitovanje na prijedlog putem punomoćnika predala na očevidu održanom dana 03. travnja 2019. godine u kojem podnesku se usprotivila razvrgnuću suvlasničke zajednice civilnom diobom te navela ukoliko predlagatelj ustraje u svom zahtjevu traži najprije da se pokuša izvršiti geometrijska dioba, a što je uvjerena da je moguće.

Smatra da je prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine u odnosu na protustranku podignut u nevrijeme.

3. U provedenom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te usmeno saslušao geodetskog vještaka Voju Lukića na očevidu koji je izvršio identifikaciju predmetnih nekretnina, te izvršio uvid u nalaz i mišljenje građevinskog vještaka KT, te u dopune nalaza i mišljenja građevinskog vještaka.

4. Odlučujući o prijedlogu predlagatelja za razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnina ovaj sud je donio rješenje R1-98/2018-65. od 18. prosinca 2020. godine na način da je utvrdio da će se suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] kod kuće, dvorište, zgrada sa 378m[2] , koje su u suvlasništvu predlagatelja LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u ½ dijela i protustranke ĆT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u ½ dijela, razvrgnuti civilnom diobom, a na koje rješenje protustranka je uložila žalbu i u kojoj žalbi ističe prigovor prava na dom, te odlučujući o žalbi protustranke, Županijski sud u Slavonskom Brodu svojim rešenjem Gž-302/21- 4. od 30. studenog 2023. godine usvaja žalbu protustranke i ukida rješenje ovoga suda u točki II i predmet vraća na ponovni postupak.

Iz obrazloženja istog rješenja proizlazi da sud u ranije donesenom rješenju nije se očitovao na istaknuti prigovor prava na dom koji je protustranka istakla.

5. U ponovljenom postupku, sud je izveo dokaz saslušanjem protustranke.

6. Iz iskaza protustranke saslušanog na ročištu održanog dana 29. svibnja 2024. godine proizlazi da predmetna nekretnina se nalazi u [adresa], a njegova osobna je na adresi [adresa], gdje mu stanuju roditelji. Na adresi [adresa], gdje se nalazi predmetna nekretnina, u toj kući nema prijavljeno prebivalište. U kući koja se nalazi u [adresa]. a koja je predmet diobe, živi sam a povremeno dođe i njegova djevojka MT. Jednu kuću dalje žive njegovi roditelji, koji su oboje teško bolesni. Predmetnu nekretninu, tj. kuću u suvlasništvu od ½ dijela je kupio od svoje tetke a koja tetka je bila supruga predlagatelja od kojeg se razvela a upravo na nagovor predlagatelja je istu kupio, koji mu je rekao da kupi od tetke da će mu on pokloniti svoj dio jer on nikada nije tu živio i ima svoj biznis i život u Zagrebu. Suvlasnički dio predmetne nekretnine je kupio od svoje tetke 2004. godine a ista je bila i u ratu oštećena u V. kategoriji. Osobno ju je obnovio svojim novcima jer predlagatelj nije htio potpisati da bi mogao dobiti novac od obnove. Koristi donji dio kuće, s tim da gornji dio kuće nije obnovljen, samo su priključci i stolarija. Koristi u toj kući negdje stambene površine 40m[2] , plaća sve troškove održavanja te troškove korištenja, kao i košenje trave, struju, vodu, komunalije, i sve troškove koje terete predmetnu nekretninu te je i dužan je gradu Lipiku 316,00€. Nikakav račun ne dolazi na

(Raniji broj: R1-180/2023, a ranije R1-98/2018)

predlagatelja jer on plaća komunalnu naknadu za cijelu kuću. U međuvremenu je bila poplava totalna šteta tri puta tako da je on to sve morao sanirati i onda je on zvao predlagatelja da dođe a on mu je rekao da neće doći, da njega to ne zanima. Nema druge nekretnine osim ove nekretnine, jedino da se preseli kod roditelja koji su bolesni, i koji imaju malu kuću, negdje oko 50-60m[2] , a ima i sestru koja ne živi tamo već u stanu u [adresa]. Dosta je bolestan, čeka transplataciju bubrega, često je po bolnicama, tako da nekada posjećuje on roditelje a nekada oni njega, tata ga posjećuje a majka ne jer je nepokretna. Kada nije u bolnici onda živi u toj kući jer nema kud, međutim planirao je iznajmiti gornji dio kuće ali ista nije prilagođena za iznajmljivanje jer nema stepenica, a inače prima naknadu CZSS za ugroženog kupca. Prostor u kojem živi u toj kući je prilagođen i opremljen je za stanovanje sa svim potrebnim aparatima, sve što je potrebno za jednu kuću odnosno dom i sve je namješteno. Ima invalidsku mirovinu 213,00 eura, te naknadu za ugroženog kupca energenata plaća mu se struja i plin. Predlagatelj je imovinski dobro stojeći, u mirovini je a čuo je da radi honorarno kao umirovljenik, ima riješeno stambeno pitanje a ima i nekretnina još u Zagrebu od kojih ostvaruje prihode i smatra da predlagatelju nije nužno da vodi ovaj postupak da bi se njega iselilo, a s obzirom na sve okolnosti da se završi ovaj postupak, pristaje na isplatu i da se to jednom riješi. U pogledu cijene su se već dogovorili samo još treba neko vrijeme kako bi postigao određena novčana sredstva. Predlagatelj je predmetnu nekretninu stekao na način da je sa svojom bivšom suprugom a koja je njegova tetka sagradio kao bračni drugovi i onda nakon razvoda je svaki postao suvlasnik s tim da se predlagatelj odselio u Zagreb i tamo stalno živi, s tim da predlagatelj ima djece iz prvog braka a zajedničke djece s njegovom tetkom nije imao, a koji brak je razveden. Koliko je njemu poznato, taj novac koji bi ostvario prodajom od ove nekretnine, predlagatelju ne bi bio potreban radi eventualnog pomaganja svojoj djeci jer koliko zna nije s djecom u kontaktu. Voljan je da se dioba riješi mirnim putem, isplatom, i voljan je isplatiti suvlasnički dio predlagatelju, s tim da se zastane s ovim postupkom.

7. Budući da je predlagatelj osporio osnovanost prigovora prava na dom istaknut po protustranci, i istakao da protustranka ne živi u kući koja je predmetom razvrgnuća suvlasničke zajednice sud je izvršio uvid u MUP podatke JRO te utvrdio da protustranka nije prijavljena na adresi [adresa] već je prijavljen na adresi [adresa] od 10. lipnja 2022. godine a da je ranije od 19. veljače 2014. godine pa do 10. lipnja 2022. godine bio prijavljen na adresi nekretnine koja je predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice.

Sud nije prihvatio kao vjerodostojan iskaz protustranke kada iskazuje da ne živi u kući koja je predmetom diobe kada posve suprotno proizlazi iz materijalnog dokaza i to uvidom u podatke JRO kao i iz osobne iskaznice protustranke koji sam iskazuje da ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] gdje mu stanuju roditelji, a posebno da je ta promjena prebivališta uslijedila 10. lipnja 2022. godine.

8. Stoga sud cijeni da protustranka s obzirom da niti ne živi na navedenoj adresi, tj. u kući koja je predmetom razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina ne može ni isticati prigovor prava na dom, pa je onda prigovor protustranke odbijen kao neosnovan, pa je odlučeno kao u izreci pod točkom I.

9. Sud je prema uputi Županijskog suda u Slavonskom Brodu u smislu čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN Međunarodni ugovori 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 1/06), proveo test razmjernosti.

(Raniji broj: R1-180/2023, a ranije R1-98/2018)

10. Naime, odredbom čl. 8. Konvencije u st. 1. propisano je da svatko ima pravo na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, dok je st. 2. iste odredbe uređeno da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i da je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih. Ovaj sud je u skladu s čl. 8. st. 2. Konvencije proveo test razmjernosti koji se provodi na temelju tri odlučna pitanja, s tim da negativan odgovor na ijedno od ta tri pitanja znači da bi provedba razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina bila protivna Konvenciji.

Prvo od ta tri pitanja je je li miješanje utemeljeno na zakonu, drugo, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i treće, je li miješanje nužno u demokratskom društvu.

11. Ovaj sud je u odnosu na prvo pitanje ocijenio da je miješanje utemeljeno na zakonu, i to na odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, čl. 47. st. 1. i 2., čijim odredbama je propisano da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno te da mu to pravo ne zastarijeva. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. Isto tako, čl. 48. st. 1. istoga zakona propisano je da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika i s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava.

Člankom 50. st. 1. istoga zakona propisano je akda razvrgnuće provodi sud, sud je vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuć, a ako takav postoji a moguć je i dopušten a i pravo na razvrgnuće isplatom koje bi pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona.

12. Legitiman cilj predlagatelja je ostvarivanje razvrgnuća suvlasničke zajednice utemeljem na zakonu, tako da je ovaj sud ocijenio da su ispunjeni kriteriji u odnosu na drugo pitanje.

13. U ovoj pravnoj stvari postoje dva suprotstavljena privatna interesa, a to je pravo na dom protustrank u smislu čl. 8. Konvencije, te pravo predlagatelja na razvrgnuće suvlasničke zajednice iz čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Ovaj sud je ocijenio da pravo na razvrgnuće preteže nad pravom na dom protustranke jer iako gubitak prava na dom predstavlja oblik miješanja u pravo na poštivanje doma, ono ipak nije automatizmom zaštićeno i u svakom se postupku mora individualizirati.

Stoga, ovaj sud smatra, u odnosu na treće pitanje, da je miješanje nužno jer predlagatelj ne može raspolagati sa nekretninom koja je u njegovom suvlasništvu, tako da su ispunjene pravne pretpostavke zbog kojih miješanje ne predstavlja povredu čl. 8. Konvencije.

(Raniji broj: R1-180/2023, a ranije R1-98/2018)

14. Naime, iako iz iskaza protustranke proizlazi da osim ove nekretnine nema druge nekretnine već da ima prijavljeno prebivalište na adresi i kući koja je vlasništvo njegovih roditelja, iako živi u kući koja je predmetom ovog postupka, međutim postavlja se pitanje zašto bi protustranka imao prijavljeno prebivalište na adresi svojih roditelja ako živi u kući u kojoj je suvlasnik, osim ako protustranka ne raspolaže na drugi način sa nekretninom u kojoj iskazuje da živi, a kako to tvrdi i predlagatelj da istu iznajmljuje, a i sama protustranka je na ročištu kada je saslušavan iskaziavo da je imao namjeru iznajmiti kuću koja je predmetom ove diobe i to samo gornji kat, međutim postavlja se pitanje kako protustranka može iznajmiti kat predmetne kuće koji nije dovršen, kako on iskazuje, niti uređen za stanovanje, pa se može zaključiti da je protustranka se prijavila na adresu svojih roditelja s namjerom da raspolaže sa nekretninom koja je predmetom ovog postupka, u smislu da iznajmljuje istu za stanovanje trećim osobama.

Osim toga, protustranka je tijekom postupka isticala da želi da se dioba suvlasničke zajednice izvrši sporazumno i to isplatom i upravo po njegovom prijedlogu je sud zastao s postupkom radi dogovora sporazumnog razvrgnuća suvlsničke zajednice, međutim i nakon proteka roka nije došlo do dogovora tako da se može zaključiti da protustranka na takav način odugovlači s postupkom.

Protustranka je tijekom postupka isticala da je teško bolesna i dostavljala medicinsku dokumentaciju te je sud iz istih razloga u više navrata odgađap ročišta i udovoljavao prijedlogu protustranke a posebice imajući u vidu da je postupak započeto 2018. godine pa je onda protustranka imala dovoljno vremena da sporazumno riješi diobu isplatom.

15. Stoga sud cijeni da prigovor prava na dom istaknut po protustranci nije osnovan.

16. U odnosu na prijedlog predlagatelja sud je odlučio kao u izreci pod točkom II.

17. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] kod kuće, dvorište, zgrada sa 378m[2] , utvrđuje se da stranke dolaze upisane kao suvlasnici svaki u ½ dijela.

18. Geodetski vještak Vojo Lukić na očevidu održanom dana 03. travnja 2019. godine, identificirao je nekretninu koja je u naravi kuća broj 21 u [adresa] u [adresa] i dvorište, do susjeda ograđeno žičanom ogradom a do ulice je vidljiva međna linija.

19. Uvidom u nalaz i mišljenje građevinskog vještaka KT od 20. rujna 2019. godine, proizlazi da je moguća fizička dioba kuće, ali ne u idealnim omjerima u odnosu na vlasničke omjere. Navodi da je rekonstrukcijom kuće moguće dobiti dvije neovisne funkcionalne cjeline sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje ne bi imale potpuno identične površine, odnosno jednaku vrijednost, već bi imale približno jednake dijelove, odnosno jedinica u prizemlju 475/1000 a na katu 525/1000. Dioba je moguća stoga što se stubište u kući po svim etažama nalazi na pročelju, tako da je moguće ostvariti drugi ulaz u kuću iz dvorišta potpuno neovisno o postojećem ulazu u prizemlju. Da bi se ostvarilo da stubište služi samo katnoj jedinici treba od hodnika u prizemlju oduzeti površinu za podest, a time

(Raniji broj: R1-180/2023, a ranije R1-98/2018)

stambena jedinica prizemlja postaje jednosobni stan. Stambena jedinica u prizemlju će biti jednosoban stan koji će imati garažu i ostavu u podrumu, te parkirno mjesto pred garažom, a katna stambena jedinica će biti dvosobni stan (jedna sadašnja soba se treba prenamijeniti u kuhinju sa ostavama u podrumu i parkirnim mjestom van zgrade. Nakon diobe kuća bi, dakle imala jednu stambenu jedinicu u prizemlju i jednu na katu. Stambena jedinica prizemlja bi imala garažu u podrumu i parkirno mjesto pred garažom, stambena jedinica kata bi garažiranje ostvarila na parceli, preostali dio parcele bi služio za pristupne i zelene površine. S obzirom da je za fizičku diobu kuće potrebno izvoditi određene radove, odnosno, trošiti sredstva, time bi se mogla kompenzirati razlika u površini budućih etažnih cjelina.

Građevinski vještak je iskazao i trošak odvajanja katne jedinice od jedinice u prizemlju prema troškovniku radova koji iznosi 55.536,00 kuna, a koji iznos je i trošak PDV-a.

Isto tako, građevinski vještak utvrdio je i tržišnu vrijednost nekretnine u iznosu od 414.700,00 kuna.

20. Predlagatelj je osporio procijenjenu vrijednost nekretnina, te predložio da se pozove vještaka da dopuni svoj nalaz tako da iskaže prosječnu tržišnu vrijednost nekretnina na području Grada Lipika, kao i to da se očituje da li je moguća vertikalna dioba predmetne nekretnine na dvije jednake samostalne cjeline.

21. Protustranka u svom očitovanju na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka je iskazala da pristaje na razvrgnuće suvlasničke zajednice fizičkom diobom ali samo pod uvjetom da predlagatelj snosi troškove odvajanja katne jedinice od jedinice u prizemlju, te pod uvjetom da protustranci pripadne stambena jedinica u prizemlju, a isto tako je navela da nema pravni interes za razvrgnuće suvlasničke zajednice budući da mu je to jedina nekretnina, te je predložio da predlagatelj isplati protustranku u ½ tržišne vrijednosti predmetne nekretnine utvrđene po vještaku a što iznosi 207.350,00 kuna, a s kojim prijedlogom se nije suglasio predlagatelj, posebno ističući da na suvlasničkom dijelu protustranke postoji upisano založno pravo u korist Republike Hrvatske u iznosu od 187.065,23 kune.

22. Iz dopune građevinskog vještaka od 09. ožujka 2020. godine proizlazi da geometrijska dioba postojeće nekretnine nije moguća bez izvođenja radova, razdvajanja instalacija i priključaka, te izvođenja ulaznog prostora i stubišta na kat za zapadnu stambenu jedinicu, te navodi da fizička dioba u jednakim vlasničkim omjerima nije moguća jer je to vrlo rijedak slučaj kod nekretnina, a isto tako je ostala kod utvrđene vrijednosti nekretnina u iznosu od 414.721,86 kuna u koji iznos je uključena i vrijednost zemljišta, a što predstavlja 43% od vrijednosti iste kuće kada bi bila nova i neoštećena.

Isto tako, iz dopune nalaza građevinskog vještaka KT od 29. lipnja 2020. godine, proizlazi da je utvrđena vrijednost kuće u iznosu od 394.614,62 kune, a što je 43% od vrijednosti iste kuće kada bi bila nova i neoštećena, te da smatra primjerenom vrijednosti kuće, te da geometrijska dioba nekretnine nije moguća jer se parcelacija izgrađenog građevinskog zemljišta može prema Zakonu o prostornom uređenju vršiti sukladno prostornom planu, a čl. 83. PPU Grada [adresa] je propisana veličina građevinske čestice za poluugrađene građevine 250m[2] , kako ukupna površina parcele iznosi 378 m[2] , te se toj odredbi ne može udovoljiti, sa napomenom da predmetna samostojeća građevina geometrijskom diobom u smislu prostornog

(Raniji broj: R1-180/2023, a ranije R1-98/2018)

planiranja postaje poluugrađena građevina. Isto tako, vještak je iskazao da je vrijednost troškova 55.536,00 kuna razdvajanje stambenih jedinica za fizičku diobu.

23. Nakon toga, građevinski vještak se je očitovao na prigovor protustranke u dopuni od 04. studenog 2020. godine, te iskazao da ostaje kod utvrđene vrijednosti nekretnina u iznosu od 414.700,00 kuna, s obzirom da je simulaciju procjene poredbenom metodom napravila na bazi tri poredbene nekretnine od kojih je najniža jedinična cijena m[2] neto korisne površine 1.934,16 kuna, a najviše 3.990,24 kune, tako da je prosječna cijena 2.906,22 kune, a ona je uzela cijenu po m[2] 2.344,39 kuna, što je niže od prosječne cijene, a uvažavajući oštećenja na kući na fasadi u Domovinskom ratu.

24. Predlagatelj se nije suglasio sa nalazom i mišljenjem građevinskog vještaka KT, te je predložio da sud odredi drugog vještaka građevinske struke, a koji prijedlog je sud odbio kao neosnovan.

25. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka KT koja je dala svoj nalaz i mišljenje na temelju prikupljenih podataka na očevidu na licu mjesta te prema pravilima struke i koja se očitovala na sve primjedbe stranaka, tako da je utvrdila vrijednost nekretnine koja je predmet diobe u iznosu od 414.700,00 kuna (zaokruženo) i koji iznos je prihvatio i ovaj sud.

Isto tako, sud je prihvatio obrazloženje građevinskog vještaka u kojem navodi da se predmetna nekretnina ne može geometrijski podijeliti na dvije jednake cjeline prema suvlasničkim omjerima, a kako među strankama nije bilo sporazuma da se dioba izvrši kako je građevinski vještak naveo da je moguća dioba na dvije stambene jedinice, s tim da te stambene jedinice ne budu jednake u površini i da bi dioba na takav način iziskivala određene troškove, a kako među strankama nije bilo sporazuma o takvom načinu diobe, to je onda sud sukladno čl. 50. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima odlučio da će se dioba suvlasničke zajednice nekretnina izvršiti civilnom diobom na način da će se navedene nekretnine prodati na javnoj dražbi i dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka.

26. Naime, da bi se prihvatio prijedlog za razvrgnućem suvlasničke zajednice geometrijskom diobom kako to obrazlaže građevinski vještak da je moguće, potrebno je izvršiti određene građevinske radove a što iziskuje i određene troškove, a koje troškove je vještak procijenio u iznosu od 55.536,00 kuna, a kako do takve diobe je jedino moguće sporazumom stranaka, te kako do takvog sporazuma nije došlo, to onda sud zaključuje da nije moguće izvršiti razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina geometrijskom diobom.

27. Člankom 47. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno, to mu pravo ne zastarijeva, te da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika, stoga se protustranka neosnovano protivi razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina.

(Raniji broj: R1-180/2023, a ranije R1-98/2018)

28. U postupku je utvrđeno da među strankama nje došlo do sporazuma o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, to onda u smislu članka 50. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima čijim odredbama je propisano kada razvrgnuće provodi sud, sud je vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji a moguć je i dopušten a i pravo na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. navedenog članka sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički a nekretnine geometrijski.

S obzirom da u provedenom postupku je utvrđeno da među strankama nema valjanog sporazuma o načinu razvrgnuća, a iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka proizlazi da geometrijska dioba suvlasničke zajednice nekretnina nije moguća, to je onda sud u smislu članka 50. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima odlučio da će se predmetne nekretnine prodati na javnoj dražbi a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima odnosno da će se provesti civilno razvrgnuće, i odlučio kao u izreci rješenja.

29. Nakon pravomoćnosti ovoga rješenja, sud će nastaviti s postupkom tako što će se zaključkom utvrditi vrijednost nekretnine sukladno procijenjenoj vrijednosti građevinskog vještaka KT, te će se provesti prodaja prema pravilima Ovršnog zakona (koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja prijedloga (Narodne novine 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017) putem elektroničke javne dražbe koju će provesti FINA.

Iz iznijetih razloga odlučeno je kao u izreci temeljem članka 47. i 50. stavak 2. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

U Grubišnom Polju, 27. ožujka 2025. godine

S u t k i n j a

Milka Katić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od l5 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka, a o podnesenoj žalbi rješava nadležni sud drugog stupnja.