Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pr-24/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu Mariji Mesić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika DOM ZDRAVLJA KARLOVAČKE ŽUPANIJE, OIB: 81499488050, [adresa] (ranije Dom zdravlja Duga Resa, iz Duge Rese, Bana J. Jelačića 4, OIB:17772249755), zastupan po punomoćniku Željku Štapeku, odvjetniku u Karlovcu, radi isplate razlike plaće, nakon održane glavne i javne rasprave dovršene 6. veljače 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka, po objavi 27. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku DOMU ZDRAVLJA KARLOVAČKE ŽUPANIJE, OIB: 81499488050, [adresa] (ranije Dom zdravlja Duga Resa, iz Duge Rese, Bana J. Jelačića 4, OIB:17772249755), da tužitelju HZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 2.134,92 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 4,63 eur od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 5,73 eur od 16.08.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

5,92 eur od 11.09.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 10,46 eur od 16.10.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 55,01 eur od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 49,33 eur od 16.12.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 43,48 eur od 16.01.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 49,57 eur od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 46,26 eur od 16.03.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 49,75 eur od 16.04.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 61,37 eur od 16.05.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 47,62 eur od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 49,87 eur od 16.07.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 61,73 eur od 16.08.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 55,40 eur od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 49,87 eur od 16.10.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 50,99 eur od 16.11.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 45,36 eur od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 57,60 eur od 16.01.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 55,28 eur od 16.02.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 52,00 eur od 16.03.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 44,99 eur od 16.04.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 52,00 eur od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 44,77 eur od 16.06.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 44,62 eur od 16.07.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 56,47 eur od 16.08.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 53,87 eur od 16.09.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 44,43 eur od 16.10.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 48,84 eur od 16.11.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 40,21 eur od 16.12.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 42,32 eur od 16.01.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 39,87 eur od 16.02.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 45,33 eur od 16.03.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 42,33 eur od 16.04.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 46,03 eur od 16.05.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,02 eur od 16.06.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 29,19 eur od 16.07.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,15 eur od 16.08.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,66 eur od 16.09.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,16 eur od 16.10.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,94 eur od 16.11.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 17,87 eur od 16.12.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 5,57 eur od 16.01.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,65 eur od 16.02.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,99 eur od 16.03.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 29,49 eur od 16.04.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,28 eur od 16.05.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,64 eur od 16.06.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 29,14 eur od 16.07.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,51 eur od 16.08.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 28,12 eur od 16.09.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 14,42 eur od 16.10.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,30 eur od 16.11.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 55,28 eur od 16.12.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 47,61 eur od 16.01.2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 30,92 eur od 16.02.2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 36,79 eur od 16.03.2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,93 eur od 16.04.2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,98 eur od 16.06.2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

pa sve do isplate, po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku DOMU ZDRAVLJA KARLOVAČKE ŽUPANIJE, OIB: 81499488050, [adresa] (ranije Dom zdravlja Duga Resa, iz Duge Rese, Bana J. Jelačića 4, OIB:17772249755) da isplati tužitelju HZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.081,81 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 27. ožujka 2025. pa do isplate, sa zz kamatom po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlen kod tuženika na neodređeno vrijeme (kao medicinski tehničar), da mu tuženik u periodu od 15.6.2015. do 15.6. 2020. nije platio dodatak za otežane uvjete rada na onovnu plaću za vrijeme prekoremenog rada, iako je tužitelj radio u otežanim uvjetima rada, pa traži isplatu dodatka zbog otežanih uvjeta rada za odrađene prekovremene sate, jer mu je taj dodatak tuženik obračunao i isplatio samo za odrađene redovne sate rada, te se poziva na čl. 57 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveng osiguranje (NN 143/13, 96/15) i čl. 55. KU (NN 29/18, 92/19).

Nadalje navodi da mu periodu od 1.10.2015. pa do podnošenja tužbe tuženik nije isplatio ni dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudu za sve odrađene sate, dakle ni za redovni rad ni za prekovremeni rad, te se poziva na čl. 59.a Dodatka I. KU (NN 96/15).

Nadalje navodi da obzrirom mu je tuženig pogrešno obračunao i isplatio plaću kako je to naprijed opisano, da mu je posljedično pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Predlaže da se naloži tuženiku da tužitelju dostavi obračunske liste, mjesečnu evidenciju rada, podatak o iznosu razlike plaće koju je trebao primiti, te da se tuženiku naloži da tužitelju na ime razlike plaće isplati neutvrđeni bruto iznos kuna, prema pribavljenim podacima, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini iznos, počevši od dospijeća svakog pojedinog iznosa 15.tog dana u mjesecu za protekli mjesec pa do isplate.

1.1. Nakon provedenog knjigovodstvenog vještačenja tužitelj je određeno postavio i specificirao tužbeni zahtjev podneskom od 1.3.2023. (str. 286 do 289 spisa) na način da na ime razlike plaće potražuje ukupni bruto iznos od 1.250,04 eur/16.085,40 kn sa zz kamatama od dospijeća tj. od 16. -tog u mjesecu za prethodni mjesec.

1.2. Nakon dopunskog očitovanja vještaka, tužitelj je podneskom od 13.4.2024. (str. 334 do 337 spisa) povisio tužbeni zahtjev na iznos od 2.134,92 EUR sa zz kamatama.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje se da se tužitelj nalazi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod tuženika kao poslodavca, na poslovima medicinskog tehničara u sanitetskom prijevozu.

Navodi da se sustav obračuna plaća za djelatnike u zdravstvu zasniva se na jedinstvenom sustavu Centralnog obračuna plaća, koji obuhvaća sve propisane kriterije obračuna plaća sukladno važećem Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kao i dodataka tome kolektivnom ugovor, a tuženik, a niti bilo koja druga zdravstvena ustanova u tome sustavu nema mogućnosti samostalno mijenjati taj sustav obračuna, te je isti postavljen na državnom nivou.

Navodi da je, sukladno navedenom, čl. 51. Kolektivnog ugovora ( NN. 143/2013 i dr.) i čl. 49. Kolektivnog ugovora ( „NN 29/2018 i dr.), propisano uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad od 50% na osnovnu plaću, koju čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen radnik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku godinu radnog staža.

Takav sustav obračuna plaća za djelatnike u zdravstvu putem sustava Centralnog obračuna plaća, a u odnosu na prekovremeni rad, vrijedio je sve do dana 1. travnja 2020. godine, kada je stupio na snagu Dodatak III. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ( NN 56/2020 ), koji je u čl. 2. izmijenio čl. 49. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ( NN 29/2018 i dr. ), na način da se za svaki odrađeni sat u prekovremenom radu radniku u postotku od osnovne plaće isplaćuje dodatak s osnova posebnih uvjeta rada sukladno čl. 55. istoga Kolektivnog ugovora ( „NN 29/2018 i dr.), kao i dodatak na plaću zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi sukladno čl. 58. istoga Kolektivnog ugovora ( NN 29/2018 i dr.).

Na taj način je radnicima tuženika za mjesec travanj 2020. godine izvršen obračun prekovremenih sati s navedenim dodacima na plaću za prekovremeni rad, pa stoga nije osnovana tvrdnja tužitelja da njemu do dana 15. lipnja 2020. godine nisu isplaćeni ti dodaci na prekovremene sate rada.

Navodi da dakle do dana 1. travnja 2020. radnici tuženika nisu imali pravo na dodatak na plaću za odrađeni prekovremeni rad, a po osnovi posebnih uvjeta rada, niti po osnovi iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, te im to pravo pripada tek od dana 1. travnja 2020. godine.

Nadalje navodi da se Dodatkom I. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ( NN 96/2015 i dr. ), po prvi puta se uvodi pravo na dodatak na plaću zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi ( čl. 5. Dodatka I. koji Kolektivnom ugovoru dodaje čl. 59.a, a koji propisuje da zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi „i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 4 % od osnovne plaće ), ali taj se dodatak ne odnosi na vozače niti na medicinske tehničare u sanitetskom prijevozu, pa stoga niti na tužitelja. Naime, čl. 3. Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ( NN 96/2015) priznato je medicinskim tehničarima i vozačima u sanitetskom prijevozu pravo na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada i to 20%.

Međutim, radnici koji su ostvarili uvećanje plaće po osnovi iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi ( čl. 59.a Kolektivnog ugovora ) nemaju pravo na povećanje po osnovi posebnih uvjeta rada ( čl. 57. Kolektivnog ugovora ) i obrnuto. Pravo na dodatak na plaću po osnovi iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi ne odnosi se na medicinske tehničare i vozače u sanitetskom prijevozu, pa tako niti na tužitelja, jer je istima priznato pravo na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada. Navodi da je i dvojbena definicija i pojam zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, jer tužitelj smatra da se medicinski tehničari i vozači u sanitetskom prijevozu ne mogu smatrati osobama koje sudjeluju u postupku dijagnostike i liječenja, a u odnosu na odredbe Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ( NN 143/2013 i dr. )., a da je tome tako proizlazi i iz činjenice da je sada važećim Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ( NN. 29/2018 i dr. ) propisano da medicinski tehničar i vozač u sanitetskom prijevozu ostvaruje dodatak na plaću od 4%, ali po osnovi čl. 55. toga Kolektivnog ugovora ( posebni uvjeti rada ), a ne i po osnovi čl. 58. istoga Kolektivnog ugovora ( sudjelovanje u postupku dijagnostike i liječenja ). Iz naprijed navedenih razloga nije osnovana niti tvrdnja tužitelja da bi tuženik tužitelju pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, kao i naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Protivi se tužbi.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, te je provedeno knjigovodstveno vještačenje po sudskom vještaku iz Ručević d.o.o. Zagreb i izvršen uvid u nalaz i mišljenje od 27.1.2023. na str. 258 do 265 spisa i u dopunsko pismeno očitovanje istog vještaka od 8.4.2024. na str. 330 do 333 spisa.

4. Ocjenjujući izvedene dokaza sud je donio presudu kao u izreci.

4.1. Napominje se da je u međuvremenu za trajanja postupka došlo do statusne promjene na strani tuženika Doma zdravlja Duga Resa koji je pripojen ustanovi [adresa] sa sjedištem u [adresa] (rješenje o upisu u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu –stalna služba u [adresa] broj: Tt-24/19811-2 od 4.7.2024.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao zdravstvenog radnika (medicinski tehničar) u sanitetskom prijevozu (radno mjesto III vrste) za isplatu kako slijedi:

-dodataka za posebne uvjete rada za određene prekovremene sate,

-dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, za sve odrađene sate tj. i za redovni i prekovremeni rad jer tvrdi da mu taj dodatak nije isplaćen ni za redovni ni za prekovremeni rad ,

-razlika plaće s osnova naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje zbog pogrešno obračunatih prednjih dodataka na plaću,

sve za utuženi period od 15.6. 2015. do 15.6.2020.

6. U predmetu je bila donijeta (ranija) prvostupanjska presuda (3. svibnja 2023.9, koje je po žalbi tuženika ukinuta rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici broj: Gž R-167/2023 od 11. siječnja 2024., uz obrazloženje:

-da je počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, na koju ukazuje tuženik u žalbi, jer iznos od 1.250,04 eura, kao i zbroj pojedinačnih mjesečnih iznosa u eurima na koje su dosuđene zatezne kamate, iz st. I. izreke, ne odgovaraju izraženoj protuvrijednosti u kunama, kako u pogledu glavničnog iznosa, tako i u pogledu pojedinih mjesečnih iznosa, a kako se radi o iznosima koji su utvrđeni od strane financijskog vještaka, to se ne radi o grešci u pisanju i računanju, već o izreci koja se temelji na nejasnom i proturječnom nalazu i mišljenju financijskog vještaka,

-da je osim toga tuženik imao primjedbe na nalaz i mišljenje financijskog vještaka, kojima je ukazivao upravo na navedene nedostatke i proturječnosti, koje sud nije otklonio dopunskim očitanjem ili saslušanjem vještaka,

-da će u ponovnom postupku prvostupanjski sud otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano na način da će pozvati financijskog vještaka da se očituje na prigovore tuženika iz podneska od 23. veljače 2023., nakon čega će, ako prihvati dopunu nalaza i mišljenja, donijeti novu odluku čija izreka neće biti proturječna sama sebi.

O preinaci tužbe.

7. Kao što je rečeno nakon provedenog knjigovodstvenog vještačenja tužitelj je određeno postavio tužbeni zahtjev podneskom od 1.3.2023. (str. 286 do 289 spisa) na iznos od 1.250,04 eur/16.085,40 kn sa zz kamatama od dospijeća tj. od 16. -tog u mjesecu za prethodni mjesec, da bi nakon dopunskog očitovanja vještaka tužitelj podneskom od 13.4.2024. postavio tužbeni zahtjev na iznos od 2.134,92 EUR sa zz kamatama sa zz kamatama od dospijeća tj. od 16. -tog u mjesecu za prethodni mjesec, dakle povisio tužbeni zahtjev.

7.1. Tuženik se protivio povišenju tj. preinaci tužbe u podnesku od 19.4.2024. (str. 340 spisa).

7.2. Ovaj sud je dopustio preinaku tužbe, smatrajući da su ispunjeni uvjeti iz čl. 190. st.2. ZPP-a, jer je tužitelj mogao preinačiti i ispravno postaviti tužbeni zahtjev tek nakon dopunskog pismenog očitovanja vještaka (očitovanje od 8.4.2024.) kojim je vještak ispravo svoj osnovni nalaz u pogledu ukupnog iznosa odnosno ukupnog zbroja pojedinačnih izvještačenih iznosa, pa je tužitelj u skladu s dopunskim očitovanjem vještaka uskladio tužbeni zahtjev i ispravno ga postavio, te ovaj sud, unatoč protivljenju tuženika, dopustio preinaka, smatrajući to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, a sve ovo u smislu čl. 190. st.2. i 3. ZPP-a.

U odnosu na prigovor litispendencije.

8. Prigovor litispendencije istaknut po tuženiku nije osnovan.

8.1. Naime, tuženik je ovaj prigovor istaknuo navodeći da se između istih stanka vodi parnični postupak u predmetu ovoga suda broj: Pr-122/2019, što je točno. Međutim uvidom u taj spis utvrđeno je da je predmet spora u tom predmetu potraživanje tužitelja s osnova neisplaćenih dnevnica za službeno putovanje, a koje potraživanje nije predmet ovog spora, pa se dakle ne radi o istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi.

9. Inače obzirom na utuženi period u ovom predmetu primjenjuju se i relevantni su slijedeći Kolektivni ugovori za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja:

- Kolektivni ugovor NN 143/2013, dalje: KU/2013 (koji se primjenjuje od 1. 12. 2013. do 28.2.2018.),

-Dodatak I. (naprijed citiranom) Kolektivnom ugovoru NN 96/2015 koji se primjenjuje od 1.10.2015.,

- Kolektivni ugovor NN 29/2018, dalje: KU/2018 koji se primjenjuje od 1.3.2018.,

- te Dodatak II. (tom) Kolektivnom ugovoru NN 92/2019, koji se primjenjuje od 1.9.2019.

-Zakon o radu /NN 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13), dalje: ZR/09 koji se primjenjivao do 6.8.2014.,

-Zakon o radu (NN 93/14 i 127/179, dalje: ZR/14.

O dodatku za posebne uvjete rada i iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi.

10. Dakle tužitelj je zdravstveni radnik- medicinski tehničar u sanitetskom prijevozu (radno mjesto III vrste).

11. Prema odredbama čl. 47. KUZZO-a 143/2013. i čl. 45. KUZZO-a 29/2018 plaću radnika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću.

Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Dodatci na osnovnu plaću su stimulacija, dodatci za posebne uvjete rada, položajni dodatci i uvećanja plaća.

12. Prema čl. 51. KUZZO-a 143/2013. i čl. 49. KUZZO-a 29/2018 osnovna plaća uvećava se: za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad na blagdane i Uskrs 150%, za prekovremeni rad 50%, za rad u drugoj smjeni 10%, Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju.

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (st.9.).

13. Nadalje proizlazi u odnosu na dodatak za posebne uvjete rada:

-da prema čl. 57. KUZZO/13 tužitelju kao radniku u djelatnosti zdravstva – (zdravstveni radnik tj. medicinski tehničar u sanitetskom prijevozu) pripada pravo na dodatak na osnovnu plaću za posebne uvjete rada te prema Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika ima pravo na taj dodatak – radno mjesto II., III. i IV. vrste( točka 9.) od 8%,

-da se prema Dodatku I Kolektivnom ugovoru (NN 96/15) koji se primjenjuje od 1. 10. 2015. u tabeli radnih mjesta II., III., i IV. vrste, točka 8. mijenja i glasi: "zdravstveni radnik u sanitetskom prijevozu 20%", pa dakle dodatak na osnovnu plaću za posebne uvjete rada za zdravstvenog radnika u sanitetskom prijevozu od 1. 10. 2015. iznosi 20%,

-temeljem odredbe čl. 55 KU/18 koji se primjenjuje od 1. 3. 2018., a prema Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak za posebne uvjete rada zdravstveni radnik u sanitetskom prijevozu ima pravo na dodatak za osnovu plaću za posebne uvjete rada 20%, time da prema stavku 3. članka 55. se taj dodatak uvećava još za 4% (pa je to dakle 24% ) pod uvjetom da ne ostvaruje pravo na dodatka na plaću iz čl. 58. ovog ugovora, dakle pod uvjetom da ne ostvaruje dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi,

-temeljem odredbe čl. 55. Dodatka II Kolektivnom ugovoru NN 92/19, koji se primjenjuje od 1. 9. 2019. u tabeli tj. Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak na osnovnu za posebne uvjete rada zdravstveni radnik u sanitetskom prijevozu ima pravo na dodatak na osnovnu plaću za posebne uvjete rada 23%, time da prema stavku 3 čl. 55. se taj dodatak još uvećava za 4% (pa je to dakle 27%) pod uvjetom da zdravstveni radnik ne ostvaruje pravo na dodatak na plaću iz čl. 58. ovog ugovora dakle pod uvjetom da ne ostvaruje dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi.

14. Nadalje proizlazi u odnosu na dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi:

-KUZZO/13 dodatak na plaću zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi propisan je samo za doktore medicine i doktore dentalne medicine (čl. 59.) dakle taj dodatak nije propisan za druge zdravstvene djelatnike,

-dodatkom I Kolektivnom ugovoru (NN 96/15) koji se primjenjuje od 1. 10. 2015. dodan je čl. 59. a koji propisuje da dodatak na plaću zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi ostvaruju i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, i ostvaruju taj dodatak u iznosu od 4% od osnovne plaće,

-KUZZO/19 također u čl. 58. propisuje da zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi dodatak na plaću u iznosu od 4% od osnovne plaće ostvaruju i ostali zdravstveni i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u postupku dijagnostike i liječenja

15. Kao što je rečeno utuženi period je od 15. 6. 2015. do 15. 6. 2020.

16. Temeljem citiranih odredbi kolektivnih ugovora, u odnosu na dodatke za posebne uvjete rada i dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi proizlazi da tužitelj kao zdravstveni radnik-medicinski tehničar u sanitetskom prijevozu :

- za razdoblje od 15. 6. 2015. do zaključno sa 09/15 tužitelj ima pravo na uvećanje plaće s osnova dodatka na posebne uvjete rada od 8%, dok u tom periodu nema pravo na dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi jer za taj period taj dodatak KUZZO/2013 nije propisan za ostale zdravstvene radnike osim za doktore medicine i doktore dentalne medicine,

-nadalje u periodu od 10/15 do 4/18 tužitelj ima pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 20% i dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi od 4%,

-zatim za period od 05/18 do 8/19 tužitelj ima pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 24% (20% plus 4%), za 09/19 do 06/20 ima pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 27% (23% plus 4%)

time da za ovaj period od 05/18 do 06/20 tužitelj ne ostvaruje i nema pravo na dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi jer u tom periodu ostvaruje uvećanje dodatka za posebne uvjete rada od 4% (20% plus 4%, i 23% plus 4%) a koje uvećanje od tih 4% isključuje ostvarenje dodatka zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi jer je čl. 55 st. 3. KUZZO/2018 i Dodatkom II Kolektivnom ugovoru NN 92/19 propisano da zdravstveni radnici radnih mjesta I II III i IV vrste ostvaruju pravo na uvećanje dodatka s osnova posebnih uvjeta rada od 4% pod uvjetom da ne ostvaruje pravo na dodatak na plaću iz čl. 58 ugovora dakle pod uvjetom da ne ostvaruje dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi.

17. Kod toga po stajalištu ovoga suda tužitelj kao zdravstveni radnik tj. medicinski tehničar u sanitetskom prijevozu nedvojbeno kao takav sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pa mu dakle za period od 10/15 do 4/18 pripada i dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, kako za redovni rad tako i za odrađene prekovremene sate rada.

18. Prema utvrđenju ovog suda odredba članka 51. stavka 1. KUZZO/2013., i čl. 49. st. 1. KUZZO /2018 kojom je propisano da će se osnovna plaća radniku uvećati za 50% za prekovremeni rad, ne isključuje pravo na obračun i isplatu utuženih dodataka na plaću za posebne (otežane) uvjete rada i iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za ostvarene prekovremene sate.

19. Naime, KUZZO 143/2013 i KUZZO/2018 daje tužitelju istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka koji se međusobno ne isključuju pa tužitelju pripada pravo na isplatu svih dodataka zajedno s dodatkom za prekovremeni rad, odnosno pripada mu dodatak s osnova posebnih uvjeta rada, i dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, u razdobljima i postocima kako je to naprijed obrazloženo.

20. Naime, niti iz jedne odredbe navedenih kolektivnih ugovora ne proizlazi da radniku utuženi dodaci po čl. 57. KUZZO/2013 i čl. 55. KU/2018 i čl. 59.a Dodatka I Kolektivnom ugovoru NN 96/2015 i čl. 58. KU/2018. i Dodatka II Kolektivnom ugovoru NN 92/19. pripadaju samo za ostvarenu redovnu satnicu, odnosno da se uvećanje plaće po osnovi prekovremenog rada i uvećanje po osnovi otežanih tj. posebnih uvjeta rada i iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi međusobno isključuju.

21. Osim toga, isplata uvećane plaće za prekovremeni rad ne isključuje pravo tužitelja na isplatu dodataka i za prekovremene sate rada jer tužitelj i kada radi prekovremeno, također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim tj. posebnim uvjetima rada u smislu odredbe članka 57. KU 143/13 i čl. 55. KU/2018 te u svojstvu radnika sa iznimnom odgovornošću za život i zdravlje ljudi u smislu odredbe čl. 59.a Dodatka I Kolektivnom ugovoru NN 96/2015 .

22. Osim toga posebno se ističe da je na osmoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja je održana 9. prosinca 2019., VSRH zauzeo slijedeće pravno shvaćanje: "Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13 i 96/15, dalje: KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz čl. 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu."

U situaciji kada je Vrhovni sud RH zauzeo izričito pravno shvaćanje da zdravstveni radnici, a dakle tužitelj je zdravstveni radnik, imaju pravo kumulativno na uvećanje plaće za otežane tj. posebne uvjete rada i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje i pravo na te dodatke za sate ostvarene u prekovremenom ovo pravno shvaćanje VSRH primjenjivo je na ovaj predmetni spor jer je tužitelj zdravstveni djelatnik i na njega se primjenjuju odredbe KU/2013 i Dodatka KU/2015, kao i KU/18 koji na identični način, kao i KU/2013 i Dodatak KU/2015, regulira pravo na ove dodatke.

O naknadi plaće za godišnji odmor.

23. Nadalje KU/13 u čl. 36. st.2. kao i KU/18 u čl. 34. st. 2. propisano je da radniku čija narav posla je takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječene mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

24. Nadalje i Zakon o radu (NN 149/09) u čl. 60. st.1. i Zakon o radu (NN 93/14) u čl. 81. propisuje da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječene mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

25. Temeljem naprijed citiranih odredbi tužitelj ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječene mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, a koju plaću čini sve što je tužitelju isplaćeno tj. trebalo biti isplaćeno tj. i dodaci na plaću (za posebne uvjete rada, za iznimni odgovornost za život i zdravlje ljudi, za prekovremeni rad).

26. S obzirom na izloženu pravnu ocjenu spora, provedeno je financijsko vještačenje po Ručević vještačenja d.o.o. Zagreb radi utvrđenja visine razlike bruto plaće tužitelja između plaće koju je primio plaće koju je trebao primiti da mu je tuženik obračunao i isplatio uvećanje plaće sukladno 57. KU/2013 i čl. 55. KU/2018 i čl. 59. KU/13 i te čl. 59.a Dodatka I KU/15 i čl. 58. novog Kolektivnog ugovora( KU/18) za posebne uvjete rada i iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi u prekovremenom radu (i redovnom radu u odnosu na dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi), zatim utvrditi razliku bruto plaće s osnova naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje - čl. 36. st. 2. KU/13 i čl. 34. st.2. KU/18 (godišnji odmor) te razlike naknade plaće za vrijeme bolovanja do 42 dana temeljem čl. 59. st. 1. i 2. TKU/12 i čl. 58. st.1. TKU/17, te za rad na blagdane i neradne dane-čl. 51. st. 8. i čl. 52 KU/13 i čl. 49. st. 8. i čl. 50. KU /18, a u razdoblju od 15.6. 2015. do 15.6.2020.

26.1. Iz osnovnog nalaza i mišljenja knjigovodstvenog vještaka Ručević vještačenja d.o.o. Zagreb proizlazi:

-da visina neisplaćene bruto plaće tužitelja za razdoblje od lipnja 2015. do lipnja 2020. iznosi ukupno 16.085,40 kn, odnosno 1.250,04 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) – kod čega se napominje da se radi o ispravnom ukupnom iznosu u eurima od 2.134,92 EUR kako je vještak kasnije ispravi svoj nalaz o čemu će kasnije biti riječi - pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 's' Tabele 1 iz nalaza (u valuti HRK) te u stupcu 't' Tabele 1 iz nalaza (u valuti EUR), a odnosi se na:

- 7.954,80 kn, odnosno 1.055,81 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) neisplaćene bruto plaće po osnovi posebnih uvjeta rada na prekovremene sate rada (ostvarene do 31. ožujka 2020.), a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘m’ Tabele 1 iz nalaza (u valuti HRK), te u stupcu 'n' Tabele 1 iz nalaza (u valuti EUR),

- 6.667,18 kn, odnosno 884,88 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) neisplaćene bruto plaće po osnovi odgovornosti za život i zdravlje ljudi na redovne i prekovremene sate rada (u razdoblju od listopada 2015. do travnja 2018.), a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘o’ Tabele 1 iz nalaza (u valuti HRK), te u stupcu 'p' Tabele 1 iz nalaza (u valuti EUR),

- 1.463,42 kn, odnosno 194,23 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) neisplaćene bruto naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad (zbog prethodno neisplaćenih iznosa), a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘q’ Tabele 1 iz nalaza (u valuti HRK), te u stupcu 'r' Tabele 1 iz nalaza (u valuti EUR).

-datume dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa vještak je dao u stupcu ‘u’ Tabele 1 iz nalaza.

26.2. u podnesku od 23.2.2023. tuženik je prigovora nalazu vještaka kako slijedi:

-da nije bilo osnove da vještak u svome izračunu uključi dodatak na odgovornost za život i zdravlje ljudi od 4%, obzirom da tužitelj ostvaruje dodatak za posebne uvjete rada, i to najprije 20%, potom 20% + 4%, te naposljetku 23%+4%, a što je vidljivo i iz tablice koja je sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka, i to kao sumarni prikaz toga dodatka ( 20%, 24% i 27%),

-da na 6. strani nalaza i mišljenja vještaka, vještak navodi da visina neisplaćene bruto plaće tužitelja iznosi ukupno 16.085,40 kn, „odnosno 1.250,04 EUR“, što je pogrešno, a tuženik pretpostavlja da se radi o tzv. grešci u peru, jer je 16.085,40 kn ekvivalentno iznosu od 2.134,90 eur.

27. Iz pismenog očitovanja vještaka od 8.4.2024. (str.330 do 333 spisa) na prigovore tuženika proizlazi:

-da je osnovnim nalazom odgovoreno na zadatak suda kojim je, između ostalog, naloženo za razdoblje od 15. lipnja 2015. do 15. lipnja 2020. utvrditi visinu dodataka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, za sve odrađene sate tj. i za redovni i prekovremeni rad., pa je prema tome, sačinjen detaljni nalaz o tome što je tužitelju utuženom razdoblju obračunano i isplaćeno, te je utvrđeno kako tužitelju u razdoblju od listopada 2015. do travnja 2018. nije obračunano i isplaćeno 4% uvećanja dodatka za posebne uvjete rada, odnosno 4% pripadajućeg dodatka za odgovornost za život i zdravlje ljudi, a u skladu s odredbama važećih KUZZO-a kojima je uređeno: „Nezdravstveni radnici koji ne sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, a koji rade na radnim mjestima i poslovima navedenim u Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak za posebne uvjete rada – radna mjesta I. vrste, točka 1. podtočka 16. i točka 4., te radna mjesta II., III. i IV. vrste, točke 1., 5. i 8. (čl. 57. KUZZO-a 143/2013. i čl. 55. KUZZO-a 29/2018.) ostvaruju pravo na uvećanje tog dodatka (4%) pod uvjetom da ne ostvaruju dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi (čl. 59. i 59.a KUZZO-a 143/2013., čl. 58. KUZZO-a 29/2018., te čl. 24. Dodatka II. KUZZO-a 29/2018.).“,

-ostvaruje li tužitelj u okolnostima konkretnog spora pravo na sporni dodatak, bilo u smislu važećih propisa ili u smislu postavljenog tužbenog zahtjeva u drugom predmetu, isključivo je pravno pitanje i o tome se vještak iz područja financija nema što očitovati,

-u odnosu na navode tuženika kako je s tužiteljem sklopio Sporazum o isplati razlike plaća po osnovi dodataka za izračun prekovremenog rada kao i naknada za godišnji odmor i privremenu nesposobnost za rad, a za razdoblje od 2014. do 2020. vještak navodi da se navedeni sporazum, kao i specificirani isplaćeni iznosi ne mogu se provjeriti jer podnesku nisu priloženi ni Sporazum, ni obračuni. Neovisno o navedenom, sklopljeni Sporazum i njegov sadržaj u okolnostima konkretnog spora također predstavljaju pravno pitanje i o kojem se vještak nema što očitovati,

-da je u mišljenju i Tabeli 1 iz osnovnog nalaza navedena visina ukupnog potraživanja od 16.085,40 kn, odnosno 1.250,04 EUR, a što tuženik i drugostupanjski sud ispravno ocjenjuju pogrešnim, naime, u stupcu 't' iz Tabele 1 iz osnovnog nalaza je greškom umjesto zbroja potraživanja po osnovi dodatka za posebne uvjete rada (stupac 'n'), dodatka za odgovornost za život i zdravlje ljudi (stupac 'p') i razlika naknada plaće (stupac 'r') iskazan zbroj dodatka za posebne uvjete rada (stupac 'n') i razlika naknada plaće (stupac 'r'). Prema tome, ovom očitovanju prilaže se Tabela 1a u kojoj se računska formula iz stupca 't' ispravlja, odnosno u zbroj se uključuje i stupac 'p' pa se kao ukupna visina potraživanja tužitelja, utvrđuje na iznos od ukupno 16.085,40 kn, odnosno 2.134,92 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa), dok u ostalom dijelu, i slijedom ovdje danih očitovanja, se ostaje kod utvrđenja i izračuna iz osnovnog nalaza i mišljenja.

28. Knjigovodstveni vještak je nalaz i mišljenje dao prema iznijetoj pravnoj ocjeni ovoga suda (naprijed obrazloženo), a u pogledu perioda u kojima tužitelju pripadaju dodaci za posebne uvjete rada i dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, kao i visine tj. postotka tih dodataka (a periodi u kojima tužitelju pripadaju pojedini dodaci i visina tih dodatka je obrazloženi su u točki 16. obrazloženja ove presude, te je vještak tako u pogledu visine dodataka i perioda i dao nalaz), te nalaz i mišljenje ovog vještaka s dopunskim pismenim očitovanje sud u cijelosti prihvaća.

29. Dakle, iz svega naprijed navedenog i obrazloženog proizlazi:

- da je tuženik tužitelju platio naknadu za obavljeni prekovremeni rad ali ne i dodatak za posebne uvjete rada za ostvarene prekovremene sate rada koji dodatak je tuženik obračunao samo na obavljeni redovni rad, ali na ostvarene prekovremene sate rada,

-da tuženik tužitelju nije isplatio dodatak po osnovi odgovornosti za život i zdravlje ljudi na redovne i prekovremene sate rada i to u razdoblju od listopada 2015. do travnja 2018.,

-da tuženik tužitelju kod obračunavanja naknade za godišnji odmor i bolovanje, nije u izračun plaće prosječene plaće uzeo u obzir gore navedene (neisplaćene) dodatke pa posljedično tome (jer je tuženik isplaćivao tužitelju umanjenu plaću i jer nije obračunao i isplatio utužene dodatke i uvećanja plaće), tuženik nije tužitelju ispravno obračunao ni naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja,

te tužitelju pripada razlika plaće prema nalazu nalaz vještaka i ispravljenom nalazu (pismeno očitovanje vještaka od 8.4.2024.), u ukupnom iznosu od 2.134,92 EUR.

30. Kada se radi o potraživanju zateznih kamata, sukladno odredbama čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15 – dalje ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Odredbama čl. 45. st. 4. i 5. ZPD i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14 – dalje Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračuna tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. toga Zakona i čl. 11., 12 i 15. Pravilnika umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezno osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenim za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. ZPD, te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. ZPD. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez u odbitku.

30.1. S obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose) dospijevaju tek s isplatom što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, a kako je to pravilno tužitelj i naznačio u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

31. Slijedom svega navedenog valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev i presuditi kao u izreci.

32. Odluka o trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP-a, kod čega se uspjeh u postupku ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, te tužitelju koja je uspio u postupku pripada naknada parničnog troška koji se sastoji od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, a koji pripada sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12 , 103/14, NN 118/14, NN 107/15, 37/22) i vrijednosti predmeta spora (100 bodova po vrijednosti boda 1,99 EUR).

32.1. Trošak zastupanja tužitelja sastoji se od:

- troška sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR,

- sastava podneska od 21.7.2020. ( očitovanje na navode odgovora na tužbu) u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t.1.),

- sastava podneska od 24. 10. 2022. u iznosu od 50,00 EUR (25 % nagrade Tbr. 8. t.4.),

-sastav podneska od 1. 3. 2023. (očitovanje na nalaz vještaka) u iznosu od 200,00

EUR (Tbr. 8. t. 1.),

-sastav podneska od 13.4.2024. u iznosu od 50,00 EUR (25 % nagrade Tbr. 8. t.4.),

-zastupanja na ročištu od 2. 2. 2021. u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanja na ročištu od 18. 4. 2023. u iznosu od 200,00 EUR

-pristup na ročište za objavu presude 3.5.2023. u iznosu od 100,00 EUR

-zastupanje na ročištu 16.4.2024. u iznosu od 50,00 EUR (25% nagrade Tbr. 9. t. 5.)

-zastupanje na ročištu 11.9.2024. u iznosu od 50,00 EUR (25% nagrade Tbr. 9. t. 5.)

-pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR

što je ukupno 1.400,00 EUR, što uvećano za iznos od 350,00 EUR na ime PDV-a iznosi 1.750,00 EUR, čemu još treba pridodati trošak plaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 331,81 EUR, što je 2.081,81 EUR

32.2. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 3.2.2021. jer po ocijeni ovoga suda taj podnesak i trošak u svezi njega nije bio neophodan za postupak.

U Karlovcu 27. ožujka 2025.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu

2. Željko Štapek, odvjetnik u Karlovcu