REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-2740/2023-68

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Eli Mišuri Stopfer, u pravnoj stvari tužiteljice MB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ognjen Krznarić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krznarić i Alitović j.t.d. u Zagrebu, protiv tuženika HOK Osiguranje d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, koga zastupa punomoćnica Sandra Pleša, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić i partneri d.o.o. u Zagrebu te uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Adriatic osiguranje d.d. iz Zagreba, Listopadska 2, OIB: 94472454976, koga zastupa punomoćnica Dajana Čepo, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. ožujka 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice odvjetničke vježbenice ĐB, punomoćnika tuženika te zamjenika punomoćnice umješača odvjetnika Stanislava Ostojića, dana 27. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HOK Osiguranje d.d. isplatiti tužiteljici MB daljnji iznos od 1.547,01 Eur, sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 12. svibnja 2018. do isplate, kao i naknaditi joj troškove postupka u iznosu 1.318,68 Eur, sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 27. ožujka 2025. do isplate, sve po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, od 1. siječnja 2023. do 28. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 29. prosinca 2023. do isplate stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se, kao djelomično neosnovan, tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 802,18 Eur sa zatraženom zateznom kamatom.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je 27. rujna 2017. u svojstvu putnika stradala u prometnoj nesreći koja se dogodila između osobnog vozila reg. ozn. [registarska oznaka], kojim je upravljala LB te vozila reg. ozn. [registarska oznaka], kojim je upravljao ŠB. Navodi da je vozilo reg. ozn. [registarska oznaka], u kojem se nalazila tužiteljica, osigurano kod tuženika policom broj [broj police]. Navodi da je u toj nezgodi zadobila tjelesne ozljede zbog kojih je kod tužiteljice došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a zbog kojih joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega druge osobe u obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Čini nespornom isplatu tuženika u iznosu od 12.000,00 kn dana 6. srpnja 2018. na ime neimovinske štete. Zbog nastale povrede prava osobnosti, kao i zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom na ročištu za glavnu raspravu održanom 25. ožujka 2021. navodi kako od tuženika potražuje naknadu štete u preostalom iznosu od 27.000,00 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 12. svibnja 2018. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate.

2. Presudom ovoga suda donesenom 20. svibnja 2021. pod poslovnim brojem Pn- 1959/18-40 naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici daljnji iznos od 15.000,00 kn, sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 12. svibnja 2018. do isplate, kao i naknaditi joj troškove postupka u iznosu 4.405,25 kn, sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 20. svibnja 2021. do isplate, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 12.000,00 kuna sa zatraženim zateznim kamatama, odbijen kao djelomično neosnovan.

3. Rješenjem Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-766/2021-4 od 31. kolovoza 2023. ukinuta je navedena prvostupanjska presuda u dosuđujućem dijelu za iznos od 756,52 eura/5.700,00 kuna i dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice MB za iznos od 1.592,67 eura/12.000,00 kuna te je u tom dijelu predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a određeno je da će se o zahtjevima stranaka, kako tužiteljice MB i tuženika [adresa] osiguravajuće kuće d.d. za naknadu troškova postupka odlučiti konačnom odlukom.

4. Stoga je u dijelu kojim je tuženoj naloženo isplatiti tužiteljici iznos od 9.300,00 kn / 1.234,32 Eur prvostupanjska presuda u ovome predmetu stekla svojstvo pravomoćnosti.

5. U ponovljenom postupku stranke su suglasno nespornom utvrdile činjenice da je, osim isplaćenog iznosa od 12.000,00 kn / 1.592,67 Eur, tuženik nakon donošenja prvostupanjske presude postupio po istoj u pravomoćnom dijelu i isplatio tužiteljici daljnji iznos od 9.300,00 kn / 1.234,32 Eur.

6. Stoga tužiteljica u ovoj fazi postupka potražuje preostali daljnji iznos od 756,52 Eur i 1.592,67 Eur, odnosno ukupan iznos od 2.349,19 Eur, za koji iznos je prvostupanjska presuda ukinuta, a potražuje i naknadu troškova postupka.

7. Tuženik se u ovoj fazi postupka protivi zahtjevu za isplatom daljnjeg iznosa od 2.349,19 Eur, smatrajući kako je isplatom od ukupno 2.826,99 Eur tužiteljici naknadio štetu nastalu u predmetnom štetnom događaju u cijelosti. Stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka tuženiku.

8. Umješač na strani tuženika pridružuje se navodima tuženika uz navod kako je tuženik nespornom isplatom namirio svu štetu tužiteljici koju je pretrpjela u predmetnom štetnom događaju te predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz dosuđenje troškova postupka umješaču.

9. Sud je tijekom postupka izveo dokaze uvidom u odštetni zahtjev (list 5-6 spisa), potvrdu o isplati (list 31 spisa), uvidom u zdravstveni karton (list 51-62 spisa te izvornik u priklopu spisa), provedeno je liječničko vještačenje po dr KB i dr FB (list 64-67 spisa), usmenim obrazloženjem dr KB i dr FB (list 86 spisa), saslušanjem tužiteljice (list 87 spisa) i saslušanjem dr KB (list 144 spisa).

10. U ponovljenom postupku sud je proveo novo medicinsko vještačenje po vještaku dr. Božidaru Šebečiću (list 222-225 spisa), koji je i usmeno obrazložio nalaz i mišljenje (list 241 spisa).

11. Osim navedenih dokaza koji su izvedeni, tuženik i umješač predložili su da se na ročište pozovu svi vještaci koji su vještačili u ovome predmetu radi njihovog usuglašavanja. Sud je takav prijedlog odbio, s obzirom da je, upravo zbog nejasnoća u nalazu i mišljenju vještaka dr. KB i dr. FB, određeno provođenje novog vještačenja po dr. Šebečiću, koji je, po uputi drugostupanjskoga suda, uzeo u obzir i ozljedu koju prethodni vještaci nisu uzeli u obzir prilikom odmjeravanja trajanja posljedica ozljeda nastalih u predmetnom štetnom događaju te je nalaz i mišljenje dr. Božidara Šebečića prihvaćen u cijelosti.

12. Temeljem tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) sud je ocijenio tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

13. U ovoj fazi postupka među strankama nisu sporni nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika za štetu nastalu tužiteljici, kao niti činjenica da je tuženik tužiteljici u mirnome postupku na ime naknade štete iz predmetnog štetnog događaja isplatio iznos od 12.000,00 kuna/ 1.592,67 Eur, kao i nakon donošenja prvostupanjske presude daljnji iznos od 9.300,00 kn / 1.234,32 Eur.

14. Sporan je opseg i visina štete nastale tužiteljici u predmetnom štetnom događaju, odnosno postoji li preostalo potraživanje tužiteljice po osnovi naknade štete za isplatom daljnjeg iznosa od 2.349,19 Eur, nakon izvršene isplate od ukupno 2.826,99 Eur.

15. U prihvaćenom iskazu tužiteljica je navela da ju je nakon nesreće sve boljelo te ju boli i danas kada udahne jače, jer osjeti bol u prsima. Navela je da je u ovoj nesreći dobila novu ozljedu noge zbog koje je nosila gips i longetu te da je točno da je imala ozljedu prije više od 37 godina i da su liječnici vještaci to vidjeli. Navela je da ju najviše od svega bole prsa te da je u bolnici takve bolove da nije mogla niti žlicu držati u ruci, a da joj je nakon dolaska iz bolnice u kući kod svega pomagala sestra, jer ona nije ništa mogla.

16. U svome nalazu i mišljenju liječnici dr. KB i dr. FB naveli su da je tužiteljica u prometnoj nesreći zadobila lom dijela prsne kosti, udarac u desnu stranu prsnog koša, udarac u desnu stranu trbušne stijenke, udarac u desnu potkoljenicu, distorziju desnog gležnja, djelomičnu rupturu talofibularnog i deltoidnog ligamenta desnog gležnja. Liječena je i obrađivana po kirurgu, hematologu te je lom prsne kosti verificiran radiološkom obradom, a i stanje po lomu 4 i 5 rebra desno. Nakon završenog liječenja zaostali su povremeni bolovi u području prsne kosti i desne donje strane prsnog koša, zaostala je bolna i ograničena pokretljivost desnog gležnja, međutim ne kao posljedica ovog štetnog događaja obzirom na ozljedu odnosno lom desne potkoljenice i gležnja tužiteljice prije cca 30 godina. Vještaci su proveli i pregled tužiteljice te uvid u kompletnu medicinsku dokumentaciju. Ozljede koje je tužiteljica zadobila u uzročno posljedičnoj su vezi sa predmetnim štetnim događajem, a njezino stanje stabiliziralo se krajem 2017. Kao posljedica štetnog događaja kod tužiteljice je zaostalo 10% umanjenja životne aktivnosti s ortopedsko traumatološkog stanovišta, obzirom na lom prsne kosti na dva mjesta te lom dva rebra desno. Strah je postojao kao primarni strah u samoj situaciji životne ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio vrlo intenzivan i kratkotrajan, sekundarni strah koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica jačeg intenziteta bio je prisutan 2 dana, srednjeg intenziteta 3 dana, a slabijeg intenziteta 10 dana. Bol jakog intenziteta trajala je 3 dana, srednje jakog intenziteta kumulativno 5 dana, a manjeg intenziteta kumulativno 20 dana. Tuđa pomoć i njega bila joj je potrebna kod održavanja osobne higijene, prehrane, odijevanja te odlaska kod liječnika i to po 2 sata dnevno kroz prvih 30 dana, a u narednom razdoblju od 30 dana bila joj je potrebna pomoć druge osobe od 1 sat dnevno. Što se tiče maligne bolesti za koju tužiteljica navodi da je došlo do pogoršanja zbog štetnog događaja, vještaci su naveli da malignu bolest tužiteljica nije imala prije štetnog događaja te da nije potrebno provoditi vještačenje po vještaku liječniku specijalistu hematologije.

17. U usmenome obrazloženju nalaza i mišljenja na ročištu za glavnu raspravu održanome 6. veljače 2020. liječnici vještaci naveli su da prilikom ocjene trajnih posljedica zbog kojih je tužiteljici zaostalo smanjenje životne aktivnosti u visini od 10% su u obzir uzeli lom prsne kosti na dva mjesta te lom dva rebra desno, dok nisu uzeli u obzir ograničenu pokretljivost i bolove u području desnog gležnja, s obzirom da je tužiteljica imala komplicirane ozljede desne potkoljenice, desnog gležnja i desnog stopala te su ocijenili da te trajne posljedice nisu u vezi sa ovim štetnim događajem. Obrazložili su i da je tužiteljica zadobila udarac u desnu stranu prsnog koša te se odmah kod prijema žalila na bolove u tom dijelu, a u medicinskoj dokumentaciji, točnije u nalazu od 4. srpnja 2018. evidentirano je cijeljenje 4. i 5. rebra desno te navedeno uz činjenicu da je uvidom u zdravstveni karton utvrđeno da nije imala sličnih ozljeda su utvrdili da su se navedeni lomovi desili u štetnome događaju i u uzročnoj su vezi s istim. Obrazložili su i da se uzročna veza između maligne bolesti i događaja može otkloniti i bez vještačenja po vještaku hematologu, s obzirom da su uvidom u PET/CT koja je učinjena 4. srpnja 2018., utvrdili da nema znakova metaboličkih i aktivne limfoproliferativne bolesti, a time niti aktivne bolesti. Liječenje tužiteljice završeno je 31. prosinca 2017.

18. U dopunskome usmenom obrazloženju dr KB na ročištu za glavnu raspravu održanome 25. ožujka 2021. naveo je da je točno da su ozljede desnog gležnja u smislu rupture ligamenta i distorzije zadobivene u predmetnom štetnom događaju, no kako je tužiteljica prije štetnog događaja imala kompliciranu ozljedu desnog stopala i desne potkoljenice, mišljenja je da nema trajnih posljedica zbog ozljeda desnog gležnja, a koje bi bile direktno povezane s predmetnim štetnim događajem.

19. Sud nije prihvatio nalaz i mišljenja liječnika vještaka, s obzirom da iz upute drugostupanjskog suda proizlazi kako je nedvojbeno da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila i ozljedu desnog zgloba u smislu rupture ligamenata i distorzije, bez obzira što je nesporno da je tužiteljica prije više od 30 godina imala ozljedu te kako je tužiteljica tijekom postupka ukazivala da je navedena ozljeda od prije 30 godina zaliječena i da prije ovog štetnog događaja nije imala zdravstvenih tegoba i problema s pokretljivošću zloba, a i iz zdravstvenog kartona ne proizlazi da je tužiteljica imala tegobe s desnim gležnjem.

20. Stoga je provedeno novo medicinsko vještačenje po dr. Božidaru Šebečiću, koji je u nalazu i mišljenju naveo kako je tužiteljica 27. rujna 2017. stradala u prometnoj nesreći kao suvozač u osobnom automobilu u sudaru s drugim osobnim automobilom (udarac u prednji, desni dio vozila). Zadobila je dvostruki prijelom prsne kosti, natučenje desne strane prsnog koša s prijelomom prednjih djelova 4. i 5. rebra, natučenje desne strane trbušne stijenke, natučenje desne potkoljenice, uganuće desnog gležnja drugog stupnja s djelomičnim razdorom prednjeg talofibularnog ligamenta i deltoidnog ligamenta. Prijelom rebara nije utvrđen neposredno po ozljeđivanju nego tek PET/CT pretragom 4. srpnja 2018. U bolnici je liječena osam dana. Ozljeda gležnja je liječena imobilizacijom desnog gležnja potkoljeničnom longetom. Kod otpusta iz bolnice preporučen joj je hod hodalicom, bez oslonca na ozlijeđenu nogu. Tužiteljica je 18.11.2017. godine hospitalizirana u Klinici za infektivne bolesti zbog febriliteta. Obradom je verificiran hipovaskularni ekspanzivni proces desnog plućnog krila s medijastinalnom limfopatijom zbog čega je dana 30.11.2017. premještena u Kliniku za plućne bolesti, a 1.1.2018. u Zavod za hematologiju zbog Hodgkinov-og limfoma. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji, tužiteljica je pred tridesetak godina zadobila prijelom donjeg dijela desne goljenične kosti i rubni prijelom gležanjske kosti. Prema izjavi tužiteljice, nakon završenog liječenja nije imala nikakvih tegoba s gležnjem. U preslici zdravstvenog kartona koji obuhvaća period od 25.2.2009. nema podataka da je zbog tegoba s desnim gležnjem bila kod svog liječnika. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužiteljice, stanje po dvostrukom prijelomu prsne kosti i prijelomu dva rebra na desnoj strani prsnog koša uz zaostale kronične bolove na mjestu prijeloma uzrok je smanjenja životne aktivnosti od 10%. Distorzija gležnja nije dovela do trajnih posljedica, pri pregledu tužiteljice od strane vještaka nije se žalila na tegobe od strane gležnja, kretnje u gležnju su urednog opsega pokreta, bezbolne. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jačeg intenziteta tri dana, srednjeg intenziteta 8 dana i manjeg intenziteta 5 tjedana kumulativno. Tužiteljica je trpjela primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpjela je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta 5 dana, manjeg intenziteta 3 tjedna kumulativno. Kod tužiteljice nema naruženja zbog čega bi trpjela duševne boli. Tuđa pomoć i njega joj je bila potrebna nakon otpusta iz bolnice 4. listopada 2017. u opsegu 4 sata dnevno 14 dana, u opsegu 2 sata dnevno do hospitalizacije u Klinici za infektivne bolesti 18. studenoga 2017. za pomoć kod kretanja i obavljanja osobne higijene u prvoj fazi liječenja, za pomoć kod odlaska na kontrolne preglede, za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.

21. Nalaz i mišljenje vještaka prihvaćen je u cijelosti, s obzirom da je vještak uzeo u obzir sve ozljede tužiteljice nastale u predmetnom štetnom događaju pa tako i ozljedu desnog zgloba, a s obzirom da je utvrđeno kako je ozljeda koju je na tom mjestu tužiteljica imala prije više od 30 godina zaliječena i da prije predmetnog štetnog događaja nije imala tegoba s pokretljivošću zgloba niti tegobe s desnim gležnjem. Prigovore tuženika na nalaz i mišljenje liječnik vještak otklonio je usmenim obrazloženjem na glavnoj raspravi u kojemu je naveo kako je kod ocjene fizičkih bolova, straha i potrebe za tuđom pomoći uzeo u obzir težinu zadobivenih ozljeda i iskustvo tijekom dugogodišnjeg liječenja takvih ozljeda. Napomenuo je kako je tužiteljica zadobila nekoliko teških tjelesnih ozljeda između ostalih dvostruki prijelom prsne kosti, prijelom dva rebra, uganuće desnog gležnja s djelomičnim razdorom prednjeg talofigularnog i deltoidnog ligamenta, a da se radi o teškim tjelesnim ozljedama govori podatak da je tužiteljica liječena u bolnici tjedan dana. Za saniranje odnosno izlječenje navedenih ozljeda potreban je dulji vremenski period odnosno minimalno 3 mjeseca i kroz to vrijeme tužiteljica je povremeno trpjela fizičke bolove i zabrinutost za ishod liječenja, a što u kumulativnom obliku iznosi onako kako je navedeno u vještačenju. Što se tiče potrebe za tuđom pomoći, tužiteljica je imala imobilizaciju desne noge i kod otpusta preporučen joj je hod uz pomoć hodalice bez oslanjanja na ozlijeđenu nogu. Tužiteljica je zbog toga bila određeno vrijeme teško pokretna i bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega u obimu kao što je navedeno u vještačenju.

22. Na temelju tako izvedenih i prihvaćenih dokaza, cijeneći utvrđene činjenice, i to posebice trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, opseg smanjenja životnih aktivnosti, kao i vrstu ozljeda, sud nalazi da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2 u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima – Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO).

23. Temeljem odredbe članka 1095. ZOO i članka 1085. ZOO, a utvrđujući visinu cijene sata tuđe pomoći i njege od 4,00 Eur primjenom odredbe čl. 223. st. 1. ZPP-a, sud je utvrdio da tužiteljici za pruženu tuđu pomoć i njegu za 116 sati pripada iznos od 464,00 Eur.

24. Prilikom odmjeravanja visine pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO, sud je vodio računa o jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih bolova i straha, kao i opsega smanjenja životnih aktivnosti, sve kao kriterijima za određivanje njezine visine.

25. S obzirom na navedeno, sud smatra da je tužiteljici povodom predmetnog štetnog događaja nastala šteta za čiju je naknadu odgovoran tuženik i to neimovinska šteta zbog povrede prava osobnosti u visini od 3.910,00 Eur i imovinska šteta zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom u visini od 464,00 Eur, što ukupno čini iznos od 4.374,00, a umanjeno za nesporno isplaćeni iznos od 2.826,99 Eur, čini iznos od 1.547,01 Eur, za koji je tužbeni zahtjev osnovan, dok je u preostalom dijelu za iznos od 802,18 Eur taj zahtjev valjalo odbiti kao djelomično neosnovan, jer je u tom dijelu previsoko postavljen.

26. Prihvaćen je i zahtjev tužiteljice za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos s tijekom od podnošenja odštetnog zahtjeva (12. svibnja 2018.) do isplate. Naime, u konkretnom slučaju nesporno je da postoji odgovornost tuženika kao osiguratelja za naknadu štete tužiteljici pa prilikom odlučivanja o tijeku zateznih kamata na dosuđenu štetu valja voditi računa o odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14; u daljnjem tekstu: ZOOP) koji je bio na snazi u vrijeme prometne nezgode. Člankom 12. st. 1. ZOOP propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva i podnositelju dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete i visina nesporni, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Stavkom 3. propisano je da u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj je oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom stavkom 1. ovoga članka; a stavkom 4. da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

27. Prihvaćen je, stoga, djelomično, tužbeni zahtjev za daljnji iznos od 1.547,01 Eur s pripadajućim zateznim kamatama od 12. svibnja 2018. pa do isplate, temeljem čl. 1103. ZOO-a, dok je visina stope zatezne kamate određena temeljem odredbe čl. 29. st. 2. ZOO, a u preostalom dijelu, za iznos od 802,18 Eur sa zatraženim zateznim kamatama, tužbeni zahtjev odbijen je kao djelomično neosnovan.

23. S obzirom da su stranke djelomično uspjele u parnici, to je sud najprije utvrdio postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, pritom uzevši u obzir da odgovornost tuženika nije bila sporna, tako da je omjer uspjeha mjeren isključivo kvantitativno. Tako je utvrđeno da je tužiteljica sa svojim zahtjevom uspjela s postotkom od 65% pa kad je od toga postotka oduzet postotak tuženika, utvrđeno je da je tuženik dužan tužiteljici naknaditi 30% njezinih troškova postupka, u dijelu u kojemu su oni bili potrebni za vođenje parnice u skladu s odredbom čl. 155. ZPP i u visini određenoj Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje: Tarifa). Tužiteljici je tako priznat trošak odštetnog zahtjeva i tužbe u visini od 100 bodova za svaki (Tbr. 7/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 14.1.2019., 6.2.2020., 25.3.2021., 5.6.2024. i 13.3.2025. u visini od 100 bodova za svako (Tbr. 9. točka 1. Tarife), trošak sastava podnesaka od 2.10.2018., 14.5.2019., 14.7.2020. i 5.9.2024. u visini od 100 bodova za svaki (Tbr. 8/1 Tarife), trošak sastava žalbe u granicama postavljenog u visini od 100 bodova (Tbr. 10/1 Tarife) i pristupa ročištu za objavu u visini 50 bodova (Tbr. 9/3 Tarife), dakle ukupno 1250 bodova, odnosno uz vrijednost boda od 2,00 Eur i uvećano za PDV od 25%, iznos od 3.125,00 Eur, uvećano za iznos sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 164,58 Eur, što onda iznosi ukupno 3.289,58 Eur. Uzimajući u obzir postotak koji je preostao nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici, tužiteljici je odmjerena naknada u visini od 986,87 Eur, kojem iznosu je nadodan iznos plaćenog predujma za izradu nalaza i mišljenja te pristupa vještaka na ročište, koji su bili potrebni za vođenje parnice bez obzira na omjer uspjeha u parnici, a koji iznose ukupno 331,81 Eur, tako da sveukupno trošak tužiteljice, kojega joj je tuženik dužan naknaditi, iznosi 1.318,68 Eur.

24. Na tako određen trošak tužiteljici su dosuđene zatezne kamate tekuće od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO.

25. Zahtjev tužiteljice za naknadom troškova zastupanja na ročištu 28.1.2021. odbijen je u cijelosti, s obzirom da to ročište nije održano.

U Zagrebu, 27. ožujka 2025.

Sutkinja:

Ela Mišura Stopfer

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku

3. Umješaču po punomoćniku