Posl. broj: R1-6/2024
Republika Hrvatska
Općinski sud u Crikvenici
Kralja Tomislava 85 A, Crikvenica
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji toga suda Mirti Tomac Podobnik, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja SP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke ĐP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po pun iz OD Stanić i partneri, iz Rijeke, radi uređenja međe, izvan ročišta, dana 27. ožujka 2025. godine,
r i j e š i o j e
I. Obustavlja se postupak u ovoj pravnoj stvari.
II. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
Obrazloženje
1. U svom prijedlogu od 27. siječnja 2021. godine predlagatelj navodi da je zemljišnoknjižni vlasnik i posjednik nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] oranica i trsje, površine 20 čhv i k. č. br. [katastarska čestica] oranica i trsje draga, površine 20 čhv, obje iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je protustranka vlasnica i posjednica susjedne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], oranica i trsje draga u dolovih, površine 221 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predlagatelj ističe da je protustranka bespravno sagradila nove stambene objekte na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], a na međi sa njegovim nekretninama. Ista je na taj način uništila među srušivši stoljetnu gromaču, podzid u cijeloj širini na jugu parcele k. č. br. [katastarska čestica], izgradila pomoćnu zgradu, dio ostavila za prolaz i betonski podzid visine 10 cm, u dubini od 1,2 m na parcelama predlagatelja. Kako je protustranka uništila među, to postoji spor o međi, a predlagatelj temeljem odredbe čl. 103 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predlaže da sud uredi među između nekretnina stranaka prema posljednjem mirnom posjedu.
2. U odgovoru na prijedlog protustranka navodi da je isti neosnovan i da ga treba odbiti, te ističe da je netočno da je bespravno sagradila objekt, kao i da je uništila među, te je ista na istom mjestu gdje je i bila što se može jasno raspoznati. Ističe da je međa bila gromača uz postojeći stari objekt šupu koja se urušavala i na tom mjestu je napravila vanjski zid objekta, te se taj zid nalazi na međi i stoga je netočno da su međe uništene. Ističe da je u posljednjem mirnom posjedu tog zida upravo protustranka, pa ukoliko predlagatelj i dalje želi utvrditi među po posljednjem mirnom posjedu tada je upravo taj zid međa između dvije nekretnine. Slijedom navedenog predložila je da se predmetni prijedlog odbije.
3. Raspravnim rješenjem od 03. svibnja 2022. godine predlagatelj je pozvan na uplatu predujma od 4.000,00 kuna, a radi provođenja vještačenja po vještaku geodetske struke, te uviđaja na licu mjesta. Obzirom predlagatelj nije postupio po nalogu suda i uplatio predujam za provođenje gore navedenih radnji, doneseno je rješenje posl.br. R1-9/2021, kojim se obustavlja postupak u ovoj pravnoj stvari. Odlučujući po žalbi predlagatelja od dana 28. ožujka 2023. godine, Županijski sud u Splitu, rješenjem posl. br. Gž-1389/23 ukinuo je pobijano rješenje ovoga suda od dana 07. ožujka 2023. godine i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Iz obrazloženja drugostupanjske odluke proizlazi da sud nije mogao obustaviti ovaj postupak, već je trebao odustati od izvođenje predmetnog dokaza te izvesti druge predložene dokaze, a nakon toga prema svom uvjerenju ocijeniti od kakve je važnosti što predlagatelj kao stranka nije položio u naloženom roku potreban iznos za podmirenje troškova uviđaja i vještačenje, te odlučiti od kakve je važnosti taj dokaz. Ovo iz razloga iz sadržaja žalbe proizlazi da bi predlagatelj položio potreban iznos za izvođenje navedenih dokaza, ali smatra da je potrebno prije toga saslušati predložene svjedoke o kojem dokazu sud nije odlučio.
4. Postupajući po uputi drugostupanjskog suda ovaj sud je dana 27. studenoga 2024. godine saslušao svjedoke UP, NP i HP, kao i predlagatelja i protustranku. Raspravnim rješenjem predlagatelj je pozvan da u roku od 30 dana predujmi iznos od 600,00 EUR-a, a radi izlaska suda na lice mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika, uz upozorenje da sud neće izvoditi predloženi dokaz ukoliko predlagatelj ne postupi po predmetnom rješenju.
5. Podneskom od 18. prosinca 2024. godine predlagatelj navodi da je imao namjeru uplatiti navedeni predujam, međutim obzirom je u zapisniku uočio niz nedostataka predlaže da sud iste ispravi, odnosno dopuni, te u prilogu dostavlja svoj prijedlog ispravka zapisnika.
6. Prije svega treba reći da se prema odredbi paragrafa 9. Zakona o vanparničnom postupku (Službene novine broj: 45-174/1934. - dalje ZVP), a koji se primjenjuje temeljem odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine broj: 73/91.), postupak ispravka, obnove ili uređenja međe provodi u izvanparničnom postupku. Temeljem odredbe paragrafa 21. ZVP, u izvanparničnom postupku se podredno primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 – ispr., 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP). Odredbom čl. 342 ZPP-a određeno je da pogreške u imenima i brojevima i druge očite pogreške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom ispravit će sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća u svako doba. Dakle, sukladno citiranoj odredbi moguće je samo ispraviti presudu odnosno rješenje. Po mišljenju ovoga suda predlagatelj koji je bio prisutan raspravi i u konačnici potpisao zapisnik mogao je na navodne pogreške odmah ukazati i tražiti ispravak. Nadalje, po mišljenju suda navodne pogreške u zapisniku su irelevantne za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, te se radi o proizvoljnim navodima predlagatelja, posebno u odnosu na primjerice navodno pogrešne adrese svjedoka. U svakom slučaju, sud smatra da nije u obvezi ispravljati već potpisane zapisnike po prijedlozima odnosno nalozima stranaka, međutim stranka je dužna postupiti po raspravnom rješenju, tim više što u odnosu na isto predlagatelj nije imao primjedbi, niti na ročištu, niti u svom podnesku od 18. prosinca 2024. godine.
7. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 1/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 , 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 dalje u tekstu:ZV) uređuje izvanparnični postupak uređenja međa u čl. 103. kojim propisuje da se međa uvijek određuje po određenom redoslijedu kriterija. Međutim, neovisno o kriteriju koji se pritom primjenjuje (katastarski nacrt, sporazum susjeda, posljednji mirni posjed ili po pravičnoj ocjeni), istovremeno s donošenjem odluke o načinu uređenja međe sud mora na licu mjesta označiti među međašnim znakovima (čl. 103. st. 4. ZV), kako bi se time jasno označila granična crta između susjednih nekretnina. Dakle, za provedbu izvanparničnog postupka uređenja međa sud nužno mora provesti uviđaj na licu mjesta kako bi se uređena međa označila međašnim znakovima jer u suprotnom ne bi mogli nastupiti pravni učinci uređenja međe u smislu čl. 103. st. 5. ZV-a. (stav koji je u svojoj odluci izrazio Županijski sud u Puli- posl. Gž-1077/17). Dakle, bez obzira što je sud na ročištu od 27. studenoga 2024. godine izveo dokaze saslušanjem svjedoka i stranaka, sud bez izlaska na lice mjesta nije u mogućnosti urediti među, odnosno označiti među međašnim znakovima.
8. Odredbom paragrafa 20 ZVP-a određeno je ukoliko u ovom zakonu nije što drugo naređeno, u vanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak poveden. St 3 istog paragrafa određuje da ako pokretanje postupka ili preduzimanje koje sudske radnje zavisi od predloga, sud može predlagaču naložiti, da sudu položi dovoljan iznos za pokriće troškova. Ako to ne učini, neće se postupati po njegovom predlogu.
9. Obzirom je predlagatelj pokrenuo postupak uređenja međa, sud ga je po pravilima o teretu dokazivanja rješenjem pozvao na predujmljivanje troškova postupka te ga je upozorio na posljedice propuštanja po nalogu suda. Iako uredno pozvan na dostavu dokaza o uplati predujma za izlazak suda na očevid, predlagatelj po rješenju suda od 27. studenoga 2024. godine do dana pisanja ovog rješenja nije postupio. Podredno se napominje da je to već drugi puta da isti ne postupa po rješenju suda, obzirom isti nije ni postupio po raspravnom rješenju od 03. svibnja 2022. godine. Obzirom je kako je već navedeno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari bilo nužno provesti uviđaj na licu mjesta, a predlagatelj nije postupio po rješenju suda i uplatio predujam za provođenje gore navedene radnje valjalo je pozivom na paragraf 20 Zakona o vanparničnom postupku odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
10. Odredbom paragrafa 283 stavka 1. ZVP-a je propisano da troškove postupka snose stranke po mjeri svojih graničnih linija, da onaj koji je stavio prijedlog za uređenje međa snosi sam troškove postupka, ako se iz rasprave pokaže, da obnovljenje ili ispravljanje međa nije bilo potrebno, jer međa nije sporna ili se može lako raspoznati ili što su ostali sudionici bili gotovi da se bez suda obilježavanje međa izvrši, troškovi oko zastupanja spadaju na zastupljenoga dok je st. 3 propisano da će po istim načelima odlučiti o troškovima, ako se nisu stranke o tome sporazumjele, i onda, kad ne dođe do sudske odluke o uređenju međa. Dakle, sukladno pravnom pravilu iz § 283., t.1. ZVP-a troškove postupka trebaju snositi stranke po mjeri svojih međnih linija i pri tome se ne mogu priznati troškovi zastupanja po odvjetniku već samo troškovi vještačenja, kojeg u ovoj pravnoj stvari kako je to već navedeno nije bilo, pa je valjalo odlučiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
U Crikvenici, 27. ožujka 2025. godine.
S U T K I NJ A:
Mirta Tomac Podobnik
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv rješenja, donesenog u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa rješenja.Žalba se podnosi sudu koji je donio rješenje, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da rješenje postane pravomoćno u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv rješenja odlučuje drugostupanjski sud.
