Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Varaždinu

    Varaždin, Braće Radić 2

    Poslovni broj: R1 Ob-1170/2023-49

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E NJ E

    Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Željki Schveibert Golubović, u izvanparničnom postupku predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Đurđevac, OIB: 52966791065, Ljudevita Gaja 6, Đurđevac, zastupanog po v.d. voditelju GR, mag. iur., protiv 1. protustranke NR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. protustranke DR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici GRF, odvjetnici iz [adresa], uz sudjelovanje mlt. BR, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. RR, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. VR, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po posebnom skrbniku LR, dipl. iur., zaposleniku Centra za posebno skrbništvo Podružnica Virovitica, radi lišenja prava na roditeljsku skrb, nakon provedenog postupka dana 4. veljače 2025., u prisutnosti punomoćnice predlagatelja, 1. protustranke osobno te 2. protustranke osobno uz punomoćnicu, a u odsustvu posebnog skrbnika koji je opravdao svoj nedolazak, 27. ožujka 2025.,

    r i j e š i o  j e

    I. Roditelji, NR, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1992., s prebivalištem na adresi [adresa], i DR, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1988., s prebivalištem na adresi [adresa], lišavaju se prava na roditeljsku skrb u pogledu mlljt. BR, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2012., mlljt. ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2014., mlljt. FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2016., mlljt. RR, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2018., mlljt. ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2019., mlljt. HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2021., i mlljt. VR, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2022..

    II. 2. protustranci DR određuje se pravo na ostvarivanje osobnih odnosa sa djecom mlljt. BR, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2012.,i mlljt. ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2014. jednom mjesečno po prethodnoj najavi, u trajanju od jednog sata, u prostorijama Centra za pružanje usluga u zajednici Maestral Split.

    Obrazloženje

    1. Dana 31. listopada 2023. predlagatelj Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured [adresa] podnio je ovom sudu prijedlog radi lišenja prava na roditeljsku skrb 1. protustranke NR, i 2. protustranke DR u odnosu na mlt. djecu BR, ŽR, FR, RR, ĐR, HR, i VR. U prijedlogu se navodi da su listom za procjenu razvojnih rizika na strani protustranaka utvrđene sljedeće obiteljske okolnosti i obilježja, kao visokorizični čimbenici za razvoj mlljt. djece: svakodnevna skrb za dijete ne zadovoljava djetetove osnovne potrebe (I-protustranka u razdoblju kada je sama brinula o djeci nije kuhala redovite obroke za djecu, zanemarivala je održavanje higijene kućanstva i djece, prepuštala je hranjenje najmlađeg djeteta najstarijoj kćeri i brigu o čistoći kućanstva, zanemarivala je higijenu djece te postoje prethodne prijave da su protustranke i ranije nezadovoljavajuće skrbili o osnovnim potrebama djece); nerazumijevanje razvojnih i emocionalnih potreba djeteta (počinivši fizičko i psihičko nasilje prema djeci I-protustranka je pokazala nerazumijevanje i nezainteresiranost za njihove emocionalne, ali i druge potrebe, dok je II-protustranka učestalim nasilnim ponašanjem u odnosu na I-protustranku u potpunosti zanemarila emocionalni razvoj djece); nasilni odgojni postupci prema djetetu (I-protustranka je tjelesno kažnjavala djecu i nanijela im tjelesne ozljede te ih višekratnim i kontinuiranim pogrdnim riječima stavljala u ponižavajući položaj, ozbiljno je ugrozila njihovu sigurnost, zdravlje i cjelokupan razvoj); neprihvaćanje odgovornosti za roditeljstvo, razvojne ishode i ponašanje djeteta (I-protustranka je učestalo prepuštala brigu o kućanstvu i o mlađoj braći najstarijoj kćeri koja je zbog takve odgovornosti i nametnutih tereta zapostavila svoje školske obveze, a onda se I-protustranka ljutila na istu jer ima loš školski uspjeh i neprimjereno se ponaša u školi, I-protustranka je svoju odgovornost roditelja prebacivala na najstariju kćer); izostanak redovitog kontakta između jednog roditelja i djeteta (IIprotustranka je od 04. ožujka 2023. godine na izdržavanju zatvorske kazne zbog čega nije dostupna djeci niti može skrbiti o njima, a I-protustranci su zabranjeni susreti s djecom); sumnja na zlouporabu ili ovisnost roditelja o alkoholu (protustranke su evidentirane nekoliko puta kao počinitelji kaznenih djela i prekršaja pod utjecajem alkohola, I-protustranka se tijekom izbivanja II-protustranke iz kućanstva učestalo opijala o čemu su posvjedočila mlljt. djeca); neodgovarajući stil života roditelja koji ne pruža stabilnost i sigurnost djetetu (protustranke su kroz godine imala nasilni odnos gdje je II-protustranka povremeno ponavljala nasilje prema I-protustranci, a istom su svjedočila djeca, I-protustranka je učestalo izbivala iz kućanstva, skitala se po romskom naselju, ostavljala djecu bez nadzora, sklona je družiti se s osobama delinkventnih oblika ponašanja, sklona je nasilnom ponašanju); neprihvatljivo i rizično ponašanje roditelja (I-protustranka je sklona promiskuitetu, neracionalnom i nenamjenskom trošenju novca, sklona je kriminalitetu, obje protustranke su sklone nasilnom ponašanju te postoje saznanja o sklonosti II-protustranke kockanju); neodgovarajući obrasci interakcije roditelja s proširenom obitelji i drugim mrežama socijalne podrške (I-protustranka je višekratno bila nasilna prema svekrvi i drugim članovima proširene obitelji); prethodne prijave za zanemarivanje i zlostavljanje djece (obitelj je prethodno višekratno prijavljivana predlagatelju od različitih institucija zbog čega se više godina provode mjere u obitelji); nepovoljna povijest roditelja (I- protustranka je odrastala u disfunkcionalnoj obitelji, od djetinjstva pokazuje probleme u ponašanju, oboje protustranke bile su tijekom djetinjstva izloženi traumama i upućivani na izvršavanje odgojnih mjera i u penalne ustanove); povijest kontakata sa socijalnom službom zbog narušenih obiteljskih odnosa, nasilja (obitelj je u praćenju i tretmanu predlagatelja od 2015. godine zbog nasilnog odnosa protustranaka, tjelesnog kažnjavanja djece i narušene obiteljske dinamike). Na strani mlljt. djece kao srednjerizični čimbenici koji doprinose ugroženosti razvoja djece su nesigurna i dezorganizirana privrženost djece roditeljima, eksternalizirani problemi u ponašanju koje su djeca počela iskazivati u školskom okruženju uslijed izloženosti narušenim i nasilnim obiteljskim odnosima te drugim nepovoljnim obiteljskim prilikama. Kao srednjerizični čimbenik kod djece školske dobi u obitelji ističu se teškoće u učenju, loš školski uspjeh, teškoće čitanja i pisanja te kod mlljt. ŽR rizik od činjenja vršnjačkog nasilja. Za protustranke završno se procjenjuje da iste, zbog svojeg dosadašnjeg načina života i društveno neprihvatljivih oblika ponašanja, nisu u mogućnosti trajno osigurati za djecu stabilne i sigurne uvjete u obitelji. Oboje su od djetinjstva, odnosno od razdoblja maloljetništva, bili skloni višekratnom činjenju kaznenih djela i prekršaja, II-protustranka je nasilje birala kao prihvatljivu metodu rješavanja 8 konflikata u odnosu sa I-protustrankom te su oboje takvim načinom života ugrozili razvoj i odrastanje svoje djece, osobito jer su doveli djecu u situaciju da ista uz sebe nemaju dostupnog nijednog roditelja koji će skrbiti o njima (oboje su aktualno u penalnim ustanovama). Kod obje protustranke nijedna dosadašnja mjera i intervencija svih tijela zajedno nije doprinijela njihovoj trajnoj pozitivnoj promjeni u ponašanju. Isti ne prihvaćaju u potpunosti odgovornost za kaznena djela i prekršaje, ne pokazuju odgovornost za roditeljstvo i razvojne ishode kod djece te su svojim dosadašnjim ponašanjem pokazali da nemaju dovoljno kapaciteta za osobnu promjenu koja je nužna, a koja je preduvjet za daljnje primjereno ostvarivanje skrbi o djeci. I- protustranka je zanemarila i tjelesnim kažnjavanjem ozbiljno ugrozila život, zdravlje i dobrobit svoje djece te trajno narušila svoj odnos s djecom, zbog čega joj se više ne može dati povjerenje da će primjereno skrbiti o djeci te štititi njihova prava i interese. Na strani II-protustranke, uz ranije obrasce nasilnog i devijantnog ponašanja te otežano snalaženje u skrbi o većem broju djece, aktualno postoje zapreke da ostvaruje skrb o djeci zbog izdržavanja zatvorske kazne. Protustranke su svojim postupcima dovele djecu u vrlo nesiguran položaj ne promišljajući unaprijed o budućnosti djece i njihovoj dobrobiti.

    2. Rješenjem ovog suda od 30. siječnja 2024. djeci je imenovan posebni skrbnik LR, zaposlenik Centra za posebno skrbništvo Podružnica Virovitica.

    3. Na ročištu održanom 4. veljače 2025. punomoćnik predlagatelja navodi da ostaje kod podnijetog prijedloga, te u spis i za suprotnu stranu predaje novo Izvješće HZSR PU Đurđevac iz kojeg je vidljivo da se situacija u obitelji ŽR nije promijenila te predlaže eventualno da se odobri određivanje osobnih odnosa DR s mlt. BR i ŽR, dok u odnosu na ostalu djecu smatra da to nije u njihovom najboljem interesu. Također ne predlaže određivanje osobnih odnosa majke NR sa djecom obzirom da ista ima zabranu približavanja.

    4. Posebni skrbnik u podnesku od 21. veljače 2024. navodi da je suglasan s prijedlogom predlagatelja, te u kasnijem podnesku navodi da ostaje kod tih navoda.

    5. Punomoćnica 2. protustranke se protivi prijedlogu predlagatelja te predlaže da se u odnosu na 2. protustranku odredi neka blaža mjera obzirom da je isti bio u zatvoru pa nije niti bio u mogućnosti brinuti se o djeci.

    6. U tijeku postupka provedeno je vještačenje roditeljskih kapaciteta po stalnim sudskim vještacima dr.sc. Slobodanki Cvitanušić, psihijatar i prof. NRF, psiholog. U nalazu i mišljenju sudski vještaci ističu da je 2. protustranka jednostavnije strukturiran, emocionalno nestabilan, impulzivan, funkcionira na razini osobe sa poremećajem ličnosti. Uz navedeno prisutan je psihoorganitet te je intelektualno na granici debiliteta. Nema kapaciteta biti adekvatan roditelj sedmero djece, tim više jer nema suport okoline/šire obitelji. S obzirom da su njegove roditeljske kompetencije vrlo oskudne i nedovoljne, preporuka je kako je i predloženo od predlagatelja, lišavanje roditeljske skrbi za svo sedmero djece. Smatraju opravdanim da se DR zadrži mogućnost kontaktiranja s dvije najstarije djevojčice s kojima ima razvijen emocionalno i da bi to bilo pozitivno za djevojčice mlt. BR i mlt. ŽR, kao i za oca osobno. Za drugu djecu ne smatraju ovu mogućnost potrebnom da bi se lakše odvojili jer oni i nemaju takav odnos sa ocem.

    7. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu, te je na ročištu 4. veljače 2025. saslušana 1. protustranka koja navodi da bi vezano za prijedlog zavoda bila suglasna da je se liši roditeljske skrbi ali da joj se omogući da se bar čuje sa udomiteljicom vezano za djecu. Zna da za BR i ŽR ima određenu zabranu približavanja te je pisala da joj se omogući da se čuje s njima. Trenutno živi kod nećaka u Osijeku, a poštu prima kod DR. Trenutno nije u zatvoru, ali još čeka da je se pozove jer mora ići na još 8 mjeseci zatvora. U tom razdoblju dok bude u zatvoru predlaže da se o djeci brine DR. Trenutno nije zaposlena, ali namjerava naći posao.

    8. Za donošenje odluke sud primjenjuje čl.170. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23- dalje OBZ) koji propisuje da će sud roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kad utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava.

    9. Sukladno čl. 171. OBZ-a posebne pretpostavke za određivanje navedene mjere su, između ostalog ako je napustio dijete, ako na temelju izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad proizlazi da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio Zavod ili sud, ako je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji i ako na temelju izvješća i procjene Zavoda proizlazi da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljalo ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj, na temelju pravomoćne presude kojom je roditelj osuđen za neko od kaznenih djela navedenih u toč. 5. čl.171. OBZ-a.

    10. Valja navesti kako je postupak lišenja prava na roditeljsku skrb iznimno složen i osjetljiv s gledišta prava na poštovanje obiteljskog života podnositelja, ali i obveze da se u konkretnoj situaciji osigura ostvarivanje najboljih interesa djeteta (zaštita najboljih interesa djeteta). Međutim, ovu krajnju mjeru ograničavanja roditelja na ostvarivanje prava na roditeljsku skrb potrebno je odrediti u slučajevima u kojima aktivnosti i mjere svih nadležnih tijela prema roditelju nisu polučile rezultat koji bi zadovoljio zahtjeve najboljeg interesa djeteta jer određivanje ove mjere znači da roditelji doista ne izvršavaju sadržaj roditeljske skrbi na način na koji su dužni to činiti.

    11. Na temelju zaključka stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured [adresa], mišljenja psihologa, kao i uvida u izvješće o sveobuhvatnoj obiteljskoj procjeni Hrvatskog zavoda za socijalni rad, socijalnu anamnezu, kao i svih ostalih dokaza koji prileže u ovom spisu sud zaključuje da bi povratak mlt. djece u obitelj roditelja bio visoko ugrožavajući prvenstveno zbog više rizika na strani roditelja pa bi prije svega povratak u obitelj predstavljao opasnost za razvoj, zdravlje i život djece.

    12. Naime, iz svega gore navedenog proizlazi da se za protustranke procjenjuje da iste, zbog svojeg dosadašnjeg načina života i društveno neprihvatljivih oblika ponašanja, nisu u mogućnosti trajno osigurati za djecu stabilne i sigurne uvjete u obitelji. Oboje su od djetinjstva, odnosno od razdoblja maloljetništva, bili skloni višekratnom činjenju kaznenih djela i prekršaja, II-protustranka je nasilje birala kao prihvatljivu metodu rješavanja 8 konflikata u odnosu sa I-protustrankom te su oboje takvim načinom života ugrozili razvoj i odrastanje svoje djece, osobito jer su doveli djecu u situaciju da ista uz sebe nemaju dostupnog nijednog roditelja koji će skrbiti o njima (oboje su aktualno u penalnim ustanovama). Kod obje protustranke nijedna dosadašnja mjera i intervencija svih tijela zajedno nije doprinijela njihovoj trajnoj pozitivnoj promjeni u ponašanju. Isti ne prihvaćaju u potpunosti odgovornost za kaznena djela i prekršaje, ne pokazuju odgovornost za roditeljstvo i razvojne ishode kod djece te su svojim dosadašnjim ponašanjem pokazali da nemaju dovoljno kapaciteta za osobnu promjenu koja je nužna, a koja je preduvjet za daljnje primjereno ostvarivanje skrbi o djeci. I-protustranka je zanemarila i tjelesnim kažnjavanjem ozbiljno ugrozila život, zdravlje i dobrobit svoje djece te trajno narušila svoj odnos s djecom, zbog čega joj se više ne može dati povjerenje da će primjereno skrbiti o djeci te štititi njihova prava i interese. Na strani II-protustranke, uz ranije obrasce nasilnog i devijantnog ponašanja te otežano snalaženje u skrbi o većem broju djece, aktualno postoje zapreke da ostvaruje skrb o djeci zbog izdržavanja zatvorske kazne. Protustranke su svojim postupcima dovele djecu u vrlo nesiguran položaj ne promišljajući unaprijed o budućnosti djece i njihovoj dobrobiti.

    13. Slijedom svega navedenog ispunjene su zakonske pretpostavke iz čl. 171. OBZ-a za lišenje prava na roditeljsku skrb i iz tog razloga je udovoljeno prijedlogu, te je odlučeno kao u toč. I. izreke.

    14. Sukladno čl.176. st.1. i 2. OBZ pravo na roditeljsku skrb može se roditelju vratiti na prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu skrb, ako prestanu razlozi zbog kojih je roditelj bio lišen prava na roditeljsku skrb.

    15. Sud je primjenom odredbe čl. 174. točki 1. ObZ odlučio i o realizaciji osobnih odnosa s mlt. djecom, koje je Zavod predložio, a posebna skrbnica ni protustranke mu se nisu protivili, smatrajući kako je održavanje osobnih odnosa oca s mlt. BR i ŽR u njihovom najboljem interesu. Nadalje, sudske vještakinje su u svom nalazu i mišljenju predložile da se održavaju kontakti oca i mlt. BR i ŽR i nakon lišenja roditeljske skrbi jer otac s njima ima razvijeni emocionalni odnos te bi održavanja kontakata pozitivno utjecalo na djevojčice i oca.

    16. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

    U Varaždinu, 27. ožujka 2025.

    Sutkinja

    Željka Schveibert Golubović

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu u roku od 3 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu, pismeno, u četiri primjerka, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

    Dostaviti:

    1. Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Đurđevac, Ljudevita Gaja 6, Đurđevac

    2. Protustranka Mirela DR, [adresa]

    3. Punomoćnica 2. protustranke GRF, odvjetnica iz [adresa]

    4. Posebni skrbnik LR, Centar za posebno skrbništvo Podružnica Virovitica

    5. Matični ured Koprivnica, po pravomoćnosti

    6. Ministarstvo pravosuđa za očevidnik, Ulica grada Vukovara 49, Zagreb, po pravomoćnosti

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.