Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Poslovni broj Gž-1017/2024-2

Osijek, Europska avenija 7

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, po sucu Dragi Grubeši, u pravnoj stvari tužiteljica 1. ĐP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. EP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanih po punomoćnici Ljiljani Sinanović, odvjetnici u Poreču-Parenzo, protiv tuženice PP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Alen Kalčić i Neven Švić u Poreču-Parenzo, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu 1. i 2. tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo poslovni broj Psp-63/2023-17 od 03. lipnja 2024., 27. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba se uvažava, ukida se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo poslovni broj Psp-63/2023-17 od 03. lipnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. Trošak žalbe ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tuženica PP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], smetala tužiteljice ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i EP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem, mirnom posjedu nekretnina na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje u k. o. [katastarska općina], na način da je na tim nekretninama protupravno postavila žičanu ogradu, koja je na Skici lica mjesta od 21. studenog 2023. označena crvenom bojom te da je srušila drvenu terasu postavljenu na istim nekretninama.

2. Nalaže se tuženici, PP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljicama ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i EP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vrati u posjed i prijašnje (prvobitno) stanje dio nekretnina na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje u k. o. [katastarska općina], i to ĐP nekretninu na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], a EP, nekretninu na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], na način da ukloni postavljenu žičanu ogradu, koja je na Skici lica mjesta od 21. studenog 2023. označena crvenom bojom.

3. Zabranjuje se tuženici svako opisano ili slično smetanje posjeda tužiteljica ubuduće, pod prijetnjom ovrhe."

II Odbija se zahtjev tužiteljica za naknadu parničnih troškova.

III Nalaže se tužiteljicama da tuženici naknade parnične troškove u iznosu od 625,00 eur, u roku od 15 dana.

Odbija se tuženičin zahtjev za naknadu parničnih troškova u dijelu iznad dosuđenog."

2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobijaju tužiteljice zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se rješenje suda prvog stupnja ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak uz naknadu troškova sastava žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski sud je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio da je I. tužiteljica u posjedu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], II. tužiteljica u posjedu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da ove nekretnine graniče s kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je tuženica u posjedu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

5. Prvotužiteljica tvrdi da je u posjedu kč. br. [katastarska čestica] površine 254 m2, a II. tužiteljica u posjedu kč. br. [katastarska čestica] površine 552 m2, da su postavile na toč. A – B skice lica mjesta drvenu ogradu koja predstavlja liniju razgraničenja nekretnina (među) nakon što su angažirale geodeta DP da im označi granice nekretnina i nakon što je isti vještak sačinio skicu premjera 21. studenog 2023., da se tuženica protivila postavljanju piketa (oznaka) od strane mjernika, te da su dolaskom na svoje nekretnine 26. studenoga 2023. uočile da je tuženica na mjestu gdje je postavljena drvena ograda srušila drvenu ogradu i na tom mjestu postavila žičanu ogradu (označeno crvenom bojom).

6. Prvostupanjski sud je nakon provedenog dokaznog postupka i ocjene iskaza saslušanih svjedoka ČP, UP, SP i ZP i vještaka geodetske struke Vladimira Miškovića zaključio da tuženica ima faktičnu vlast na spornoj površini (linija razgraničenja nekretnine - međi) zbog ostataka suhozida, iskopanih rupa i uz njih na nekim mjestima položenih betonskih stupova, te iz razloga što je tuženica sa svojom familijom pilila drva, kosila i čistila spornu površinu, da je nekad dovodila stoku na pašu, a da su to prije činili i njezini roditelji.

7. Prvostupanjski sud je zaključio da je tuženica za postavljanje drvne konstrukcije (ograde) saznala između proljeća 2023. i 22. listopada 2023., te da čin uklanjanja drvene konstrukcije sa sporne površine izvršen za vrijeme trajanja rokova iz čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., u daljnjem tekstu: ZV) predstavlja dopuštenu samopomoć, a ne smetanje posjeda, kao što smetanje posjeda ne predstavlja ni tuženičin čin postavljanja sporne žičane ograde.

8. Razmatrajući žalbene navode tužiteljica, činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda i zaključke prvostupanjskog suda, ovaj sud smatra da su navodima žalbe tužiteljica ista dovedena u sumnju.

9. Člankom 22. st. 2. ZV-a propisano je da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem mirnom stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

10. Tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštiti za vrijeme trajanja rokova iz čl. 21. st. 3. ZV-a i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost neposredna, ali samo ako za zaštitu svog posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (čl. 27. ZV-a dopuštena samopomoć).

11. Prvostupanjski sud je kako to tužiteljice ispravno ukazuju u žalbi u postupku za smetanje posjeda utvrđivao i provodio dokazni postupak na okolnosti prava na posjed spornih nekretnina, te na okolnost što predstavlja među između nekretnina stranaka, iako predmet spora u ovoj parnici nije uređenje međe (čl. 103. ZV-a).

12. Stoga se ne može prihvatiti ocjena prvostupanjskog suda da se iskazi svjedoka ČP i I. tužiteljice ne mogu prihvatiti vjerodostojnim.

13. Zaključak prvostupanjskog suda je bio da u postupku utvrdi tko je bio u posljednjem mirnom faktičnom posjedu kč. br. [katastarska čestica] sa 254 m2 (označeno zelenom bojom), kč. br. [katastarska čestica] sa 552 m2, da li je posjed tužiteljica bio miran (30 dana) prije rušenja drvene ograde i postavljanja žičane ograde od strane tuženika.

14. Nadalje, ako tužiteljice nisu postupale samovlasno, tuženici se ne može dati pravo na dopuštenu samopomoć iz čl. 27. ZV-a.

15. Budući je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje i izveo pogrešne zaključke, te imao pogrešan pravni pristup, valjalo je uvažiti žalbu tužiteljica i pobijano rješenje ukinuti u odluci o odbijanju glavnog zahtjeva, kao i u odluci o troškovima jer odluka o troškovima ovisi o konačnom uspjehu stranaka u parnici.

16. U nastavku postupka prvostupanjski sud će, polazeći od razloga iz odluke ovog suda, upotpuniti činjenično stanje, raspraviti sva sporna pitanja na koja je ukazano i potom donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku o zahtjevu tužiteljica za posjedovnom zaštitom.

17. Temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP-a valjalo je odlučiti kao u izreci.

Osijek, 27. ožujka 2025.

Sudac

Drago Grubeša