Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1940/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andree Boras-Ivanišević kao predsjednice vijeća, Borisa Mimice kao suca izvjestitelja i člana vijeća, te Sonje Meštrović kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. HO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćnicima Mihael i Ivan Acalinović, odvjetnicima u Visu, protiv tužene UO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vlahi Duplančiću, odvjetniku u Splitu, radi zaštite od uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužitelja pod 2. i tužene protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-998/2023 od 29. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 27. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja ad/2. LO, i tužene kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-998/2023 od 29. travnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I Nalaže se tuženoj, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, uspostaviti prijašnje stanje na nekretnini, drugom katu kuće izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], koji se sastoji od kuhinje/dnevnog boravka, hodnika, kupaonice i dviju soba sa pristupnim stubištem s podestom, od terase prvog kata do terase drugog kata, kao i unutarnjim pristupnim stubištem preko trokrakog armirano betonskog stubišta iz stana na prvoj etaži zgrade, sve sa pripadajućim krovištem iznad opisanog prostora i to na način da isprazni sve stvari u gore označenom prostoru drugog kata te poduzme radove na uklanjanju krovišta i samostalne uporabne cjeline etaže drugog kata predmetne kuće u [adresa] i pristupnih stubišta do istog, izvođenjem slijedećih radova:

1. demontaže horizontalnih i vertikalnih oluka

2. demontaže vrata i prozora

3. demontaže kade

4. demontažu zahodske školjke

5. demontaže umivaonika

6. rušenja pokrova od kupe kanalice s podkonstrukcijom

7. rušenja kose krovne armiranobetonske ploče

8. rušenja podnih obloga do armiranobetonske ploče

9. rušenja pregradnih zidova

10. rušenja nosivih zidova

11. obavi utovar, odvoz i zbrinjavanje otpada na deponiju

12. rušenja stubišta i podesta izvedenog od terase prvog do terase drugog kata te rušenja trokrakog armiranobetonskog stubišta izvedenog od prvog do drugog kata unutar objekta, sve sa odvozom materijala na deponij, a sve na način i u opsegu opisanom i označenom u vještačkim nalazima sudske vještakinje dipl. ing. Jagode Mihovilović, Split, 12. studenog 2023. i 12. prosinca 2023., sve s opisom troška na dan izrade nalaza i opisom i oznakom opsega građevinskih radova na uklanjanju krovišta, stubišta i drugog kata, opisanih i označenih u privitku toga nalaza vještakinje pod naslovom priloga: „Troškovnik građevinskih radova na uklanjanju drugog kata“, te nalaza iste vještakinje oznake „Split, 24. studenog 2021. godine“, u dijelu priloga nalaza pod naslovom „Radovi potrebni za dovođenje građevine u stanje prije nadogradnje drugog kata“,koji nalazi vještaka se, zajedno sa njegovim gore označenim prilozima te posebno opisom građevinskih radova na uklanjanju krovišta te drugog kata i pristupnih stubišta, proglašavaju sastavnim dijelom ove presude i s njom tvore zajedničku cjelinu te se nalaže tuženoj kaniti takvog ili sličnog pačanja u gore označenu nekretninu u vlasništvu tužitelja."

II Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u odnosu na tužitelja pod 2.

III Nalaže se tuženoj, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju pod 1 trošak postupka u iznosu od 4.304,18 EUR sa zateznom kamatom koja na označeni iznos teče od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

IV Nalaže se tužitelju pod 2, u roku od 15 dana, naknaditi tuženoj trošak postupka u iznosu od 2.700 EUR."

2. Protiv navedene presude žali se tužena zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u skladu sa žalbenim razlozima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žali se tužitelj pod 2. ZO protiv odbijajućeg dijela pod točkom II. izreke, kao i pod točkom IV. izreke kojim je dužan tuženoj naknaditi parnični trošak i to iz svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavak 1. ZPP-a s prijedlogom da se pobijana odluka preinači u skladu s žalbenim razlozima.

4. U odgovoru na žalbu tužitelj pod 1. GO u cijelosti je osporio žalbene navode tužene, predlažući da se žalba odbije kao neosnovana.

5. Žalba tužene i tužitelja pod 2. nisu osnovani.

6. U predmetnom postupku, još je prednik tužitelja sad pokojni VO ustao tužbom protiv tužene radi rušenja novoizgrađenog drugog kata na stojnoj kući u [adresa], položenoj na nekretninama oznake čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], tvrdeći kako je zapravo vlasništvo predmetne nekretnine on stekao oporučnim raspolaganjem supruge NO rođ. OO i kako je njegov sin HO koristio ovu kuću do odlaska u SAD, nakon čega je u tom objektu ostala stanovati tužena, koja je naknadno zasnovala novu bračnu zajednicu s EO. Obzirom da je ista nakon određenog vremena sa svojim izvanbračnim suprugom započela izvoditi radove na nadogradnji predmetne kuće, a nastavila ih je i nakon njegovih upozorenja, i kako na to nema nikakva prava, primoran je ustati ovom tužbom.

7. Među strankama je i u ovoj žalbenoj fazi postupka sporno je jesu li tužitelji aktivno legitimirani zahtijevati rušenje predmetne nekretnine ili je taj zahtjev neosnovan obzirom da tužena tvrdi da je osim dosjelošću kao savjesni posjednik stekla i građenje vlasništvo spornog dijela nekretnine.

8. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je slijedeće:

- da je u pregledanom parničnom spisu prvostupanjskog suda broj Ps-57/2017 (po tužbi HO protiv tužene UO, radi iseljenja i predaje u posjed kuće i okućnice položene na nekretninama oznake čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]), utvrđeno:

- da iz vlasničkog lista od 30. svibnja 2021. razvidno je kako su nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica], radionica i čest. zem. [katastarska čestica], vrtal, Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] upisane kao vlasništvo OOKralj žene Jakova za cijelo,

- da iz rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Visu broj O-131/53 od 22. studenog 1954., razvidno je kako je SO ženu H (umrlu **.**.1953.) naslijedio sin CO, Jakovljev iz [adresa],

- da iz rješenja o nasljeđivanju broj O-1258/67 od 31. svibnja 1974. razvidno je kako su CO pok. H, kovača iz [adresa] (umro **.**.1967.), naslijedile supruga IO, kćerke PO i TO te unuci MO pok. H i ĐO pok. H, dok ga je u odnosu na ovdje spornu nekretninu (tezu u kojoj je kovačnica i mirinu) naslijedila supruga IO za cijelo,

- da iz rješenja o nasljeđivanju broj O-1568/86 od 28. travnja 1987. i oporuke od 11. rujna 1986. razvidno je kako je NO rođ. IO (umrla **.**.1986.) naslijedio suprug VO u odnosu na cjelokupnu imovinu, uključujući i stambenu kuću u [adresa],

- da iz rješenja o nasljeđivanju broj O-483/03 od 20. ožujka 2003. razvidno je kako su VO (umro **.**.2002.) naslijedili na istovjetne dijelove sinovi, ovdje tužitelj HO i ŠO, kojeg je nakon smrti 10. studenog 2013. naslijedio sin, ovdje tužitelj pod 2 ZO, kako to proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju broj O-3574/13 od 29. prosinca 2014.,

- da iz povijesnih posjedovnih listova broj [posjedovni list] i [posjedovni list] te prijepisa posjedovnog lista [posjedovni list] Ureda za katastar Split, Ispostave Vis od 30. svibnja 2021., razvidno je kako su osnutka katastra na otoku Visu 1953., ovdje sporne nekretnine bile upisane kao posjed CO za cijelo, dok su od 1995. upisane kao isključivi posjed tužene, sve temeljem provedenih izvida na licu mjesta, kako to proizlazi iz zapisnika Ureda za katastarsko-geodetske poslove, Ispostave Vis od 3. srpnja 1995.,

- da iz presude Općinskog suda u Splitu broj IIIP-326/96 od 3. rujna 1997., razvidno je kako je ovom pravomoćnom sudskom odlukom razveden brak tužitelja i tužene sklopljen 4. svibnja 1977. i kako su u tijeku njegovog trajanja rođena djeca JO dana **.**.1987. i FO dana **.**.1989.,

- da iz rješenja o građevinskoj dozvoli od 22. siječnja 1980. razvidno je kako je tadašnji Općinski sekretarijat za poslove uprave Općine Vis izdao investitoru VO građevinsku dozvolu za nadogradnju obiteljske stambene zgrade, kao i za izradu vanjskog stubišta do drugog kata obiteljske stambene zgrade u [adresa],

- da iz nepravomoćne presude broj Ps-57/2017 od 27. svibnja 2022. razvidno je kako je odbijen tužbeni zahtjev HO postavljen radi utvrđenja da tužena UO bez pravnog osnova drži u posjedu kuću i okućnicu u [adresa], položenu na nekretninama oznake čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te radi iseljenja i predaje ove nekretnine u posjed tužitelju, a ova odluka donesena je nakon utvrđenja kako tužena ima pravo koje je ovlašćuje na posjedovanje nekretnine,

- da su prilikom očevida održanog na licu mjesta 29. rujna 2021. uz sudjelovanje sudske vještakinje za graditeljstvo RO, tužitelji kao predmet spora pokazali kuću u centru grada [adresa], do koje se pristupa kroz vrata s ulične strane i preko vanjskog betonskog stubišta,

- da se objekt sastoji od nespornih etaža prizemlja i prvog kata te ovdje spornog drugog kata do kojeg se pristupa vanjskim betonskim stubištem, a između prvog i drugog kata unutarnje je betonsko stubište koje je izvan funkcije jer je zatvoreno drvenom pregradom. Nesporni prizemni prostor ima poseban ulaz i predstavlja uređeni apartman, koji se sastoji od spavaće sobe, kuhinje s blagovaonicom i kupaonicom,

- da je apartman fizički odvojen od ostatka prizemlja koje se koristi kao skladište za razne stvari tužene, a pored svega i sustav za grijanje koji nije u funkciji,

- da na nespornom prvom katu stan je koji se sastoji od dnevnog boravka i kuhinje, hodnika, spavaće sobe i kupaonice,

- da prilikom očevida sud nije mogao pregledati sporni drugi kat, jer su u njemu boravili gosti tužene, stoga je suglasnošću stranaka, sudska vještakinja naknadno pristupila licu mjesta i pregledala ovu etažu kuće,

- da je ista u svom nalazu od 26. studenog 2021. utvrdila kako se na drugom katu nalazi stan koji se sastoji od kuhinje s dnevnim boravkom, dvije sobe, kupaonice i hodnika. Potvrdila je kako je izlaz iz unutarnjeg stubišta zagrađen drvenom pregradom i dodala kako se s vanjskog dvokrakog stubišta pristupa na terasu s koje se ulazi u ovaj stan, a krov zgrade je kosa armirano betonska ploča s pokrovom od crijepa. Na osnovi iznesenog utvrđenja i pregleda lica mjesta, vještakinja smatra kako je prema dimenzijama današnje stambene zgrade i katastarskog prerisa, nekadašnja kovačnica bila uklopljena u dimenzije današnjeg stambenog objekta i to njegovog sjevernog dijela položenog na čest. zgr. [katastarska čestica]. Nije se mogla sa sigurnošću izjasniti jesu li vidljiv ostaci nekadašnje kovačke radnje, a dopušta mogućnost da je ostatak zida uz istočno pročelje građevine u prizemlju, ostatak nekadašnje stare zgrade ili ostatak ogradnog zida. Iznesenom nalazu priložila je i popis svih radova potrebnih za dovođenje građevine u stanje kakvo je bilo prije nadogradnje drugog kata.

- da u svom očitovanju na primjedbe stranaka od 8. veljače 2022. vještakinja potvrđuje kao je zapadni zid kuće zajednički zid sa susjedom, što je bio čest slučaj prilikom gradnje objekata u nizu, kako je u prizemnom prostoru vidljivo da je to bio zid bivše kovačnice, kako je istočni zid u prizemlju na kojem je izveden prozor, istočni betonski zid današnje "konobe", a uz njega vidljiv ostatak starijeg zida koji se produljuje do kraja terase prvog kata. Sigurna je kako je zapadni zid današnje zgrade originalni zid nekadašnje kovačnice, koji je na isti način nadograđen u visini prvog i drugog kata. Drži kako bi istočni zid konobe na kojem se u prizemlju nalazi prozor, trebao biti novije gradnje nego uz njega priljubljeni niži ostatak starog zida i njegov produžetak do kraja terase.,

- da nakon očitovanja stranke nisu iskazale primjedbe, stoga se nalaz i mišljenje vještakinje smatraju stručnim i objektivnim,

- da se vještakinja nije izrijekom izjasnila predstavlja li sporna druga etaža kuće samostalnu uporabnu cjelinu, međutim sud smatra da to jasno proizlazi iz njezinog nalaza od 26. studenog 2021. u dijelu u kojem opisuje stanje drugog kata i označava taj prostor kao "stan". Naime, riječ "stan" sama po sebi u građevinskom smislu podrazumijeva samostalnu uporabnu cjelinu, a osnovne pretpostavke za takvu kvalifikaciju prostora je postojanje posebnog ulaza, bilo sa prostora suvlasničke zajednice ili sa javne površine te prostorije koje su neophodne u uporabnom smislu i to kuhinja te kupaonica, odnosno zahod. Kako druga etaža ima poseban pristup dvokrakim stubištem s prvog kata, a pored toga i nužne prostorije kuhinje i kupaonice te pored svega dvije spavaće sobe i hodnik, jasno je kako se radi o samostalnoj uporabnoj cjelini,

- da iz nalaza sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića od 5. prosinca 2019. izrađenog za potrebe parnice br. Ps-57/17 i njegovog očitovanja od 17. rujna 2020., razvidno je kako je ovaj vještak nakon provedenog očevida na licu mjesta u tom predmetu i pokazane kuće s okućnicom, čija je druga etaža predmet ovog spora, utvrdio kako je kuća građena kao objekt u nizu koji se sastoji od prizemlja i dva kata, kako se do nje pristupa preko dvorišta na kojem su vanjske betonska stube te identificirao čest. zgr. [katastarska čestica] u cijelosti i dio čest. zem. [katastarska čestica], kao čestice na kojima je položena, a na skici lica mjesta taj dio omeđio je slovima. Preostali dio čest. zem. [katastarska čestica] po vještaku predstavlja dvorište uglavnom natkriveno terasama prvog i drugog kata u kojem su vanjske betonske stube.,

- da u dopuni vještva od 18. svibnja 2020. vještak nije se mogao očitovati o tlocrtnoj površini današnjeg objekta u odnosu na tlocrtnu površinu nekadašnje prizemnice – kovačnice, jer ne raspolaže podacima o položaju i dimenzijama starog objekta, a u svom očitovanju na primjedbe tužitelja HO od 17. rujna 2020. navodi kako se od osnutka katastra čest. zgr. [katastarska čestica] vodi kao zgrada, a čest. zem. [katastarska čestica] kao dvorište. Temeljem grafičkog dijela katastarskog operata zaključuje kako je objekt položen na čest. zgr. [katastarska čestica] evidentiran na katastarskom planu prije 1911., ali mu nije poznato od kada je tako i tome dodaje kako sadašnja građevina nije evidentirana u službenim katastarskim planovima i kako bi o položaju građevine prije radova tužene i o korištenju postojećih starih zidova, trebalo angažirati vještaka građevinske struke. Konačno, na vještakov nalaz i dopune vještva parnične stranke nisu iskazale primjedbe kojim bi osporile ili kako dovele u sumnju njegovu stručnost i objektivnost, stoga ga je sud prihvatio u cijelosti i uz suglasnost stranaka koristio kao dokaz i u ovoj pravnoj stvari,

- da radi cjelovitog utvrđenja činjeničnog stanja, izveden je dokaz novim očevidom na licu mjesta 29. kolovoza 2023. uz sudjelovanje sudske vještakinje RO i tom prilikom je utvrđeno kako su nesporne etaže prizemlja i prvog kata te pristup s javne površine istovjetni, a evidentirane su i promjene,

- da pored vanjskog betonskog stubišta, sud je na drugi kat pristupio s prvog kata unutarnjim betonskim stubištem i zatekao u potpunosti uređen i namješten stambeni prostor koji se sastoji od kuhinje s blagovaonicom, hodnika, dvije spavaće sobe i kupaonice,

- da je utvrđeno kako se vanjskim betonskim stubištem pristupa na terasu koja je izgrađena uz istočnu fasadu drugog kata i ulaznih vrata te etaže,

- da sudska vještakinja RO u svom je nalazu od 26. studenog 2021. utvrdila kako se na drugom katu nalazi stan koji se sastoji od kuhinje s dnevnim boravkom, dvije sobe, kupaonice i hodnika. Potvrdila je kako je izlaz iz unutarnjeg stubišta zagrađen drvenom pregradom i dodala kako se s vanjskog dvokrakog stubišta pristupa na terasu s koje se ulazi u ovaj stan, a krov zgrade je kosa armirano betonska ploča s pokrovom od crijepa.

- da na osnovi iznesenog utvrđenja i pregleda lica mjesta, vještakinja smatra kako je prema dimenzijama današnje stambene zgrade i katastarskog prerisa, nekadašnja kovačnica bila uklopljena u dimenzije današnjeg stambenog objekta i to njegovog sjevernog dijela položenog na čest. zgr. [katastarska čestica].

- da se nije mogla sa sigurnošću izjasniti jesu li vidljivi ostaci nekadašnje kovačke radnje, a dopušta mogućnost da je ostatak zida uz istočno pročelje građevine u prizemlju, ostatak nekadašnje stare zgrade ili ostatak ogradnog zida,

- da iznesenom nalazu priložila je i popis svih radova potrebnih za dovođenje građevine u stanje kakvo je bilo prije nadogradnje drugog kata. U svom očitovanju na primjedbe stranaka od 8. veljače 2022. vještakinja potvrđuje kako je zapadni zid kuće zajednički zid sa susjedom, što je bio čest slučaj prilikom gradnje objekata u nizu, kako je u prizemnom prostoru vidljivo da je to bio zid bivše kovačnice, kako je istočni zid u prizemlju na kojem je izveden prozor, istočni betonski zid današnje "konobe", a uz njega vidljiv ostatak starijeg zida koji se produljuje do kraja terase prvog kata,

- da je sigurna kako je zapadni zid današnje zgrade originalni zid nekadašnje kovačnice, koji je na isti način nadograđen u visini prvog i drugog kata. Drži kako bi istočni zid konobe na kojem se u prizemlju nalazi prozor, trebao biti novije gradnje nego uz njega priljubljeni niži ostatak starog zida i njegov produžetak do kraja terase,

- da je nakon drugog očevida, sudska vještakinja u nalazu od 13. studenog 2023. dopunila vještvo i iznijela mišljenje kako je sporna etaža drugog kata kuće u [adresa] samostalna uporabna cjelina, jer ima prijeko potrebne sporedne prostorije, poput kuhinje i kupaonice te poseban ulaz s terase. Tome je priložila troškovnik građevinskih radova potrebnih radi cjelovitog uklanjanja ove etaže objekta i iskazala njihove pojedinačne cijene te ukupan iznos od 13.357,00 EUR.

- da u očitovanju na primjedbe stranaka od 13. prosinca 2023. vještakinja je dopunila troškovnik rušenja drugog kata radovima rušenja stubišta i podesta u iznosu od 2.750,00 EUR, stoga je cjelokupan trošak rušenja druge etaže procijenila na iznos od 16.107,00 EUR.,

-da stranke nisu iskazale primjedbe kojima bi osporile ili kako dovele u sumnju objektivnost i stručnog vještačkog nalaza, pa ga prvostupanjski sud prihvaća u cijelosti.

- da je na zemljištu vlasništva NO ulaganjem rada i sredstava tužiteljevih roditelja te tužitelja i tužene u skladu sa načelom jedinstva zemljišta i zgrade na spornim nekretninama čest. zgr. [katastarska čestica] i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] nastala nova suvlasnička zajednica,

- da je tužena sudjelovala u izvedenim radovima dijelom ih financirala a pored svega u to vrijeme bila u bračnoj zajednici s tužiteljom pa je po osnovama gradnje i bračne stečevine stekla određeni suvlasnički dio u odnosu na novoizgrađenu kuću koja se tada sastojala od prizemlja i kata,

- da je tužena cijelo vrijeme od dovršetka radova i useljenja 1985. pa tako i nakon odlaska tužitelja u SAD znala ili morala znati da ima suvlasničko a ne isključivo vlasničko pravo na prometnoj nekretnini,

- da je tužena barem nakon zaprimanja predmetne tužbe (iz 1996.) ranijeg tužitelja VO saznala za protivljenjem ostalih suvlasnika njezinim radovima na predmetnoj nadogradnji,

- da su predmetni radovi na nadogradnji započeli 1996. a okončani 2002. izgradnjom posebnog pristupnog vanjskog dvokratnog betonskog stubišta.,

- da tužena od početka radova nije imala suglasnost već naprotiv iskazano protivljenje većinskih suvlasnika VO i tužitelja za njihovo izvođenje, pa stoga nije mogla postati ni vlasnik nadograđenog drugog kata,

9. Temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja ad 1/ HO jer je zaključio da tužena nije imala pravo na nadogradnju drugog kata kuće u [adresa] niti je to pravo naknadno stekla, pa je dužna uspostaviti prijašnje stanje na nekretnini izgrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], na način pobliže opisan u izreci pod točkom I. pobijane presude.

10. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća ovaj drugostupanjski sud obzirom da je proveden temeljem svih predloženih dokaza u postupku kao i pravilne ocjene dokaza, čime žalbeni navodi tužene nisu doveli u sumnju utvrđenje prvostupanjskog suda.

11. U odnosu na žalbene razloge stranaka pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su tužiteljevi roditelji bili u samostalnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine te su isti vlasnost prenijeli na sinove odnosno tužitelja GO i njegova brata ŠO koji su postigli usmenu diobu suvlasničke zajednice po kojoj je tužitelju pod 1) GO pripala u vlasnost predmeta nekretnina, a njegovom bratu ŠO druga nekretnina u [adresa], te su isti u zakonitom posjedu predmetnih nekretnina.

11.1. Kako je tužitelj pod 2) nasljednik svog oca ŠO, to pravilno prvostupanjski sud utvrđuje da isti nema vlasničke odnosno suvlasničke ovlasti na predmetnoj nekretnini obzirom da je između njegovog pokojnog oca ŠO i brata GO tužitelja pod 1) izvršena dioba predmetnih nekretnina, zbog čega je pravilno odbio tužbeni zahtjev tužitelja ad/2. LO kao neosnovan.

12. U odnosu na žalbene navode tužene da bi dosjelošću mogla steći vlasništvo na izgrađenom drugom katu predmetne nekretnine za istaći je slijedeće:

12.1. Dosjelošću se prema odredbi članka 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („NN“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV) stječe pravo vlasništva na nekretnini njezinim neprekidnim i samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, pa je prvostupanjski sud bio dužan utvrditi ima li tužitelj samostalni posjed stvari, ima li taj posjed onu kakvoću koja se traži za redovitu, odnosno barem izvanrednu dosjelost, traje li taj posjed zakonom određeno vrijeme, je li stvar sposobna istih povodom stjecanja, je li subjekt koji dosjeda sposoban steći tu stvar uopće, a posebno putem dosjelosti. Dakle, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potreban je samostalni posjed stvari (nekretnine), koji ima zakonom određenu kakvoću i trajanje neprekidno zakonom određeno vrijeme.

12.2. Pri tome za stjecanje vlasništva potreban je zakonit, istinit i pošten posjed nekretnine (redovna dosjelost) ili barem pošten posjed nekretnine (izvanredna dosjelost). Ako su rokovi koji za stjecanje stvarnih prava određenih ZV-om počeli teći prije njegovog stupnja na snagu, dakle prije 1. siječnja 1997. godine tada isti nastavljaju teći sukladno st. 2. čl. 388. ZV-a, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ZV-om, ako bi počeo teći u času njegovog stupanja na snagu, čl. 388. st. 3. ZV-a.

12.3. Posjed je pošten ako posjednik kojeg je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnost imao dovoljno razloga posumnjati, da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

12.4. Nepošteno je stekao posjed onaj tko je prigodom stjecanja znao da mu ne pripada pravo na posjed kao i onaj koji je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da mu pripada pravo na posjed. Dakle, posjednik treba vjerovati (živjeti u uvjerenju) da je vlasnik stvari kako bi se smatrao poštenim posjednikom.

12. 5. Pravni učinci dosjelosti kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju po samom zakonu (ipso iure) istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, ako su ispunjeni ostali uvjeti koje propisuje zakon o stjecanju putem dosjelosti. Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz svo vrijeme dosjelosti smatra da stvar koju posjeduje je njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znat da nije njegova, što u konkretnom slučaju nije ispunjeno, obzirom da je tužena cijelo vrijeme znala da nije isključiva vlasnica predmetne nekretnine. Ovo posebno iz razloga što je kuća građena dijelom sredstvima tužiteljevih roditelja, kao i tužitelja ad/1 i tužene koji su svojim radom i sredstvima zajednički doprinijeli izgradnji objekta a time je nekretnina postala dio njihove zajedničke imovine.

13. Što se pak tiče stjecanje vlasništva građenjem na tuđoj stvari trebaju biti kumulativno ispunjene tri pretpostavke, tj. da je izgrađena zgrada, da je izgrađena na tuđem zemljištu i da vlasništvo nije stečeno na nekom drugom pravnom temelju Dakle, prema ZV-u stjecanje vlasništva građenjem na tuđem zemljištu je izvorno stjecanje vlasništva na temelju zakona do kojeg dolazi kada neka fizička ili pravna osoba, tj. graditelj izgradi zgradu na tuđem zemljištu bez pravne osnove. U konkretnom slučaju tužena kao graditelj znala je da gradi na tuđem zemljištu, a tužitelj ad/1. odnosno njegov prednik sad pok. otac VO kao vlasnik tome se odmah usprotivio i tražio rušenje izgrađenog objekta, te je utoliko neosnovan navod tužene da je ona savjestan graditelj.

13. Dakle, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio kako je na zemljištu dosadašnjeg vlasništva NO a u skladu s načelom jedinstva zemljišta i zgrade na predmetnim spornim nekretninama označenim kao čest. zgr. [katastarska čestica] u cijelosti i na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] nastala nova suvlasnička zajednica tužitelja pod 1), njegovih roditelja i tužene. Tužena je doista osobnim doprinosom i sredstvima po osnovi gradnje na temelju bračne stečevine stekla određeni suvlasnički dio u odnosu na novoizgrađeni objekt koji se sastoji od prizemlja i kata, što znači da je tužena u vrijeme od dovršetka radova i useljenja 1985. pa i nakon odlaska tužitelja pod 1) u SAD odnosno prije izgradnje spornog drugog kata znala i morala znati da ima suvlasništvo a ne isključivo vlasničko pravo na nekretnini.

14. Imajući u vidu da je tužena kako to pravilno utvrđuje prvostupanjski sud znala odnosno imala saznanje da se prednik tužitelja sad pok. VO protivi njezinim radovima na nadogradnji, što je isti istakao u tužbi podnesenoj još 30. srpnja 1997. ali se tužena oglušila na njegovo upozorenje i nastavila s radovima zbog čega je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da je bez pravnog značenja u ovoj parnici činjenica što se tužitelj pod 1) GO još 1991. godine svojom voljom odselio iz [adresa] u [adresa] zbog čega je od tada tuženoj onemogućena komunikacija sa istim.

15. Imajući u vidu činjenicu da tužena nije isključiva vlasnica nekretnine već se radi o suvlasničkoj zajednici a posebno zbog protivljenja suvlasnika VO ista nije mogla imati status poštenog posjednika nekretnine za cijelo a upravo je poštenje posjeda osnovna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu citirane odredbe članka 159. ZV-a. U svakom slučaju tvrdnje tužene o stjecanju prava vlasništva drugog kata dosjelošću nemaju valjanog činjeničnog ni zakonitog uporišta a nemaju ni osnove stjecanje tog prava građenjem. Imajući u vidu izostanak suglasnosti i protivljenja svih ostalih (suvlasnika) uz primjene citirane odredbe članka 156. stavak 1. ZV-a tužena nije mogla postati vlasnica nadograđenog drugog kata a u konkretnom slučaju ne radi se o nužnim korisnim radovima neophodnim za stanovanje već se radi o radovima koji promašuju poslove redovite uprave i predstavljaju izvanredne poslove u smislu odredbe članka 41. ZV-a jer se radi o nadogradnji kojom je stvorena nova stambena cjelina.

16. Pravilno je prvostupanjski sud otklonio istaknuti prigovor prava na dom od strane tužene smatrajući utvrđenim kako preostale etaže prizemlja i prvog kata svojom površinom, rasporedom, uređenjem i opremljenošću sasvim su dostatne i primjerene za više članova obitelji dok predmetni sporni drugi kat u cijelosti predstavlja zasebnu stambenu cjelinu sa zasebnim ulazom koju tužena ljeti iznajmljuje turistima u vidu apartmana i ostvaruje dodatne prihode.

17. Zbog navedenog u cijelosti je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja pod 1), čime je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske presude .

18. Odluka o troškovima postupka pravilno je utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. u svezi članka 155. ZPP-a, kao i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a koju odluku tužena i posebno ne pobija u žalbi.

19. U odnosu na žalbene navode tužitelja pod 2) glede odluke o troškovima postupka sadržane pod točkom IV. pobijane presude za istači je da je tužitelj ad 2 ZO podneskom od 20. studenog 2020., preuzeo i predložio nastavak prekinutog postupka iza smrti ranijeg tužitelja VO pok. FO, pa kako je isti u konačnici izgubio parnicu, to je prvostupanjski sud odluku o troškovima postupka pravilno utemeljio na odredbi članka 154. stavak 1. u svezi članka 155. ZPP-a, a sukladno odredbama o Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 91/04, 37/05, 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 18/14, 107/15 i 37/22, 37/22, 126/22 i 138/23 dalje u tekstu: Tarifa).

20. Slijedom navedenog, nisu ostvareni žalbeni prigovori žalitelja, a kako nisu ostvareni niti žalbeni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti jer je prvostupanjski sud odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja pravilno primijenio mjerodavne zakonske odredbe na kojima je presuda utemeljena, žalbu žalitelja valjalo je odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu potvrditi, temeljem odredaba članka 368. stavka 1. ZPP, uključujući i odluku o troškovima postupka koju je prvostupanjski sud pravilno zasnovao na odredbi članka 154. stavka 1. u svezi s odredbom članka 155. stavka 1. ZPP a koju tužena i posebno ne pobija u žalbi.

U Splitu, 27. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Andrea Boras-Ivanišević