REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2228/2019-34

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sanji Krovinović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice VOZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Hrvoju Bosanac, odvjetniku u Zagrebu, protiv I-tuženika Grad Zagreb, OIB 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb i II-tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 12. veljače 2025. g. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice, punomoćnika I- tuženika i punomoćnika II-tuženika, dana 27. ožujka 2025. g.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužiteljica sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se I-tuženom GRADU ZAGREBU, OIB: 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb i II-tuženom CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, da tužiteljici isplate iznos od 162.935,66 HRK / 21.625,28 € sa kamatama tekućim od 27.3.2025. do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

Obrazloženje

1. Dana 12. prosinca 2018.g. tužiteljica je zajedno sa svojim suprugom VO, oko 14,00 sati došla u zagrebačku Dubravu u Ulicu hrvatskog proljeća, u namjeri da se tramvajem zajedno odvezu u centar grada na događaj Adventa. Kod kućnog broja 38 postoji prolaz koji spaja Ulicu hrvatskog proljeća s Avenijom Dubrava i ovaj je prolaz djelomično popločen podnim pločama. Tamo gdje počinje predmetno popločenje prolaza uočava se jedno povišenje, odnosno "stepenica". Na samom rubu ove "stepenice" bila je oštećena podna pokrovna ploča, i iz uočljivog oštećenja je izlazilo ili virilo armaturno željezo u dužini od najmanje 10 cm.

2. Ovaj je prolaz javna površina i dovoljno je širok da kroz njega ljudi mogu nesmetano prolaziti, birajući građansku slobodu da odaberu pravac kojim žele prolaziti. U blizini gdje počinje predmetno povišenje razine podne površine i gdje viri iz betona armaturno željezo, ne postoji znak opasnosti koji bi prolaznike na jasan način upozoravao da na kritičnom mjestu postoji objektivna mogućnost od pada uslijed oštećenja podne ploče i predmetnog armaturnog željeza, uslijed čega je postojala objektivna opasnost od ozljeđivanja prolaznika.

3. Tužiteljica je ovim prolazom prolazila bezbrižno, gledajući ravno ispred sebe, i nije uopće postojala objektivna mogućnost da na vrijeme uoči predmetno armaturno željezo i da promijeni pravac svojeg kretanja, budući da je šetala i razgovarala sa svojim suprugom. Odjednom je tako zapela stopalom za predmetno armaturno željezo koje je virilo iz oštećenog rubnog dijela ove "stepenice" i pala na tvrdo tlo svom svojom težinom.

4. Suprug tužiteljice SO je odmah po njezinom podizanju s tla i asistenciju gospođe CO, oja je djelatnica u obližnjoj zlatarnici, nazvao Hitnu pomoć. Međutim, kako Hitna pomoć nije nikako stizala, a supruga mu je uslijed pada trpjela velike bolove i bila praktički u šoku, sam ju je odvezao na Hitni prijem u Kliničku bolnicu Dubrava, gdje je ista u 16,04 sati pregledana u Hitnoj kirurškoj ambulanti, sat i pol poslije nastanka štetnog događaja.

5. Prema radiološkom nalazu od istog dana na snimkama lijevog ramena vide se anteriorna luksacija glave humerusa u HS zglobu i multifragmentarna fraktura glave humerusa s odlomljeni velikim tuberkulom koji je pomaknut lateralno, a na snimkama koljena koje je isto uslijed pada bilo ozlijeđeno, ne vidi se svježe koštane traume.

6. Dežurni liječnik je nakon pregleda zadobivenih ozljeda tužiteljice postavio sljedeće dijagnoze:

- prijelom gornjeg dijela lijeve nadlaktične kosti (fractura humeri partis proximalis sinistri)

- prednje iščašenje lijevog ramena (luxatio anterior humeri sinistri)

7. Nakon toga je tužiteljica prema uputama liječnika-kirurga nastvila s redovitim fizikalnim terapijama, a uslijed lošeg sraščivanja prijeloma lijevog proksimalnog humerusa joj je inducirana ugradnja totalne endoproteze lijevog ramena prema Ambulantnom nalazu od 1. ožujka 2019. koji je sačinjen nakon pregleda tužiteljice u KB Dubrava.

8. U predmetnom Ambulantnom nalazu stoji da su "kretnje njezinog lijevog ramena minimalne", a uslijed opisanih poteškoća se tužiteljica morala podvrći i naknadnom operativnom zahvatu radi ugradnje totalne endoproteze lijevog ramena, što je učinjeno u KB Dubrava na dan 12. ožujka 2019., a 15. ožujka 2019. je ista otpuštena na kućnu njegu.

9. Nakon otpuštanja na kućnu njegu, tužiteljica nastavlja s redovitom fizikalnom terapijom i svaka dva mjeseca ide na kontrolu liječniku-kirurgu, što potvrđuje i zadnji Ambulantni nalaz od 17.svibnja 2019.

10. U opisanom štetnom događaju je tužiteljica sasvim izvjesno pretrpjela:

- fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 2 do 3 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 5-7 dana, slabog intenziteta i trajnog karaktera oko 14 dana, te bolove slabog intenziteta i povremenog karaktera, koji će joj ulaziti u pojačane napore u svakodnevnom životu,

- strah jakog intenziteta u trajanju od 1-2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 3-5 dana i slabog intenziteta u trajanju od 7-10 dan,

- tuđa pomoć i njega po 4 sata dnevno joj je bila potrebna prvih 7 dana kroz period prilagodbe na novonastalu situaciju, a nakon toga joj je bila potrebna samo pomoć, ali ne i njega po četiri sata dnevno kroz mjesec dana, daljnjih mjesec dna po 2 sata dnevno, a zatim još najmanje mjesec dana po dva sata dva puta tjedno.

11. Sukladno općem fizičkom stanju oštećenice ona je sasvim izvjesno pretrpjela duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti, posebice uzimajući u obzir da joj je tijekom liječenja u lijevo rame morala biti ugrađena protetika od specijalne plastike uslijed poteškoća u pravilnom srašćivanju ramena, odnosno u nemogućnosti tužiteljice da uopće podigne uvis lijevu ruku i da se njome služi u svakodnevnom životu i radu, a pogotovo da obavlja uobičajene poslove u domaćinstvu bez pomoći svojeg supruga SO, što joj sve uzrokuje još i dodatan osjećaj manje vrijednosti, te goloto kroničnu tjeskobu i uznemirenost.

12. To znači da tužiteljica i danas kad je njezino kliničko liječenje završeno osjeća duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti, koji se prema standardnim kriterijima za određivanje postotka smanjenja životne aktivnosti u njezinom slučaju kao i u svim drugim sličnim slučajevima svakako cijene u visokom postotku (20-40 %), jer se ona zbog posljedica zadobivenih ozljeda koje proces liječenja nije sanirao danas osjeća nemoćno u svakodnevnim aktivnostima i zapravo funkcionira kao invalidna osoba.

13. Točan postotak smanjenja životne aktivnosti u označenom rasponu utvrdit će liječnik-vještak nakon izvršenog medicinskog vještačenja zadobivenih povreda oštećenice u štetnom događaju.

14. Prema tome, po osnovi pretrpljenih (jakih, srednjih i slabih) bolova tužiteljica od tuženika potražuje novčani iznos od 4.350,00 kuna.

15. Po osnovi pretrpljenog straha (jakog, srednjeg i slabog intenziteta) tužiteljica od tuženika potražuje novčani iznos od 75.000,00 kuna.

16. Po osnovi pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjene životne aktivnosti u višem stupnju, a pogotovo i zbog činjenice njezine tužiteljica potražuje novčani iznos od 80.000,00 kuna.

17. Dakle, po osnovi pretrpljene nematerijalne štete tužiteljica potražuje od tuženika ukupan novčani iznos od 159.500,00 kuna.

18. S obzirom da se zbog zadobivenih posljedica u štetnom događaju tužiteljica morala najprije intenzivno, a kasnije i redovito liječiti, a morala je sama plaćati sve liječničke troškove koje je imala u Kliničkoj bolnici Dubrava po dva izdana računa, to po osnovi troškova liječenja potražuje od tuženika novčani iznos od 2.205,66 kuna.

19. Dakle, konačan i ukupan zahtjev za naknadom (nematerijalne i materijalne) koja je proizašla iz štetnog događaj tužiteljica potražuje od tuženika u ukupnom novčanom iznosu od 162.935,66 kuna.

20. Nadzor i održavanje javnih površina u Gradu Zagrebu vrši Komunalno redarstvo I-tuženika i ono je moralo i daleko prije nastanka štetnog događaja sklopiti ugovor s nekom tvrtkom koja je ovlaštena vršiti popravke na javnim površinama koje nisu određene kao nerazvrstane ceste.

21. U svojem dopisu od 11. srpnja 2019. kojeg je Grad Zagreb, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet uputio tužiteljici putem ovog odvjetnika, pročelnik Odjela za pravne poslove ne spori da nadzor pa i popravke na javnim površinama, u koje spada i javna površina opisna u točki I. vrši Komunalno redarstvo tuženika.Nastavno prema citiranom dopisu provjerama nadležnih je utvrđeno da u vrijeme nastanka štetnog događaja nije postojao ugovor tuženika s izvođačem radova za popravak opločenja predmetne javne površine iz točke I.

22. Argument I-tuženika kojeg je isti istakao u procesu pokušaja mirnog rješenja spora da ne postoji pravna osnova za odgovornost tuženika za štetni događaj samo iz razloga što u vrijeme nastanka štetnog događaja nije postojao ugovor između I-tuženika s tvrtkom izvođača radova koja bi se bavila popravkom javnih površina, pa tako i oštećene pokrovne ploče iz koje je u konkretnom slučaju virio dobar komad armaturnog željeza, uopće nije nikakav argument u prilog izostanka odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, već upravo obrnuto, budući da je I-tuženik bio u obvezi brinuti se o predmetnoj javnog površini iz tužbe, il barem na vidljiv način postaviti znak opasnosti ili upozorenje da je bog opisanog oštećenja na pokrovnoj ploči prolazak javnom površinom opasan za svakog slučajnog prolaznika.

23. Ističe se da je tužiteljica putem ovog odvjetnika već gotovo devet mjeseci u pregovorima s I-tuženikom oko mirnog rješenja nastalog spora i da ovi pregovori nisu dali nikakvog rezultata.

24. Ovaj odvjetnik je čak i u nekoliko navrata bio pozivan da samo specificira konačan odštetni zahtjev I-tuženiku pod prijetnjom arhiviranja spisa. Kada je tužiteljica putem ovog odvjetnika to učinila i podnijela zahtjev za mirnim rješenjem spora tuženiku, I-tuženik najednom sada spori i samu osnovu vlastite odgovornosti za štetni događaj, dajući za to argument koji to nije, odnosno koji upravo upućuje na njegovu isključivo odgovornost za štetni događaj.

25. Upravo je ogroman i kardinalan propust I-tuženika što je unatoč svojoj obavezi da to učini, propustio sanirati predmetno oštećenje javne površine mnogo prije nastupanja štetnog događaja, a time bi sasvim sigurno spriječio nastanak utuženog štetnog događaja, ali i svih eventualnih drugih štetnih događaja na istom kritičnom mjestu u budućnosti.

26. Konačno, tužiteljica poriče bilo kakav svoj i najmanji eventualni doprinos nastupanju štetnog događaja, jer ona je kritične zgode šetala sa svojim suprugom navodno uređenom i neoštećenom javnom površinom u Gradu Zagrebu i nije bila dužna uopće paziti da li će u svojoj bezbrižno šetnji gradom nogom zapeti u armaturno željezo, jer to uopće nije uobičajena životna situacija.

27. Prema tome, tužiteljica upire da je za štetni događaj prvenstveno odgovorna osoba I-tuženika, jer se štetni događaj dogodio na javnoj površini koja nije nerazvrstana cesta, a za naknadu štete je samim time odgovorna i pravna osoba II-tuženika, budući iz očitovanja I-tuženika slijedi da postoji ugovor između I i II-tuženika kojim je II-tuženik kao osiguravajuće društvo preuzeo obvezu naknade svih šteta za koje je odgovorna osoba I-tuženika.

28. Slijedom prednje iznijetog a na osnovi svih istaknutih dokaza i onih koji će se izvesti tijekom glavne rasprave, tužiteljica potražuje iznos od 21.625,28 €. sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

29. Prvotuženik u odgovoru na tužbu ističe da tužba ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njoj moglo postupiti u ovoj pravnoj stvari, jer je tužiteljica propustila dostaviti relevantne dokaze kojima potkrepljuje svoje tvrdnje, a visina tužbenog zahtjeva postavljena je paušalno.

30. Slijedom navedenog, tužiteljica je postupka protivno odredbi čl. 7. ZUPP-a, 186. ZPP, 219. st. 1. ZPP-a, te čl. 232. ZPP-a, slijedom čega II-tuženik predlaže odbaciti predmetnu tužbu.

31. Nadalje, II-tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, budući da predmetno mjesto štetnog događaja nije evidentirano kao javni prolaz te je održavanje istog u nadležnosti suvlasnika zgrade mješovite namjene sagrađene kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

32. Uzimajući u obzir navedeno, tužiteljica paušalno i neistinito tvrdi da je pala na javnoj površini za koju je odgovoran II-tuženik. Dosljedno tome, II-tuženik poriče odgovor za predmetnu štetu.

33. I-Tuženik osporava dinamiku štetnog događaja, a i konkretnu štetnu posljedicu koju tužiteljica dokazuje snagom svoje tvrdnje ne nalazeći shodnim priložiti niti jednu ispravu na koju se poziva u z tužbu

34. Logično se postavlja pitanje pažnje kojom je tužiteljica postupila kritičke zgode. U tom smislu tuženik ističe prigovor isključive krivnje tužiteljice za nastanak štetnog događaja, te osporava uzročnu posljedičnu vezu između utužene štete i postupanja I-tuženika, a osporava postojanje i samog štetnog događaja, o kojem nema saznanja, a poglavito cijeneći činjenični supstrat tužbe kojem ne prileži niti jedna isprava na koju se tužiteljica poziva kako je gore opisano.

35. I-Tuženik se protivi provođenju dokaza medicinskim vještačenjem na okolnost povrede prava osobnosti, jer uz tužbu nije dostavljen niti jedna medicinska isprava važna za izvođenje tog dokaza.

36. I-Tuženik se protivi i dokaznom prijedlogu saslušanja tužiteljice i saslušanju SO, obzirom da iz tog dokaznog prijedloga nije razvidna pravno relevantna činjenica na okolnost na koju bi se mogli provesti spomenuti dokazi.

37. I-Tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući da je utuženi iznos, po osnovu svih utuženih vidova štete, previsoko odmjeren.

38. I-Tuženik osporava tijek zakonskih zateznih kamata na štetu koju tužiteljica potražuje po osnovi tuđe pomoći i njege, obzirom da se ista može računati do dana kada je njezina visina utvrđena odnosno od presuđenja sukladno odredbi čl. 1086. ZOO-a.

39. Slijedom navedenog, I-tuženik predlaže odbaciti, podredno odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz nadoknadu troškova postupka.

40. Drugotuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim postojanje police osiguranja od odgovornosti broj 078700025249, sa prvotuženikom, u vrijeme štetnog događaja.

41. Prema članku 7. Zakona o parničnom postupku, stranke su dužne u tužbi iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

42. Isto tako, člankom 186. Zakona o parničnom postupku propisano je da tužba treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja, činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak.

43. Obzirom da predmetna tužba ne sadrži potrebne podatke, niti je uz nju dostavljena bilo kakva relevantna dokumentacija, to drugotuženi predlaže sudu odbaciti tužbu i tužbeni zahtjev kao neuredan uz naknadu troškova postupka tuženoj.

44. Podredno, drugotuženik opreza radi osporava nastanak štetnog događaja, obzirom da nema saznanja o istom, jer mu se tužiteljica nije obratila u mirnom postupku, niti ga je njegov osiguranik o istom izvijestio.

45. Drugotuženik nadalje, u nedostatku dokaza, osporava aktivnu i pasivnu legitimaciju, odgovornost, nastanak bilo kakvih ozljeda kod tužiteljice prilikom štetnog događaja, kao i visinu tužbenog zahtjeva.

46. Drugotuženik se protivi prijedlogu tužiteljice za provođenjem medicinskog vještačenja na okolnost ocjene povrede prava osobnosti, jer uz tužbu nije dostavio niti jedan medicinski nalaz na temelju kojeg bi vještak mogao provesti predloženo vještačenje.

47. Drugotuženik osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužiteljica potražuje po osnovu tuđe pomoći i njege. Ovo iz razloga što tužiteljica uz tužbu nije dostavila dokaz da je istu plaćala te se pretpostavlja da su joj pomoć pružali ukućani. Dakle, obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, zakonske zatezne kamate se na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja, a sve sukladno čl. 1086. ZOO-a. Drugotuženik ujedno predlaže učiniti nespornim visinu cijene sata tuđe pomoći i njege od 15,00 kn.

48. Zaključno, drugotuženik predlaže da sud prije svega odbaci predmetnu tužbu kao neurednu, a podredno da odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

49. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, očitovanje Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 5.11.2019.g. sa izvodima iz Katastra, očitovanje GSKG d.o.o. Sektor pravnih i općih poslova, klasa: 371- 05/20-02/7292TB od 11.1.2021., očitovanje Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Klasa: 702-01/19-002/32 od 28.12.2020., očitovanje predstavnika suvlasnika stambene zgrade [adresa], JO, saslušana je predstavnica suvlasnika JO, tužiteljica, proveden je očevid na licu mjesta, provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Jakši Filipović-Čugura.

50. Tužbeni zahtjev u cijelosti je neosnovan.

51. Među strankama sporna je prvenstveno promašena pasivna legitimacija I- i II- tuženika, aktivna legitimacija, osnovanost tužbenog zahtjeva i visina tužbenog zahtjeva.

52. Na okolnost prigovora promašene pasivne legitimacije, sud je izvršio očevid na licu mjesta dana 18. prosinca 2020.

53. Na očevidu na licu mjesta tužiteljica je pokazala mjesto pada koje predstavlja stepenicu visine cca 10 cm. Izjavila je da je s ceste ulazila u prolaz gdje se stepenica nalazi te je zakoračila na stepenicu na kojoj je bila udubina, tj. stepenica je bila oštećena, no tom prilikom nogom je zapela za željezo koje je virilo iz stepenice i tada je došlo do pada. Na očevidu je utvrđeno je da je stepenica u međuvremenu popravljena betonom, željezo nije vidljivo. Tužiteljica je izjavila da je lijevom nogom zakoračila na stepenicu, a potom pala i vjerojatno se dočekala na ruke, ali je došlo do prijeloma lijevog ramena.

54. Drugotuženik je osporavao prvenstveno aktivnu legitimaciju tužiteljice jer se tužiteljica nije obratila drugotuženiku u mirnom postupku, niti ga je njegov osiguranik o tome izvijestio.

55. Među strankama je nesporno da je prvotuženik bio osiguran kod drugotuženika policom osiguranja od odgovornosti broj 078700025249 u vrijeme štetnog događaja.

56. Obzirom je prvenstveno sporna pasivna legitimacija I i II-tuženika sud je izvršio u dokumentaciju koju je I-tuženik dostavio u spis.

57. Prvenstveno je izvršio uvid u dopis Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 1.10.2019., izvadak iz e-pregleda čestica za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

58. Prema sadržaju dopisa proizlazi da predmetno mjesto štetnog događaja nije evidentirano kao javni prolaz te je održavanje istog u nadležnosti suvlasnika zgrade mješovite namjene sagrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

59. Iz očitovanja Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 5.11.2019. razvidno je da je predmetno mjesto štetnog događaja ponovno navedeno kao sastavni dio zgrade mješovite namjene kao i sama zgrada koja se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], te da isto nije javna prometna površina.

60. Iz očitovanja GSKG d.o.o. Sektora pravnih i općih poslova, klasa: 371-05/20- 02/7292TB od 11.1.2021. proizlazi da navedeni prolaz kroz stambenu zgradu [adresa], se ne nalazi u Ugovoru o realizaciji niti u Programu održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba u 2019.g. sklopljeni sa Gradom Zagrebom.

61. Iz očitovanja predstavnika suvlasnika stambene zgrade [adresa], od 13.1.2021. proizlazi da je predmetna stepenica sanirana o trošku stambene zgrade [adresa].

62. Prema dopisima Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 14.6.2021. i 17.6.2020. kao i Izvoda iz Katastra za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentno je i potkrijepljeno ispravama iz Katastra da je predmetni prolaz sastavni dio zgrade mješovite namjene, kao i sama zgrada, te da nisu evidentirani kao javni gradski prolaz. Odjel za održavanje javnih površina, klizišta i javne rasvjete bavi se isključivo održavanjem javno prometnih površina.

63. Na okolnost pasivne legitimacije saslušavana je predstavnica suvlasnika stambene zgrade, [adresa], JO koja je u svom iskazu navela da predmet spora po njezinom mišljenju predstavlja javnu površinu kojom svakodnevno prolaze ljudi, prolaze i motori, a za samo oštećenje doznala je tek po obavijesti GSKG-a.

64. Nakon tog poziva suvlasnici su poslikali mjesto oštećenja i samu stepenicu sanirali su suvlasnici stambene zgrade iz razloga da ne bi nastala veća šteta, ali po njenom mišljenju radi se o javnom prolazu gdje se nalazi i javna rasvjeta. Samo oštećenje popravili su sami stanari.

65. Iskaz predstavnice suvlasnika sud nije prihvatio kao vjerodostojan jer u slučaju da se doista radilo o javnom prolazu, zasigurno bi se suvlasnici obratili Gradu za saniranje oštećene stepenice ili bi tražili od Grada Zagreba regres za trošak koji je nastao suvlasnicima saniranjem oštećenog stepeništa, što isti nisu učinili, a po stavu suda proizlazi da su bili svjesni svoje odgovornosti za oštećenje koje se nalazi u prolazu, koji nije evidentiran kao javni prolaz te da su oni nadležni za saniranje i održavanje istog.

66. Nakon što je sud izvršio uvid u dokumentaciju koju je I-tuženik dostavio sudu, evidentno je da mjesto štetnog događaja nije evidentirano kao javni prolaz te je održavanje istog u nadležnosti suvlasnika zgrade mješovite namjene sagrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

67. Osim toga evidentno je da su oštećenje sanirali suvlasnici stambene zgrade [adresa], a prema Izvješću GSKG-a predmetni prolaz nije na redovitom održavanju niti u nadležnosti GSKG-a.

68. Navodi tužiteljice iz tužbe da se radi o javno prometnoj površini, obzirom na provedene dokaze, su paušalni, a tužiteljica nije dostavila niti jedan dokaz kojim bi potkrijepila svoju tvrdnju da se radi o javnoj prometnoj površini, a sud pri tome upire na činjenicu da je teret dokazivanja na tužiteljici kao što to propisuje čl. 7. i 219. Zakona o parničnom postupku.

69. Iz dopisa Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 10.10.2019.g. proizlazi da Odjel komunalnog redarstva u kritično vrijeme na predmetnoj lokaciji nije imao postupanja niti saznanja koja bi se mogla povezati sa štetnim događajem.

70. Slijedom svega navedenoga, mjesto štetnog događaja nije javna površina, odnosno ista ne predstavlja komunalnu infrastrukturu prema čl. 59. Zakona o komunalnom gospodarstvu, zbog čega ne postoji odgovornost I-tuženika kao jedinice lokalne samouprave za održavanje iste. Svrha komunalne naknade nije financiranje obavljanja komunalne djelatnosti na površinama koje ne čine sastavni dio komunalne infrastrukture te koje djelatnosti zasigurno nije moguće obavljati na površinama u privatnom vlasništvu.

71. Predmetna površina sastavni je dio nekretnina u privatnom vlasništvu, zbog čega su privatni vlasnici jedini odgovorni za održavanje iste, prema odredbama Zakona o obveznim odnosima.

72. Iz svih dostavljenih isprava od strane I-tuženika i to dopisa Gradskog ureda za prostorno proširenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, kao i izvatka iz e-pregleda čestica, za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], evidentno je da I-tuženik nije pasivno legitimiran u ovom postupku.

73. S obzirom dane postoji štetna radnja - propust I-tuženika nisu ispunjene opće pretpostavke za nastanak izvan-ugovornog odnosa, naknade štete, propisane čl. 1045 Zakona o obveznim odnosima.

74. Kako je I-tuženik u vrijeme štetnog događaja bio osiguran kod II-tuženika policom osiguranja od odgovornosti broj 078700025249, sud je utvrdio prigovor promašene pasivne legitimacije I- i II-tuženika u cijelosti osnovanim.

75. Slijedom navedenog, obzirom je utvrđeno da I i II-tuženik nisu pasivno legitimirani u ovom štetnom događaju, sud nije analizirao nalaz i mišljenje vještaka provedeno u ovom postupku.

76. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučio kao u izreci presude.

U Zagrebu 27. ožujka 2025.

S u d a c

Sanja Krovinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana dostave presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pisano u pet istovjetnih primjeraka.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. I i II-tuženicima