Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: P-47/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, OIB: 54566384631, po sutkinji Renati Rački, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja MŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Jelena Blagović Pleše, odvjetnica iz Delnica, protiv tuženika Općine Fužine, Fužine, Dr. Franje Račkog 19, OIB: 50371966761, kao pravnog sljednika iza pok. ŽŽ, mldb. M, mlađi, Ž, kbr. 26/27, radi utvrđenja prava vlasništva (v.p.s. 1.340,00 EUR), nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 03. ožujka 2025. u nazočnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja, 27. ožujka 2025. javno objavivši,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] oranica u lušari od 76 čhv u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženik dužan priznati i dužna je trpjeti da tužitelj to svoje vlasništvo uknjiži.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se tužba u dijelu koji glasi: "u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1.Tužitelj navodi da je prednik tužene pogrešno u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], da on ima saznanja da je ta osoba umrla a što bi proizlazilo i iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige, da nije uspio pribaviti podatke o nasljednicima istog pa je iz tog razloga kao pasivno legitimirana označena tuženica.

Stvarni vlasnik nekretnine je on i istu je stekao dosjelošću i nasljeđivanjem te se nekretnina sigurno više od 100 godina nalazi u posjedu njegove obitelji i to na način da je istu naslijedila njegova majka OŽ od svog oca NŽ, po smrti majke nasljednici su bili on kao sin te suprug ĐŽ a nakon očeve smrti radi se o vlasništvu tužitelja koji o nekretnini brine kao vlasnik i to mu nikada nitko nije osporavao. Posjed se izvršavao ranije obrađivanjem i sadnjom a sada se kosi.

Kako želi uskladiti zemljišnoknjižno i stvarno stanje predlaže donošenje presude kao u izreci.

Uz tužbu prilaže povijesni izvadak iz zemljišne knjige, kopiju katastarskog plana. Ujedno predlaže saslušanje stranaka i svjedoka EŽ a naknadno i svjedoka VŽ, očevid i geodetsko vještačenje.

Naknadno u spis ulaže rješenja o nasljeđivanju iza OŽ i ZŽ.

2. Tuženik u predmetnoj pravnoj stvari nije podnio odgovor na tužbu, međutim kako u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe u smislu čl. 331.b Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje: ZPP), provedeni su dokazi predloženi po tužitelju i to saslušanje istog te svjedoka EŽ i VŽ (list 29), čitanjem priloženih isprava, dok dokaz očevidom i geodetskim vještačenjem u konačnici nije proveden jer je tužitelj po provođenju ostalih dokaza odustao od istog.

3. Utužena nekretnina vodi se kao oranica od 76 čhv pri čemu je prednik tuženika kao vlasnik upisan 1913.

Prema priloženoj kopiji katastarskog plana proizlazi da se radi o prijeporu otprilike oblika pravokutnika koji se nalazi uz cestu.

3.1. Tužitelj je u stranačkom iskazu u bitnom naveo da se utužena nekretnina nalazi u predjelu Liča koji se naziva Sušari, uz makadamski put koji vodi dalje u Ličko polje, da dok je on bio dijete su istu posjedovali njegovi djed i baka NŽ i TŽ koji su u Liču i živjeli i kod kojih je on često boravio pa se iz tog razdoblja sjeća, a radi se o početku 80-ih godina prošlog stoljeća, da su djed i baka ovdje sadili krumpir. Nakon smrti bake i djeda (1995. odnosno 2005.) to zemljište su naslijedile njegova majka OŽ i njena sestra ali su se iste podijelile tako da je kuća te jedan dio parcela pripao njegovoj majci a među kojim i ovdje utužena nekretnina. Po smrti majke (umrla 2006.) i kasnijoj podjeli, parcela je pripala njemu. Nastavilo se sa sadnjom krumpira i nakon smrti bake i djeda. Gledajući sa makadamskog puta iza te parcele nalazi se vikendica koja je postojala još dok je on bio dijete a zadnji vlasnik te vikendice je obitelj CŽ iz [adresa]. Nakon što su oni prestali sa sadnjom krumpira, obitelj CŽ se obratila njemu i ocu za dozvolu parkiranja vozila na tom zemljištu a što su otac i on dozvolili pri čemu je ta dozvola bila prije cca 15 godina. Zemljište je u naravi ravno sve do vikendice ali se međa zna. Pokraj te vikendice se nalazi i kuća u vlasništvu EŽ.

3.2. Svjedok EŽ (rođena 1965.) navodi da je u Liču praktički cijeli život a po izvršenom uvidu u kopiju plana navela je da bi se njena kuća nalazila na k. č. br. [katastarska čestica] te njen posjed obuhvaća i okolne parcele. Potvrđuje da su djed i baka tužitelja imali zemljište u neposrednoj blizini te se ona još kao dijete od možda 7 godina sjeća da su oni na tu parcelu dolazili i sadili na istoj. Parcela se nalazi uz sam put a također jedan put ide i prema njenoj parceli te se u nastavku nalazi vikendica sada vlasništvo CŽ ili njegovog sina O i koja vikendica bi bila na k. č. br. [katastarska čestica] a nekada se radilo o vlasništvu njenog svekra IŽ. Nakon što je obitelj CŽ stekla tu vikendicu obratili su se njoj sa upitom o vlasniku utužene parcele te ih je ona uputila na tužitelja te u konačnici zna da je on dozvolio toj obitelji parkiranje prilikom dolazaka a isti tu parcelu i kose. Prethodno su oni znali pokositi tu parcelu i to uz dozvolu djeda tužitelja. Ona bi to zemljište znala točno pokazati i navodi da se smatralo u selu da se radi o vlasništvu obitelji TŽ. U pogledu identiteta prednika tuženika navela je da se sjeća kada je ona rješavala svoju dokumentaciju vezano uz zemljište da se osoba imena ŽŽ pojavljivao kao vlasnik odnosno suvlasnik, da su njeni djed i baka znali da su se nekada mijenjala zemljišta između Liča i Bribira pri čemu bi Pečac bio u Bribiru međutim se nije uspjelo utvrditi da li ta osoba ima nasljednike. Njoj je poznato da se nitko tog prezimena ovdje nije pojavljivao.

3.3. Svjedok VŽ (rođen 1950.) bio je vršnjak sa majkom tužitelja i sjeća se da su kao djeca puno bili u Liču gdje su živjeli njeni roditelji. Poznata mu je parcela u predjelu koji se naziva Sušari te zna da je djed tužitelja N ovdje sadio krumpir a kasnije je i on osobno pomagao roditeljima tužitelja u sadnji tog zemljišta a što je bilo negdje od 80-ih godina na dalje. Znao bi pokazati tu lokaciju te ističe da se radi o ravnom zemljištu u blizini kojeg kuću ima EŽ a nekako paralelno sa tom parcelom je i kuća koja je sada vlasništvo jedne obitelji iz Rijeke. Nema saznanja da se prednicima tužitelja korištenje tog zemljišta od ikog osporavalo a sada isto kosi i održava obitelj iz Rijeke i to po odobrenju tužitelja. U pogledu osobe prezimena ŽŽ zna da je u [adresa] bio jedan tog prezimena koji je pokojni i bio je rođen možda oko 1940. ali isti nikada ništa nije tražio na ovoj parceli.

3.4. Čitanjem rješenja O-125/06 iza OŽ (rođ. TŽ, otac N) utvrđeno je da je ista umrla 2006. a da su njenom ostavinskom imovinom između ostalog utvrđene i nekretnine prema zemljišnoknjižnim i katastarskim podacima u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], pa tako i posjedovni list br. 319 u kojem je upisana nekretnina koja je predmet ovog postupka te je nasljednikom na istoj utvrđen ovdje tužitelj.

4. Činjenica je da u predmetnoj pravnoj stvari nije istaknut prigovor promašene pasivne legitimacije, međutim sukladno čl. 7. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje: ZPP), sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu predložile ako posumnja da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati, ako zakonom nije drugačije određeno.

Sukladno čl. 6. ZN-a, ostavina ostavitelja koji nema nasljednika prelazi na općinu odnosno grad gdje se ostavina nalazi, pri čemu isti imaju jednak položaj kao ostaviteljevi nasljednici i toga se ne mogu odreći.

Kako je prednik tuženika u zemljišne knjige upisan još 1913. godine, proizlazi utvrđenje da se radi o osobi koje je sigurno umrla, imajući u vidu općepoznatu činjenicu trajanja ljudskog života.

Nadalje, da su u konkretnom slučaju postojali nasljednici upisanog vlasnika koji se nisu odrekli od nasljedstva, tada bi u vremenskom razdoblju od više 100 godina, došlo do upisa prava vlasništva istih temeljem nasljeđivanja, a koja situacija ovdje nije nastupila. Činjenica da nije proveden ostavinski postupak i doneseno rješenje kojim se utvrđuje da je ostavina prešla u vlasništvo općine odnosno grada sukladno čl. 127. ZN-a, ne priječi da se pitanje pravnog sljedništva rješava kao prethodno pitanje u odnosu na tuženika kao pravnog sljednika.

Stoga iz prethodno opisanih razloga sud nalazi da je temeljem navedenih odredbi zakona tuženik pasivno legitimiran, a o čemu će dodatno biti izneseno i u nastavku ove odluke.

5. U pogledu samog posjeda utužene nekretnine, iz iskaza svih saslušanih te usporedbom iskaza sa materijalnim dokazima – ispravama, proizlazi suglasnost iskaza kako u pogledu lokacije utužene nekretnine, tako i činjenice da se radilo o posjedu obitelji TŽ a koji su bili prednici tužitelja. Svjedoci su naime određeno naveli da su djeda i baku tužitelja viđali na predmetnoj nekretnini te su istu obrađivali, a kasnije je to nastavila majka tužitelja kojoj je svjedok VŽ osobno pomagao. Nadalje, upravo predmetnu nekretninu je iza majke i naslijedio tužitelj.

6. Osnovu stjecanja vlasništva za korist tužitelja u konkretnom slučaju predstavlja Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV) i to odredba čl. 159. st. 2. i 4. istog.

Sukladno odredbi čl. 159. st. 3. ZV-a, samostalni posjednik nekretnine a čiji je posjed barem pošten, steći će dosjelošću pravo vlasništva protekom 20 godina samostalnog neprekidnog posjedovanja.

Posjed tužitelja i njegovih prednika – roditelja odnosno djeda i bake, ima se smatrati samostalnim i poštenim jer je majka tužitelja bila upisana kao posjednica nekretnine a također su i saslušani svjedoci potvrdili izvršavanje posjeda kako od strane roditelja tužitelja tako i djeda i bake te činjenicu da se smatralo da se radi o njihovom zemljištu. Točnije rečeno, prednici tužitelja ponašali su se kao vlasnici nekretnine i držali je kao svoju a što predstavlja samostalan posjed (čl. 11. ZV-a).

Također, pošten posjed se pretpostavlja, a teret dokaza suprotnog je na onome tko se na isto poziva.

Kako su svjedoci iskazivali o razdoblju od kraja 70-ih odnosno početka 80-ih godina, od kada su osobno viđali prednike tužitelja u vršenju posjeda, proizlazi da su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva nastupile nakon stupanja na snagu sada važećeg ZV-a.

7. Slijedom navedenog, odnosno kako je nesporno utvrđeno da je tuženik pasivno legitimiran kao i da se na strani tužitelja i njegovih prednika radilo o samostalnom i poštenom posjedu, tužbeni zahtjev prihvaćen je kako je to navedeno u izreci presude.

8. Odluka o troškovima nije donesena jer do zaključenja glavne rasprave nije postavljen zahtjev za naknadu istih.

9. Završno, tužba je odbačena u dijelu u kojem se traži da se tuženiku naloži trpljenje uknjižbe prava vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama u roku od 15 dana, prednje iz razloga što se paricijski rok za ispunjenje činidbe može odrediti samo kada je tuženiku naloženo ispunjenje kakve pozitivne činidbe a što ovdje nije slučaj jer se radi o tzv. negativnoj činidbi tj. trpljenju (čl. 328. st. 1. ZPP-a).

Delnice, 27. ožujka 2025.

Sutkinja

Renata Rački

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka kojoj je dostavljen ovjeren prijepis presude prema čl. 335. st. 11. ZPP-a može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ove presude stranka kojoj je presuda dostavljena putem e-oglasne ploče sudova prema čl. 335. st. 9. ZPP-a, može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.