REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U GRUBIŠNOM POLJU

Grubišno Polje, Kolodvorska 2

Poslovni broj: Psp-19/2024-27.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Grubišnom Polju, po sucu toga suda Milki Katić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice UP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta d.o.o., odvjetnicima iz Garešnice, V. Nazora 15a, protiv tuženika HP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Marini Lacković, odvjetnici iz Daruvara, S. Radića 14, radi smetanja posjeda, nakon zaključene glavne javne rasprave dana 13. veljače 2025. godine u prisutnosti punomoćnika stranaka, temeljem odredbe čl. 335 Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP-a), dana 27. ožujka 2025. godine,

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice UP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao neosnovan, a koji glasi:

" I Utvrđuje se da je tuženik ŽP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao tužiteljicu UP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] STALOVICA, DVORIŠTE, površine 652 m2, KUĆA (STAMBENA ZGRADA), Grubišno Polje, STALOVICA 8, površine 76 m2, sve ukupne površine 728 m2, i to na način da je točno neutvrđenog dana posjekao lozu u panju na nekretnini koja je u posjedu tužiteljice i to bez znanja i dopuštenja tužiteljice, a za koje smetanje je tužiteljica saznala dana 21. svibnja 2024. godine te se tuženiku zabranjuje svako daljnje smetanje na navedeni ili drugi način, sve u roku od 8 dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnične troškove zajedno sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pa sve do isplate, a sve u roku od 8 dana."

II Nalaže se tužiteljici UP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tuženiku HP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 750,00€, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela ovome sudu tužbu, dana 3. lipnja 2024. godine putem eKomunikacije, protiv tuženika, radi smetanja posjeda.

U tužbi navodi da je vlasnica nekretnine upisane kod Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] [adresa], DVORIŠTE, površine 652 m2, KUĆA (STAMBENA ZGRADA), [adresa], površine 76 m2, sve ukupne površine 728 m2.

Dana **.**.2024., ĐP, osoba koja tužiteljici održava imanje, utvrdio je da je tuženik unutar dvorišta nekretnine tužiteljice posjekao lozu u panju. Toga dana, tuženik je i priznao ĐP da je posjekao lozu u dvorištu tužiteljice o čemu je ĐP obavijestio tužiteljicu. Dana **.**.2024., ĐP je pozvao i policiju glede predmetnog događaja te su pristupili policijski službenici koji su o događaju sastavili zapisnik.

Tužiteljica je zatražila izvješće od policijske postaje [adresa] te će isto dostaviti u predmetni postupak čim isto zaprimi, obzirom da isto nije zaprimio do dana pisanja ove tužbe.

Člankom 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći.

Člankom 22. istog Zakona propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

Kako je tuženik na naprijed opisani način smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu nekretnina navedenih u točki I. tužbe, to predlaže da sud donese rješenje kojim se utvrđuje da je tuženik smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] STALOVICA, DVORIŠTE, površine 652 m2, KUĆA (STAMBENA ZGRADA), [adresa], površine 76 m2, sve ukupne površine 728 m2, i to na način da je točno neutvrđenog dana posjekao lozu u panju na nekretnini koja je u posjedu tužiteljice i to bez znanja i dopuštenja tužiteljice, a za koje smetanje je tužiteljica saznala dana 21. svibnja 2024. godine te se tuženiku zabranjuje svako daljnje smetanje na navedeni ili drugi način i nalaže joj se uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku čina smetanja, pod prijetnjom ovrhe, sve u roku od 8 dana, uz nadoknadu troškova postupka zajedno sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pa sve do isplate, u roku od 8 dana. Tijekom postupka, punomoćnica tužiteljice je precizirala tužbeni zahtjev te isti postavila kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da nije sporno da je tužiteljica vlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] Stalovica dvorište površine 652m[2] , kuća [adresa], površine 76m , sveukupne površine 728m[2] .

Isto tako ističe da je točno da je dana **.**.2024. ĐP, osoba koja tužiteljici održava imanje, utvrdio da je tuženik unutar dvorišta nekretnine tužiteljice posjekao lozu u panju.

Međutim, potpuno je netočno da bi svojim postupanjem tuženik samovlasno postupao jer je tužiteljici poznato da je tuženik upravo postupao po njezinom izričito danom usmenom odobrenju koje mu je tužiteljica osobno u više navrata usmeno dala i to prvi put još prije pet godina i to na način kad joj je on predložio da održava brajdu i svoje voće, ona mu je potpuno rekla da slobodno siječe sve što smeta i da ima njezino odobrenje.

Navodi da su stranke u dobrim susjedskim odnosima a tuženik je u dobrim odnosima i sa ĐP te ga je jako iznenadilo što je isti pozvao policiju kao i ova tužba i smatra da ako postoji spor da bi se mogao riješiti mirnim putem i izbjeći nepotrebne troškove.

Ističe da je tužiteljica vinovu lozu posadila davno odmah uz ogradu tako da dugi niz godina ta loza izrasta i prelazi na krov kuće ranije u vlasništvu supruge tuženika a sada kćerke od tuženika VP.

Tužiteljici je poznato da je tuženik zajedno sa svojom pok. suprugom održavao uredno svoje dvorište i objekte te da je također sjekao tu vinovu lozu i to više od 15 godina koja je smetala njegovom posjedu odnosno postupao je po pravilu samopomoći ali uz odobrenje tužiteljice kao što je i u ovom slučaju.

Tužiteljica živi u [adresa] i povremeno dolazi na nekoliko dana a sada nije bila više od tri godine te je izjavila susjedima da više neće niti dolaziti pa tuženik navodi da tužiteljica osobno nije u faktičnom posjedu svoje nekretnine a neko vrijeme ĐP kosi njezino dvorište ali nikada nije održavao ni sjekao lozu, grane voćaka već upravo tuženik i njegova supruga.

Točno je da je nakon sječe loze ĐP pitao tuženika za sječu na što mu je on odgovorio da je iste posjekao ali uz obrazloženje kao što sada navodi a kojom prilikom mu je tuženik rekao da je on to trebao uraditi a kako nije da je to onda uradio tuženik. Tuženik mu je rekao i da posječe grane voćaka koje prelaze u njegovo dvorište kao i vinova loza na što se on oglušio. Na isti način kada mu je prošle godine tuženik rekao da posječe grane i vinovu lozu i da pobere ono malo grožđa a što on nije učinio. Protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu te predlaže mirno rješenje spora, da bi na ročištu za glavnu raspravu održanom dana 13. veljače 2025. godine punomoćnik tuženika predložio da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Radi razjašnjenja spornih činjenica sud je izvršio uvid u cjelokupni spis ovoga suda pod poslovnim brojem Psp-19/2024, tj. uvid u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6), u fotografije (list 12-16, 28-29), u dopis Policijske postaje Grubišno Polje (list 41), u podnesak tužiteljice kao stranke (list 47). Izveo dokaz saslušanjem svjedoka PP (list 35), TP (list 35-36), ČP (list 36), VP (list 36-37), te dokaz saslušanjem stranaka – tuženika HP (list 37-38).

Proveo očevid na licu mjesta dana 1. siječnja 2025. godine te izvršio uvid u fotografije s očevida (list 54-57).

4. Izvedene dokaze sud je cijenio u smislu članka 8. Zakona o parničnom postupku.

5. Tužiteljica svojim tužbenim zahtjevom traži da joj sud pruži posjedovnu zaštitu tvrdeći da je u posljednjem mirnom posjedu nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] [adresa], DVORIŠTE, površine 652 m2, KUĆA (STAMBENA ZGRADA), [adresa], površine 76 m2, sve ukupne površine 728 m2, i da ju je tuženik smetao u njezinom posljednjem mirnom posjedu što je saznala dana 21. svibnja 2024. godine kada je unutar nekretnine tužiteljice posjekao lozu u panju te traži da se tuženiku zabrani svako daljnje smetanje na navedeni ili drugi način.

6. Među strankama nije sporno da je tužiteljica vlasnik i posjednik nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] [adresa], DVORIŠTE, površine 652 m2, KUĆA (STAMBENA ZGRADA), [adresa], površine 76 m2, sve ukupne površine 728 m2, kao i to da je tuženik posjekao lozu u panju sa nekretnine tužiteljice.

7. Međutim, među strankama je sporno da li je tuženik postupajući na takav način smetao tužiteljicu u njezinom posljednjem mirnom posjedu i da li tužiteljici pripada posjedovna zaštita.

8. Cijeneći izvedene dokaze sud nalazi da tužiteljici ne pripada posjedovna zaštita budući da postupanje tuženika nije bilo protupravno.

9. Člankom 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći.

10. Naime, iz izvedenih dokaza sud je utvrdio da tuženik u navedeno vrijeme nije postupao samovlasno već po odobrenju tužiteljice.

11. Iz iskaza svjedoka TP proizlazi da ima kuću u [adresa] samo s druge strane tako da zna gdje su nekretnine stranaka i upravo tu među između njihovih nekretnina ona gleda iz svog dvorišta. Tužiteljica ima ogradu žičanu i uz tu ogradu je vinova loza i stupci uz tu ogradu na koju se penje vinova loza i kuda se trebala penjati. Vidjela je da je vinova loza od tužiteljice se penjala na krov kuće od tuženika. Ta vinova loza je na samoj međi i to je sve trebalo orezivati. Ima saznanja da ĐP održava imanje i nekretninu od tužiteljice, a ĐP je rijetko kad obrezivao lozu a nisu ni brali grožđe već je loza išla na krov od tuženika. Tužiteljica ima 3 ili 4 panja uz ogradu od vinove loze, a koja inače živi u [adresa], a kako joj je muž umro prije 2 godine, ona više ne dolazi i rekla je da neće dolaziti. Nema saznanja da je tužiteljica kontaktirala sa tuženikom i da bi mu dala odobrenje da on može rezati lozu ako pređe na njegovo. Ima saznanja da je tuženik odrezao lozu ove godine jer mu je išlo na krov i na kuću jer je sve bilo zaraslo i nije se moglo vidjeti ali orezao je skroz do panja ali ne skroz do zemlje i vidjela je da sada iz panja izbija loza, za sada to još uvijek ide po ogradi. I ranije su to čistili tuženik i njegova pokojna supruga U sa svoje strane su čistili, ali sada ove godine je to bilo jako zaraslo jer se nije čistilo. ŽP i njegova supruga su i prije čistili i sjekli lozu koja je prelazila na njegovu stranu, nema saznanja da bi tuženik upozorio ĐP da mu smeta.

12. Iz iskaza svjedoka ČP, proizlazi da zna gdje tužiteljica ima kuću iako nikada nije s njom razgovarala a tuženika poznaje a ona ima kuću preko puta tuženika. O zadnjem rezanju nema saznanja, ali zna da je ranije tuženik rezao lozu jer je ona pomagala i držala ljestve da ne bi pao a bila mu je još i supruga živa, a rezao je lozu do svoje strane a loza je od tužiteljice i vidjela je tada da je loza prelazila na stranu od tuženika na njegovu nekretninu. Ta loza je bila uz žicu i penjala se uz žicu po toj ogradi. Nije primijetila da je ikada ĐP orezivao lozu a ona je dugo u [adresa] i poznaje ga a vidjela je da kosi i naprijed do kuće i iza šljivika, a nije ništa vidjela da bi on nešto radio uz ogradu gdje je loza. Nema saznanja kako je sada tamo. Nema saznanja da bi tužiteljica dozvolila HP da može rezati tu lozu niti je ona pitala kada mu je držala ljestve kada je rezao.

13. Iz iskaza svjedoka VP, proizlazi da nekretnine koje se nalaze u [adresa] sada je ona vlasnica nakon smrti majke a ista graniči sa nekretninom tužiteljice. Između nekretnina tužiteljice i sada njezinih nekretnina u [adresa] postoji žičana ograda, koja je od tužiteljice. Uz tu žičanu ogradu posađena je loza, ima više panjeva, i dužina te loze je negdje oko 8 metara. Iskazuje da postoje i stupovi po kojima se loza penje ali ona ide i na njihovu kuću. Svake godine tu lozu od tužiteljice su orezivali njezini roditelji jer da nisu oni to orezivali to bi završilo na krovu njihove kuće. Nikada nije vidjela ĐP da bi obrezivao tu lozu, a znala je doći kod roditelja dok su živjeli u [adresa] i uvijek je vidjela da njezin otac orezuje tu lozu, stoji na ljestvama koje su bile naslonjene na njihovu kuću i to lozu koja je bila na njihovoj strani nekretnina i koja se penjala skroz na kuću. Tužiteljicu nije vidjela 5-6 godina da bi dolazila u [adresa] ali zna da je prije tri godine bila kada joj je umro suprug, ali ju ona nije vidjela. Ove godine je njezin otac posjekao lozu i posjekao je do panja jer je bila na njihovu kuću se popela. Ne zna da li je otac zalazio na nekretninu od tužiteljice kada je rezao tu lozu. Ima saznanja da je tužiteljica njezinim roditeljima rekla da mogu rezati sve što im smeta jer joj je to upravo rekla njezina mama. Ove godine je njezin otac to napravio u svibnju i porezao je lozu do panja s obzirom da se ista popela na krov njihove kuće. Nema saznanja da bi njezin otac prije nego što je rezao lozu rekao ĐP da orezuje lozu, ali ima saznanja da je to ranijih godina mu rekao međutim, ĐP nije poslušao niti orezivao lozu. Ima saznanja da je bila policija jer je istu pozvao ĐP, bila je ona prisutna i službenici policije su napravili zapisnik. Loza i dalje raste jer je i sada već do kuće, rekla je ĐP i sada da orezuje međutim on je rekao da za sada neće dirati. Loza je posađena uz samu među. Do 2004. godine živjela je u toj kući sa svojim roditeljima a kasnije je dolazila većinom preko ljeta kada su i roditelji tamo dolazili jer nisu u to vrijeme živjeli u toj kući već u drugoj kući ali su svaki tjedan dolazili tamo i održavali. Vidjela je ranije da je otac sjekao lozu, a otac je sjekao lozu 2022. godine dok je još mama bila živa, jer je mama umrla 2022. godine i lozu je sjekao do ograde ali samo grane koje su prelazile na kuću ali ne do panja.

14. Iz iskaza svjedoka ĐP proizlazi da mu je tužiteljica tetka koja se nalazi u Njemačkoj i prije jedno 2-3 godine je zadnji put bila u Hrvatskoj. Ima nekretnine u [adresa] koje se sastoje od kuće, i okućnice, voćnjaka, i koje on održava po nalogu tužiteljice tako da održavanje kuće znači da istu obilazi, kosi travu po dvorištu, orezuje ruže i voćke. U susjedstvu je kuća od tuženika. Između te dvije kuće postoji žičana ograda i uz žičanu ogradu a koja je ograda od tužiteljice, je posađena i vinova loza koja ima svoje stupce i žicu po kojima može ići. Objekti od te žice koji su od tuženika su 1 metar udaljeni možda čak i više. Vinova loza ide nekada i na stranu i to neka grana prema nekretninama i objektima tuženika, međutim, on kada to vidi, odreže. Inače lozu orezuje u proljeće, samo ove godine je bio mraz i nije stigao odrezati, međutim bio je mraz i onda je to tuženik odrezao i ove godine nije bila vinova loza na objektima od tuženika. Jednom prilikom u proljeće ove godine išao je u [adresa] svojim autom i pogledao je na tu stranu kuće tužiteljice i vidio da je nešto drugačije, te se vratio i ušao je preko ograde a nije ponio ni ključ i vidio je da je loza odrezana skroz do panja i upitao je susjedu OP i ona mu je rekla da je to odrezao ŽP. Da bi to odrezao morao je zaći na nekretninu od tužiteljice a mogao je tuženik ući preko ograde kao što je i on ušao odnosno ne zna kako je tuženik ušao. Tu nekretninu od tužiteljice on održava 15 godina. Tužiteljica je tu znala dolaziti 2-3 puta godišnje, ne više i za to vrijeme on to održava. Kad je on to vidio on je javio tužiteljici i ona je rekla da se zove policija što je on i učinio. Nema saznanja da bi tužiteljica dozvolila tuženiku da orezuje grane i lozu sve što prelazi na njegovu stranu a pogotovo ne da bi rekla da odreže skroz. Tužiteljica mu je rekla da tuženiku nije dozvolila da orezuje tu lozu. Policija je došla na uviđaj i rekla da idu na privatnu tužbu. Četiri panja je bilo od loze i sve je tuženik odrezao i očistio i odnio kod sebe u dvorište na hrpu. Loza je sada počela nova nicati. Što se tiče ranije ako je neka grana od loze slučajno otišla, tuženik je trebao reći njemu i onda bi on to obrezao. Ne zna u kakvim su odnosima tužiteljica i tuženik i nema saznanja da bi stranke bile u zavadnji. Tužiteljica je imala 4 loze i nijedna nije prelazila na suprotnu stranu, a dužina te loze od 4 panja je negdje 8 metara a proteže se uz ogradu.

15. Dakle, svjedok ĐP nema saznanja da bi tužiteljica dozvolila tuženiku da orezuje grane i lozu što prelaze na nekretninu tuženika ali priznaje da ove godine nije orezivao lozu jer je, kako on to tvrdi, bio mraz, ali da nekada grane od vinove loze idu preko nekretnina tuženika.

Međutim, sud nije prihvatio njegov iskaz kao vjerodostojan s obzirom da iz iskaza svjedoka TP kao i ČP i VP proizlazi da je tuženik zajedno sa svojom suprugom i ranije rezao grane loze koje su dolazile sa nekretnine tužiteljice na njihove nekretnine i penjale se na krov kuće i gospodarskih objekata, a s obzirom da je isti svjedok održavao nekretnine tužiteljice i ranijih godina, onda doista je istom trebalo biti poznato da tuženik zajedno sa svojom suprugom orezuje lozu tužiteljice a nije bilo nikakve reakcije niti od tužiteljice niti od njega kao osobe koja je bila zadužena za održavanje nekretnine tužiteljice.

Osim toga, iskaz navedenog svjedoka je kontradiktoran samom sebi jer u jednom dijelu iskazuje da nema saznanja da bi tužiteljica dozvolila tuženiku da orezuje grane i lozu sve što prelazi na njegovu stranu da bi odmah rekao da mu je tužiteljica rekla da nije dozvolila tuženiku da orezuje tu lozu.

16. Iz iskaza tuženika HP proizlazi da nekretnina tužiteljice se nalazi u [adresa] i koja međaši sa nekretninom koja je u vlasništvu sada njegove kćerke, a ranije od njegove pok. supruge. U svojoj nekretnini u [adresa] su živjeli do 2000. godine a kasnije su se preselili u drugu kuću u [adresa] a uvijek su održavali i obilazili te nekretnine. Nekretnine od tužiteljice su odmah prvi susjed i ona sada živi u [adresa] i tužiteljica je dolazila u Hrvatsku 1-2 godišnje i tužiteljica već 3 godine nije bila u Hrvatskoj zadnji put je bila prije tri godine sa suprugom koji je tu umro i od tada više nije bila. Između nekretnine tužiteljice i njihove nekretnine postoji žičana ograda od tužiteljice. Uz ogradu tužiteljice, tužiteljica ima posađenu lozu, negdje oko 4 panja, i u dužini negdje oko 8 metara. Ta loza se penjala preko te žičane ograde a postojali su stupovi i išla je loza na te stupove i onda je išla na njihov krov. Tu lozu nitko nije obrezivao. Kada je loza izrasla do pola krova njihove kuće, penjao se ljestvama, rezao to, vukao i zbrinjavao otpad. Znao je da ĐP kosi dvorište i jedan dio trave je kosio za svoje ovce dok je imao, a nije nikada primijetio da bi ĐP obrezivao lozu. Tužiteljica je znala da loza ide na njegove nekretnine, na krov kuće i dva puta ju je upozorio i zadnji put kada je to bilo prije 4-5 godina ona mu je rekla: "što smeta, sijeci", i tako je on i ranije sjekao lozu odnosno grane sve što je išlo na njegove nekretnine. Ranije kada je sjekao lozu od tužiteljice koja je prešla na njegovu stranu, sjekao je samo grane koje su bile na njegovoj strani i na njegovoj kući. Ove godine u drugoj polovici svibnja, već je bila vegetacija, loza je bila na njegovoj strani i na krovu kuće i onda je on uzeo malo voćarsku pilu i ispod žice je pružio ruku i rezao i rezao je negdje 20 cm od zemlje i znao je o lozama da će to i dalje izbiti kao što je i izbilo. Da je to ranije napravio bila bi to već nova loza, a sada je to loza od 2,5 metara i sve to je izvukao i tu lozu i grane i očistio i odložio gdje on odlaže svoj otpad tako da je to ostalo čisto od tužiteljice. ĐP nije ništa pričao prije nego što je počeo sječi a nije ga ni vidio i ĐP je to vidio i onda je došao kod njega kod kćerke gdje on sada živi i pitao ga je zašto je to napravio, a on ga je upitao da li je vidio da je loza bila na krovu njegove kuće, ali mu ništa konkretno nije odgovorio i drugi dan je došao policajac i pitao ga da li je to napravio i on je rekao da je napravio i razlog je bio taj što mu je ta loza ugrožavala krovište i zato je to napravio. Pri tome nije imao namjeru ugroziti ničiju imovinu već je htio svoju zaštititi. Postoji i drugo voće čije grane sa nekretnine tužiteljice prelaze na njegove nekretnine. Njemu je tužiteljica rekla da može sječi sve što prelazi na njegovu stranu i tako je on postupio po tome, a osim tome mu ta loza čini štetu jer pravi vlagu u kući. Svake godine je tu lozu rezao sigurno unazad deset godina. Nije imao nikakav razgovor sa tužiteljicom u vezi te loze osim prije 4-5 godina kada joj je rekao da mu loza smeta i sječe, a ona mu je rekla: sve što ti smeta, sijeci. Prije je sjekao sve što je išlo i prelazilo na krov njegove kuće ali nije sjekao do panja, ali ove godine se odlučio sasječi do panja s obzirom na svoje godine života, ne može se penjati po krovu da bi rezao lozu. Kada je rezao tu lozu nije nazvao UP jer je smatrao da je to dobro i za nju i za njega, nije imao namjeru da napravi nekakvo zlo ili štetu tužiteljici. Nema broj od ĐP, a zna gdje živi i nije išao kod njega. Nije prijavljivao niti tražio zaštitu od nekih institucija u vezi te loze, a u vezi te loze njegova kćerka koja je sada vlasnica se obratila svjedoku ĐP radi konačnog rješenja prije ovog ročišta.

17. Cijeneći iskaze svjedoka TP, ČP i VP, kao i iskaz tuženika, sud zaključuje da je tuženik imao odobrenje za rezanje grana loze koje prelaze sa nekretnine tužiteljice na njegovu nekretninu odnosno na nekretninu koja je sada u vlasništvu njegove kćerke.

Naime, iako iz iskaza svjedoka TP i ČP ne proizlazi da bi one čule kada je to odobrenje tužiteljica dala tuženiku i rekla mu da može rezati sve što mu smeta, međutim, kako iz iskaza navedenih svjedoka proizlazi da je tuženik i ranijih godina pa čak 3-4 godine, svake godine rezao vinovu lozu zajedno sa svojom pok. suprugom i sve one grane koje su prelazile na njihove nekretnine i na krov njihove kuće i nije bilo nikakvih primjedbi na isto, čak je ČP pridržavala ljestve da ne bi tuženik pao kod orezivanja, to onda sud zaključuje da je tuženik imao odobrenje da reže sve grane koje prelaze na njegove nekretnine i koje mu smetaju.

Isto tako i svjedok VP, koja je kćerka tuženika, ima saznanja da su tuženik i njezina majka dobili odobrenje od tužiteljice da mogu rezati sve što im smeta, pa su oni to i činili a osobno je i živjela na tim nekretninama sve do 2004. godine sa svojim roditeljima a kasnije je dolazila kod njih u posjetu.

18. Dakle, nije sporno da je tuženik, što i sam priznaje, porezao lozu tužiteljice uključujući i sve grane koje su protezale i na nekretninu koja je sada vlasništvo njegove kćerke, ali sud nalazi da u tom postupanju nema protupravnosti s obzirom da je isti imao odobrenje od vlasnika a tužiteljice.

19. Sud nije prihvatio kao vjerodostojan dokaz na temelju kojeg bi mogao utemeljiti svoju odluku iskaz koji je tužiteljica dostavila u pisanom obliku koji je napisan po trećim osobama a ona potpisala, s obzirom da iskaz saslušanjem stranaka sud vrši neposredno na sudu, a osim toga upitna je i vjerodostojnost potpisa tužiteljice na dostavljenom podnesku od 10. siječnja 2025. godine, kada se neposrednim opažanjem isti potpis usporedi sa potpisom koji je tužiteljica dala punomoćniku na punomoći od 31. svibnja 2024. godine, pa onda sud nije prihvatio isti kao vjerodostojan dokaz.

20. Sud je proveo i očevid na licu mjesta te je doista utvrđeno da nekretnine tužiteljice graniče sa nekretninama koje su sada u vlasništvu kćerke tuženika a u kojima je nekada živio tuženik sa svojom pok. suprugom i da između tih nekretnina postoji žičana ograda od tužiteljice te uz četiri metalna stupa ograde je posađena vinova loza i to četiri panja u dužini od oko osam metara, s tim da je jedan panj vinove loze posađen odmah uz betonski temelj žičane ograde tužiteljice dok su preostala tri panja posađena na 20-30 centimetara od temelja ograde tužiteljice.

Isto tako je utvrđeno da metalna ograda tužiteljice je negdje na udaljenosti od 30-40 centimetara od krova gospodarskih objekata koje održava i koristi tuženik a sada u vlasništvu kćerke tuženika.

Dakle, vinova loza je posađena odmah uz ogradu tužiteljice i po prirodi stvari ako se vinova loza ne orezuje onda svakako grane vinove loze se penju i na nekretnine koje graniče sa ogradom tužiteljice a to su krov kuće i gospodarski objekti koji su sada u vlasništvu kćerke od tuženika a ranije u vlasništvu njegove pok. supruge s kojom je on živio na tim nekretninama.

21. Tuženik je dostavio i fotografije na ročištu 9. rujna 2024. godine iz kojih je vidljivo da posječena loza od tužiteljice i nakon što je istu tuženik posjekao, raste i da njezine grane probijaju na stranu nekretnine tuženika kroz ogradu, pa onda svjedok ĐP koji je trebao održavati vinovu lozu tužiteljice isto nije učinio iako je rekao u svom iskazu da mu je tuženik trebao samo reći, da bi on to posjekao. Međutim, da je on redovno i održavao vinovu lozu tužiteljice onda svakako to ne bi niti trebao to tuženik rezati niti bi tuženik trebao njega upozoravati da on to čini.

22. Člankom 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje buduće. Sud pruža svu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

Tužiteljica je tužbu podnijela pravovremeno u smislu čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, budući da tvrdi da za čin smetanja posjeda je saznala dana 21. svibnja 2024. godine, a tužbu je tužiteljica podnijela 3. lipnja 2024. godine, tj. u roku od 30 dana, računajući od dana kada je tužiteljica saznala za čin smetanja kao i počinitelja.

Međutim, kako je sud u postupku utvrdio da nedostaje jedan bitan uvjet da bi se moglo smatrati da je učinjeno smetanje posjeda, a to je uvjet da je postupanje bilo protupravno a kako je sud utvrdio da je tužiteljica dala odobrenje tuženiku da može rezati sve što mu smeta, pa onda i vinovu lozu koja smeta i prelazi na nekretninu njegove kćerke, a budući da je to tuženik radio i nekoliko godina prije spornog događaja, pa onda sud smatra da nije bilo smetanja posjeda od strane tuženika pa je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučio kao u izreci.

23. Osim toga, među strankama nije sporno da grane vinove loze sa nekretnine tužiteljice prelaze i nadvijaju se na nekretninu koja graniči sa njezinom nekretninom a koja je sada u vlasništvu kćerke tuženika a ranije supruge tuženika na kojoj nekretnini je tuženik nekada živio a kasnije je iste obilazio i održavao, pa onda sud smatra da vlasnik nekretnine na čiju nekretninu prelaze grane sa nekretnine tužiteljice, ima pravo odsjeći grane koje prelaze na njegovu nekretninu pa čak i iz zemlje istrgnuti žile, konkretno te vinove loze, s obzirom na odredbe čl. 100. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima a imajući u vidu susjedska prava i ovlasti koje proizlaze iz tih prava.

Kako je u postupku utvrđeno da je tuženik sjekao vinovu lozu koja je dolazila na nekretninu koje je sada u vlasništvu njegove kćerke a ranije njegove supruge i koje nekretnine je on bio u posjedu, sa nekretnina tužiteljice uključujući i zračni prostor na nekretnini tužiteljice, dakle, preko međe, to bi se onda moglo zaključiti da je tuženik u toj situaciji počinio smetanje posjeda s obzirom da bi tuženik imao pravo samo odstranjivati i rezati grane vinove loze tužiteljice samo u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine a ne i nekretnine tužiteljice.

Međutim, kako je u postupku utvrđeno iz izvedenih dokaza da je tuženik imao odobrenje za orezivanje vinove loze, i to svega što mu smeta, od strane tužiteljice, a što je sve i činio ne samo u godini koja je predmet ovog postupka već i ranijih godina i

1 0

da nije bilo nikakvih prigovora od strane tužiteljice sve do ove godine, to onda sud smatra da tuženik nije postupao protupravno i da onda niti nema smetanja posjeda.

24. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP- a, budući da je tužiteljica u cijelosti izgubila u parnici, dužna je tuženiku nadoknaditi troškove u cijelosti.

Pri odlučivanju koji će se troškovi tuženiku priznati sud je u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a priznao samo troškove koji su bili neophodni za vođenje ove parnice, tako što mu je priznao trošak u visini 250 bodova u smislu Tbr. 7. toč. 2. Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika za četiri radnje koje se odnose na sastav odgovora na tužbu od 12. lipnja 2024. godine, za zastupanje na pripremnom ročištu održanom dana 9. rujna 2024. godine, za zastupanje na očevidu održanom dana 21. siječnja 2025. godine, sastav podneska od 21. siječnja 2025. godine ili 500,00€ budući da je 1 bod 2,00€.

Tuženiku je također priznat trošak sukladno Tbr. 7. toč. 2. za svaku daljnju radnju u navedenom postupku 50 bodova i to za zastupanje na ročištu za glavnu raspravu održanom dana 13. veljače 2025. godine odnosno 100,00€ ili sveukupno 600,00€, trošak PDV-a 150,00€ ili sveukupno 750,00€, pa je onda naložio tužiteljici da navedeni trošak nadoknadi tuženiku u roku od 15 dana.

Tuženiku nije priznat trošak za pristup na glavnu raspravu 21. listopada 2024. godine, s obzirom da punomoćnik tuženika nije pristupio na navedeno ročište.

U Grubišnom Polju, 27. ožujka 2025. godine

S u d a c :

Milka Katić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana, računajući od dana ročišta za donošenje, objavu i uručenje rješenja, tj. od 27. ožujka 2025. godine. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni sud drugog stupnja.