Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj: Gž-378/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Branke Guljaš predsjednice vijeća, Katice Krajnović članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i suca Berislava Babića člana vijeća, u pravnoj tužitelja JE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ratku Vlašiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 37, [osobni identifikacijski broj], te uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. za osiguranje, Zagreb, [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mariju Depolu, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pn-161/2018-37 od 2. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 27. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba se odbija kao djelomično neosnovana i uvažava kao djelomično osnovana pa se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pn-161/2018-37 od 2. prosinaca 2022.:

a) potvrđuje u pobijanom odbijajućem dijelu pod toč. I. izreke

b) preinačava u odluci o troškovima postupka pod toč. II. izreke i sudi:

Nalaže se tužitelju JE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi umješaču na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. za osiguranje, Zagreb, [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 912,47 eura, u roku od 15 dana.

II. Zahtjev tužitelja za naknadom troška žalbenog postupka odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

"Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Nalaže se tuženiku,u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe,na ime naknade imovinske štete, isplatiti tužitelju iznos od 17.683,16 kn / 2.346,96 EUR[1] sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 03.lipnja 2016.g. pa do isplate, te daljnji iznos od 400,00 kn / 53,10 EUR[1] sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 20. veljače 2018.g. pa do isplate, a sve to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima za razdoblje dulje od godinu dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju naknaditi parnični trošak ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima za razdoblje dulje od godinu dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena.“

III. Nalaže se tužitelju naknaditi umiješaču trošak ovog postupka u iznosu od 7.500,00 kn / 995,42 EUR[1] u roku od 15 dana."

2. Ovu presudu, pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj iz žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka US RH, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), ne navodeći o kojoj je bitnoj povredi odredaba parničnog postupka u konkretnom slučaju riječ i s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači sukladno žalbenim navodima, a podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje te ujedno ističe zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu umješač na strani tuženika očitovao se o žalbenim navodima tužitelja koje u cijelosti osporava.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, postupak koji je prethodio njezinom donošenju kao i žalbene navode tužitelja, ovaj je sud utvrdio da u donošenju prvostupanjske presude nisu počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. U postupku pred prvostupanjskim sudom potpuno su i istinito utvrđene sve činjenice o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva tako da se neosnovano u žalbi navodi da je pobijana presuda utemeljena na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete kao posljedice štetnog događaja kada je zbog grmljavinskog nevremena došlo do prestanka rada i kvara na računalu tužitelja.

8. Prvostupanjski je sud tijekom postupka utvrdio da je tužitelj vlasnik nekretnine na Braču kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i korisnik elektroenergetske usluge tužitelja kao i da je na navedenom području naselja Splitska, elektroenergetska mreža izvedena kao kabelska, podzemna s vrlo rijetkim kvarovima koja nije podložna reakcijama atmosferskih pražnjenja. Također, prvostupanjski je sud utvrdio da su za dan 3. lipnja 2016. vremenske prilike za područje Splita i Makarske ukazivale na kišu i grmljavinu, te da tuženik u spornom razdoblju nije imao evidentiranih kvarova niti popravaka na mreži, problema u vezi isporuke el. energije ili prenapona niti da je tužitelj izvršio prijavu štete te da tijekom postupka nije dokazano da bi do kvara na uređaju tužitelja došlo preko instalacija tuženika. Također, prvostupanjski je sud utvrdio, a što proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka da je tuženik poduzeo zaštitne mjere po pitanju zaštite od prenapona; da je priključak napravljen u skladu sa tehničkom normom te da je u konkretnom slučaju el. elektorenergetski priključak u najvećem dijelu zračni, a zadnjih 20m kabelski-podzemni.

9. Odredbom čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje: ZOO) propisano je da se za štetu nastalu u vezi sa opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti izuzev ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

10. Iz navedenoga slijedi da je pretpostavka primjene načela objektivne odgovornosti ta da šteta potječe od opasne stvari odnosno opasne djelatnosti zbog čega je u konkretnom slučaju, suprotno žalbenim navodima, odlučna činjenica postojanje uzročno posljedične veze između opasne stvari/djelatnosti (distribucija električne energije) i nastale štete, a ne činjenica je li kvar na računalu atmosferskog podrijetla, dok je teret dokaza pretpostavke odgovornosti po načelu uzročnosti na tužitelju (tako i prema pravnom shvaćanju izraženom u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Rev-5023/2019-2 od 25. listopada 2022.).

11. Pored širenja iz distributivne mreže, odnosno distributivnog priključka, a kako to proizlazi iz dopune nalaza i mišljenja vještaka, prenapon može nastati uslijed elektromagnetske indukcije koja može biti posljedica udara u obližnje tlo, susjedni objekt ili eventualnu gromobransku instalaciju nekog susjednog objekta dok osjetljiva elektronička oprema često strada uslijed elektromagnetske indukcije kao posljedice bliskog odnosno indirektnog udara munje, unatoč provedenoj zaštiti od prenapona od strane distributera električne energije.

12. Stoga, a imajući u vidu da u konkretnom slučaju nije provedeno osiguranje dokaza niti je u provedenom postupku utvrđeno da je do udara groma došlo na instalacijama tuženika, a time i do nastanka štete tužitelju, niti je provedenim vještačenjem dokazano sudjelovanje opasne stvari, odnosno opasne djelatnosti tuženika u nastanku štetnog događaja, to je pravilan zaključak prvostupanjskog suda o tome da tužitelj nije dokazao postojanje pretpostavke odgovornosti za štetu po načelu uzročnosti za koje bi odgovarao tuženik, zbog čega je pravilno odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

13. Suprotno žalbenim navodima, a imajući u vidu naprijed navedenu činjenicu da u konkretnom slučaju nije dokazano postojanje uzročno posljedične veze kao pretpostavke za odštetnu odgovornost, pravilno je prvostupanjski sud odbio pribavu izlistanja poziva radi utvrđivanja činjenice prijave štete tuženiku kao nepotrebnu.

14. Žalbeni navodi o tome da je i susjeda pretrpjela kvarove na uređajima uslijed navedenog grmljavinskog nevremena, nisu osnovani jer navedeno nije dokaz postojanja uzročno posljedične veze između djelatnosti tuženika i nastale štete osobito s obzirom na činjenice utvrđene nalazom i mišljenjem vještaka o tome da štete zbog udara groma mogu biti posljedica i elektromegnetske indukcije.

15. U odnosu na žalbene navode kojima tužitelj pobija odluku o troškovima parničnog postupka pod toč. II. izreke (pogrešno označenom kao toč.III. izreke) za odgovoriti je da je prvostupanjski sud, a kako to proizlazi iz predmeta, očitom omaškom umješaču na strani tuženika priznao trošak zastupanja na ročištu od 22. rujna 2019. budući da je ročište održano 22. svibnja 2019. kako to proizlazi kako iz zapisnika o glavnoj raspravi (list 26 spisa) tako i iz troškovnika umješača na strani tuženika.

16. Međutim, pravilno žalbom upire žalitelj da je prvostupanjski sud pogrešnom primjenom materijalnog prava tuženiku priznao trošak zastupanja na ročištu od 19. travnja 2022. prema Tbr. 9.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, dalje: Tarifa) jer se na navedenom ročištu raspravljalo samo o procesnim pitanjima zbog čega je tuženiku, pravilno primjenom materijalnog prava trebalo priznati trošak zastupanja prema Tbr. 9.2. Tarife u iznosu od 50 bodova, odnosno 66,36 eura, što uvećano za iznos PDV-a (25%) iznosi 82,95 eura.

17. Zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka odbijen je kao neosnovan budući da je sa žalbom uspio u neznatnom dijelu (čl. 154. st. 5. ZPP-a).

18. Slijedom navedenoga, djelomičnim uvažavanjem žalbe odlučeno je kao u izreci temeljem odredbe čl. 368. st. 1. i 373. toč. 3. ZPP-a.

Osijek, 27. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća

Branka Guljaš