REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž Zk-121/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli – Pola po sucu Miroslavu Ružiću, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 85584865987, kao upravitelja stambene zgrade u [adresa], 23b i 23c, radi povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odlučujući o žalbama JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Davidu Turkalju, odvjetniku iz Zagreba i PA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Josipu Pažinu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj: Z-15758/2024 (ozn. Z-42346/2013) od 19. rujna 2024., 27. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalbe žalitelja JA i PA, kao neosnovane i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj: Z-15758/2024 (ozn. Z-42346/2013) od 19. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:

„Upućuju se JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i PA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku 30 dana pokrenu parnični postupak radi rješavanja kome pripada pravo vlasništva stana na drugom katu lijevo površine 50,89 m2, [adresa] (koji je istovremeno upisan i u zk. ul. [broj ZK uloška] E-14 k. o. [katastarska općina] i u [broj poduloška] k. o. [katastarska općina]).“

2. Protiv navedenog rješenja žalbu, pravovremeno, podnosi JA. Žalbu podnosi „iz svih zakonom predviđenih razloga, prije svega zbog pogrešne primjene materijalnog prava“. U žalbi, u bitnomu, navodi: da je, prije svega, prvostupanjski sud u pobijanomu rješenju propustio navest od kojeg roka navedena obveza teče - od dostave rješenja ili od pravomoćnosti rješenja što stvara pravnu nesigurnost u njegovu pravu da dokaže svoje pravo vlasništva nad predmetnom nekretninom; da među strankama koje u odnosu na predmetni stan polažu kakva prava nije sporno da je za stambenu zgradu (u kojoj se nalazi predmetni stan) proveden postupak povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, u predmetu pod poslovnim brojem Z- 42346/13, dovršen 24. studenoga 2017.; da, također, nije sporno da je u tomu postupku sud prvog stupnja propustio utrnuti [broj poduloška] KPU Blato, što je dovelo dvostrukog i istodobnog upisa iste nekretnine u dvije evidencije - u zemljišnim knjigama i knjigama položenih ugovora; da je, očito, takav slučaj omogućio zemljišnoknjižnom predniku upućenih strana J da predmetnom nekretninom dva puta raspolaže i to najprije Ugovorom o kupoprodaji kojim je predmetni stan prodao JA i koji je na temelju toga pravnog posla ishodio upis u knjigu položenih ugovora 12. prosinca 2016. i koji upis je proveden pod brojem Z-27887/16, a zatim, po drugi put i Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju od 22. svibnja 2018. te je FA (pravni prednik danas upisanog fiducijarnog vlasnika PA) ishodio upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama 23. svibnja 2018., odnosno po proteku više od dvije godine nakon što je upis u svoju korist ishodio JA; da unatoč tomu što je JA prvi ishodio upis prava vlasništva u službenu evidenciju nekretnina Republike Hrvatske i to iste pravne snage kao i zemljišne knjige i to na temelju dvostranoobveznog valjanog pravnog posla, sud prvog stupnja svoj propust otklanja na način da prvo upisanog vlasnika upućuje u parnicu zajedno s osobama koje polažu pravo na predmetnu nekretninu iako su svoje pravo upisali dvije, odnosno čak sedam godina kasnije; da se u obrazloženju pobijane odluke prvostupanjski sud, između ostalog, poziva na Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), međutim, tim Zakonom i to odredbom članka 27. stavka 4., propisano je da ako među strankama nema spora o bitnim činjenicama već o pravu koje se temelji na tim činjenicama, sud će u izvanparničnom postupku odlučiti o spornom pravu; da je, posljedično tomu, sud prvog stupnja, uzimljući u obzir navedene nesporne činjenice, morao odlučiti o upisu prava vlasništva u korist JA, a ostale sudionike ovoga postupka uputiti da u parnici razriješe svoja međusobna prava.

2.1. Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima odnosno, podredno, da se pobijano rješenje ukine ovdje „i naloži prvostupanjskom sudu da ponovo provede postupak i odluči o pravu vlasništva nad predmetnom nekretninom – stanom“.

3. Protiv navedenog rješenja žalbu, pravovremeno, podnosi i PA. Žalbu podnosi „zbog svih žalbenih razloga“. U žalbi, u bitnomu, navodi: da je on vlasnik nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. l 087/9 u naravi stambena zgrada [adresa], 23b, 23c, ukupne površine 466 m2, 15. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-14), u naravi stan na II (drugom) katu lijevo, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija, površine 50,89 m 2, [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi te je na njega vlasništvo preneseno radi osiguranja novčane tražbine; da se povodom prijedloga upravitelja Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva d.o.o. vodio postupak povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora za stambenu zgradu u [adresa], 23b i 23c, koja je sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; da je rješenjem o povezivanju poslovni broj: Z-42346/2013 od 21. studenoga 2017. određen upis 25 posebnih dijelova u etažnom vlasništvu u glavnu knjigu, dok je u knjizi položenih ugovora određeno zatvaranje poduložaka koji su redom navedeni u pobijanom rješenju; da je, međutim, zemljišnoknjižni sud tom prigodom propustio odrediti zatvaranje poduloška u koji je bio upisan stan čiji je on sadašnji vlasnik, koji je kao vlasnik i upisan u glavnu knjigu, dakle u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; da je prigodom povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, određen prvoupis predmetne nekretnine u glavnu knjigu uz istovremen u uknjižbu prava vlasništva J; da je tadašnji zemljišnoknjižni vlasnik J raspolagao navedenim stanom u njegovom vlasništvu temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 22. svibnja 2018. te se temeljem navedenog Ugovora kao vlasnik uknjižio FA u predmetu pod poslovnim brojem: Z-10946/2018, dok se nastavno u predmetu pod poslovnim brojem:

Z-30163/2023, na temelju Sporazuma o osiguranju novčane tražbine od 7. prosinca 2023., on uknjižio kao fiducijarni vlasnik u odnosu na predmetnu nekretninu; da je, posljedično tomu, jasno vidljivo kako je stjecanje PA izvršeno temeljem načela povjerenja u zemljišnu knjigu te kako u odnosu na njegovo stjecanje predmetne nekretnine postoji pravni slijed koji počiva upravo na tomu načelu; da je pobijano rješenje u cijelosti neosnovano, obzirom da se istim on upućuje u parnicu radi rješavanja komu pripada pravo vlasništva predmetne nekretnine, iako je on tu nekretninu stekao te se kao vlasnik i upisano temeljem svih relevantnih odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZVDSP) i Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19, 128/22 i 155/23 – dalje: ZZK/19) te samo dovođenje u pitanje pravovaljanosti i pravne utemeljenosti njegova upisa, a kamoli bilo kakva promjena njegovog upisa prava vlasništva u odnosu na predmetnu nekretninu, stvori la bi neizmjernu pravnu nesigurnost te postupanje protivno temeljnim načelima zemljišnoknjižnog prava; da je jedino što je i više nego jasno, što potvrđuje i prvostupanjski sud u pobijanom rješenju, kako je do postojanja prava vlasništva u korist dviju različitih osoba u odnosu na predmetnu nekretninu, dakle u knjigu položenih ugovora i u glavnu knjigu, došlo uslijed pogreške zemljišnoknjižnog suda, odnosno osobe ovlaštene za donošenje rješenja o povezivanju; da, međutim, u odnosu na predmetnu nekretninu nitko ne može isticati nikakve stvarnopravne zahtjeve već eventualno obveznopravne zahtjeve za slučaj nastanka štete uslijed trenutačne situacije u odnosu na predmetnu nekretninu, a za koju odgovara Republika Hrvatska zbog pogrešaka do kojih je došlo u postupanju suda prvog stupnja.

3.1. Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje preinači, u skladu sa žalbenim navodima odnosno, podredno, da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

4. Samo je JA odgovorio na žalbu PA predlažući da se ta žalba odbije kao neosnovana.

5. Žalbe žalitelja JA i PA nisu osnovane.

6. Tijekom ovog zemljišnoknjižnog postupka utvrđeno je: da je u ovomu predmetu predlagatelj Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., kao upravitelj stambene zgrade u [adresa], 23b i 23c, podnio prijedlog radi povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; da je rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj: Z-42346/2013 od 21. studenoga 2017. određen upis 35 posebnih dijelova u etažnom vlasništvu u glavnu knjigu (33 poseban dio prijenosom iz knjige položenih ugovora, a 2 prvoupisa), dok je u knjizi položenih ugovora određeno zatvaranje [broj poduloška], 26, 32, 40, 63, 76, 81, 116, 129, 162, 178, 192, 194, 229, 234, 300, 343, 356, 376, 393, 425, 461, 463, 534, 615, 616, 627, 895, 1138, 1172, 1195, 1201, 1313 i 1340; da je tako, u pogledu stana na drugomu katu površine 50,89 m2, [adresa], određen prvoupis u glavnu knjigu kao etaže E-13, uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva JAV, dok je nastavno na tomu stanu osnovom prijedloga zaprimljenog pod poslovnim brojem: Z-10946/2018, na temelju Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 22. svibnja 2018. uknjiženo pravo vlasništva FA, dok se osnovom prijedloga zaprimljenog pod poslovnim brojem: Z-30163/2023, na temelju Sporazuma o osiguranju novčane tražbine od 7. prosinca 2023. uknjižio kao fiducijarni vlasnik PA; da je zemljišnoknjižni sud naknadno utvrdio da je taj isti stan upisan i u knjizi položenih ugovora u [broj poduloška] k. o. [katastarska općina] i to kao vlasništvo JA, koji se uknjižio osnovom prijedloga zaprimljenog pod poslovnim brojem: Z- 27887/2016 na temelju Ugovora o kupoprodaji od 8. prosinca 2016. sklopljenog sa PAV, kao prodavateljem; da je, prema tomu, u trenutku donošenja rješenja o povezivanju od 21. studenoga 2017. predmetni stan već bio upisan u knjigu položenih ugovora kao vlasništvo JA pa je stoga u povezivanju taj stan trebalo samo prenijeti iz knjige položenih ugovora u glavnu knjigu, uz zatvaranje [broj poduloška] k. o. [katastarska općina], međutim, zemljišnoknjižni sud u postupku povezivanja nije utvrdio postojanje toga stana, jer prigodom pretraživanja knjige položenih ugovora po adresi zgrade u ZIS-u nije bio prikazan podatak da je za stambenu zgradu u [adresa] otvoren [broj poduloška]; da je stoga zemljišnoknjižni sud, polazeći od (pogrešne) pretpostavke da se radi o neupisanom stanu, u postupku povezivanja na raspravu od 3. srpnja 2017. pozvao JAV (koji je kod upravitelja bio evidentiran kao obveznik plaćanja pričuve za taj stan), a on je na toj raspravi zatajio da je predmetni stan već prodao JA i da je taj stan već upisan u knjigu položenih ugovora, zbog čega je zemljišnoknjižni sud na temelju isprava koje je FAV predao na raspravi (Ugovor o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo od 17. veljače 1993.) rješenjem o povezivanju od 21. studenoga 2017. odredio upravo upis njegovog vlasništva na tomu stanu; da, posljedično tomu, iz stanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora proizlazi da je FAV izvršio dvostruko raspolaganje predmetnim stanom - i to najprije Ugovorom o kupoprodaji od 8. prosinca 2016. za korist JA (što je provedeno kroz knjigu položenih ugovora), a potom Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju od 22. svibnja 2018. za korist FA, koji je dalje prenio fiducijarno vlasništvo na PA (što je provedeno kroz glavnu knjigu); da dodatno, iz stanja spisa proizlazi da je FAV sa predmetnim stanom, nakon svega, raspolagao i po treći put i to (proglašenom) Oporukom od 4. listopada 2022. za korist NA (čija pravna slijednica je sada OA) i njegove djece pa slijedom navedenoga, proizlazi da je FAV sa predmetnim stanom raspolagao tri puta i to prvi put za korist JA (koji se upisao u knjigu položenih ugovora), drugi puta za korist FA (koji se upisao u glavnu knjigu i dalje raspolagao sa predmetnim stanom) i treći puta za korist NA i njegove djece (koji se nisu nigdje upisali); da je, osim toga, u knjizi položenih ugovora pod poslovnim brojem: Z-2895/2017 zabilježen spor JAV protiv JA, temeljem tužbe od 3. veljače 2017. radi raskida Ugovora o kupoprodaji od 8. prosinca 2016., dok je u glavnoj knjizi pod poslovnim brojem: Z-23963/2021 zabilježen spor tužitelja NA protiv FA, temeljem tužbe od 15. rujna 2021. radi raskida Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 22. svibnja 2018.; da budući da je u konkretnomu slučaju zemljišnoknjižni upis jednog te istog stana dva puta utvrđen tek nakon pravomoćno okončanog postupka povezivanja (protekom više od 6 godina), a u međuvremenu je došlo i do daljnjih promjena upisa u glavnoj knjizi (najprije FA, a onda i PA) pa su zemljišnoknjižni upisi u pogledu predmetnog stana između knjige položenih ugovora i glavne knjige sada međusobno proturječni, zemljišnoknjižni sud nije ovlašten po službenoj dužnosti odrediti zatvaranje knjige položenih ugovora, jer bi to bilo od utjecaja na postojeća knjižna prava; da je stoga zemljišnoknjižni sud je 17. srpnja 2024. održao raspravu na kojoj je sve zainteresirane osobe upoznao sa nastalim slučajem, pri čemu između njih nije postignut sporazum o načinu ispravka u zemljišnoj knjizi; da je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem JA i PA uputio da u roku 30 dana pokrenu parnični postupak radi rješavanja kome pripada pravo vlasništva stana na drugom katu lijevo površine 50,89 m2, [adresa] (koji je istovremeno upisan i u zk. ul. [broj ZK uloška] E-14 k. o. [katastarska općina] i u [broj poduloška] k. o. [katastarska općina]), zaključujući: da ZZK ne predviđa mogućnost da bi jedna te ista nekretnina, temeljem pravomoćnih zemljišnoknjižnih rješenja koja su u zemljišnoj knjizi provedena u skladu sa njihovim sadržajem, mogla istovremeno biti upisana dva puta i za korist različitih osoba, pa samim time nije izričito propisano na koji način procesno pristupiti rješavanju ovakve situacije, zbog čega je u tu svrhu potrebno postojeće zakonske odredbe protumačiti na smisleni način; da je odredbom članka 130. stavak 1. ZZK propisano ako je zemljišnoknjižnom sudu stiglo istodobno više prijedloga koji se odnose na isto zemljišnoknjižno tijelo koji se međusobno isključuju, a svi ispunjavaju pretpostavke za upis, sud će ih sve dopustiti i provesti te ujedno upozoriti podnositelje da u parnici riješe komu pripada pravo, dok je prema odredbi stavka 2. toga članka nakon što je utvrđeno kojemu od podnositelja prijedloga iz ovoga članka pripada pravo koje je predmet upisa, na njegov prijedlog izbrisat će se ostali upisi, kao i svi upisi provedeni na njima; da je odredbom članka 135. stavka 1. ZZK propisano da pogreška u upisu koja se opazi nakon provedenoga upisa, a čiji bi ispravak dovodio u pitanje već stečena prava i dovodio u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljišne knjige može se ispraviti na temelju rješenja o ispravku pogrešnoga upisa, donesenoga na temelju sporazuma svih zainteresiranih osoba u postupku pred zemljišnoknjižnim sudom za ispravak pogrešnoga upisa, dok prema odredbi stavka 4. toga članka ne dođe li do sporazuma o ispravku pogrešnog upisa, zemljišnoknjižni sud će odbiti prijedlog za ispravak pogrešnog upisa, a stranke koje zahtijevaju ispravak uputit će na parnicu te će im se odrediti rok od 30 dana za podnošenje tužbe za ispravak, koji teče od dana pravomoćnosti rješenja kojim se odbija ispravak pogrešnog upisa; da je prema odredbi članka 27. stavka 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj: 59/2023; dalje: ZIP) u vezi člankom 99. stavka 2. ZZK, ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom, dok je odredbom stavka 2. toga članka propisano da u slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti rok u kojemu predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni. Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu ili drugi postupak, osim ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno; da iako se niti jedna od navedenih odredbi, sama za sebe, ne odnosi na situaciju kao u konkretnom slučaju, smislenim tumačenjem tih odredbi u njihovoj ukupnosti proizlazi ovlaštenje zemljišnoknjižnog suda da u slučaju poput predmetnog, one osobe koje su istovremeno upisane kao vlasnici predmetnog stana i to JA kao vlasnik iz knjige položenih ugovora te PA kao vlasnik iz glavne knjige, uputi na pokretanje parničnog postupka radi rješavanja pitanja kojem od njih zaista pripada knjižno pravo, jer je to jedini mogući način rješenja nastalog slučaja.

7. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tomu

– dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka, koje se u ovomu postupku imaju primijeniti temeljem odredbe članka 99. stavka 2. ZZK (članak 365. stavak 2. u svezi članka 381. stavka 1. ZPP), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijano rješenje prvostupanjskog suda zakonito i pravilno, iako je u ovomu predmetu, u kojemu je postupak bio pokrenut još 2013. godine, temeljem odredbe članka 241. stavka 2. ZZK/19 trebalo primijeniti odredbe Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13, dalje: ZZK/96) zbog čega, međutim, žalitelji ni uz primjenu materijalnopravnih odredbi navedenog zakona u ovomu postupku ne mogu za sebe ostvariti povoljnije pravo.

8. Prije svega, u ovomu postupku valja istaknuti da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju navedenih zakonskih odredbi, a kako niti sam žalitelji ni izrijekom, a niti sadržajno ne navode koje je točno bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka počinio prvostupanjski sud, navodeći da žalbu podnose i iz ovog zakonskog žalbenog razloga, to je žalbu žalitelja u ovomu dijelu valjalo ocijeniti neosnovanom.

9. Suprotno žalbenim navodima žalitelja, prvostupanjski sud je u cijelosti pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje pravno relevantno za odluku u ovomu postupku i posljedično tomu pravilno je primijenio materijalno pravo kada je žalitelje uputio na parnicu radi rješavanja spornog pravnog pitanja.

10. Prema odredbi članka 117. stavka 1. ZZK/96 pogrješka u upisu koja se opazi nakon provedenog upisa može se ispraviti na temelju rješenja zemljišnoknjižnoga suda o ispravku pogrješnoga upisa, donesenoga na temelju sporazuma svih zainteresiranih osoba u postupku pred zemljišnoknjižnim sudom za ispravak pogrješnoga upisa, a prema odredbi stavka 2. toga članka u postupku za ispravak pogrješnoga upisa zemljišnoknjižni sud će saslušati sve zainteresirane osobe kako bi utvrdio postoji li mogućnost sporazumnoga ispravka te ako se postigne sporazum o ispravku pogrješnoga upisa, zemljišnoknjižni sud će donijeti rješenje o ispravku pogrješnoga upisa uz nalog da se ispravak provede u zemljišnoj knjizi s učinkom od časa kad je bio zahtjevan upis koji je ispravljen, dok je odredbom stavka 3. toga članka propisano da ako ne dođe do sporazuma o ispravku pogrješnog upisa, zemljišnoknjižni sud će odbiti prijedlog za ispravak pogrješnog upisa i stranke koje zahtijevaju ispravak uputit će na parnicu te će im se odrediti rok od 30 dana za podnošenje tužbe za ispravak, koji teče od dana pravomoćnosti rješenja.

10.1. Prema odredbi članka 118. stavka 1. ZZK/96 pogreška u upisu koja se opazi nakon provedenog upisa može se ispraviti po službenoj dužnosti, bez vođenja postupka za ispravak pogrešnog upisa, samo ako takav ispravak ne bi dovodio u pitanje već stečena prava niti bi dovodio u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljišne knjige.

11. Cijeneći navedeno utvrđeno činjenično stanje i sadržaj ovih zakonskih odredbi, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda, da je sud prvog stupnja zakonito i pravilno postupio kada je žalitelje uputio na parnicu radi rješavanja spornog pravnog pitanja, pravilno zaključujući da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za ispravak pogrješnog upisa u smislu odredbi članka 134. i članka 135. stavka 1. ZZK /19 (a koje su, u bitnomu, istovjetne odredbama članka 117. stavka 1. i članka 118. stavka 1. ZZK/96) pa je, posljedično tomu i žalbe obojice žalitelja valjalo ocijeniti neosnovanom.

12. Naime, suprotno žalbenim navodima obojice žalitelja, u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Gzz-4/01-2 od 30. siječnja 2001. izraženo je pravno shvaćanje koje glasi: „Prema, naime, odredbi čl. 117. ZZK pogreška u upisu koja se opazi nakon provedenog upisa, kao što je to ovdje slučaj, može se ispraviti na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda o ispravku pogrešnog upisa donesenog na temelju sporazuma svih zainteresiranih osoba u postupku pred zemljišnoknjižnim sudom za ispravak pogrešnog upisa. U tom postupku zemljišnoknjižni sud mora saslušati sve zainteresirane osobe kako bi utvrdio postoji li mogućnost sporazumnoga ispravka. Ne dođe li do takvog sporazuma zemljišnoknjižni sud je dužan one koji zahtijevaju ispravak uputiti na parnicu i odrediti im primjereni rok radi podnošenja tužbe. Zemljišnoknjižni sud, naime, nije nadležan za rješavanje spornih pravnih pitanja.“, a koje je podudarno s pravnim shvaćanjem ovog suda drugog stupnja.

13. Slijedom navedenog, valjalo je kao neosnovane odbiti žalbe obojice žalitelja i na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP u vezi odredbe članka 91. stavka 1. ZZK/96 riješiti kao u izreci ovoga rješenja.

U Puli – Pola 27. ožujka 2025.

Sudac

Miroslav Ružić