REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Starom Gradu
Novo riva 3
21460 Stari Grad
Poslovni broj: P-586/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu Mariji Pavlinović u pravnoj stvari tužitelja PI, OIB [osobni identifikacijski broj], JELSA 980, 21465 Jelsa zastupanog po punomoćniku Vinko Peronja, odvjetnik u Jelsi protiv tuženika SI zastupanog po punomoćniku ĆI, odvjetnik u [adresa], radi pravo vlasništva nekretnine, 27. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik za cijelo čes. zem. 833, z. u. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], pa je stoga tužitelj temeljem ove presude ovlašten zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime za cijelo na čes. zem. 833, z. u. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], uz prethodni izbris istog prava sa imena tuženika, te pok. NI pok. P, kojega je nasljedio tužitelj
Obrazloženje
1.Tužitelji je po punomoćniku ovom sudu dana 13.veljače 2025. godine podnio tužbu protiv tuženika, a radi utvrđenja prava vlasništva u bitnom navodeći kako je upravo on vlasnik za cijelo predmetne nekretnine. Tužitelj je naveo kako je temeljem instituta dosjelolsti stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, te predlaže sudu da donese presudu kojom će utvrditi kako je on vlasnik predmetne nekretnine.
2. Tuženiku je postavljen privremeni zastupnik budući da je provjerom u evidenciju Ministarstva unutarnjih poslova (JRO), utvrđeno kako je isti odsutan i nepoznata boravišta. U odgovoru na tužbu od dana 06. ožujka 2025. godine, privremeni zastupnik je naveo kako se opreza radi protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te je predložio da se izvedu svi dokazi predloženi u tužbi.
3.U dokazne svrhe sud je izvršio pregled: e- izvatka iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine, izvod iz katastarskog plana, posjedovnog lista broj 210, te su saslušani svjedoci ČI i TI.
4.Sukladno odredbi čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22 i 114/22 dalje:), dalje: ZPP, prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi dokazi te su utvrđene slijedeće činjenice:
Svjedok TI je naveo kako je posjed na predmetnoj nekretnini imao otac tužitelja NI i to 80-ih godina do svoje smrti. Da je nakon njegove smrti posjed nastavio izvršavati isključivo njegov sin ovdje tužitelj. Svjedok je nadalje naveo kako se na predmetnoj nekretnini nalazila loza dok se danas nalaze masline. Svjedok je naveo kako nikada nije čuo da bi netko tužitelju i prednicima osporavao pravo na posjed, te da mu nije poznato tko bi bio tuženik.
Svjedok ČI je između ostalog naveo kako je posjed na predmetnoj nekretnini imao otac tužitelja, dok posjed dana ima isključivo tužitelj. Naveo je kako nikada nije čuo da bi netko tužitelju i prednicima osporavao pravo na posjed, te da posjed tužitelja i prednika traje od davnina, da mu nije poznato tko bi bio tuženik.
5. Na temelju provedenog dokaznog postupka, a ocjenjujući dokaze sve zajedno i svakog zasebno, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan. Naime, slijedom navedenog, a što nedvojbeno proizlazi iz ovom spisu priloženih isprava, te na činjenicu kako tuženik nije osporavao ili doveo u pitanje način stjecanja vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini, a kako nedvojbeno proizlazi da je tužitelj stupio u miran i nesmetan posjed predmetne nekretnine, u kojem se dakle slijedom svojih prednika nalazi sigurno i više od 50 godina, to je odlučeno kao u izreci.
6.Paragrafa 1460 bivšeg OGZ-a glasi.“Da se kroz dosjelost steće nije dosta da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći:nego je još potrebno da onaj koji ovim načelom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo uz to valja da mu je posjed, zakonit pošten i istinit i da trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno (paraf 309,316,326 i 345).“Po pravnom pravilu iz paragrafa 328 bivšeg OGZ-a presumira se da je posjed pošten. Sukladno navedenom pravnom pravilu, a i kasnije sukladno načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 04. 04. 1960. godine, kojim je najdulji rok za dosjedanje skraćen na 20 godina, a temeljem kojeg su se ocjenjivale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem, sve do donošenja zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (NN 53/91, 9/92, 77/92 – dalje: ZOVO) nužna pretpostavka za dosjedanje uvijek je bio pošten posjed. Pošten posjed je ako posjednik u vrijeme kada ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, pri čemu se posjed smatra poštenim dok se ne dokaže suprotno. Nepošten posjednik je ona tko zna ili je mogao znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Prema odredbi čl. 28. st. 2 i 4. ZOVO-a postojanje posjeda određenih kvaliteta kroz zakonom određeno vrijeme pretpostavka je za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Također u smislu čl. 159. st. 3. ZV-a traži se pošteni posjed.
7.Odredbom članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN (91/96,68/98,137/99,22/00,73/00,129/00,114/01,79/06,141/06,146/08,38/09,153/09,1 43/12,152/14-. dalje ZV), određeno je kako se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari, ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Također je određeno da ako je njegov posjed zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, da stječe vlasništvo dosjelošću ako je samostalni posjed neprekidno trajao dvadeset godina. Nadalje je određeno da je samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka. Odredbom članka 160.ZV-a određeno je kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, te da se za vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kako pošten, zakonit i istinit samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.
8. Naime, slijedom navedenog, a što nedvojbeno proizlazi iz ovom spisu priloženih isprava, a pogotovo uzimajući u obzir iskaz navedenih svjedoka, te činjenicu kako tuženik u predmetnom postupku nije osporavao način stjecanja vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini, te polazeći od navedenih zakonskih odredbi, u pogledu pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i to: samostalan posjed određene kakvoće, neprekidno trajanje posjeda kroz zakonom određeno vrijeme, sposobnost stvari da bude objekt stjecanja, te sposobnost stjecatelja da bude vlasnikom te stvari, to je odlučeno kao u izreci. Također se ističe kako je u konkretnom slučaju nesporno utvrđeno da je tužitelji slijedom svojih prednika stupio u posjed predmetne nekretnine to se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunalo i vrijeme koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao pošteni posjednici.
9.U konkretnom slučaju neminovno je utvrđeno kako je tužitelji stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću, i to tzv. izvanrednom dosjelošću, za koju se traži pošten i neprekidan posjed koji je trajao zakonom propisano vrijeme. Naime, pošten posjed je posjed (bona fides) odnosno posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, sukladno gore navedenim zakonskim odredbama posjed se smatra pošten dok se ne dokaže suprotno. Kako tuženik nije tijekom postupka ničim dokazao ( a teret dokaza je na njemu ukoliko je želio osporiti poštenje posjeda tužiteljia), te kako je također utvrđeno da je posjed tužitelja u konkretnom slučaju trajao neprekidno i više nego od pedeset godina, to je odlučeno kao u izreci.
10. Naime, iz samih dokaza priloženih spisu te sukladno izjavi gore navedenih svjedoka koji su između ostalog naveli kako je prednik tužitelja, te sam tužitelj do danas imali / ima neprekidan posjed na predmetnoj nekretnini, koji nitko nikad nije osporio, a kako tijekom postupak nije ničim dovedeno u pitanje samostalnost i poštenje posjeda, niti sposobnost vlasnika i stvari, te kako je također u predmetnom slučaju protekao vremenski rok,,a uračunavajući i vrijeme prednika sadašnjeg posjednika potreban za stjecanje vlasništva na navedeni način, to je razvidno da su se u konkretnom slučaju ostvarile sve pretpostavke za stjecanje vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću. Nadalje, odredbom članka 114 i 115. ZV-a.,određeno je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, te da na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom. Slijedom navedenog, a kako je nesporno utvrđeno kako su prednici tužitelja i sam tužitelj imali neprekidno, od nikoga ne ometan pošten posjed nad predmetnoj nekretnini, te kako sad posjed na predmetnim nekretnini ima tužitelj, a kako se sukladno gore navedenim zakonskom odredbama u vrijeme potrebno za stjecanje vlasništva dosjelošću uračunao i vrijeme prednika tužitelja, to je između ostalog odlučeno kao u izreci.
U Starom Gradu, 27. ožujka 2025. godine
Sutkinja:
Marija Pavlinović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste
DNA:
1. tužitelju po pun.
2. tuženiku po privemenom zastupniku
3. u spisu
