Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni b roj: Pp-55/2024-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Vesni Poljan, uz sudjelovanje zapisničara Karla Begovića, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ER, zbog prekršaja iz članka 43. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine” broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), povodom podnijetog prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave varaždinske, Postaje prometne policije Varaždin, klasa: 211-07/23-4/84893 i urbroj: 511-14-09-23-1 izdanog 14. prosinca 2023., na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine” broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), nakon provedenog žurnog postupka, dana 27. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
Okrivljeni ER, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E i JR, djev. J, rođen **.**.1940. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem: [adresa], sa završenom VSS, po zvanju dipl. pravnik, sada u mirovini, prima mjesečnu mirovinu od oko 600,00 eura, udovac, otac troje plt. djece, prekršajno nekažnjavan,
k r i v j e
I/ što je 9. studenog 2023. u 06:50 sati, u Varaždinu upravljao osobnim automobilom marke Honda, registarskih oznaka [registarska oznaka], desnom stranom kolnika ulice Frana Supila, te je dolaskom do broja 1 do željezničkog kolodvora, sišao u desnu stranu van kolnika na autobusno stajalište gdje se zaustavio, nakon čega je otpočeo radnju vozilom uključivanja u promet u namjeri polukružnog okretanja, a pritom se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, zbog čega je prednjim lijevim bočnim dijelom svog vozila udario u prednji desni dio osobnog automobila, registarskih oznaka [registarska oznaka], kojim je u istom smjeru desnom stranom kolnika upravljao CR, te je došlo do materijalne štete na vozilima ,
II/ čime je počinio prekršaj iz članka 43. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po članku 43. stavku 3. uz primjenu članka 293. stavka 1. istog Zakona,
III/ pa mu se radi toga , temeljem čl.37 Prekršajnog zakona
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 150,00 (sto pedeset) eura
Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana po primitku ove presude. Okrivljenik se na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona upozorava da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne plati 2/3 (dvije trećine) izrečene kazne, smatrat će se da je izrečena novčana kazna u cijelosti plaćena. Ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne ne plati 2/3 izrečene kazne, onda je dužan platiti cijeli iznos izrečene novčane kazne, sve do prisilne naplate na temelju članka 34. Prekršajnog zakona.
IV/ Trošak postupka iznosi 352,46 (tristo pedeset dva eura i četrdeset šest centi) i odnosi se na troškove vještačenja (290,00) eura, izrade zapisnika o očevidu i dokumentacije očevida (42,46 ) eura i 20,00 eura paušalnog troška postupka, a temelji se na članku 138. stavku 3. u vezi članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona te Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka i dužan ga je nadoknaditi okrivljenik u roku od 90 dana po primitku ove presude, a sve do prisilne naplate na temelju članka 34. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Ovlašteni tužitelj je izdao obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, a protiv kojeg naloga je okrivljenik pravodobno podnio prigovor, slijedom čega je obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je prekršajni postupak kod ovog suda.
2. Okrivljenik je u svojoj usmenoj obrani na saslušanju rekao da je toga dana upravljao vozilom i dovezao je svoju kćerku ispred željezničkog kolodvora u [adresa], te su se zaustavili na taksi ugibalištu, a kćerka je izašla iz vozila van. On je, u namjeri da se polukružno okrene, stajao, te propustio nekoliko vozila, koja su ga obišla, a kretala se u smjeru Studentskog doma. Još dok je bio zaustavljen i ukošen polu ulijevo, njega je u prednji desni bočni dio udario automobil, koji se kretao dosta velikom brzinom. Napomenuo je da je on vozilom stajao u trenutku kada ga je drugo vozilo udarilo. U automobilu je bio sam kao i vozač drugog vozila.
Okrivljenik je potom sudu dostavio podnesak-pisanu obranu u kojoj je naveo da, nakon što je izvršio uvid u predmetni spis, ističe kako isti ne održava potpuno i jasno činjenično stanje mjesta na kojem je došlo do prometne nezgode. Naime, u području u kojem je došlo do prometne nezgode postoji više prometnih i to obvezujućih znakova. Pa tako u tom području postoji znak koji ograničava brzinu kretanja motornih vozila na 40 kilometara na sat, zatim na udaljenosti od tog znaka postoji prometni znak da se nailazi na pješački prijelaz na tzv. „ZEBRU". Vozač koji je ulazio sa svojim vozilom nije poštivao ni jedan od navedenih prometnih znakova, već je vozilom upravljao nepoštujući ni jedan propis od propisa koji se odnose na te znakove, a koji u tom području postoje upravo radi sigurnosti prometa. U navedenom području nalazi se željeznički kolodvor, tu se kreće veliki broj ljudi koji dolaze vlakovima, kao i onih koji ulaze u to područje radi putovanja vlakom. Isto tako u tom području radi trgovina sa prehrambenim proizvodima u koju dolazi veći broj ljudi koji stanuju u tom području jer u tom području upravo nema takove ili slične trgovine. U navedenom području motornim vozilima moguće je voziti samo takovom brzinom koju je dodatno obavezno smanjiti od dozvoljene brzine od 40 kilometara na sat i to upravo na takovu mjeru da se vozilo može bez posljedica zaustaviti pred svakom preprekom koja se može čak i slučajno pojaviti. Čitavi je niz sudskih presuda donesenih u postupcima sadržaja kakav je u pitanju u konkretnom slučaju upravo slučajeve o kojima se sudilo suđeno je na rečeni način i u tim postupcima prekršitelji, koji se u prometu nisu ponašali na rečeni način, proglašavani su krivima za prouzrokovanje prometnih nesreća. Za nastalu prometnu nezgodu isključivo je kriv vozač vozila BMW, koji je naprasno kršio sve postojeće prometne znakove i bio opća opasnost za sve sudionike u prometu koji su se u to vrijeme našli u području gdje se isti kretao, bilo da se radilo o drugim vozilima ili pješacima koji bi se kretali u toj zoni. Pošto je vozač vozila BMW kršio cijeli niz propisa koji reguliraju sigurnost prometa, postavlja se opravdano pitanje iz kojih to razloga, kraj tako očitih počinjenih prekršaja, nije pokrenut prekršajni postupak već protiv okrivljenika na čijoj strani nema ni pomisli na počinjenje prometnog prekršaja ili nepoštivanja propisa o sigurnosti prometa. Okrivljenik je poduzeo radnju polukružnog okretanja u vrijeme kad za to nije bilo nikakve prepreke na prometnom traku na kojem je vršio tu radnju, za svo vrijeme te radnje na njegovom automobilu radio je pokazivač smjera, isti je radio i kad su na lice mjesta došli djelatnici policije radi uviđaja. U dovršetku radnje bio je onemogućen kretanjem vozila iz suprotnog smjera. U toj poziciji vozilo okrivljenika nalazilo se najmanje u vremenu od jedne minute, u tom vremenu nekoliko vozila koje su prethodno dolazila iz smjera iz kojeg je naknadno došlo i vozilo BMW nesmetano su obišla vozilo okrivljenika sa njegove desne strane, što je bilo nesmetano moguće, pošto se na tom mjestu nalazi ugibalište za taxi vozila, na istome nije bilo ni jednog vozila taxi službe, te je bio slobodan veći dio prometnog traka ceste na kojem se nalazilo vozilo okrivljenika u naprijed opisanom položaju, to je vozač vozila BMW bio samim propisom Zakona o sigurnosti prometa obavezan izvršiti obilaženje vozila okrivljenika sa njegove desne strane. Ovdje je potrebno naglasiti da je vozač vozila BMW bio u dobi od devetnaest godina, sa neposredno položenim vozačkim ispitom, što samo po sebi govori, da je bio lišen svakog vozačkog iskustva, da je upravljao vozilom velike snage motora, što mu je samim zakonom zabranjeno. Svakodnevno smo svjedoci prometnih nesreća koje produciraju upravo takovi vozači, u kojima često nastupaju smrtne posljedice čak i za njih same i za druge nedužne učesnike u prometu. Zaključno, obzirom na sve naprijed iznijete nepobitne činjenice, neobjašnjiva konstatacija iznijeta u Obaveznom prekršajnom nalogu da bi on sa svojim vozilom i to njegovim bočnim lijevim dijelom udario u desni dio osobnog vozila, reg. oznake [registarska oznaka]. Njegovo je vozilo oštećeno u području lijevih vrata i to je upravo oštećen nosivi stup tih vrata, što mu je zbog siline naleta velikom brzinom od najmanje osamdeset kilometara na sat spasilo život, odnosno u najboljem slučaju spriječilo nastanak teških tjelesnih povreda, to jest vozilo [registarska oznaka] jednostavno rečenom brzinom zabilo se u njegovo vozilo. Mehanizam nastanka prometne nezgode, obzirom na brzinu kretanja vozila marke BMW, nepostojećeg potrebnog vozačkog iskustva na strani vozača za vozilo takove snage motora, obijesnog upravljanja istim što prati vozače životne dobi koju je u vrijeme prometne nezgode imao vozač rečenog vozila, sve to ukazuje da je do prometne nezgode došlo isključivom krivicom vozača navedenog vozila.
3. U dokaznom postupku je pročitan zapisnik o očevidu, izvršen je uvid u situacijski plan prometne nesreće, u fotodokumentaciju očevida,
u potvrdu Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika, u svojstvu svjedoka je ispitan svjedok CR te je provedeno prometno tehničko vještačenje od strane stalnog sudskog vještaka Stivena Šijaka.
4. Svjedok CR je u svom usmenom iskazu rekao da je 9. studenog 2023., u jutarnjim satima, upravljao svojim automobilom i kretao se ulicom Frana Supila u smjeru Vindije. Kretao se brzinom od oko 40 km/h zbog toga što je tamo postavljeni prometni znak ograničenja, a koji se nalazi u blizini željezničke stanice. Kada je došao ispred Željezničkog kolodvora, a gdje se nalaze mjesta za taxi vozila, vidio je da se na jednom mjestu nalazi zaustavljeno vozilo čiji vozač je polagano krenuo ulijevo u namjeri da se uključi na prometnu traku kojom se on kretao, a on se nalazio otprilike sto metara, možda malo manje. Okrivljeni je tada zastao, jer misli da su se okrivljeniku kretala vozila iz suprotnog smjera , pa se zato nije mogao se uključiti na prometnu traku. Kako je okrivljeni zastao, malo je usporio vožnju i on, i kako je mislio da okrivljeni vidi da on dolazi, on je dalje nastavio vožnju. Međutim, kada se već nalazio paralelno s njim, okrivljeni je ponovno krenuo i udario ga u prednji desni dio njegovog automobila i to sa svojom lijevom bočnom stranom vozila. Nakon što ga je okrivljeni udario, kočio je te se zaustavio. Obojica su izašli iz automobila van i razgovarali su, te je okrivljeni njemu rekao da pozove policiju, što je i učinio. Još tamo je okrivljeni tvrdio da se on prebrzo vozio i da je zato došlo do nesreće, a on je okrivljeniku rekao da on nije kriv i da bude policija odredila tko je kriv. Napomenuo je da on nije dobio nikakav obavezni prekršajni nalog, tj. uopće nije okrivljen za tu nesreću. Ne sjeća se da li je na okrivljenikovom vozilu bio uključen žmigavac ili nije , jer se htio polukružno okrenuti, a na kolniku je bilo dosta drugih vozila jer su ljudi išli na posao.
5. U tijeku postupka je izvršeno suočenje između okrivljenika i svjedoka CR, u kojem okrivljenik izjavljuje da se svjedok kretao velikom brzinom i da je zato došlo do nesreće, na što svjedok izjavljuje da on nije kriv za nesreću jer je okrivljenik „izletio” na cestu i udario u njegovo vozilo. Okrivljenik izjavljuje da je u trenutku kada je došlo do udara u njegovo vozilo on stajao, na što svjedok izjavljuje da se okrivljenikovo vozilo sporo kretalo.
6. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je do nesreće došlo naletom osobnog vozila BMW u radnji kočenja i izbjegavanja nesreće izmicanjem ulijevo na osobno vozilo Honda koje je vršilo radnju polukružnog okretanja na kolniku. Nesreća se dogodila u [adresa] na raskrižju ulice F. Supila i Kolodvorske ulice 9.11.2023 oko 6.50 sati .Brzina kretanja vozila ER u trenutku primarnog kontakta je iznosila 9,24 km/h , a brzina kretanja vozila CR je iznosila 19,98 km/h. Vozač ER se iz sporednog toka uključivao na kolnik glavnog prometnog toka u radnji polukružnog okretanja .Pri tome je morao sa ugibališta u radnji skretanja prvo proći istočnu biciklističku traku ,zatim istočnu prometnu traku ulice F. Supila i preko zapadne prometne trake i zapadne biciklističke trake izvršiti uključivanje u suprotnom smjeru ,što je presijecanje četiri prometna toka i prilikom presijecanja svakog prometnog toka je morao propustiti sve druge sudionike u prometu , što je na visoko frekventnom prometnom mjestu bilo izuzetno teška prometna radnja .Na vozilu ER su nastala oštećenja na vozilu na prednjim lijevim vratima i prednjem lijevom blatobranu ,dok su na vozilu reg. oz. [registarska oznaka] nastala oštećenja na prednjem braniku desno, poklopcu motora, prednjem desnom svjetlosnom sklopu i prednjem desnom blatobranu. Nakon prometne nesreće su vozači maknuli vozila iz sudarnih položaja ,no na mjestu nesreće postoji dovoljno materijalnih tragova za utvrđivanje dinamike odvijanja nesreće. Postoje vidljivi i zabilježeni tragovi kočenja vozila CR a nakon kontakta ostali su jasno vidljivi tragovi rasipa krhotina a iz oštećenja na vozilima se mogu lako odrediti ulazni kutovi kretanja vozila i mjesto primarnog kontakta. Desni i lijevi trag kočenja vozila CR skreću ulijevo što pokazuje da je vozilo ER imalo malu brzinu (9,24 km/h) i izazvalo pomak vozila CR u lijevu stranu, što znači da se vozilo nalazilo u kretanju. Brzina kretanja vozila CR je u času reakcije kočenja iznosila 37,59 km/h , a u trenutku naleta na vozilo Josipa Šamec 19,98 km/h. Procjena udaljenosti i brzine drugih sudionika u prometu ER je bila pogrešna te je on svojom radnjom uključivanja na kolnik i vršenjem radnje polukružnog kretanja izazvao prometnu koliziju koja je uzrokovala forsiranje vozača CR ,a zatim i nesreću naletom na vozilo BMW na vozilo Honda. Vozač CR je u trenutku radnje kočenja upravljao dozvoljenom brzinom (37,59 km/h) i nije ni kočenjem ni izmicanjem mogao izbjeći nezgodu .
7. U svom očitovanju na vještački nalaz okrivljeni ER je naveo da nije primio presliku zapisnika tužitelja Postaje prometne policije Varaždin, a koji zapisnik bi mogao biti jedina podloga kao prethodni dokaz za vještačenje prometne nesreće od 9. studenog 2023.i onemogućeno mu je cjelovito očitovanje na predmetni nalaz. Osim toga, u potpunosti onemogućeno mu je ikakvo očitovanje na zapisnik tužitelja (povreda procesnog i ustavnog prava jednakosti svih pred zakonom, pa tako i stranaka u ovom sudskom postupku). Predlaže sudu da odbaci nalaz i mišljenje vještaka. 1. Zlouporaba prava sudskog vještaka u krivom navođenju suda – vještak nije priložio Rješenje o imenovanju sudskim vještakom čime se nije vjerodostojno identificirao stranki u postupku. Vještak u svojem nalazu i mišljenju pogrešno navodi sud na krivi zaključak kao da je nalaz i mišljenje izrađeno cjelovitom, temeljitom i točnom analizom svih odlučnih činjenica u konkretnom slučaju. Izvedeni zaključci iz nalaza temeljeni su na nepoznatim činjenicama vozaču Honde, pa se stoga predlaže sudu da odbaci nalaz vještaka. 2. Zlouporaba prava o stalnim sudskim vještacima, NN 38/14, 123/15, 29/16, 16/19. Vještak je povrijedio prisegu iz članka 11. jer nije obavio vještačku dužnost potpuno i besprijekorno kao što se obvezao prisegom. Članak 20. NN 61/19 nije poštivao sud i stranke u postupku jer nije predočio cjelovite i istinite podatke. 3. Zlouporabio je etički kodeks sudskih vještaka. U članku 3. Vještak se nije pridržavao načela odgovornosti i deontologije struke jer je povjereni posao dužan točno i besprijekorno obaviti što u konkretnom slučaju nije odgovorno obavio. Znanstvenik RR u svojoj knjizi o odgovornosti piše. „ne postoji pravo na grešku". Kad bi postojalo, bilo bi razrađeno posebnim normama. A s obzirom da je istina cjelina, trebala je biti predočena u svim gledištima i u ovom nalazu, a ne selektivnim izdvajanjem pojedinih činjenica koje bi neosnovano išle u prilog bilo kojoj strani u postupku, a naročito tužitelju. U daljnjem tekstu biti će iznijete činjenice koje ukazuju na neurednost nalaza kroz nelogičnosti, prikazu netočnih i neistinitih podataka uz nedostatak bitnih podataka, a sve to ukazuje na dovoljan razlog da sud ne prihvati takav nalaz, posebno i iz razloga da sud u donošenju odluke nije vezan za nalaz vještaka. Prema iznijetom u točkama: 1., 2. i 3. predlaže se sudu da odbaci nalaz i mišljenje vještaka. Na stranici 2. vještak navodi da je i pregledao mjesto nesreće. Ali za to ne daje nikakav dokaz. A ako i bi pregledao mjesto nesreće onda iznosi neistine jer u naravi ne postoji sjeverna prometna traka ulice Kralja Tomislava! To je dodatni dokaz da vještak nije nalaz sastavio s dužnom pažnjom zaprisegnutog stručnjaka, besprijekorno i istinito te se predlaže sudu da ne prihvati takav nalaz za temeljenje svoje odluke. Str. 15 mišljenje. Nalaz je dokaz istine, a mišljenje mora biti poduprto pravilima struke i dokazanim činjenicama, što u konkretnom slučaju nije primijenjeno. Stoga se predlaže sudu da nalaz odbaci i ne prihvati u donošenju odluke u ovom predmetu. Očitovanje na nalaz i mišljenje, poslovni broj: 32 Pp-55/2024. Očitovanje nije moguće u cijelosti jer nisu priloženi dokazi na kojima se temeljilo vještačenje, a niti je vještak naveo izvor podataka za vještačenje. U zadatku vještačenja sud je odredio da vještak provede prometno – tehničko vještačenje i vještačenje na okolnosti nastanka i odvijanja prometne nesreće. Nakon što je vještak primio i proučio predmetni spis, potrebnu dokumentaciju i pregledao mjesto nesreće dao je sljedeći nalaz. 1. Na str. 3. daje opće podatke o nesreći. 2. Na str. 4. daje podatke i fotografije vozila Honda ER. 3. Na str. 5. daje podatke i fotografiju vozila BMW CR. 4. Na str. 6. daje tri fotografije mjesta nesreće. 5. Na str. 7. daje podatke o tragovima i položaju vozila. 6. Na str. 8. opisuje mehanizam sudara. Vještak ne navodi od kuda mu izvor podataka po rednim brojevima 1. do 5. po kojima vrši vještačenje. A da ti podaci nisu poznati stranci u postupku ER, te su mu na taj način oduzeta prava prethodnog očitovanja koja bi mogla imati utjecaja na ovaj postupak i bez potrebe vještačenja. Na stranici 5. vještak navodi opći podatak da je mjesto nesreće visoko frekventno raskrižje s više prometnih tokova u više smjerova. Ali ne objašnjava štoviše ničim ne dokazuje od kakvog su konkretnog utjecaja na prometnu nesreću bila ta općenitog pojma visoko frekventna raskrižja upravo od utjecaja pred i u samom trenutku prometne nesreće. Nije predočen nijedan podatak da je itko od učesnika prometa neposredno pred i u trenutku prometne nesreće bio primoran izvoditi bilo kakve forsirane radnje kao posljedicu nepropisnog kretanja vozila Honde. Ukoliko ne postoji taj dokaz, onda je frekventnost prometa bila nula, to jest promet nije postojao i da je procjena uključivanja u prometnu traku vozača Honde bila ispravna. Pri tome je bio uključen lijevi pokazivač smjera kretanja kojeg je pravovremeno mogao uočiti vozač BMW-a, ako bi pažljivo pratio promet ispred i to na ravnom kolniku pri utvrđenoj nesmetanoj vidljivosti preko dvjesto metara, imao primjerenu brzinu kretanja prije forsiranog kočenja. Osim toga brzina BMW-a, prije forsiranog kočenja nije utvrđena, a da je bila primjerena stanju na kolniku i pažnji vozača BMW-a, ne bi došlo do naleta primjerena stanju na kolniku i pažnji vozača BMW-a, ne bi došlo do naleta BMW-a na Hondu. Vozač BMW-a mogao je izbjeći prometnu nesreću i zaobilaženjem Honde s desne strane jer je imao dovoljno slobodnog prostora. Mjesto nesreće na fotografiji na stranici 6. označeno s žutom oznakom broja 2. jasno prikazuje, to jest suprotno navodu vještaka da tu nema nikakvog raskrižja, prema tome ni više smjerova, pa se u toj dionici radi isključivo o kolniku s dva smjera kretanja. Stoga je i taj navod vještaka neistinit, nelogičan i nevjerodostojan. Na stranici 8. vještak navodi da su nakon nesreće nepotrebno maknuli vozila iz sudarnih položaja čime su izmijenili mjesto nesreće. Dok na stranici 5. navodi da se radi o visoko frekventnom raskrižju s više prometnih tokova u više smjerova. I ovdje se vještak dovodi u suprotnost sa samim sobom i pravilima struke jer ako su takvi uvjeti na kolniku kao što ih je označio, onda je upravo i pravilo da se vozila uklone, a naročito ako se radi samo o manjoj materijalnoj šteti kao što je to u konkretnom slučaju. Učesnik prometne nesreće ER tvrdi da su vozila upravo ostala na poziciji sudara do dolaska policije koja je načinila fotografiju te pozicije. Ista fotografija je najvjerodostojniji dokaz za razmatranja okolnosti sudara vozila. Dok je skica vještaka bez navođenja ijedne relevantne oznake kao što je širina kolnika, duljina/širina/visina vozila i položaj vozila u sudaru proizašla iz neutemeljene pretpostavke vještaka. Da je skica prikazana u određenom mjerilu, odmah bi se uočio realni prikaz sudara vozila i dovoljno slobodnog prostora za nesmetano zaobilaženje Honde s desne strane. Ovako je BMW, unatoč propisnog mijenjanja smjera Honde uz signalizaciju lijevog pokazivača, nepažnjom odvijanja prometa ispred, naletio na Hondu. Vidljivi tragovi kočenja i ostali podaci na kojima vještak izvodi izračune i temelji svoj nalaz i mišljenje, ništa od toga nije predočeno niti vidljivo i vozaču Honde. Takav postupak vještačenja navodi na špekulacije i ne može biti vjerodostojna podloga uopće za izradu nalaza i mišljenja, pa slijedom toga niti za donošenje sudske odluke u konkretnom slučaju. Predlaže se sudu da odbaci nalaz i mišljenje vještaka. Vještak je propustio navesti osnovne podatke iz pravila struke, a to je širina kolnika što je pored ostalog odlučno u konkretnom slučaju. Na stranici 9. načinio je skicu kolnika i vozila koja tendenciozno navodi na dojam isključive krivnje po vozilu Honda. Prema proizvoljnoj skici proizlazi da je Honda, unatoč svojoj duljini od 4605 mm i kutu od oko 45 stupnjeva u odnosu na os kolnika, potpuno prepriječila prometni trak kao neko transportno vozilo i još k tome dio biciklističke staze. Dok tri fotografije obuhvaćaju zonu prometne nesreće iz čega je očito da se radi o širinama kolnika koje su sasvim dovoljne da vozač BMW-a, ukoliko bi pratio uvjete na kolniku izbjegne nalet na Hondu, nesmetanim zaobilaženjem s zadnje strane Honde u desno, to je st prema biciklističkoj stazi. Prema tome Honda se nije nepropisno uključivala u prometni znak s istočne strane kolnika, već ga je napuštala tj. bila je u zapadnoj strani kolnika što i jasno dokazuje srednja fotografija na str.6.gdje su i označene –fiksirane krhotine oštećenih vozila. Vozač BMW-a bio je dužan usmjeriti pažnju na promet ispred i pravovremeno prilagoditi brzinu svojeg vozila, a ne dovesti se u potrebu forsiranog kočenja zbog neprilagođene brzine i neprilagođenog razmaka u odnosu na vozilo ispred sebe. Osim toga, Honda iz stanja mirovanja nije na toj udaljenosti mogla brzinu u tako kratkom vremenu u kojem bi se BMW imao potrebu dovesti u forsirano kočenje pa tako i naleta na Hondu. Da je vještak na skici označio širine kolnika i prema tome načinio skicu u određenom mjerilu, a isto i u mjerilu skicu vozila, vještačenje bi bilo objektivno, vjerodostojno i po pravilima struke. Prema skici u mjerilu i poziciji sudara vozila bilo bi očito da je BMW nepropisno pretjecao Hondu u propisnom kretanju Honde. Na stranici 13 vještak navodi da je vozač ER morao svoju radnju izvršiti bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Upravo je on to i učinio jer nikoga u tom po vještaku frekventnom prometu koji zapravo tada nije postojao u kolovoznoj traci u kojoj se nalazilo vozilo Honda, kada je vozač Honde poduzeo radnju polukružnog okretanja, nikoga svojom radnjom nije ugrožavao, a naknadno se u prometu našao Fantom, koji nije u vožnji upotrijebio ni trunku potrebne pažnje imajući u vidu područje u kojem je uz neutvrđenu prethodnu brzinu kretanja naletio na vozilo kojim je upravljao okrivljenik. Da je vozač BMW-a učestvovao uz trunku pažnje koja je inače potrebna u prometu, a što više da je upotrijebio pažnju svakog prosječnog vozača, imajući u vidu područje u kojem je došlo do prometne nesreće u kojem području postoji cijeli niz prometnih obvezujućih znakova, vertikalne i horizontalne signalizacije, do prometne nesreće ni u primisli ne bi došlo. Da je vozač BMW-a poštivao i jedno pravilo koje je dužan kao svaki prosječan vozač u danom prostoru poštivati, ne bi imao potrebu poduzimati bilo kakovu radnju radi izbjegavanja naleta na Hondu, a najmanje bilo kakovu forsiranu radnju, pošto je imao više nego dovoljno prostora obići Hondu sa desne strane, što je i dužan po samom propisu Zakona o sigurnosti prometa. Vještak nije odgovorio na neizbježno pitanje koje se nameće u svezi predmetne prometne nesreće, obzirom na prostor u kojem je došlo do iste, da li je vozilo BMW imalo dovoljno prostora da na siguran način obiđe Hondu sa desne strane. Nadalje vještak uopće ne uvažava činjenicu da je vozilo BMW, obzirom na zauzetu poziciju Honde imalo dovoljno prostora za nastavak kretanja po kolovoznom traku po kojem je dolazilo, a posebno mu je nastavak pravocrtnog kretanja postojeći prostor Taxi ugibališta i prostor biciklističke staze, koji su prostori bili potpuno slobodni. Vještak se uopće ne osvrće na postupanje vozača BMW-a takovim svojim postupkom upravo ulazi u sudar, a iz svih mogućih opasnih događaja koji se događaju, poznato je da se u događaj ne ulazi, već se od njega sklanja. Mjesto kontakta dato je kao točka na skici, a nije prikazana cijela zona prostora u kojem je došlo do sudara, sam sudarni položaj vozila u slici, niti su dati vertikalni i horizontalni prometni znakovi u mjernim veličinama, gledajući iz pravca nailaska vozila BMW, kao i oni koji se nalaze u neposrednoj blizini mjesta sudara. Nepobitna je činjenica da su ti znakovi koji imaju obvezujući snagu relevantni za sigurnost prometa, i isti limitiraju ponašanje svih učesnika prometa u danom prostoru na koji se ti znakovi odnose. Nije dana analiza kada je vozač BMW-a trebao opaziti Hondu u zaustavljenoj poziciji, te kojom se brzinom tada kretao BMW. Nije data analiza kojom se brzinom kretalo vozilo BMW prije poduzetog kočenja, uzimajući u obzir trag kočenja kotrljajućim kotačima, koje je kočenje prešlo u abrutno, od kojeg je ostao trag taljenja guma na kolniku. Pitanje kako je radikalno BMW bio dužan smanjiti brzinu kretanja da ne izazove prometnu nesreću u danom prostoru i u danim uvjetima, poštujući sve prometne znakove. Vještak izvodi vlastite dokaze o načinu nastanka prometne nezgode crtanjem skice lica mjesta, a da za to nema priložene fotografije sudarnog položaja vozila u vrijeme samog događaja, vještak vrši konstrukciju nastanka prometne nesreće, takav pristup vještaka znači da on svoj nalaz zasniva na nezakonitom dokazu. Same fotografije koje prikazuju sudarni položaj vozila u sudaru krucijalni su dokaz za cijelu stvar jer time se na nedvojben način označuju i fiksiraju svi bitni tragovi koji na istinit način daju cjelokupnu sliku date prometne nesreće. Skica sačinjena od strane vještaka zapravo je nacrt situacije kakovu želi vještak, a time ne može ni na koji način, a najmanje objektivan i znanstveno osnovan način, dokumentirati sve bitne činjenice za razjašnjenje načina nastanka prometne nezgode, a najmanje one činjenice koje bi ukazivale na krivnju okrivljenika za prouzrokovanje prometne nesreće u danom prostoru i uz svekoliku bahatost u upravljanju snažnim vozilom od strane drugog učesnika, koji uopće nema nikakvog vozačkog iskustva obzirom na protek vremena od dobivanja vozačke dozvole, pa do nastanka predmetne prometne nezgode. Vještak ne može i ne smije terorizirati i iznositi svoje tvrdnje kao primjerice o nekakvom smicanju vozila Honde po kolniku, a takovog traga na kolniku nije bilo, niti je mogao nastati jer su vozila ostala u sudarnom položaju, a to posebice iz činjenice što je vozilo Honda u času sudara bilo zaustavljeno u poziciji u kojoj se našlo kad je na istu naletio BMW. Neobjašnjiv je navod u nalazu vještaka da su vozila bila uklonjena iz sudarnog položaja, što predstavlja još jednu konstrukciju vještaka, pa se postavlja pitanje koja to on htijenja ima u predmetnome postupku. Vještak je dužan objasniti gdje je pronašao navedenu činjenicu u optužnom materijalu. Nepobitna je činjenica da su vozila ostala u sudarnom položaju sve do dolaska policije na lice mjesta, te su nakon konstatiranja potrebitih podataka bila pomaknuta sa mjesta prometne nesreće. S obzirom da je vozač BMW-a odmah po samom sudaru izašao iz vozila sa mobitelom u ruci, pretpostavlja da je u vožnji bio u razgovoru, te nije pratio prometnu situaciju, na što ukazuje potpuno nesmotrena i uopće nepotrebna reakcija lijevog skretanja, čime je izazvao prometnu nesreću, to se predlaže sudu da zatraži ispis aktivnosti broja mobitela vozača BMW vozila u vremenskom razdoblju prije samog vremena u kojem je došlo do prometne nesreće, čime bi se na vjerodostojan način dokazalo da je vozač BMW vozila u tijeku vožnje bio zaokupljen korištenjem mobitela. Suštinski gledano nalaz i mišljenje vještaka u pogledu bitnih činjenica koje su postojale u času prometne nesreće vještak nije dao potrebito objašnjenje, to jest nije stručno obrazložio relevantne okolnosti koje bi nepobitno ukazivale na skrivljeno ponašanje okrivljenika u danom prostoru i u danom vremenu i to kako u objektivnom, tako i u subjektivnom smislu, to jest nije iznio iscrpne i argumentirane razloge koji bi ukazivali na to da je okrivljenik odgovoran u smislu važećih zakonskih propisa za nastanak prometne nesreće. Obzirom da sud nije vezan za nalaz i mišljenje koje se navodi u vještačkom nalazu, to je sud kod ocjene vještačkog nalaza i mišljenja u mogućnosti da posebne za općenitim pravilima iskustva i zakonima logike, to se predlaže sudu da slijedom rečenog predmetni nalaz ne prihvati jer isti nema valjanu osnovu na kojoj bi bilo moguće temeljiti osuđujuću odluku.
8. Na temelju provedenog postupka, u kojem je analizirana obrana okrivljenika i svi navedeni dokazi, utvrđeno je i dokazano da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret. Odluka o njegovoj krivnji temelji se na nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Stivena Šijaka ,koji je prometno tehničko vještačenje proveo u skladu s pravilima struke i na temelju toga donio svoje mišljenje .Prilikom vještačenja vještak je proučio spis i svu dokumentaciju priloženu spisu (zapisnik o očevidu ,situacijski plan prometne nesreće ,dokumentaciju očevida – fotografije ) te pregledao mjesto nesreće. Temeljem naloga koji je dobio od suda vještak je bio dužan utvrditi okolnosti u kojima je došlo do nastanka prometne nesreće i utvrditi tijek odvijanja prometne nesreće ,a što je svom nalazu i učinio .Kako je nalaz i mišljenje vještaka od strane suda prihvaćen u potpunosti (jer nema ni jednog razloga koji dovodi u sumnju da do prometne nesreće nije došlo na način kako je to opisano u izreci ove presude) utvrđeno je da je okrivljeni ER prouzročio prometnu nesreću do koje je došlo .Opisanim postupanjem je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 43. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u kojem je navedeno da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja tih radnji, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Kažnjivom odredbom članka 43. stavka 3. istog Zakona je propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kazniti za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka, dok članak 293. stavak 1. istog zakona propisuje da, ukoliko je prekršajem izazvana prometna nesreća u kojoj je nastala materijalna šteta, kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.
9. Okrivljenik je stoga proglašen krivim i za počinjeni prekršaj mu je izrečena novčana kazna koja je, primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona, ublažena ispod zakonom propisanog minimuma. Izrečenu kaznu sud nalazi primjerenu težini počinjenog prekršaja, okolnostima u kojima je do djela prekršaja došlo te se očekuje da će se istom izraziti društveni prijekor zbog počinjenih prekršaja, utjecati na počinitelja prekršaja da više ne čini prekršaje i da uskladi svoje ponašanje s pozitivnim zakonskim propisima. Kao olakotna okolnost je uzeto u obzir imovno stanje okrivljenika koji je umirovljenik , te činjenica da okrivljenik unazad tri godine nije bio prekršajno kažnjavan, a što je vidljivo iz potvrde Ministarstva pravosuđa.
10. Osim novčane kazne, okrivljeniku je izrečen i trošak postupka koji je dužan platiti okrivljenik jer ga je vođenjem ovog postupka prouzročio.
U Varaždinu 27. ožujka 2025.
Zapisničar
Sutkinja
Karlo Begović, v.r.
Vesna Poljan, v.r.
Na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona, protiv ove presude žalba nije dopuštena. Ova presuda je pravomoćna danom donošenja.
Dostavna naredba:
1. Tužitelj Policijska uprava varaždinska, Postaja prometne policije Varaždin, Kolodvorska 2, Varaždin
2. Okrivljeni ER, [adresa]
