REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1/2023-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Adeli Turkalj, u pravnoj stvari tužitelja OĐ iz [adresa], OIB- [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćnici Maji Buhin, odvjetnici iz [adresa], protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB-26187994862, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri d.o.o. iz Zagreba radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. veljače 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja RĐ, odvjetničke vježbenice i punomoćnice tuženika Matee Radojević, odvjetnice, 27. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB-26187994862, da tužitelju OĐ iz [adresa], OIB- [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana isplati na ime neimovinske štete i tuđe pomoći i njege ukupan iznos od 3.920,80 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od 3.400,00 eur počevši od 15. prosinca 2022. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a na iznos od 520,80 eur počevši od 27. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II Odbija se kao neosnovan dio zahtjeva kojim tužitelj potražuje 100,00 eur sa pripadajućom kamatom kao i zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos od 520,80 eur tekuće od 15. prosinca 2022. do 26.ožujka 2025.

III Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB-26187994862, da tužitelju OĐ iz [adresa], OIB- [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.265,45 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. ožujka 2025. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se dio zahtjeva za naknadom troškova u iznosu od 500,00 eur kao neosnovan.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužitelj je dana 2. siječnja 2023. podnio tužbu ovom sudu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi navodi da je 16. svibnja 2022. pretrpio ozljedu na radu, a u trenutku ozljeđivanja bio je zaposlen kod poslodavca Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Nova Gradiška.

Nadalje navodi da se ozlijedio tijekom radnog vremena, na svom radnom mjestu, a prilikom obavljanja redovitih radnih zadataka. Pojašnjava da je obavljao radnju prerezivanja oborenog stabla motornom pilom, s time da se radi o stablima koja su oborena tijekom mirovanja vegetacije (dakle u zimskom periodu) te ističe da je vršio radnju prepiljavanja stabla na označenom mjestu za prepiljavanje i u trenutku kada je prerezao prvi trupac, trupac se okrenuo te mu je pri tom prignječio lijevu nogu (koljeno). Također ističe da je uzrok ozljeđivanja zakrčenost radnog prostora i prolaza na kojem se svakodnevno obavljaju radni procesi.

Naglašava da mu je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje priznao nastalu ozljedu kao ozljedu na radu.

Navodi da je tuženik pasivno legitimiran i odgovoran za nastalu mu štetu s obzirom da je njegov poslodavac u trenutku ozljeđivanja, imao s tuženikom sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu nastalu radnicima prilikom obavljanja poslova njihovog radnog mjesta.

Ističe da mu je primarno postavljena dijagnoza contusio genus, a kasnije i ruptura proksimalnog dijela medijalnog kolateralnog ligamenta te koštana kontuzija vanjskog dijela lateralnog kondila femura, utvrđena pregledom MR-a te iščašenje i nategnuće fibularnog tibijalnog kolateralnog ligamenta koljena. Također ističe da mu je učinjena MPR rekonstrukcija ligamenta te je obavio više ciklusa fizikalnih terapija, no usprkos navedenome i dalje ima bolne i ograničene pokrete u ozlijeđenoj nozi te „ šepa“ na ozlijeđenu nogu i primoran je konzumirati jake analgetike, utrljavati Deep relief gel te provoditi ciljane vježbe radi jačanja muskulature kvadricepsa.

Slijedom navedenog, potražuje od tuženika isplatu pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 3.185,35 eur i to zbog pretrpljenih fizičkih bolova, straha, duševnih boli zbog umanjenja životne i radne aktivnosti te duševnih boli zbog naruženja, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate. Nadalje potražuje od tuženika naknadu imovinske štete zbog pružene tuđe pomoći i njege u iznosu od 199,08 eur, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, kao i troškove liječenja u iznosu od 215,01 eur, vezano uz učinjeni MR pregled u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim na navedeni iznos od 4. lipnja 2022., pa do isplate. Navodi da je podnio tuženiku odštetni zahtjev vezano uz predmetni štetni događaj, sve u cilju mirnog rješenja spora, međutim, do istog nije došlo.

2. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 17. srpnja 2024. tužitelj od tuženika s osnova naknade štete zbog ozljede na radu potražuje ukupan iznos od 4.020,80 eur, s time da potražuje pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u ukupnom iznosu od 3.500,00 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja odštetnog zahtjeva (15. prosinca 2022.) pa do isplate i to:

- za pretrpljene fizičke bolove 1.800,00 eur,

- za pretrpljeni strah 900,00 eur,

- za duševne boli zbog umanjenja životne aktivnosti 800,00 eur.

Nadalje potražuje od tuženika i imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 520,80 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja odštetnog zahtjeva (15. prosinca 2022.) pa do isplate.

Također potražuje i troškove parničnog postupka sa kamatom od presuđenja do isplate.

3. U odgovoru na tužbu tuženik čini nespornim da je s društvom Hrvatske šume d.o.o. imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti prema djelatnicima za razdoblje od 1. travnja 2022. do 1. travnja 2023.

Osporava uzročno-posljedičnu vezu između nastale ozljede i procesa rada te visinu tužbenog zahtjeva. Ističe da je tužitelj isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja s obzirom da je do istog došla zbog njegovog postupanja protivno pravilima zaštite na radu s kojima je bio upoznat te se prilikom obavljanja radnog zadatka nije držao uputa poslodavca o radu na siguran način kao i pravila struke.

Nadalje, osporava da bi zdravstvene tegobe tužitelja, odnosno dijagnoze S83.0 Dislokacija ivera (patele) te S23.2 Dislokacija drugih i nespecificiranih dijelova prsnog koša, bile u uzročno posljedičnoj vezi s pretrpljenom ozljedom na radu od 16. svibnja 2022., odnosno iste tegobe ne potječu od rada niti su uzrokovane radom.

Također navodi da je tužitelju 9. lipnja 2022. priznata ozljeda na radu nastala 16. svibnja 2022. po dijagnozi S80.0 kontuzija koljena.

Ističe kako je pretpostavka primjene instituta odgovornosti za štetu postojanje uzročno posljedične veze između štetne radnje i štete, a s obzirom na to da u ovom slučaju, ista ne postoji u odnosu na navedene tegobe, za iste poslodavac kao njegov osiguranik ne odgovara.

Nadalje, ističe da je radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja i pravilne primjene materijalnog prava prvo potrebno određeno razdvojiti zdravstvene tegobe koje su u uzročnoj vezi s ozljedom na radu od 16. svibnja 2022. od zdravstvenih tegoba koje nisu u uzročnoj vezi, te utvrditi trenutak stabilizacije zdravstvenog stanja tužitelja isključivo u odnosu na posljedice za koje postoji uzročno posljedična veza s predmetnim štetnim događajem, odnosno ozljedom na radu.

Podredno, osporava visinu naknade štete kako ju potražuje tužitelj iz razloga što je ista previsoko određena, a s obzirom na medicinsku dokumentaciju priloženu tužbi i sudsku praksu u istovjetnim slučajevima. Također osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata.

Slijedom navedenog predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti te obveže tužitelja da mu naknadi parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude.

4. Tuženik se na ročištu održanom 18. listopada 2024. protivio preinaci tužbe zbog povećanja tužbenog zahtjeva, a sud je na istom ročištu dopustio preinaku tužbe sukladno odredbi čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP).

Naime, sukladno odredbi čl. 190. st. 2. ZPP-a tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave, ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Tu treba ukazati da se u konkretnom slučaju radi o povećanju tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) nakon provedenog medicinskog vještačenja, a koje je provedeno nakon zaključenja prethodnog postupka.

5. Radi ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u odštetni zahtjev od 15. prosinca 2022. (str. 5-7 spisa), račun Specijalne bolnice Sv. Katarine od 3. lipnja 2022. (str. 8 spisa), rješenje HZZO-a od 9. lipnja 2022. (str. 10-14 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 15-37 spisa), odgovor tuženika na odštetni zahtjev od 16. prosinca 2022. (str. 39 spisa), policu Croatia osiguranja d.d. broj 078700091119 od 30. ožujka 2022. sa Uvjetima za osiguranje od javne (izvanugovorne) odgovornosti kao i privitak navedenoj polici od 30. ožujka 2022. (str. 48, 49-53 i 54 spisa), zapisnik o provjeri osposobljenosti tuženika za rad na siguran način i to teorijsko osposobljavanje od 9. svibnja 2014. i praktično osposobljavanje od 4. srpnja 2014. (str. 92-94 spisa), izviješće poslodavca tužitelja o povredi na radu (str. 95 spisa), zapisnik o ispitivanju ozljede na radu (str. 96-99 spisa), fotografije mjesta štetnog događaja (str. 100-101 spisa), dnevnu listu početka rada na dan 16. svibnja 2022. (str. 102 spisa), prijavu o ozljedi na radu (str. 103-106 spisa) i Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu (NN 10/86, str. 110-127 spisa).

6. Proveden je dokaz saslušanjem tužitelja (str. 129-130 spisa).

7. Nadalje, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof.dr.sc. Božidaru Šebečiću (str. 75-78 spisa).

8. Sud je odbio prijedlog tuženika za provođenjem vještačenja po vještaku zaštite na radu jer ga je ocijenio nepotrebnim budući je činjenično stanje u ovom predmetu dovoljno utvrđeno za donošenje odluke, a provođenje predloženog vještačenja bespotrebno bi dovelo do odugovlačenja ovog postupka.

Tu također treba ukazati da je u prijavi o ozljedi na radu navedeno da su primijenjena osnovna i posebna pravila zaštite na radu, da je tužitelj na dan štetnog događaja koristio osobna zaštitna sredstva i da je bio osposobljen za rad na siguran način, te da je uzrok ozljede neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i površina s kojih se obavlja rad.

9. Na temelju provedenog postupka, sud je temeljem odredbe čl. 8. ZPP-a ocijenio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja kojim od tuženika potražuje naknadu štete (imovinske i neimovinske) zbog povrede na radu.

11. Među parničnim strankama je nesporna pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja.

12. Među parničnim strankama je sporna odgovornost za nastanak štetnog događaja, uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljede tužitelja, visina tužbenog zahtjeva kao i tijek kamata.

13. Iz odštetnog zahtjeva proizlazi da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, a iz odgovora tuženika od 16. prosinca 2022. proizlazi da su odštetni zahtjev tužitelja zaprimili 15. prosinca 2022.

14. Iz zapisnika o provjeri osposobljenosti radnika za rad na siguran način proizlazi da je tužitelj 9. svibnja 2014. usvojio znanja iz teoretskog dijela osposobljavanja za obavljanje poslova i radnih zadataka te da može pristupiti praktičnom dijelu osposobljavanja te da je 4. srpnja 2014. pristupio provjeri praktičnog osposobljavanja te da je zadovoljio da na siguran način samostalno obavlja poslove.

15. Iz izviješća o povredi na radu (popunjava ga poslovođa – pom. revirnika) proizlazi da je tužitelj ozlijeđen 16. svibnja 2022. u šumariji [adresa], O i to pri izradi drvenih asortimenata kada je došlo do ozljede lijevog koljena tužitelja. U istom je navedeno da je tužitelj koristio propisana zaštitna sredstva te da su alati i strojevi bili ispravni ili pravilno zaštićeni.

16. Iz zapisnika o ispitivanju ozljede na radu (popunjava ga revirnik ) proizlazi da je tužitelj ozlijeđen 16. svibnja 2022. kao šumski radnik - sjekač u šumariji [adresa], privremeno šumsko radilište Zelenika prilikom obavljanja radnog zadatka izrade drvenih sortimenata, da je prije ozljede toga dana radio 3 sata i 40 minuta. Također je navedeno da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način, da je na mjestu rada ugrožen, da je naređena upotreba osobnih zaštitnih sredstava i opreme i da su ista korištena i to kaciga s mrežicom i antifonima, šum. odijelo s mrežicom, obuća s kapicom, antiv. rukavice, te da su primijenjena osnovna pravila zaštite na radu.

17. Iz prijave o ozljedi na radu proizlazi da se tužitelj dana 16. svibnja 2022. kao radnik Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma podružnica Nova Gradiška za vrijeme redovnog radnog vremena ozlijedio prilikom prerezivanja oborenog stabla s motornom pilom. U istoj je navedeno da je mjesto rada – radni okoliš gospodarska jedinica Zelenika, odsjek 9a, stara lužnjakova sastojina s jasenom, gusto razvijenim grmljem i prizemnim rašćem te stabla narušena u fazi mirovanja vegetacije, s time da je kao uzrok ozljede navedena neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i površina s kojih se obavlja rad.

18. Iz rješenja HZZO-a od 9. lipnja 2022. proizlazi da se tužitelju ozljeda nastala 16. svibnja 2022. za vrijeme radnog odnosa pri poslodavcu Hrvatske šume d.o.o. , šifra prema MKB-u: S80.0 priznaje ozljedom na radu, dok mu se dijagnoze pod šifrom prema MKB-u : S83 i M23.2. ne priznaju ozljedom na radu.

19. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je u vrijeme štetnog događaja bio zaposlen u Hrvatskim šumama i to na radnom mjestu šumskog radnika – sjekača, a neposredno nadređen mu je bio poslovođa ZĐ. Navodi da se štetni događaj desio u jutarnjim satima, a njegov je zadatak tog dana bila obrada stabala koja su bili srušena te je prvi trupac obradio odnosno prerezao ga motornom pilom i krenuo je na drugi trupac i njega je odrezao te je napravio korak i ostatak stabla ga je lupio u koljeno. Također navodi da taj posao radi 10 godina i na dan štetnog događaja ga je radio na uobičajeni način, odnosno postoji postupak na koji se to radi i radio je na takav način kako uvijek radi.

Nadalje navodi da je postojala obveza nošenja zaštitne opreme te je na taj dan imao zaštitne cipele, hlače, jaknu, rukavice, kacigu, antifone i zaštitnu mrežicu.

Navodi da nije bilo očevica štetnog događaja jer svatko od sjekača ima svoju liniju te su udaljeni jedni od drugih stotinjak metara. Ističe da je nazvao kolegu koji je onda došao do njega i zajedno su otišli do kombija i u hitnu, a s njima je u hitnu išao i poslovođa ZĐ.

Naglašava da mu je nakon štetnog događaja pomagala supruga jer auto nije mogao voziti 3-4 mjeseca, tako da nije sam mogao ni do dućana, niti u bolnicu na terapije. Također naglašava da prije štetnog događaja nije imao nikakvih zdravstvenih problema, odnosno imao je lakšu povredu na radu, ali se nije radilo o povredi koljena.

20. Sud je prihvatio gore navedeni iskaz tužitelja u cijelosti te ga je ocijenio životnim i uvjerljivim, s time da je isti u skladu sa dokumentacijom u spisu (zapisnik o provjeri osposobljenosti za rad na siguran način, izviješće Hrvatskih šuma o povredi na radu tužitelja, zapisnik Hrvatskih šuma o ispitivanju ozljede na radu, fotografije mjesta štetnog događaja, prijava o ozljedi na radu i medicinska dokumentacija).

21. Odredbom čl.25. st.1. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18, 96/18 dalje ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. St.2. istog članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

22. Odredbom čl.111. st.1. Zakona o radu (NN 93/14,127/17, 98/19 i 151/22, dalje ZR) propisano je da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu pretrpljenu na radu ili u svezi sa radom prema općim propisima obveznog prava.

23. To znači da se odgovornost tuženika procjenjuje po objektivnom kriteriju, odnosno tuženik odgovara na temelju objektivne činjenice da je šteta prouzročena, a tijekom postupka tuženik, na kojem je teret dokaza, nije dokazao niti jedan od razloga koji bi ga oslobodili od odgovornosti za predmetni štetni događaj. S druge strane tužitelj je dokazao da se u konkretnom slučaju radi o štetnom događaju nastalom na radu, odnosno u svezi s radom. Naime, iz provedenih dokaza proizlazi da je do ozljeđivanja tužitelja došlo za vrijeme redovnog radnog vremena, prilikom obavljanja poslova njegovog radnog mjesta – šumski radnik-sjekač , odnosno isti je ozlijeđen tijekom radnog procesa na način da je prerezivao oboreno stablo motornom pilom te kada je prerezao trupac, ostatak stabla ga je lupio u koljeno.

Iz utvrđenog činjeničnog stanja ne proizlazi da bi do ozljeđivanja tužitelja došlo njegovom krivnjom ili da je isti doprinio svom ozljeđivanju, budući je utvrđeno da da je tužitelj rad obavljao na uobičajeni način, odnosno na način kako što uvijek radi, a taj posao radi 10 godina, da je koristio zaštitnu opremu, s time da je u prijavi o ozljedi na radu navedeno da je uzrok ozljede neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i površina s kojih se obavlja rad, a što proizlazi i iz fotografija koje je dostavio poslodavac tužitelja (str.100-101 spisa). Naime iz istih proizlazi da je tužitelj radio na terenu prekrivenim gustim slojem grmlja između kojih su se nalazila srušena stabla koja je tužitelj trebao obraditi. Dakle, u konkretnom slučaju radilo se o prostoru koji je doista zakrčen oborenim stablima i gustim raslinjem u kojem prostoru je tužitelj trebao obavljati poslove svog radnog mjesta.

24. Dakle, poslodavac tužitelja je postupio protivno odredbi čl.7. st.3. ZR-a, kojom je propisano da je poslodavac dužan radniku osigurati uvjete za rad na siguran način i na način da ne ugrožava zdravlje radnika, kao i protivno odredbi čl. 41. ZZR-a kojom je propisano da je poslodavac obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu.

25. S obzirom na naprijed navedeno sud smatra da je tužiteljev poslodavac, odnosno u konkretnom slučaju tuženik odgovoran za štetni događaj od 16. svibnja 2022.

.

26. Radi utvrđenja ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof.dr.sc. Božidaru Šebečiću.

27. Iz nalaza i mišljenja gore navedenog stalnog sudskog vještaka od 30. lipnja 2024. 2021. proizlazi da je tužitelj 16. svibnja .2022. stradao na radnom mjestu i to prilikom piljenja trupca drveta, na način da ga je grana drveta udarila u unutarnju stranu lijevog koljena. Vještak navodi da je tužitelj zadobio natučenje lijevog koljena, razdor (subtotalni) unutarnje ukrižene sveze koljena i koštanu kontuziju vanjskog kondila femura, te da su priložena medicinska dokumentacija i tijek liječenja u uzročno-posljedičnoj vezi s zadobivenim ozljedama iz štetnog događaja, s time da prema preslici zdravstvenog kartona, do štetnog događaja tužitelj nije imao ozljede niti se liječio zbog tegoba s lijevim koljenom. Navodi da je liječen imobilizacijom koljena ortozom, proveo je dugotrajnu fizikalnu terapiju, a zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Nadalje vještak navodi da su prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu, po završetku liječenja kod tužitelja zaostali povremeni bolovi u lijevom koljenu kod većeg opterećenja koljena i umjerena medijalna nestabilnost koljena kao posljedica razdora postraničnog ligamenta.

Vještak ističe da su navedene trajne posljedice uzrok smanjenja životne aktivnosti od 4% uslijed čega trpi i odgovarajuće duševne boli.

Nadalje vještak navodi da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jačeg inteziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 8 dana i manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno.

Također vještak navodi da je tužitelj trpio primarni strah jačeg inteziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja, s time da je u nastavku liječenja trpio sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 5 dana, manjeg intenziteta 5 tjedna kumulativno.

Naglašava da kod tužitelja nema naruženja zbog čega bi trpio duševne boli. Nadalje navodi da je tužitelju tuđa pomoć bila potrebna u opsegu 3 sata dnevno 4 tjedna (imobilizacija koljena ortozom), u opsegu 2 sata dnevno 4 tjedna za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl..

Zaključno navodi da je liječenje tužitelja završeno, odnosno da se njegovo zdravstveno stanje stabiliziralo 09. prosinca 2022.

28. Na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj nije imao primjedbi te je u skladu s istim uredio tužbeni zahtjev, dok se tuženik na isti nije očitovao.

29. Iz nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19.st.2. ZOO, a u vezi s čl. 1046. ZOO-a.

30. Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl.1100.st.1. ZOO-a). Sud je pri tome uzeo u obzir duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti, fizičke bolove i strah, budući su to u smislu čl.1100.st.2. ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Sud je također utvrdio potrebu za tuđom pomoći i njegom budući tužitelju temeljem čl. 1095.st.1. ZOO-a pripada pravo na naknadu štete za tuđu pomoć i njegu.

31. Štetni događaj je prema nalazu i mišljenju vještaka uzrokovao smanjenje opće životne i radne aktivnosti tužitelja u opsegu od 4 %, a sud je uzimajući u obzir i životnu dob tužitelja (rođen 1986.), kao i poslove koje obavlja, istome dosudio pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 700,00 eur, dok je dio zahtjeva u iznosu od 100,00 eur odbio kao neosnovan.

32. Kako je tužitelj uslijed zadobivenih tjelesnih ozljeda trpio intenzivne fizičke bolove, te imajući u vidu njihovo trajanje i intenzitet prema nalazu i mišljenju vještaka, sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 1.800,00 eur.

33. Ocjenjujući trajanje straha kao i njegov intenzitet sukladno nalazu i mišljenju vještaka, sud je zaključio da tužitelju pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 900,00 eur.

34. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka prema kojem je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 140 sati, a koju mu je prema iskazu tužitelja pružala supruga, sud je temeljem odredbe čl. 223. ZPP-a utvrdio da mu pripada pravična novčana naknada s toga osnova u zatraženom iznosu od 520,80 eur. Naime, sud je kao cijenu sata pružene tuđe pomoći i njege kao primjerenu utvrdio iznos od 3,72 eur, kako je to predložio tužitelj.

35. Sud je tužitelju na ime naknade imovinske i neimovinske štete dosudio ukupni iznos od 3.920,80 eur, temeljem čl. 1095. i 1100. ZOO-a, s time da je kao neosnovan odbio njegov zahtjev u iznosu od 100,00 eur.

36. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje ZOO) koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate.

37. Tužitelju je dosuđena zatezna kamata na iznos neimovinske štete tekuća od 15. prosinca 2022. do isplate u skladu s odredbom čl. 1103. ZOO-a, odnosno od podnošenja odštetnog zahtjeva. Također mu je dosuđena zatezna kamata na iznos imovinske štete (naknade za tuđu pomoć) tekuća od 27. ožujka 2025. do isplate, s time da je sud odbio isplatu navedene kamate počevši od 15. prosinca 2022. pa do presuđenja s obzirom da ista teče od presuđenja do isplate, a u skladu s odredbom čl. 1089.st.2., a u svezi s čl. 1086. ZOO-a. Opseg naknade nenovčane imovinske štete, kao novčane obveze, može biti poznat tek kada je na pravno obvezujući način izražen u novcu (tj. kada nenovčana obveza dobije značenje novčane obveze) - donošenjem prvostupanjske presude i zbog toga se početak tijeka zakonskih kamata određuje od dana donošenja prvostupanjske presude.

38. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154.st.3.ZPP-a, a u svezi s čl.155.ZPP-a.

39. Trošak je odmjeren temeljem važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika razmjerno vrijednosti predmeta spora i u okviru zahtjeva za naknadu troškova.

40. Trošak tužitelja sastoji se od troška sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 32), troška sastava tužbe u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 7/1), troška sastava podnesaka od 20. rujna 2023. i 17. srpnja 2024. u iznosu od 200,00 eur za svaki (Tbr. 8/1) i troška pristupa na ročišta 8. veljače 2024., 18. listopada 2024., 6. veljače 2025. i 21. veljače 2025. u iznosu od 200,00 eur za svako (Tbr. 9/1) što ukupno iznosi 1.600,00 eur.

41. Navedenom iznosu dodan je PDV od 25% u iznosu od 400,00 eur pa ukupan trošak tužitelja iznosi 2.000,00 eur, a što uz trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 265,45 eur koji mu je priznat u cijelosti, jer je bio neophodan neovisno o uspjehu u sporu, pa ukupan trošak tužitelja iznosi 2.265,45 eur, dok je dio zahtjeva za naknadom troškova postupka u iznosu od 500,00 eur odbijen kao neosnovan.

42. Naime, sud tužitelju nije priznao trošak sastava podneska od 11. travnja 2023. jer ga je ocijenio nepotrebnim za vođenje ovog postupka.

43. Također mu nije priznao trošak sastava podneska od 8. ožujka 2024. kojim tužitelj potražuje produljenje roka za uplatu predujma za provođenje medicinskog vještačenja, jer takav trošak sigurno ne može pasti na teret tuženika, budući tužitelj snosi odgovornost za isti.

44. Nadalje, sud tužitelju nije priznao niti trošak sastava podneska od 7. svibnja 2024. jer je istim dostavio dokaz o uplati predujma za provođenje medicinskog vještačenja, a isto je sudu vidljivo iz e-spisa, te je navedeni trošak ocijenio nepotrebnim.

45. Sud tužitelju nije priznao trošak pristupa na ročište na kojem se presuda objavljuje budući nije pristupio navedenom ročištu.

46. Kako tužitelj nije uspio u ovom sporu u razmjerno neznatnom dijelu i to manje od 3% (2,48%), a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, sud je sukladno odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a odlučio da mu tuženik naknadi priznati trošak u cijelosti.

47. Na dosuđeni parnični trošak tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja do isplate sukladno odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20) po stopi određenoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a.

48. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, dana 27. ožujka 2025.

S u d a c :

Adela Turkalj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku