Poslovni broj P-362/2024-21
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru
Borelli 9, 23000 Zadar
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Tatjani Domijan – Mrva, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Emici Milošević, odvjetnici u Zadru protiv tuženika Grad Zadar, OIB: 09933651854, Narodni trg 1, Zadar, zastupan po gradonačelniku ŠL, nakon održane glavne i javne rasprave 11. veljače 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice zz tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva, dana 27. ožujka 2025,
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužitelj ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] stekao valjan pravni osnov za stjecanje prava suvlasništva u udjelu od 3/4 dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 713 m2, što je tuženik, Grad Zadar dužan priznati i dopustiti tužitelju uknjižbu prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini u navedenom udjelu, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika temeljem ove presude, nakon pravomoćnosti.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi podnesenoj dana 19. veljače 2024. i tijekom postupka navodi da je u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška] upisana čest. zem. [katastarska čestica] ukupne površine 713 m2, u naravi pašnjak, na imenu tuženika za cijelo. U katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu br. 2425 posjednicima predmetne čestice, između ostalih, evidentirani su i pravni prednici predlagatelja za udio od 3/4 dijela. Navedeni upis prava vlasništva ne odgovara stvarnom stanju prava vlasništva predmetne nekretnine. Stvarni vlasnik predmetne nekretnine u suvlasničkom udjelu od ¾ dijela jest tužitelj. Tužitelj je stekao valjan pravni osnov za stjecanje prava suvlasništva predmetne nekretnine u udjelu od ¾ dijela temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina dana 1. prosinca 2016. godine zaključenim s IL, BL, CL i ČLT, a koji je Ugovor ovjeren dana 6. prosinca 2016. godine po javnom bilježniku Alkici Kolega Zubčić pod brojem OV-13946/16. Upravo su navedeni prodavatelji predmetne nekretnine i danas evidentirani suposjednicima u katastarskom operatu. IL i BL na jednake su dijelove naslijedili svog oca BL pok. Č (Ante) temeljem Rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-1319/98 donesenog po Općinskom sudu u Zadru 05. siječnja 1999., čime su predmetnu nekretninu stekli u udjelu od 1/8 dijela svaki. ČLT naslijedila je svog oca KL pok. OL temeljem Rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O- 968/98 donesenog po Općinskom sudu u Zadru 26. studenog 1998., čime je stekla udio od ¼ dijela predmetne nekretnine. LL stekao je udio od ¼ dijela predmetne nekretnine nasljeđivanjem svog oca GL pok. OL.
Naime, predmetna se nekretnina oduvijek nalazila u vlasništvu VL i njegove obitelji, odnosno prethodno njegovih prednika, a istog su naslijedili sinovi i to: ĐL, LL, GL (Š), koji su tužiteljevi pravni prednici, te sin DL koji su se 1961. godine podijelili između sebe. Kako je ugovor koji su zaključili, u pogledu nekretnina koje su obuhvaćene diobom, bio opisno sastavljen, isti su 1986. godine pred Općinskim zavodom za katastar i geodetske poslove [adresa] izvršili identifikaciju nekretnina prema nazivima iz navedenog diobenog ugovora. Iz navedenog je razvidno kako utužena nekretnina nikad nije bila predmet diobe između braće VL, već je ista ostala u njihovu suvlasništvu, i to svakog za udio od ¼ dijela. Dakle, posjed tužitelja i njegovih pravnih prednika je miran i neometan od strane trećih osoba već dugi niz godina. Shodno svemu gore navedenom, tužitelj ustaje ovom tužbom.
2. Tuženik u svom odgovoru na tužbu navodi da tužitelj predmetnom tužbom traži utvrđenje prava suvlasništva temeljem kupoprodaje od fizičkih osoba evidentiranih u katastarskom operatu. Nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što sam ima, a u spisu nema dokaza da su prodavatelji bili ovlašteni raspolagati utuženom nekretninom. Nije priložena povijest zemljišnoknjižnog upisa pa se i ne može znati tko je bio ovlašten na takvo raspolaganje. Ovo pogotovo jer je prije upisa Grada Zadra zemljište bilo pod režimom društvenog vlasništva. Tuženik se dakle protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, te ukoliko tužitelj ne dokaže činjenične navode tužbe, odnosno zakonske pretpostavke za stjecanje prava suvlasništva kupoprodajom, predlaže postavljeni tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan u cijelosti.
3. Tužitelj u podnesku od 25. ožujka 2024. navodi da su neosnovani navodi iz odgovora na tužbu tuženika da u spisu nema dokaza da su prednici tužitelja koji su mu prodali predmetnu nekretninu bili ovlašteni na raspolaganje istom. Naime, iz povijesti posjeda za predmetnu nekretninu priložene tužbi razvidno je da je ista od 1955. godine u posjedu obitelji VL, a prednika tužitelja. Tada, odnosno 1955. kao posjednik je bio evidentiran prednik tužitelja od koga je kupio 1/4 dijela na predmetnoj nekretnini, LL pok. Š i Vicin stric Milin DL pok. OL. Naime, Vicin otac Š i DL su bili braća. Novom izmjerom za k. o. [katastarska općina] iz 1974. posjednik iste za cijelo evidentiran je DL pok. OL. Kako je navedeni upis na predmetnoj nekretnini za cijelo na ime DL pok. OL bio neistinit, jer se sinovi OL u odnosu na predmetnu nekretninu nisu podijelili, na zahtjev ĐL, Šiminog brata, izvršen je u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] 1986.g. ispravak pogrešnog upisa, te su kao posjednici evidentirani LL. OL, otac prodavatelja RL i IL koji su svoj udio od 1/4 dijela na predmetnoj nekretnini 2016. g. prodali tužitelju, zatim ĐL pok. OL, otac ŠLT koja je također svoj udio od 1/4 dijela prodala tužitelju, te LL pok. Š, prednik tužitelja od kojeg je kupio njegov udio od 1/4 dijela. Dakle, tužitelj je putem svojih prednika u mirnom poštenom, savjesnom posjedu prijepora dugi niz godina, a i prije od 1955.g kada je posjed prijepora evidentiran na prednicima tužitelja. Stoga nesporno je tužitelj stekao vlasništvo prijepora na način da je 3/4 dijela predmetne nekretnine kupio od stvarnih vlasnika iste, a prodavatelji su stekli vlasništvo prijepora nasljeđivanjem, a tako i njihovi preci. Sve navedeno proizlazi iz dostavljenih isprava u spisu, kao i drugih predloženih dokaza Povijest zemljišnoknjižnoga upisa nikako nije i ne može biti dokaz tko je bio ovlašten na raspolaganje predmetnom nekretninom. Upravo iz razloga neistinitog zemljišnoknjižnog upisa i usklađenja zemljišnoknjižnog upisa sa stvarnim stanjem prava vlasništva tužitelj je i pokrenuo ovaj postupak.
4. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u zemljišnoknjižni izvadak (list spisa 4), posjedovni list (list spisa 5), izvod iz katastarskog plana (list spisa 7), ugovor o kupoprodaji nekretnina od 06. prosinca 2016. (list spisa 8-10), povijest posjedovanja (list spisa 11-31), povijest zemljišnoknjižnog upisa (list spisa 53-91), proveden je očevid na licu mjesta te su saslušani svjedoci FL i JL i tužitelj, kao stranka.
5. Iz zemljišnoknjižnog izvatka slijedi da je čest. 865/2 pašnjak površine 713 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s upisanim pravom vlasništva u korist tuženika.
6. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnina zaključen između IL, BL, CL, ČLT, kao prodavatelja, i ČL, kao kupca, od 06.12.2016. (list spisa 8-10) slijedi da je predmet istog ¾ dijela nekretnine oznake 865/2 k. o. [katastarska općina], ukupne površine 713 m2.
7. Iz povijesti posjedovanja (list spisa 11-31) slijedi da pregledom najstarijih podatak kojima se za k. o. [katastarska općina] raspolaže a koji datiraju iz 1920. godine, čest. 865/2 nalazimo evidentiranim posjedom tadašnjih veleposjednika: EL, AL, ML i ZL. Takvo stanje ostaje neizmijenjeno do 1. revizije ove kat. Općine 1955., a kojom je utvrđena izmjena posjednika pa su tada njezinim posjednicima evidentirani LL, GL 400 m2, Milin DL pok. OL 1200 m2 i javno dobro 975 m2. Novom izmjerom k. o. [katastarska općina] podaci koji su prihvaćeni 1974., izvršena je dioba čest. 865/2 i formiranje čest. 865/3-6. Posjednikom čest. 865/2, izlaganje po izmjeri evidentiran je DL pok. OL. 1986. godine na zahtjev ĐL izvršena je ispravka upisa na čest. 865/2, pa su od tada njezinim posjednicima evidentirani: ĐL pok. OL 1/4, LL pok. OL 1/4 , Milin DL pok. OL "Garin" 1/4 i Milin LL pok. GL 1/4 . 1999. temeljem rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-968/98 i O-1319/98 iza smrti CL ĐL i CL LL slijedi nova izmjena posjednika čest. 896/2, pa su od tada njezinim posjednicima evidentirani: DL. OL "Garin" 2/8, LL pok. Š 2/8, ČLT pok. ĐL 2/8, HL pok. RL 1/8 i IL pok. RL rođ. CL 1/8. 2004.godine ugovorom o darovanju DL daruje svoje dio čest. 865/2 svojoj djeci ILT zvanom " ILT" za 1/2 (2/16) i PL 1/2 (2/16).
8. Provedenim očevidom na licu mjesta utvrđeno je da sporna nekretnina u naravi predstavlja neizgrađeni građevinski teren (livada) omeđena sa svih strana starim suhozidima, te čini predmetnu kat. čest. [katastarska čestica] za cijelo, površine 713 m2 k. o. [katastarska općina]. U njenom krajnjem istočnom kantunu graniči s danas kućom i dvorištem tužitelja, a s tim da je također tužiteljevo vlasništvo i čest. zgr. [katastarska čestica], a u naravi se radi također o neizgrađenom građevinskom terenu, u naravi livada.
9. Iz iskaza svjedoka ĆL, pok. Š, (rođen **.**.1954. godine, nesrodan), slijedi da obitelj CL, to su sve njegovi daljnji rođaci. Sjeća se braće zvani I, četiri brata LL, Š, ĐL i UL. ČL je kupio od tri brata odnosno njihovih nasljednika: CL, pok. Š koji ima nasljednike RL i NL koji su prodali ČL, ŽL koja je kćer od pok. KL, koja je također svoju četvrtinu prodala tužitelju, i treći je CL pok. Š koji je prodao tužitelju, prije 6- 7 godina, obzirom da je on dogovarao cijenu i ostalo da bi došlo do kupoprodaje. Sve mu je poznato jer je osobno kupovao od njih, jer ih je od prije poznavao, obzirom da oni svi su živjeli ili žive u [adresa]. Sjeća da je tu bio najviše CL pok. Š, koji je zadnji otišao u [adresa], i to negdje otprilike kad je on imao 10-ak godina, negdje 60-ih godina, s time da se nakon toga vratio ovdje i oženio i ponovno otišao u [adresa], a ostali su bili svi većinom u [adresa], stariji su živjeli u [adresa] i na predmetnoj zemlji su držali ovce. Inače su se na predmetnoj i okolnoj zemlji držale ovce. Ovce su se ovdje držale do vremena kad je imao 15-ak godina. Suhozidi su se održavali jer bi se to urušilo tijekom vremena. Suhozid predmetne nekretnine postoji otkad pamti jer je bio neposredni susjed. Uglavnom nikada nije čuo za bilo kakav spora vezano za suhozid. Vice pok. Š se vratio za stalno iz [adresa] negdje 1996., prije toga je povremeno dolazio. Suhozid je uvijek tu postojao, otkad pamti, što su ranije ljudi zidali da im blago ne pobjegne. Misli da je taj suhozid, otkad pamti, pripadao upravo predmetnoj nekretnini jer je gornji, a njegova nekretnina, koja je bila u njegovom suvlasništvu je nekretnina niže. Sa svim prodavateljima je u dobrim odnosima, zemlju koju je osobno od njih kupio sve je sam sredio.
10. Iz izjave svjedoka SL, sin pok. GL, (rođen **.**.1958. godine u [adresa]), nesrodan, slijedi da mu je poznata predmetna nekretnina iz razloga što su djeljenici, a poznato mu je da su vlasnici predmetne nekretnine još ranije otišli u [adresa]. Njegova nekretnina je 865/4 za koju također sređuje vlasništvo. Na predmetnoj nekretnini se ranije čuvala stoka, nešto se koristila šuma, nije se ništa sadilo, to je krš, oni su odmah do njih držali svoje blago, na svojoj zemlji. Njih nije vidio, misli na ranije vlasnike, ali su susjedi mogli slobodno doći na taj teren sa blagom. Negdje do 70-ih se držalo blago. Nikada nije čuo da bi bilo tko osporavao da to ne bi bilo njihovo. Misli da je njegov djed radio suhozid između njegove i predmetne nekretnine, njegov djed pok. TL koji je umro negdje prije II. Svjetskog rata. U donjem dijelu pretpostavlja da su radili djeljenici koji također graniče sa predmetnom. Prije nego je tužitelj to kupio vlasnici su bili četiri brata koji su svi bili u [adresa] Š, ĐL, ILT i RL, odnosno za RL nije siguran kako se zvao. Ne zna točno tko je od ove braće prodao tužitelju zemlju, misli da je LL ali nije siguran. Ne može točno reći sa sigurnošću kada je izvršena ta prodaja. Za prodaju je čuo od mještana [adresa] prije dvije godine. Njegov otac i raniji vlasnici predmetne nekretnine živjeli u neposrednom susjedstvu gdje su imali stare kuće, i otkad pamti to je oduvijek njihova zemlja što se tiče predmetne nekretnine. Misli da su imali nadimak B.
11. Iz iskaza tužitelja ČL, (rođen **.**.1960.) slijedi da je to oduvijek bilo od spomenuta četiri brata odnosno od njihovih nasljednika kasnije. On je kupio od pok. LL, od ČLT, IL i RL, a ČLT je imala punomoć za zastupanje IL i RL. Od svjedoka ĆL je saznao za ostale članove obitelji LL i tako došao u kontakt sa pok. LL, te su krenuli u realizaciju, kako je on bio u poodmakloj dobi ĆL ga je povezao sa njima u Zatonu,, te je to trajalo neko vrijeme. Kupoprodajni ugovor je sačinjen negdje prije 6-8 godina. Kada je kupio ova dva susjedna terena, čest. 766/246 i do nje susjednu nekretninu na kojoj je sagradio objekat, onda se počeo interesirati za predmetnu nekretninu. Nikada nije bilo nikakvih sporova vezanih za predmetnu nekretninu, vjerojatno cijelo Diklo zna da je kupio istu. Navodi da se ovaj kvart zove "Torovi“, ostavio je jednu starinu, kamenu kućicu gdje je ostavio kamenja sa rupom gdje su se ranije vezali konji i drugo blago.
12. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze saslušanih svjedoka ĆL i JL te tužitelja u svojstvu stranke jer iste smatra životnim i uvjerljivim, te u skladu s ostalim provedenim dokazima, te kojima tuženik nije prigovorio.
13. Analizom provedenih dokaza u postupku je utvrđeno da su prednici tužitelja iz obitelji sada pok. VL u nesmetanom samostalnom posjedu predmetne nekretnine svakako duže od 40 godina pa su na taj način stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću temeljem odredbe čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 166/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV). U konkretnom slučaju VL su naslijedila četiri sina i to: KL, LL, GL (Š), koji su tužiteljevi prednici, te sin ILT, svaki za po 1/4 dijela. Upravo navedena tri brata, odnosno njihovi nasljednici prodali su svoje suvlasničke udjele tužitelju. Naime, temeljem kupoprodajnog ugovora od 6.12.2016. (list spisa 8-10) predmetna nekretnina u suvlasničkom udjelu od ¾ dijela pripala je upravo u vlasništvo tužitelja, slijedom čega se tužbeni zahtjev tužitelja ukazuje osnovan.
14. Slijedom svega iznijetog valjalo je odlučiti kao u pravorijeku ove odluke.
Zadar, 27. ožujka 2025.
Sutkinja
Tatjana Domijan – Mrva
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 (četiri) primjerka, u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude.
Dna:
1. Tužiteljima po punomoćnici,
2. Tuženiku.
Nakon pravomoćnosti:
Ministarstvu financija, Poreznoj upravi Zadar.