Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-3462/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice specijalistice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene ZM, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. i 133/23.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova RH, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Slatina, protiv presude Općinskog suda u Virovitici od 15. veljače 2024., broj: 9 Pp-1323/2022, u sjednici vijeća održanoj 27. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova RH, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Slatina, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda, te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07.,39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. ZM (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
kao vlasnica motornog vozila registarske oznake [registarska oznaka] nije nakon zahtjeva Policijske postaje Slatina kojega je zaprimila dana 14. travnja 2022. godine dostavila vjerodostojne podatke o identitetu osobe koja je upravljala njezinim vozilom i počinila prekršaj dana 30. listopada 2021. godine u 15.59 sati u Šaševu,
- pa da bi time počinila prekršaj iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
II Uslijed gornje odluke, žalba tužitelja je bespredmetna.
III Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom okr. ZM proglašena je krivom da je, na način činjenično opisan u izreci te presude, počinila djelo prekršaja iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te je kažnjena uz primjenu instituta ublažavanja novčanom kaznom u iznosu od 120,00 eura.
1.1. Istom presudom okrivljenica je obvezana na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 13,27 eura.
2. Protiv te presude tužitelj je podnio pravodobnu žalbu, zbog oduke o kazni.
3. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
4. Žalba je bespredmetna.
5. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je prvostupanjski sud na štetu okrivljenice počinio povredu materijalnog prekršajnog prava u pitanju iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo kako je činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj.
6. Odredbom članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je:
(3) Vlasnik vozila dužan je, na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale
vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ako, u roku od 15 dana, ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.
7. Ističe se da je zakonski opis, odnosno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja, pri čemu sve odlučne činjenice moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.
8. Budući da činjenični opis djela naveden u izreci pobijane presude ne sadrži određenje roka od 15 dana u kojem bi okrivljenica bila dužna dostaviti vjerodostojan dokaz o vozaču, to činjenično opisano postupanje ne sadrži sve bitne elemente inkriminiranog prekršaja, pa je prvostupanjski sud donoseći odluku kojom je okrivljenicu proglasio krivom za prekršaj iz citirane zakonske odredbe, povrijedio prekršajno materijalno pravo na njezinu štetu, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
9. Takav nedostatak činjeničnog opisa u izreci pobijane presude ne može se otkloniti, a ističe se da je u tom smislu manjkav i predmetni optužni akt.
10. Stoga je ovaj sud u povodu žalbe tužitelja, a postupajući po službenoj dužnosti, preinačio prvostupanjsku presudu i okrivljenicu oslobodio od optužbe za predmetno djelo prekršaja na temelju odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, a uslijed te odluke troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
11. Zbog izloženih razloga, na temelju odredbe članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 27. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nada Horvatović, v. r.
Renata Popović, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Virovitici u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
