Poslovni broj:Gž-1868/2024-6

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Vesne Kuzmičić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ankice Matić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marku Ujeviću odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika ŠĆ iz [adresa] (prebivalište u [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Juri Grbavcu odvjetniku iz [adresa], radi naknade štete, odlučujući o žalbama tuženika i umješača protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 21 Pn-2139/2012-89 od 26. svibnja 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 27. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e :

Odbijaju se kao neosnovane žalbe tuženika i umješača te potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 21 Pn-2139/2012- 89 od 26. svibnja 2021.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom presuđeno je:

" I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. isplatiti tužitelju NĆ iznos od 20.050,00 kn/ 2.523,24 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. lipnja 2011. godine do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, kao i naknaditi mu prouzročen parnični trošak u iznosu od 16.750,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. svibnja 2021.godine do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, sve u roku od 15 dana. II Odbija se tužitelj sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od

114,23 kn kao previsoko postavljenim."

2. Protiv prvostupanjske presude tuženik i umješač su podnijeli žalbe.

3. Tuženik pobija presudu u dijelu pod točkom I. izreke zbog žalbenih razloga bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 - u daljnjem tekstu: ZPP), te pobija odluku o troškovima parničnog postupka, sa žalbenim prijedlogom da se pobijana odluka preinači sukladno žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

4. Umješač pobija prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkom I. izreke zbog žalbenih razloga bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava iz članka 353. stavak 1. ZPP-a, sa prijedlog da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu a podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

6. Žalbe tuženika i umješača nisu osnovane.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je pretrpio uslijed zadobivenih ozljeda u prometnoj nesreći koju je skrivio osiguranik tuženika, umješač na strani tuženika u ovom postupku.

8. U smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud je ispitao prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Prema ocjeni ovoga drugostupanjskog suda u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

9. Neosnovano žalitelj ukazuje da je prvostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer u pobijanoj odluci ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava te pobijana presuda ne sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati. Izreka prvostupanjske presude je jasna i razumljiva, ista ne proturječi razlozima presude te obrazloženje prvostupanjske odluke sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama.

10. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO) je u članku 1046. definirao neimovinsku štetu kao povredu prava osobnosti. Odredbom članka 19. stavak 1. ZOO je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenih zakonom. Pojam prava osobnosti ZOO-a daje u članku 19. stavku 2. gdje se kao prava osobnosti, kada se radi o fizičkoj osobi u smislu tog Zakona navode: pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr.

11. Prema odredbi članka 1100. stavka 1. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, time da je stavkom 2. istog članka propisano da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. U smislu odredbi članka 19. stavak 1. i 2. ZOO-a, pravo je svake fizičke osobe na zdravlje, kako tjelesno tako i duševno.

12. Prvostupanjski je sud odlučujući o visini imovinske i neimovinske štete na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene utvrdio slijedeće činjenice:

- da je pravomoćnom osuđujućom presudom kaznenog suda nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik, odnosno umješač u ovom predmetu oglašen krivim da je počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa na način da je kroz raskrižje prošao na znak crvenog svjetla na semaforu,

- da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Milana Vinčića od 15. siječnja 2015.godine proizlazi da je tužitelj upravljao osobnim vozilom po kolniku Kačićeve ulice iz pravca juga u pravcu sjevera po desnoj prometnoj traci brzinom oko 44 km/h, dolaskom u križanje s Klaićevom ulicom prednjim desnim dijelom vozila brzinom oko 20 km/h u kočenju naletio je na prednji lijevi bočni dio osobnog vozila tuženika marke "Golf" koji se kretao po lijevoj prometnoj traci Klaićevom ulicom iz pravca istoka u pravcu zapada brzinom oko 73 km/h,

- iz sudsko medicinskog dijela vještačenja, odnosno iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Davora Mayer od 15. siječnja 2015. proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio istegnuće vrata, prijelom donjeg kraja prsne kosti, natućenje prsnog koša s krvnim podljevom u području prsne kosti, natučenje trbušne stjenke i otok lijevog ramena, da tužitelj u trenutku nezgode nije bio vezan sigurnosnim pojasom ali sve ozljede koje je zadobio su mogle nastati i da je bio vezan,

- iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Srđana Gustinčića od 18. listopada 2018. godine proizlazi da na snimci prsne kosti tužitelja od 2.4.2010.godine postoje promjene na temelju kojih se može posumnjati na lom u području sufoida, da RTG obradom nije utvrđen lom prsne kosti kod tužitelja kao posljedica ozljede u štetnom događaju,

- iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prof. dr. Žarka Rašić od 4. svibnja 2020.godine proizlazi da je tužitelj u navedenom štetnom događaju zadobivena ozljeda istegnuće mišića vrata dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti tužitelja u omjeru od 4% trajno, a koje se očituju u vidu ograničene pokretljivosti vratnog segmenta kralježnice, bolovima u području vratne kralježnice pri dužem radu u nefiziološkom položaju glave i tijela te na FSVK utvrđenom instabilitetu na jednom nivou,

- zbog zadobivenih ozljeda tužitelj je trpio bolove jačeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 2 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 7 dana, a bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera sumarno trajali su oko 45 dana,

- tzv. primarni strah bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju kumulativno 3 dana, srednjeg intenziteta u trajanju kumulativno 7 dana, manjeg intenziteta kumulativno u trajanju od 21 dan,

- tuđa pomoć bila mu je potrebna sumarno 20 dana po 2 sata dnevno te još 10 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku na tržnicu, trgovinu i slično,

- računi koji prileže na listu 5 i 6 spisa, odnosno iznos neplaćene participacije u iznosu od 50,00 kn opravdan je trošak i predstavlja participaciju osobe u zdravstvenoj usluzi koja nema dopunsko osiguranje.

13. Prvostupanjski sud je ocijenio da je umješač isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja, budući da je pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj Ks-318/2010 od 6. svibnja 2011. proglašen krivim za kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa i osuđen na kaznu zatvora, pri čemu je u izreci kaznene presude navedeno da je umješač "upravljajući osobnim automobilom kolnikom Klaićeve ulice lijevom prometom trakom za ravno u smjeru zapada dolaskom do raskrižja s Kačićevom ulicom protivno odredbi članka 59. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama lakomisleno smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, nastavio vožnju ravno ušavši u raskrižje u trenutku dok je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu, uslijed čega je na prednji lijevi bočni dio njegova automobila svojim prednjim dijelom unatoč kočenju naletio osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka]

3843-B kojim je upravljao NĆ."

14. Prvostupanjski sud je zaključio da je sukladno odredbi članka 12. ZPP vezan pravomoćnom osuđujućom presudom kaznenog suda i utvrđenjem kaznenog suda prema kojemu je umješač u ovom predmetu skrivio prometnu nesreću prolaskom kroz raskrižje na znak crvenog svjetla na semaforu. Navode umješača kojima je prigovorio doprinosu tužitelja nastanku štetnog događaja i štete, prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim obzirom na takva utvrđenja kaznenog suda.

15. Umješač u reviziji (kao i u podnesenoj žalbi) ukazuje na nalaz i mišljenje prometnog vještaka, iz kojeg bi proizlazilo da je tužitelj reagirao kočenjem prije sudara na udaljenosti s koje nije mogao vidjeti vozilo umješača te da nema elemenata uzročne veze između kočenja vozila tužitelja i kretanja vozila tuženika. Revident nalaz i mišljenje prometnog vještaka također dovodi u vezu s iskazom tužitelja koji je, suprotno takvom nalazu i mišljenju vještaka, iskazivao da je reagirao naglim kočenjem jer je ugledao vozilo umješača - zaključujući da je ostalo upitno zašto je tužitelj kočio, odnosno ukazuje na mogućnost postojanje doprinosa tužitelja nastanku štete, navodeći da drugostupanjski sud u presudi nije iznio razloge niti je odgovorio na iznesene žalbene prigovore.

16. Prema odredbi čl. 12. st. 3. ZPP u paničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

17. Slijedom navedenog, parnični sud je vezan pravomoćnom presudom kaznenog suda u pogledu kaznenog djela i kaznene odgovornosti, ali je taj sud u mogućnosti samostalno odlučivati o tome je li tužitelj svojim držanjem doprinio nastanku štete.

18. Revizijski sud je u rješenju, poslovni broj Rev-258/2023-2 od 3. travnja 2024. kojim je ukinuta odluka ovog drugostupanjskog suda, iznio pravno shvaćanje: u situaciji kad je jedan dionik štetnog događaja - prometne nesreće motornih vozila pravomoćno osuđen u kaznenom postupku, u parničnom postupku se može dokazivati doprinos drugog dionika istog štetnog događaja prometnoj nesreći - pri čemu valja imati na umu da je parnični sud vezan činjeničnim opisom kaznenog djela, navodeći da je drugostupanjski sud propustio dati razloge o žalbenim navodima umješača koji su od odlučnog značenja u odnosu na prigovor doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja.

19. Ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje, jednako kao i sud prvog stupnja, da je umješač (okrivljenik u kaznenom postupku) isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja jer je pravomoćnom osuđujućom presudom kaznenog suda proglašen krivim zbog činjenice što je predmetnu prometnu nezgodu skrivio na način da je dolaskom do raskrižja s Kačićevom ulicom protivno članku 59. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, lakomisleno smatrajući da neće doći do štetnih posljedica, nastavio vožnju ravno ušavši u raskrižje u trenutku dok je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu, uslijed čega je na prednji lijevi bočni dio njegova automobila svojim prednjim dijelom unatoč kočenju naletio osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao NĆ.

20. Primjenom odredbe članka 12. stavak 3. ZPP-a, te kako je parnični sud vezan činjeničnim opisom kaznenog djela, ovaj drugostupanjski sud je ocijenio neosnovanima prigovore umješača u odnosu na doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja jer takvog doprinosa nema u konkretnom slučaju.

21. S obzirom na utvrđeni intenzitet i trajanje bolova te neugodnosti tijekom liječenja u vidu nošenja imobilizacije, odlazaka liječnicima raznih specijalnosti te cijeneći trajanje i intenzitet pretrpljenog straha imajući u vidu kako činjenicu nastanka štetnog događaja tako i činjenicu dugotrajnosti liječenja te trajne posljedice proizašle kod tužitelja kao posljedica štetnog događaja prvostupanjski sud smatra primjerenom naknadu u iznosu od 19.000,00 kn/2.523,24 eura na ime neimovinske štete. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, utvrđena težina povreda i okolnosti u konkretnom slučaju opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu u smislu odredbe članka 1100. stavak 1. ZOO-a. Potrebno je istaknuti kako slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što su u konkretnom slučaju pravo na tjelesno i pravo na duševno zdravlje, za tako međusobno povezane i isprepletene oblike tih povreda, ukazuje se opravdanim dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete. Fizički bolovi, strah, duševne boli, zaostalo naruženje, su u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO-a kriteriji (mjerila), odnosno kvalifikatorne okolnosti, koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

22. Dana 15. lipnja 2020. na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske izmijenjeni su Orijentacijski kriteriji za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002.g., na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50 %. Navedena Izmjena Orijentacijskih kriterija primjenjuje se na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), odnosno od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (15. lipnja 2020.). Stoga se navedeni Izmijenjeni Orijentacijski kriteriji primjenjuju u ovom predmetu.

23. Uzimajući u obzir sve navedene činjenice, a posebice vrstu ozljeda, trajanje i intenzitet fizičkih bolova, trajanje i intenzitet straha, posljedice smanjenja životnih aktivnosti, i po ocjeni drugostupanjskog suda, tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti u vidu povrede na duševno i tjelesno zdravlje temeljem odredbe članka 1100. stavak 1. i 2. ZOO-a te primjenom Izmijenjenih Orijentacijskih kriterija donesenih na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske dana 15. lipnja 2020., u dosuđenom iznosu od 19.000,00 kuna/ 2.523,24 eura.

24. Tuđa pomoć bila je potrebna tužitelju za ukupno 50 sati pa je prvostupanjski sud po tom osnovu dosudio iznos od 1.000,00 kn/132,80 eura ili 20,00 kn po jednom satu, pravilnom primjenom odredbe članka 1095. stavak 1. ZOO-a. Visinu ove štete prvostupanjski sud je odredio prema cijenama i kriterijima u vrijeme donošenja odluke te je stoga primjenom članka 223. ZPP-a pravilno tužitelju dosuđena naknada od 20,00 kn po jednom satu ocjenjujući isti iznos primjeren troškovima života te stvarnim cijenama koštanja usluga pomoći u kući na tržištu.

25. S obzirom da je medicinskim vještačenjem utvrđeno da se zatraženi troškovi liječenja odnose na plaćenu participaciju u iznosu od 50,00 kuna/6,64 eura, pravilno je prvostupanjski sud u odnosu na ovaj dio tužbenog zahtjeva dosudio navedene troškove u skladu s odredbom čl.1095. ZOO-a.

26. Zatezne kamate na dosuđenu naknadu neimovinske i imovinske štete dosuđene su tužitelju od dana podnašanja odštetnog zahtjeva, odnosno od dana 8. lipnja 2011. godine, a sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a.

27. Odluka o parničnom trošku pravilno se temelji na odredbi članka 154 stavak 1. i 5. ZPP-a u vezi članka 155. stavak 1. ZPP-a.

28. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi tuženika i umješača, niti oni na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP), valjalo je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti kao neosnovanu žalbe tuženika i umješača te potvrditi prvostupanjsku presudu.

Split, 27.ožujka 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Dragica Samardžić