REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Posl.br. R1-223/2020-65

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Mirni Mačešić-Biscuoli kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja HA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mijo Čulić, odvjetnik iz Pule, protiv protustranke AA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Šanin Gedri Krelja, odvjetnik iz Pule, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, dana 27. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se zahtjev predlagatelja za razvrgnućem suvlasničke zajednice podnijet dana 26. listopada 2020. godine.

Obrazloženje

1. Predlagatelj u svom prijedlogu navodi da je u zemljišnim knjigama zajedno sa protustrankom upisan kao suvlasnik na kč. br. [katastarska čestica] u naravi put površine 82 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to svaki u ½ dijela. Navodi kako predmetna nekretnina strankama služi isključivo kao put pješački i kolni prilaz do njihovih obiteljskih kuća. Ovakva suvlasnička zajednica predlagatelju da ne odgovara iz razloga što nema privatnosti te smatra da bi nekretninu trebalo podijeliti srazmjerno suvlasničkim omjerima i pripojiti je česticama koje su u vlasništvu stranaka tako da se svaka stranka može otvoriti zaseban kolnik pristup do svoje nekretnine a ne da dijete zajednički ovu nekretninu. Ističe kako protustranka svoju nekretninu iznajmljuje turistima te da po toj nekretnini dolaze nepoznate osobe i na takav način da uznemiravaju predlagatelja. Također navodi da je angažirao i geodeta pa predlaže da se sukladno tom geodetskom elaboratu suvlasnička zajednica razvrgne dijelom geometrijskom diobom a dijelom isplatom. Smatra da protustranka ima dovoljno svojih nekretnina na kojima može otvoriti pristupni put po svojoj parceli i pješice i automobilom. Do zaključenja glavne rasprave predlagatelj je predložio isključivo civilnu diobu isplatom smatrajući da bi u razvrgnuću njemu trebala pripasti cijela nekretnina jer da se ulazni portun kroz koji se prolazi do predmetne nekretnine ionako u većem dijelu nalazi na njegovoj parceli koja graniči sa spornom kč. br. [katastarska čestica]. Predlaže da se njegov zahtjev usvoji.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka se u cijelosti protivi i predloženom načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice ali i razvrgnuću suvlasničke zajednice općenito. Protustranka ne osporava da je sa predlagateljem suvlasnik u ½ dijela kč. br. [katastarska čestica]. Ističe kako se predmetna nekretnina oduvijek koristi kao put u korist obiju stranaka te da se parcela i formirala u svrhu puta koji vodi do drugih nekretnina predlagatelja i protustranke i to dogovorno prije nego što je parcela formirana. Navodi da se nekretnina tako koristi već više od 30 godina kao zajednički put koji vodi do obiteljskih kuća stranaka. Stranke da su zajednički napravili i portun koji je jedini prilaz nekretnini protustranke. Smatra da u konkretnom slučaju nema zakonskih uvjeta za razvrgnućem suvlasničke zajednice jer je predmetna nekretnina i formirana u svrhu puta i stavljena u suvlasništvo upravo iz razloga kako bi obje stranke nesmetano istu mogle koristiti za prilaz do svojih nekretnina. Protustranka navodi da će bilo kakvo diobom izgubiti pristup do svoje kuće jer da nema alternativnih puteva koji su izgrađenih za razliku od predlagatelja. Osim toga smatra kako predlagatelj nije učinio vjerojatnim da postoji posebno ozbiljan razlog za diobu pa predlaže da se njegov zahtjev odbije.

3. U dokaznom postupku pročitani su vlasnički listovi, izvod iz katastarskog plana, fotografije sa geoportala, e-mail prepiske stranaka, zapisnik sa očevida, pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mjernične struke Veting d.o.o., te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka građevinske struke dipl. ing. građevine LA kao i njena pisana dopuna nalaza od 10.02.2025. i usmena dopuna nalaza od 05.03.2025. godine.

4. Zahtjev predlagatelja za razvrgnućem suvlasničke zajednice nije osnovan.

5. Uvidom u vlasnički list koji prileži strani 6 spisa, sud je utvrdio da su predlagatelj i protustranka upisani kao suvlasnici svaki u ½ dijela na kč. br. [katastarska čestica] u naravi put površine 82 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

6. Očevidom na licu mjesta te uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mjernične struke Veting d.o.o. sud je izvršio identifikaciju predmetne nekretnine. Tako je dana 19.11.2021. utvrđeno da predmetna kč. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja poljski put površine 82 m2 koji je popločen i uređen tlakavcem.

Imenovani vještak je prema nalogu suda izradio dva načina geometrijske diobe jer je sud utvrdio da je geometrijska dioba građevinske čestice kč. br. [katastarska čestica] moguća temeljem Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18) čl. 25. st. 3.

7. Prema prvom prijedlogu diobe imenovanog vještaka predlagatelju bi pripalo u samovlasništvo površina od 10 m2 označena slovima A-B-C-D-A i ½ ostatka u površini od 36 m2 odnosno sveukupno 46 m2 od kč. br. [katastarska čestica] a kako je na skici lica mjesta to označeno plavom bojom skica na strani 64 spisa. Tim prijedlogom protustranci bi u samovlasništvo pripao dio kč. br. [katastarska čestica] u površini od 36 m2 a na skici lica mjesta označen oker bojom.

8. Vještak je izradio i drugu varijantu diobe koja je prikazana na skici lica mjesta na strani 65 spisa. Prema drugom prijedlogu diobe predlagatelju bi trebalo pripasti u samovlasništvo površina od 10 m2 označena slovima A-B-C-D-A i 31 m2 ostatka odnosno sveukupno 41 m2 od kč. br. [katastarska čestica] na skici lica mjesta markirano plavom bojom. U toj drugoj varijanti protustranci bi pripalo u samovlasništvo površina sporne nekretnine od 41 m2 na skici lica mjesta označeno oker bojom.

9. Dakle, nije sporno da se prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina sporna kč. br. [katastarska čestica] koja u naravi ima status građevinske čestice može dijeliti geometrijski te su po nalogu suda i izrađena dva prijedloga diobe koja su naprijed opisana. No to nije jedini razlog zašto bi se uopće razvrgavala suvlasnička zajednica zakon naime traži određene pretpostavke da se suvlasnička zajednica može razvrgnuti.

10. Naime, odredbom čl. 47., čl. 48. i čl. 49. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kada bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da se prilike uskoro tako izmijene da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika.

Suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvariti zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojim se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava. Pravo na razvrgnuće može se ostvariti dobrovoljno ili putem suda kao što je to ovo razvrgnuće. Suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća u granicama moguće i dopuštenog. Kada zakonska odredba zabranjuje diobu neke suvlasničke stvari ta se zabrana ne odnosi na razvrgnuće isplatom niti na civilno razvrgnuće osim ako je izričito i na njih protegnuta.

Kada razvrgnuće provodi sud čl. 50. ZVDSP-a kao i u ovom slučaju vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako tako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički a nekretnine geometrijski.

Odredom čl. 51. ZVDSP propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno Zakonom ili pravnim poslom ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti. Suvlasnik čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem 9/10 ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom.

11. Dakle, kao što je naprijed navedeno, sud je utvrdio da je geometrijska dioba kč. br. [katastarska čestica] moguća i dopuštena. Međutim predlagatelj je u početku tražio diobu dijelom geometrijsku a dijelom isplatom da bi do zaključenja glavne rasprave ustrajao isključivo na razvrgnuću suvlasničke zajednice isplatom temeljem čl. 51. ZVDSP.

12. Ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nema uvjeta za razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom. Naime, predlagatelj i protustranka su suvlasnici na predmetnoj nekretnini svaki u ½ dijela što znači da predlagatelj nema veći suvlasnički dio pa stoga mora učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog za ovakav način diobe.

Tijekom dokaznog postupka predlagatelj prema mišljenju suda nije učinio vjerojatnim niti jedan osobito ozbiljan razlog zbog čega traži razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom. Predlagatelj tvrdi da mu je razlog ovakvom načinu diobe u prvom redu njegova privatnost i mir te se poziva na zaštitu svoje privatnosti druge razloge ne navodi. Tvrdi da protustranka tijekom ljeta iznajmljuje svoju nekretninu te da po spornom putu dolaze nepoznate treće osobe koje mu onemogućuju prolaz do njegove nekretnine. Međutim tu svoju tvrdnju osim paušalnih navoda ničime nije dokazao.

Sve da je tome i tako, a nije dokazano, zaštita privatnosti nije dovoljno ozbiljan razlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom. Kao prvo predmetnu nekretninu obje stranke koriste kao put pješice i vozilom do svojih nekretnina. Osim toga, obiteljska kuća protustranke je udaljena barem 300 metara zračne linije od obiteljske kuće predlagatelja pa stoga sudu nije jasno na koji način se to narušava navodno njegova privatnost od strane protustranke i eventualnih njegovih gostiju. Osim toga nije niti sporno između stranaka da predlagatelj ima do svoje obiteljske kuće još jedan pristupni put za razliku od protustranke koja ga nema koja je udaljena 400 metara od predmetne nekretnine odnosno portuna koji vodi na tu nekretninu.

13. Slijedom svega navedenog već iz ovih razloga valjalo je odbiti zahtjev predlagatelja da se razvrgnuće suvlasničke zajednice izvrši isplatom jer nije prema mišljenju suda uopće dokazao koji je to osobito ozbiljan razlog koji bi opravdavao ovakav način diobe. Naime, suvlasnik nije ovlašten umjesto geometrijske diobe tražiti isplatu vrijednosti svog suvlasničkog dijela ili isplatiti drugog suvlasnika pa je već iz tih razloga zahtjev predlagatelja odbijen kao neosnovan.

14. Kako je predlagatelj tražio do zaključenja glavne rasprave isključivo diobu isplatom u tom pravcu radi razjašnjenja osnovanosti zahtjeva predlagatelja sud je proveo dokaz građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. građevine LA.

15. Uvidom u osnovni nalaz i mišljenje vještaka, pisanu dopunu od 10.02.2025. te usmenu dopunu nalaza od 05.03.2025. sud je utvrdio slijedeće pravno relevantne okolnosti.

16. Predmetna kč. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja uređeni dio kolnog ulaza na komplekse nekretnina koji kompleksi su u vlasništvu predlagatelja i protustranke. Oblikom i površinom sporna kč. br. [katastarska čestica] nije gradiva kao samostalna cjelina. Na sjevernoj međi predmetne nekretnine izgrađen je dio portuna, kolni ulaz, jedan stup- nosač zapadni dio koji je dijelom izgrađen na kč. br. [katastarska čestica] vlasništvo protustranke dok drugi dio stupa je izgrađen na kč. br. [katastarska čestica] javna površina koja je prema pravomoćnoj lokacijskoj dozvoli i provedenom elaboratu parcelacije obuhvaćena projektom rekonstrukcije Šandaljske ulice od raskrižja sa Ulicom Prekomorskih brigada do raskrižja sa [adresa] što je vidljivo u prilogu vještačkog nalaza.

Preostali dio kolnog ulaza, istočni stup – nosač, portuna kolnog ulaza, pješački ulaz te stup – nosač portuna pješačkog ulaza izgrađeni su na kč. br. [katastarska čestica] . U dvorištu neposredno uz zapadni stup kolnog ulaza te istočni stup pješačkog ulaza nalaze se stabla za koja je procijenjeno da se neće uklanjati radi se o velikim i starim stablima tijekom eventualnih formiranja novih ulaza (vidi slika strana 92 spisa).

17. Nadalje je utvrđeno da ukupna širina kolnog ulaza prema izmjeri na skicama lica mjesta mjerničnog vještaka iznosi 4,30 metara, širina kolnog ulaza koja se nalazi na spornoj kč. br. [katastarska čestica] iznosi 3,34 metra u stvarnosti. S obzirom na navedeno dakle, na širinu kolnog ulaza na kč. br. [katastarska čestica] te njegov položaj u odnosu na pristupne prometnice sud je utvrdio da širina kolnog ulaza od 3,34 metra (unutar koje širine nema nosača portuna odnosno stupova) je nedostatna za kolni ulaz a kako se radi o zemljištu koje je i formirano kako bi služilo kao zajednički priključak stranaka na javnu površinu svojih nekretnina i to je jedan od razloga zašto geometrijska dioba ipak neće biti moguća na način kako je to predložio vještak mjernične struke a obrazloženje će se dati u daljnjem dijelu teksta.

18. Prostornim planom uređenja Grada [adresa] čl. 66. st. 7. propisano je da ako je građevna čestica formirana na način da njen sastavni dio čini i površina koja ima funkciju kolnog priključka/prilaza do javne prometne površine širina građevne čestice u tom dijelu mora iznositi minimalno 4 metra. Kolni ulaz stranaka smješten je u zoni/obuhvatu raskrižja [adresa] i [adresa] (raskrižje je prometna površina na kojoj se u istoj razini ili na različitim razinama križaju dvije ili više cesta ili na kojoj se više cesta spaja u širu prometnu površinu, Zakon o cestama čl. 12. st. 1. toč. 7), obuhvat raskrižja stoga sud definira kao površinu omeđenu linijama koje počinju minimalno pet metara od početka odnosno završetka radijusa a koje spajaju rubove kolnika ceste – ulice u raskrižju, budući da je na udaljenosti manjoj od pet metara od najbližeg ruba poprečnog kolnika zabranjeno zaustavljanje i parkiranje vozila temeljem čl. 82. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

19. Sijedom navedenog sud je utvrdio da današnji kolni ulaz koji se osim na kč. br. [katastarska čestica] dijelom nalazi i na susjednim kč.br. nosač portuna na kč. br. [katastarska čestica], dio kolnog ulaza te nosač portuna kolnog ulaza na kč. br. [katastarska čestica] to portun ali samo svojom širinom zadovoljava uvjete propisane PPUG [adresa] budući da je ukupna širina 4,30 metara dok je dio kolnog ulaza na kč. br. [katastarska čestica] širine 3,34 metra.

20. Slijedom navedenog dioba kč. br. [katastarska čestica] kako je to predloženo u skicama lica mjesta mjerničnog vještaka prijedlog 1 i prijedlog 2 diobe na mjestu današnjeg kolnog ulaza prema mišljenju suda nije moguća naime, kč. br. [katastarska čestica] nije moguće formirati u dva kolna ulaza na način da zadovoljavaju uvjete minimalne širine od 4 metra osim ako se isti ne šire na druge kč. br. [katastarska čestica] na zapad te na kč. br. [katastarska čestica] na istok koje parcele nisu predmet ovog postupka a što bi ustvari u naravi predstavljalo otvaranje novih kolnih ulaza uz prethodno uklanjanje postojećeg a ovdje ne treba zaboraviti da se radi samo o razvrgnuću suvlasničke zajednice.

21. Odobrenje za otvaranje kolnog ulaza na javnu prometnu površinu nerazvrstanu cestu u naselju može podnijeti samo vlasnik ili druga osoba koja za to ima pravni interes sukladno Odluci o nerazvrstanim cestama a to rješenje izdanje nadležni odjel za komunalno gospodarstvo Grada Pule. Pritom valja imati na umu da sukladno odredbi čl. 44 . Odluke o nerazvrstanim cestama kolni priključak na javnu prometnu površinu se može izvesti na slijedeći način:

- horizontalni elementi kolnog priključka se moraju izvesti tako da osiguravaju uvjet za nesmetano odvijanje prometa na javno prometnoj površini te kolnom i pješačkom priključku,

- visinski elementi kolnog priključka moraju se izvesti tako da na mjestu priključenja budu usklađeni s uzdužnim i poprečnim profilima javne prometne površine.

22. S obzirom da se u konkretnom slučaju današnji kolni ulaz nalazi u zoni raskrižja jedan od suvlasnika nužno mora zatražiti odobrenje za otvaranje novih kolnih ulaza od nadležnog tijela uprave Grada Pule. Imajući u vidu prijedloge geometrijske diobe mjerničnog vještaka iz navedene analize sud zaključuje da predloženi način diobe nije svrhovit s obzirom da niti jedan prijedlog ne omogućava korištenje kolnog ulaza za predlagatelja i protustranku u širinama koja im prema prijedlozima podijele pripada (širina je manja od minimalne širine od 4 metra).

23. Dakle, iako je predlagatelj u početku tražio geometrijsku diobu i dijelom civilnu iz naprijed navedenog obrazloženja vidljivo je da u stvarnosti geometrijska dioba nije moguća. Kasnije je tijekom postupka predlagatelj inzistirao na diobi isplatom.

Prema mišljenju suda svrhoviti prijedlog podijele bio bi onaj koji bi omogućavao jednoj strani da koristi postojeći kolni i pješački ulaz dok bi za drugu stranu bilo potrebno izgraditi novi kolni i pješački ulaz ali uz veliko pitanje da li će se dobiti prethodno odobrenje nadležnog tijela uprave za otvaranje novog kolnog ulaza.

S obzirom na položaj današnjeg ulaza mogući su različiti načini korištenja postojećeg kolnog i pješačkog ulaza (da jedna strana koristi i kolni i pješački ulaz, ili da svaka strana koristi jedan ulaz) a isto bi ovisilo o tome koje bi inačice novog kolnog ulaza bile odobrene kao rješenje. Ovakav način podrazumijevao bi i isplatu naknade u razlici tržišne vrijednosti za dio nekretnine jedne od strana ovisno o tome koji bi prijedlog bio prihvaćen. Stranke bi se s obzirom na način financiranja gradnje postojećeg kolnog ulaza te uređenjem površine na spornoj kč. br. [katastarska čestica] trebale dogovoriti i oko načina financiranja troškova uređenja odnosno gradnje novih ulaza i prilagodbe postojećih.

24. Naprijed navedeni prijedlozi suda su izneseni doista kao prijedlozi jer se u stvarnosti uopće ne mogu izvršiti, a to i iz slijedećih razloga. Tijekom postupka je sud putem vještaka građevinske struke utvrdio da se sporna nekretnina u stvari dijelom proteže na napuštenom tunel pristupnom rudarskom oknu koji vodi do predmetnog okna. Iz rješenja o izvedenom stanju za kč. br. [katastarska čestica] stambena građevina, kuća, pomoćna građevina, garaža koja se nalazi neposredno uz prometnicu u zoni raskrižja [adresa] i [adresa] a zapadno od kč. br. [katastarska čestica] koja se danas koristi kao pristupna površina utvrđeno je da je teren oko građevina dakle, dio kč. br. [katastarska čestica] koji je uređen kao okućnica i na kojem su izgrađene kuća i garaža viši od ostatka predmetne čestice za cca 0,8 do 1 metar i prema ostatku čestice je dijelom ograđen zidićem.

25. Uvidom u isprave koje prileže strani 172 i 173 pisane dopune građevinskog vještaka sud je utvrdio da se na kč. br. [katastarska čestica] i nekretnina preko kojih je naloženo da se ispita mogućnost pristupa protustranke sa druge strane u naravi nalazi napušteno tunelsko okno te se to okno pruža i na površinu između kuće i garaže na istoj čestici a na kraju napuštenog tunela između kuće i garaže se u naravi nalazi napušteno tunelsko okno. Iz fotografija na strani 173 spisa vidljivo je da prikaz na geodetskoj situaciji koji je označen crvenom bojom označava približan položaj tunela koji vodi do rudarskog okna između kuće i garaže protustranke sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] a čiji je položaj shematski prikaza žutom bojom, žuto je približno vertikalnom linijom označena međa između kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sve u vlasništvu protustranke. Iz tih geodetskih situacija vidljivo je da je protustranka prilikom gradnje svojih nekretnina morala izmijesiti položaj obiteljske kuće upravo zbog rudarskih okna.

Nadalje, identificirane su i kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] koje u naravi predstavljaju poljoprivrednu površinu bez nasada a dijelom maslinik u vlasništvu protustranke. Naime, predlagatelj je tijekom postupka forsirao tvrdnju da protustranka može upravo sa netom opisanih nekretnina otvoriti drugi kolni pristup. Sud je upustio u to raspravljanje iako nije trebao jer pitanje da li protustranka može s neke druge strane otvoriti kolni pristup do svojih nekretnina nije predmet ovog postupka ponovno se ponavlja da se ovdje radi o razvrgnuću suvlasničke zajednice.

26. No kada je taj dokaz već proveden sud će se i na to očitovati pa je tako utvrđeno da novi kolni prilaz sa Šandaljske ulice nije mogu za protustranku jer su kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], nastale cijepanjem sukladno aktima za gradnju odnosno rekonstrukciju Šandaljske ulice koja je u tijeku. Šandaljska ulica je od navedenih nekretnina odvojena samoniklom živicom dakle pristup sa Šandaljske ulice protustranci nije moguće.

Što se tiče pristupa koji bi dio nekretnine kč. br. [katastarska čestica] trebalo formirati sa zapadne strane do kuće i garaže protustranke do koje sada dolazi po spornoj nekretnini, niti tim pristupom ne bi bio moguć kolni pristup do ulaza u garažu i kuću, a garaža bi s obzirom na poziciju garažnih vrata koja su ugrađena na istočnom pročelju u potpunosti izgubila svoju funkciju točnije ulazak u garažu bi bio onemogućen vozilom zbog širine. Naime, na površini od 6 metara ne može se formirati kolni ulaz u kojem se može izvršiti manevar vozilo za 180 stupnja kretanja vozila (vidi skicu strana 186 spisa).

27. U konačnici glede otvaranja alternativnih puteva do nekretnine protustranke valja zaključiti da to uopće nije trebao biti predmet raspravljanja ali kako su dokazi provedeni sud se na iste i očitovao. Iz tih dokaza proizlazi da alternativne puteve po nekretninama koje su naprijed opisane nije moguće otvoriti iz više razloga ukratko jer je upitno da li bi Grad Pula dozvolio protustranci pristup na javnu cestu, da li bi taj pristup bio u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, u jednoj varijanti protustranka bi izgubila postojeću garažu jer ne bi autom više u nju mogla ući te bi otvaranje puta preko kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] bilo povezano s enormnim troškovima protustranke što bi ga dovelo u nepovoljniju poziciju jer je njegovo kompletno dvorište već uređeno kako se to vidi u fotografijama tako da alternativni putevi na koje je upirao predlagatelj nisu ostvarivi a niti su u korist protustranke.

Osim toga javlja se tu i pitanje rudarskih okna koja predstavljaju problem za otvaranje bilo kakvog alternativnog puta protustranka je prilikom gradnje kuće izmjestila svoju obiteljsku kuću točnije njen položaj na dio zemljišta gdje nema rudarskih okna. Tvrdnja predlagatelja da su rudarska okna zatvorena i osigurana su nedokazana radi se samo o njegovim tvrdnjama. Prema mišljenju suda radi se svakako o opasnosti jer nije provjerena nosivost tla, danas se naime tu nalaze masline i livada dakle radi se o poljoprivrednom zemljištu koje nije opterećeno teretom. Pitanje je kako bi se to zemljište ponašalo da ga se optereti kolnikom, asfaltom dakle, niti ta opcija ne dolazi u obzir jer predstavlja opasnost za protustranku.

28. Slijedom svega navedenog sud je utvrdio da geometrijska dioba kč. br. [katastarska čestica] kako je to predložio vještak mjernične struke nije moguća iz naprijed navedenih tehničkih razloga. Naime, ako bi se sporna kč. br. [katastarska čestica] podijelila na način kako je to predložio vještak mjernične struke i kada bi se na postojećem kolnom ulazu napravila dva portuna jedan bi bio uži to je ovaj od protustranke i on ne bi imao pristup automobilom do kuće jer bi širina bila 1,74 metara a u drugoj varijanti 1,98 metara u svakom slučaju ne bi mogao imati pristup autom kao što to ima sada. Dakle, protustranka bi bila u nepovoljnijem položaju jer bi do svoje kuće mogla doći samo pješice a danas ima i kolni ulaz i ulaz pješice. To je razlog zašto geometrijska dioba nije moguća.

Što se tiče razvrgnuća suvlasničke zajednice isplatom kod koje je ustvari u konačnici ostao predlagatelj o tome je već rečeno da nije dokazao a niti učinio vjerojatnim osobito ozbiljan razlog za takvu vrstu diobe tim više što su na predmetnoj nekretnini stranke suvlasnici u jednakim dijelovima te je predmetna nekretnina formirana isključivo u svrhu puta pješice i automobilom za obje stranke za dolazak do njihovih obiteljskih kuća te sud uopće ne vidi svrhu diobe te nekretnine a poglavito ne na način kako to predlaže predlagatelj isplatom u cijelosti protustranke.

29. Iz navedenih zakonskih odredbi vidljivo je da u konkretnom slučaju uopće nema zakonskih pretpostavki za razvrgnućem suvlasničke zajednice na predmetnim nekretninama pa je stoga sud slijedom svega navedenog odlučio kao u izreci rješenja.

Stranke nisu zatražile naknadu parničnog troška pa sud o istima nije niti odlučivao.

U Puli, 27. ožujka 2025.

S u d a c

Mirna Mačešić-Biscuoli

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se podnosi u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a odluku po žalbi donosi Županijski sud.

Dna:

- predlagatelju po punomoćniku

- protustranka po punomoćniku