Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Gž-203/2025-2

Vukovar, Županijska 33

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, po sucu Ivici Ragužu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Marku Ljubičić, odvjetniku iz odvjetničkog društva Ljubičić & Vrdoljak d.o.o. iz Splita, protiv prvotuženika ES OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugotuženice IS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i trećetuženice ĐS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Mateu Barbiru, odvjetniku iz Vrgorca, radi pobijanja dužnikovih pravnih, radnji povodom prijedloga tužiteljice za povrat u prijašnje stanje, odlučujući o žalbi tužiteljice MS, izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Metkoviću, Stalne službe u Pločama broj P-17/2024-33 od 20. prosinca 2024., 27. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužiteljice MS kao osnovana te se ukida rješenje Općinskog suda u Metkoviću, Stalne službe u Pločama broj P-17/2024-33 od 20. prosinca 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Metkoviću, Stalne službe u Pločama broj P- 17/2024-33 od 20. prosinca 2024. odbijen je prijedlog tužiteljice za povrat u prijašnje stanje te je naloženo tužiteljici naknaditi tuženicima trošak postupka u iznosu od 562,50 eura, dok je u preostalom dijelu odbijen zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka.

2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno žalbu podnosi tužiteljica zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u nastavku teksta: ZPP) s prijedlogom da se žalba uvaži, preinači pobijano rješenje i usvoji prijedlog tužiteljice za povrat u prijašnje stanje, podredno da se ukine pobijano rješenje.

3. Na žalbu tužiteljice tuženici su dostavili odgovor u kojem u cijelosti osporavaju žalbene navode.

4. Žalba tužiteljice je osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje i postupak koji mu je prethodio te žalbene navode tužiteljice, ovaj sud je utvrdio da sud je prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a u svezi s člankom 381. stavak 1. ZPP-a.

6. Prvostupanjski sud odbio je prijedlog tužiteljice za povrat u prijašnje stanje navodeći da je nakon provedenog vještačenja utvrđeno kako s aspekta tjelesnog zdravlja tužiteljici nije bio onemogućen pristup sudu i sudjelovanje na ročištu, odnosno da je tužiteljica mogla pristupiti na ročište zakazano za 20. veljače 2024., a za koje ročište je uredno primila poziv. Ovakav stav prvostupanjskog suda temelji se prvenstveno na nalazu i mišljenju vještaka Anite Galić Mihić te na izjavi tužiteljice s ročišta od 14. studenog 2024.

7. Tužiteljica u svojoj žalbi prvenstveno ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka obzirom nije saslušao vještaka na raspravi te je time prvostupanjski sud onemogućio tužiteljicu da raspravlja pred sudom pa je time prvostupanjski sud povrijedio i načelo neposrednosti.

8. Žalbeni navodi tužiteljice su osnovani. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud proveo, povodom prijedloga tužiteljice za povrat u prijašnje stanje, vještačenje po vještaku Aniti Galić Mihić, a na okolnost je li tužiteljica mogla pristupiti na ročište zakazano za dan 20. veljače 2024. Nakon što je vještak Anita Galić Mihić dostavila svoj nalaz i mišljenje, prvostupanjski sud je nalaz i mišljenje vještaka dostavio punomoćniku tužiteljice i punomoćniku tuženika, a što su isti uredno i zaprimili. Na nalaz i mišljenje vještaka tužiteljica po punomoćniku je iskazala prigovor te je prigovor tužiteljice dostavljen vještaku koji se očitovao podneskom od 10. listopada 2024. Na navedeni podnesak vještaka tužiteljica po punomoćniku ponovno je iznijela prigovor i primjedbe te je na ročištu od 14. studenog 2024. ostala i nadalje kod prigovora na nalaz i mišljenje vještaka te predložila da se vještak pozove na ročište radi usmenog saslušanja.

8.1. Prema odredbi članka 260. stavak 1. ZPP-a sud određuje hoće li vještak iznijeti svoj nalaz i mišljenje samo usmeno na raspravi ili će ih podnijeti i pismeno prije rasprave time da sud određuje rok za pismeno podnošenje nalaza i mišljenja. Dakle, vještak daje svoj nalaz i mišljenje usmeno na raspravi, a može dati i pismeno prije rasprave, tj. zakon ne ograničava iznošenje vještačkog nalaza i mišljenja jedino u pisanom obliku. Naprijed spomenuta odredba je u skladu s načelom neposrednosti o kojoj govori članak 4. ZPP-a po kojem sud u pravilu odlučuje na temelju usmene, neposredne i javne rasprave. Da se vještak usmeno saslušava na raspravi proizlazi iz odredbe članka 302. ZPP-a po kojoj nakon što sudac pojedinac odnosno predsjednik vijeća završi saslušanje vještaka, vještaku mogu po njegovom odobrenju stranke neposredno postavljati pitanja. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je odlučio da će vještak dati pisani nalaz i mišljenje. Međutim, stranci je onemogućeno raspravljanje pred sudom kada njeni prigovori na nalaz i mišljenje vještaka nisu dostavljeni vještaku niti je on po njima saslušan na glavnoj raspravi (VS RH Rev- 2020/2018. od 6. srpnja 2021.). U ovom predmetu tužiteljica je podneskom od 24. listopada 2024. (list 256. spisa) ponovno iskazala prigovor na dopunu nalaza i mišljenja vještaka te je na ročištu od 14. studenog 2024. ostala kod iznesenih prigovora i predložila da se vještak pozove na ročište radi usmenog vještačenja. O tim prigovorima trebalo je saslušati vještaka na raspravi i omogućiti tužiteljici da raspravlja pred sudom u skladu s odredbom članka 260. stavak 1. i članka 302 ZPP- a.

9. Dakle, radi pravilnog utvrđivanja činjenica koje se odnose na zdravstveno stanje tužiteljice i mogućnost njenog pristupa na ročište od 20. veljače 2024., neovisno što je vještak na prvotne prigovore tužiteljice pisano odgovorio, valjalo je pozvati vještaka na ročište radi usmenog saslušanja i omogućavanja tužiteljici postavljanja pitanja vještaku. Stoga, propuštanjem saslušanja vještaka počinjena je bitna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a.

10. Slijedom navedenog valjalo je prvostupanjsku odluku ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

11. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke kojom je upozoren ovom odlukom, saslušat će vještaka Anitu Galić Mihić, odlučiti o dokaznim prijedlozima stranaka te potom donijeti novu odluku.

12. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Vukovar, 27. ožujka 2025.

Sudac:

Ivica Raguž