REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

R1-202/2023-12

(R1- 550/06)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Vesni Šprljan Prelević, u pravnoj stvari predlagatelja DĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zast. po pun. Ivi i Maji Smrke, odvjetnicima u ZOU Split, protiv predloženika pod 1) HĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) DĆP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) HĆP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po pun. odvjetnicima u OD Ljubičić-Vrdoljak i partneri, pod 4) EĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Oliveri Radoš Šaponji, odvjetnici u Splitu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 26. ožujka 2025.

r i j e š i o j e :

I.Odbija se prijedlog predlagatelja radi razvrgnuća suvlasništva geometrijskom diobom predmetne čkbr. [katastarska čestica], dvora sa 304 m2 i zgrade sa 110 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te se razvrgava zajednica civilnom diobom na način da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima predlagatelja i predloženika ad 1) – 4).

II. Odbija se zahtjev predlagatelja i predloženika za naknadom troška postupka.

Obrazloženje

1.Dana 1. rujna 2006. kod ovog suda zaprimljen je prijedlog predlagatelja i tada prednika predloženika radi razvrgnuća suvlasničke zajednice u kojem je navedeno da su stranke suvlasnice nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] na kojim česticama da je izgrađen stambeni objekt s poslovnim prostorima u prizemlju. Stranke da su ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju kojeg su zaključili sa svojom majkom dijelom odredili svoje vlasništvo, međutim okućnica i dio prizemlja da nisu podijeljeni. Stoga je predloženo da sud provede razvrgnuće predmetne suvlasničke zajednice i da strankama pripadnu dijelovi navedenih nekretnina u jednakoj vrijednosti. Predlagatelj je konačno uredio prijedlog na ročištu 14. listopada 2021. gdje je predložio podjelu imovine na način kako je to izrađeno po vještaku za graditeljstvo ŠĆ i to tako da predlagatelju pripadne sjeverni dio pomoćnog objekta, a predloženicima južni dio pomoćnog objekta smještenog jugoistočno uz stambeni objekt – obiteljsku kuću.

2. U odgovoru na prijedlog prednik predloženika je naveo da se ne protivi diobi suvlasničke zajednice, ali se protivi da se razvrgnuće provede prema prijedlogu predlagatelja od 2. kolovoza 2006. koji je priložen uz prijedlog za diobu.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 23. travnja 2001. sklopljenog između NĆ kao primateljice uzdržavanja, te DĆ i MĆ kao davatelja uzdržavanja, rješenje o nasljeđivanju iza pok. MĆ donesenog po javnom bilježniku Vedrani Bilan iz Splita dana 6. ožujka 2013., izvadak iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], provedeno je vještačenje po sudskom vještaku za geodeziju Marku Miševiću koji je izradio nalaz i mišljenje u lipnju 2017., te po sudskom vještaku za graditeljstvo ŠĆ koji je izradio nalaz i mišljenje 17. listopada 2017., dopunu istog 28. veljače 2018., te dopunu vještva ŠĆ od 23. svibnja 2019. Nakon ukidanja odluke ovog suda dopunjen je postupak nalazom sudskog vještaka za geodeziju Darka Rudana od 04. srpnja 2024. te su saslušani sudski vještaci ŠĆ i Darko Rudan. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

4. U nalazu i mišljenju iz lipnja 2017. sudski vještak Marko Mišević je prikazao površinu i oblik predmetne čest. zem. [katastarska čestica] (kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] koja ima površinu 443 m2 i koja predstavlja okućnicu stambenog objekta [adresa], a na dijelu koje se nalazi i pomoćni objekt.

5. Predloženice su se usprotivile prijedlogu predlagatelja preciziranom na ročištu 14. listopada 2021. za diobom isključivo pomoćnog objekta položenog na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te su se usprotivile zahtjevu predlagatelja da njemu pripadne sjeverni dio pomoćnog objekta, te se protive da se ne provodi dioba cijele okućnice.

6. Ovaj sud je 30. studenog 2021. donio rješenje: " I. Odbija se prijedlog predlagatelja radi razvrgnuća suvlasništva na pomoćnom objektu položenom na čest. 6300/3 k. o. [katastarska općina]. II. Odbija se zahtjev predlagatelja i predloženika za naknadom troška postupka." Iz obrazloženja rješenja vidljivo je kako sud smatra da pomoćni objekt položen na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu već je to cijela čestica zem. [katastarska čestica] iz kojeg razloga je odbijen prijedlog.

7. Županijski sud u Varaždinu je pod posl. br. Gž-319/2022-2 od 04. ožujka 2022. donio rješenje: " Usvaja se žalba predlagatelja, ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu broj R1-550/06 od 30. studenog 2021. i predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje time da se nova glavna rasprava ima provesti ispred drugog suca pojedinca." Iz obrazloženja rješenja proizlazi kako je razmatranjem stanja prvostupanjskog spisa i pobijanog rješenja iz aspekta žalbenih navoda predlagatelja, ocjena suda da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da bi predlagatelj na ročištu 14. listopada 2021. disponirao sadržajem prijedloga za razvrgnuće u odnosu na prijedlog određen podneskom od 10. ožujka 2016. u kojemu je predložio geometrijsku diobu čkbr. [katastarska čestica] dvora sa 304 m2 i zgrade sa 110 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Iz sadržaja prvostupanjskog spisa proizlazi da je nastavno podnesku predlagatelja od 10. ožujka 2016., prvostupanjski sud usmjerio dokazni postupak na provođenje više uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke ŠĆ i vještaka geodetske struke Marka Miševića i Darka Rudana, no i da je zbog činjenice što je prvostupanjski sud propustio slijediti odredbu čl. 50. stav. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV – „Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15- pročišćeni tekst i 94/17 - ispravak) te nastavno tome pravilno primijeniti odredbu čl. 259. stav. 1. Zakona o parničnom postupku koja propisuje da sud rukovodi vještačenjem, označuje vještaku predmet koji će se razgledati, postavlja mu pitanja i prema potrebi, traži objašnjenja u vezi s danim nalazom i mišljenjem – i činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno obzirom da unatoč višekratnim vještačenjima nije odgovoreno na temeljno pitanje – da li je moguća geometrijska dioba predmetne čkbr. [katastarska čestica].

Na navedeno ukazuje činjenica da je dana 10. lipnja 2016. održan uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke ŠĆ i geodetske struke – Marka Miševića no kojima nije određen zadatak vještačenja zbog čega je ponovno određen uviđaj za dan 12. srpnja 2017. no također bez da je vještacima određen zadatak vještačenja pa je geodetski vještak Mišević sačinio skicu lica mjesta (list 74 spisa), a građevinski vještak ŠĆ izradio nalaz u svrhu "utvrđivanja postojećeg stanja na licu mjesta, te izmjere i prikaza pomoćnih objekta na čkbr. [katastarska čestica] " pa je proglasom raspravnog rješenja od 24. siječnja 2018. naloženo navedenim vještacima očitovati se o mogućnosti diobe čkbr. [katastarska čestica] obzirom na suvlasničke udjele izvanparničnih stranaka, na što se građevinski vještak ŠĆ u nalazu od 27. veljače 2018. očitovao o nemogućnosti geometrijske diobe pa su izvanparnične stranke potom stavile u izgled sporazum o načinu diobe, koji nije postignut pa je proglasom raspravnog rješenja sa ročišta 3. srpnja 2018. prvostupanjski sud naložio građevinskom vještaku da se očituje o vrijednosti nekretnine čkbr. [katastarska čestica] te o mogućnosti (?) civilne diobe iste, da bi proglasom raspravnog rješenja od 10.4.2019. ponovno građevinskom vještaku ŠĆ naložio da se očituje o geometrijskoj diobi predmetnih nekretnina čemu je navedeni vještak udovoljio dostavivši nalaz od 23.5.2019. u kojemu je izradio prijedlog geometrijske diobe pomoćnog objekta na način da predlagatelju pripadne ½ dijela a protustrankama zajedno preostalih ½ dijela. Potom je ponovno održan uviđaj na licu mjesta dana 27. ožujka 2020. uz građevinskog vještaka ŠĆ i geodetskog vještaka Darka Rudana kojima je stavljeno u zadatak da se očituju o mogućnosti geometrijske diobe predmetne čkbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] no kako protustranke nisu uplatile predujam to isto nije provedeno. Na ovom se mjestu drži potrebnim ponoviti da je sud, kada provodi razvrgnuće - sukladno odredbi čl. 50. stav. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV

– „Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - ispravak) - u prvom redu vezan strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Ako sud u pogledu načina razvrgnuća nije vezan u smislu prethodnog stavka – pokretne stvari će dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (stav.2.) a ukoliko takva dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće) sukladno stav. 4.

Upravo u prethodno navedenom definiran je historijat postupanja u sudskom vanparničnom postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine.

No obzirom da je prvostupanjski sud zbog pogrešnog zaključka o sadržaju predmetnog prijedloga radi razvrgnuća, nastavno pogrešno primijenio materijalno pravo uslijed kojeg propusta je i činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, valjalo je usvajanjem žalbe predlagatelja ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Imajući u vidu činjenicu da je prijedlog predlagatelja radi razvrgnuća predmetne suvlasničke zajednice nekretnina geometrijskom diobom podnesen 1. rujna 2006. rukovodeći se pri tom odredbom čl. 50. stav 1. i 2. ZV-a, te dopuniti dokazni postupak zajedničkim očitovanjem građevinskog i geodetskog vještaka da li je moguća geometrijska dioba predmetne čkbr. [katastarska čestica] dvora sa 304 m2 i zgrade sa 110 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (još uvijek) na ime prednika protustranaka DĆ u ½ dijela. Imati će u vidu i da je razvrgnuće moguće i sporazumom stranaka ako je takav sporazum valjan i moguć (iz aspekta zemljišnoknjižne provedbe i temeljne svrhe razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine). Ukoliko iscrpi propisani redoslijed razvrgnuća propisan odredbom čl. 50. stav. 1. i 2. ZV-a odrediti će razvrgnuće civilnom diobom i to bez prethodnog izjašnjenja vještaka o mogućnosti civilne diobe, jer je ista

– uvijek moguća.

8. Ovaj sud je mišljenja da se kod diobe nekretnina ima izvršiti najprije materijalna dioba ukoliko je to moguće. Ukoliko to pak nije moguće ili je moguće uz sasvim nesrazmjeran trošak, ima se izvršiti civilna dioba odnosno prodaja na javnoj dražbi i tako dobivena vrijednost podijeliti između stranaka prema veličini njihovih suvlasničkih udjela.

9. Razvrgnuće suvlasničke zajednice: pravo na razvrgnuće, način razvrgnuća, razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, troškovi razvrgnuća, pravni učinci razvrgnuća te pitanje tuđih prava propisani su odredbom iz članka 47 – 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV). Ovi propisi govore samo o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, a ne propisuju sam postupak razvrgnuća kod suda.

10. Nakon stupanja na snagu ZV-a, na sam postupak razvrgnuća i dalje se primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine od 01. kolovoza 1934. godine, broj 175-XLV) koja se primjenjuju na temelju odredbe iz članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/95).

11. Prema odredbi paragrafa 267. stavak 2. pravnih pravila Zakona o izvanparničnom postupku, sud u izvanparničnom postupku odlučuje da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Ako u postupku postoji spor u pogledu jednog od gore spomenutih pitanja, temeljem odredbe pravnog pravila 268. Zakona o izvanparničnom postupku sud će stranku s njezinim zahtjevom radi raskidanja ili diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

12. Odredbom čl. 50. ZV-a propisan je način sudskog razvrgnuća pri čemu je stavkom 1. navedeno da kad razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona, dok je stavkom 2. propisano da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prema st. 4. navedenog članka ukoliko nije moguća fizička odnosno geometrijska dioba, a da se ne umanji vrijednost stvari, suvlasništvo takvih nedjeljivih stvari se razvrgava civilnom diobom. U tom slučaju sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima.

13. U nastavku postupka a sukladno uputi iz rješenja Županijskog suda u Varaždinu Gž-319/22 od 04. ožujka 2022. proveden je dokaz očitovanjem građevinskog i geodetskog vještaka je li moguća geometrijska dioba predmetne čkbr. [katastarska čestica] dvora sa 304 m2 i zgrade sa 110 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime prednika protustranaka DĆ u ½ dijela.

14. Iz dopune nalaza sudskog vještaka za geodeziju Darka Rudana od 04. srpnja 2024. proizlazi da je isti dostavio skicu s mogućim prijedlogom diobe čestice zemljišta 6300/3 k. o. [katastarska općina] u kojem je crvenom bojom i slovom "A" označio površinu od 85 m2 sjeverozapadno od čestice zgrade [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a plavom bojom i slovom "B" označio sam površinu od 85 m2 sjeveroistočno od čestice zgrade [katastarska čestica]. Preostali dio čestice 6300/3 koji se nalazi između likova "A" i "B" i ulice Bernarda Vukasa prikazao je sivom bojom i označio u legendi kao zajedničko, površine 265 m2 jer se na njemu nalazi pomoćni objekt te se tim zajedničkim dijelom pristupa do ulaza u kuću. Do dijela "B" bi se moglo pristupiti preko pomoćnog objekta koji je u nivou ceste ili eventualno kroz njega. Površinu predmetne čestice 6300/3 od 435m2 izmjerio je prema vidljivim međašnim oznakama u naravi GNSS metodom instrumentom Stonex S900A te Spectra Precision Focus 4. Ističe da ovakav mogući prijedlog diobe ne podrazumijeva da će se isti moći provesti parcelacijom u katastru. Poslao je upit Državnoj geodetskoj upravi za ovaj slučaj i dobio sljedeći odgovor: "U slučaju kada je riječ o sudskoj presudi stjecanja prava vlasništva na dijelu izgrađenog građevinskog zemljišta, ona ne može biti temelj za izradu elaborata,..." To onda prema članku 160. Zakona o prostornom uređenju podrazumijeva ishodovanje akta i dokumenta suglasnosti Ureda za prostorno planiranje i urbanizam koji bi dopustio cijepanje predmetne čestice u tri novonastale čestice.

Predloženici ad 1)-3) se protive dopuni nalaza jer je jasno da je jedini mogući način diobe predmetne čestice etažiranjem zajedno s objektom položenim na čest. zem. [katastarska čestica]. Predlagatelj navodi kako se premetni stambeni objekt na kojem se nalazi kuća stranaka nalazi na potpuno drugoj zk čestici koja je neovisna o predmetnoj čestici, da ista nije upisana u zemljišnim knjigama na stranke već na prednike tako da etažiranje nekretnine i povezivanje s ovom česticom u ovom trenutku nije moguće.

14.1. U zajedničkom očitovanju sudski vještaci ŠĆ i Rudan navode kako iz odgovora Državne geodetske uprave zaključuju da se na predmetnom izgrađenom građevinskom zemljištu ne može temeljem sudske presude vršiti parcelacija. Geometrijska dioba kč. br. [katastarska čestica] Dvor sa 304 m2 i Zgrada sa 110 m2, ne bi bila provediva elaboratom, temeljem sudske presude.

Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

15. Iz provedenih dokaza, čiju vjerodostojnost stranke tijekom postupka nisu dovele u pitanje, sud je prihvatio predmetno vještvo sudskog vještaka Darka Rudana kao logično i argumentirano te izrađeno u skladu s pravilima struke. Pošto je vještak decidirano utvrdio da predmetnu nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti s obzirom da se radi o izgrađenom građevinskom zemljištu, na kojem se ne može temeljem sudske presude vršiti parcelacija. Geometrijska dioba kč. br. [katastarska čestica] Dvor sa 304 m2 i Zgrada sa 110 m2, ne bi bila provediva elaboratom, temeljem sudske presude prema zajedničkom mišljenju sudskih vještaka za geodeziju i građevinu. U konkretnom slučaju nema sporazuma stranaka koji bi trebao biti valjan i moguć (iz aspekta zemljišnoknjižne provedbe i temeljne svrhe razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine).

Kako je iscrpljen propisani redoslijed razvrgnuća propisan odredbom čl. 50. stav 1. i 2. ZV-a sud je odredio razvrgnuće civilnom diobom koja je uvijek moguća. Stoga je odlučeno da se stvar proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka koji udijeli nisu sporni. Po pravomoćnosti ovog rješenja kojim je utvrđen način diobe, dioba će se provesti prema pravilima Ovršnog zakona.

Među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Svaka stranka može tražiti diobu samo dijela imovine ili cjelokupne imovine.

Zbog svega navedenog valjalo je donijeti rješenje o civilnoj diobi predmetne nekretnine te odlučiti kao u točki I. izreke rješenja, temeljem odredbe čl. 50. st. 4. ZV- a.

16. Što se tiče troškova postupka popisanih po pun. predlagatelja i predloženika ad 1)-3) sud je odbio zahtjev predlagatelja i predloženika za naknadu troška postupka, s obzirom da se u izvanparničnom postupku za razvrgnuće suvlasništva priznaju samo efektivni troškovi (očevid, vještačenje i sl.), a što je predlagatelj prethodno sam snosio pa je sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku odlučeno kao u izreci rješenja pod točkom II.

Split, 26. ožujka 2025.

S U T K I NJ A

Vesna Šprljan Prelević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. stranaka

- u spis