REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.broj: Pn-296/19-83

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Ani Ćurković Dražić, u pravnoj stvari tužitelja DE OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po Marko Jaklin ,odvjetnik u Zagrebu protiv tuženika Zavarovalnica Sava, zavarovalna družba, d.d., Slovenija, Maribor, Eve Lovše 9, Sava osiguranje, d.d. - Podružnica Hrvatska, OIB: 45237012600, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, zastupan po punomoćnicima mr. Dušanki Kuharić i Dejanu Kuhariću, odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda mr. Dušanka Kuharić i Dejan Kuharić, Vladimira Nazora 1, Ludbreg (ranije tuženik Ergo osiguranje d.d., iz Zagreba, OIB 90874864964, Radnička 80,) uz sudjelovanje umješača UNIQA osiguranje d.d., OIB: 75665455333, Zagreb, Praška ulica 10 zastupan po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva RAŠICA & PARTNERI radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 04. veljače 2025.g., u nazočnosti zamjenika punomoćnika stranka i umješača, dana 26. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi: „ Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 1.961.250,00 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od 3.9.2018. godine, pa do isplate kao i nadoknaditi tužitelju i trošak parničnog postupka, također sa zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, a sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.875,00 €, a umješaču iznos od 1.562,50 €, sa zateznom kamatom počevši od donošenja presude do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

i riješio je

I Utvrđuje se vps u iznosu od 6.630,00 € u skladu sa čl 40 ZPP.

II Dopušta se sudjelovanje umješača UNIQA osiguranje d.d., OIB: 75665455333, Zagreb, Praška ulica 10, na strani tuženika.

Obrazloženje

1. Nije sporno među strankama da je tužitelj sa prednikom tuženika (Ergo osiguranje d.d.,) u vrijeme štetnog događaja bio osiguran putem police osiguranja od nezgode broj 672091/0001 uz koju su stranke ugovorile primjenu Općih uvjeta i Tablica invaliditeta, na svotu od tada 2 mil kn sa progresijom 400% u slučaju trajnog invaliditeta. Tužitelj navodi da je dana 30.06.2016. stradao kao vozač mopeda [registarska oznaka] (vlasništvo tadašnjeg poslodavca)

2. Nije sporno da je tijekom postupka došlo do promjene na strani tuženika na način da je sada tuženik Zavarovalnica Sava, zavarovalna družba, d.d., Slovenija, Maribor, Eve Lovše 9, Sava osiguranje, d.d. - Podružnica Hrvatska, OIB: 45237012600, Zagreb, na temelju Ugovora o prijenosu i preuzimanju portfelja od 21.11.19. preuzeo portfelj Ergo osiguranja dd i kao tuženik stupio u ovu parnicu.

3. Tužbenim zahtjevom od tuženika traži 1.961.250,00 kn, sada 260.302,61 € sa zateznim kamatama od 03.12.2018., te parnični trošak.

4. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, uzročno posljedičnu vezu između predmetne nezgode i dostavljene medicinske dokumentacije, stoga ističe prigovor isključenja tužitelja iz individualnog osiguranja, te ističe da je tužitelj bio sudionikom više nezgoda koje su mogle utjecati na tužiteljevo zdravstveno stanje. Predlaže provesti kombinirano prometno sudsko medicinsko vještačenje.

5. Nadalje tuženik ističe da je tužba preuranjena, istu predlaže odbaciti temeljem čl 282 st 1 ZPP, jer tužitelj prije podnošenja tužbe nije pravilno proveo postupak mirnog ostvarenja svojih prava. U odštetnom zahtjevu prije podnošenja tužbe, koji je podnesen nakon proteka roka i z čl 20 st 1 toč 2 Općih uvjeta, tužitelj je dostavio manjkavu medicinsku dokumentaciju, bio pozvan na pregled kod cenzora tuženika dana 24.12.2018., te je nakon toga tuženik mailom obavijestio tužitelja da sukladno pripradajućim Tablicama nisu ustanovljene trajne posljedice, već tužitelj treba napraviti još pretraga (čl 4 Općih odredaba Tablica), bez kojih tuženik ne može ocijeniti eventualni nastup invaliditeta. Tužitelj je umjesto toga podnio ovu tužbu. Predlaže da sud pribavi cjelokupni medicinski karton LOM, te podatke o bolovanju, kao i podatak da li je liječnje završeno. Stoga se osporava i tijek zatezne kamate.

6. Obzirom da je tužitelj u vrijeme nastanka nezgode obavljao poslove za KATIĆ doo koji je bio poslodavac tužitelju, predlaže da sud utvrdi da li je tužitelj i protiv poslodavca pokrenuo postupak naknade štete. Ističe da je tužiteljev zahtjev nerealno visok.

7. Tijekom postupka navodi da je tužitelj povodom istog štetnog događaja vodi parnične postupke protiv UNIQUA osiguranje dd Pn 3175/20 (također temeljem police osiguranja od nezgode 01-0029419-01 sa istom osiguranom svotom), u kojem postupku je ovdje tuženik pristupio kao umješač, a tuženik u tom postupku navodi da je tužitelj u vremenu do predmetne nezgode imao još 13 prometnih nezgoda. Potom protiv Generali osiguranje dd i društva Wiener osiguranje temeljem police obeznog osiguranja, pa predlaže da se navedena osiguravajuća društva obavijeste o parnici u smislu čl 206 i 211 ZPP, jer je to učinio sud u postupku Pn 3175/20, a sve radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja. Podredno predlaže sve postupke spojiti, iz razloga ekonomičnosti. Ukazuje na čl. 11 Općih uvjeta osiguranja u kojem se navodi da je ugovor o osiguranju ništetan ukoliko je tužitelj prešutio jednu od bitnih činjenica vezanih za procjenu rizika. Nadalje na čl. 19 st. 8 istih Općih uvjeta prema kojima bi bila isključena obaveza osiguratelja u slučaju da bi osiguranik namjerno uzrokovao osigurani slučaj i zaključno čl. 20 st. 6 Općih uvjeta prema kojemu je osiguranik obvezan dostaviti original odnosno otpusno pismo iz bolnice. Ističe da je tužitelj dostavio samo dio zdravstvenog kartona od 2005. do 2019.

8. Tužitelj se protivi miješanju , jer navedena društva nemaju pravni interes za mješanje u ovu parnicu. Činjenica da tužitelj vodi više parničnih postupaka nije od utjecaja na ugovorni odnos između stranka po polici osiguranja od nezgode.

9. Osiguravajuće društvo Uniqua osiguranje dd podneskom od 27.04.23. prijavio je svoje mješanje u parnicu na strani tuženika, a sud je na roč.13.09.23. prihvatio miješanje, u daljnjem tijeku postupka upućivao pozive umješaču, bez da je tada o tome odlučeno posebnim rješenjem. Zbog toga je ovom konačnom odlukom temeljem čl 206 i 207 ZPP riješeno kao u izreci rješenja, jer je sud smatrao da umješač ima interesa da tuženik uspije u parnici.

10. Umješač Uniqua osiguranje dd se pridružuje navodima tuženika. Predlaže da sud spoji postupke Pn-3175/19 i Pn-296/19

11. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u policu osiguranje od nezgode broj 672091/01 od 8.9.2015. (list 5), službenu bilješku II PP Zagreb (list 6-8), medicinsku dokumentaciju za tužitelja (list 9-97, 120-121, 228-261, 270-289), odštetni zahtjev od 3.9.2018. (list 98), prijavu nezgode od 29.10.2013. (list 226), Opće uvjete za osiguranja od nezgode (list 139-153), Tablice za određivanje postupka trajnog invaliditeta (list 154-166), izjava o prijenosu i preuzimanju portfelja (list 171-173), CD sa fotografijama nezgode (list 179-183), tužbu i odgovor na tužbu iz predmeta Pn-3175/19 (list 187- 191), saslušao tužitelja kao stranku (list 263), svjedokinju VE (list 263), proveo očevid na licu mjesta uz prisustvo prometnog vještaka Igora Jakoplića (list 425- 430) proveo kombinirano sudsko – medicinsko vještačenje po vještacima Igor Jakoplić i dr. Davor Mayer (list 442-456), saslušao vještake (list 489-491), nalaz i mišljenje prometnog vještaka Ing Ereš sačinjen izvan postupka (list 502), nalaz i mišljenje vještaka Škavić iz predmeta Pn 438/19 (list 468) te temeljem čl. 8.i 219 ZPP-a zaključio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

12. Tuženik smatra da se privatni nalazi, izrađeni po nalogu tužitelja prije pokretanja postupka, ne mogu koristiti u ovom postupku, a umješač također ističe da se izričito protivi korištenju takvih nalaza i mišljenja vještaka iz razloga što nisu izrađeni za potrebe ovog postupka te se ni tuženik ni umješač nisu imali prilike očitovati u pogledu izbora osobe vještaka niti izrađenih nalaza i mišljenja vještaka.

13. Na roč. 8. travnja 2024 sud je odredio izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem, tim da je rješenjem odredio da će odustati od izvođenja dokaza medicinskim vještačenjem ako iznos određen rješenjem za podmirenje troškova ne bude položen u određenom roku (čl. 153. st. 1. i 3. ZPP-a).

14. Pun. tuženika i umješača se protive provođenju dokaza odnosno medicinskom vještačenju kako predlaže tužitelj, a obzirom da su vještaci prometne struke i sudske medicine utvrdili da nema uzročno posljedične veze između štetnog događaja i ozljeda tužitelja.

15. Sporno je ima li tužitelj pravo na isplatu osigurane svote od tuženika po polici osiguranje od nezgode broj 672091/01 . Obzirom na vrijeme sklapanja ugovora o osiguranju temeljem čl 1163 st 1 ZOO (NN 35/05), treba primijeniti ZOO/05

16. Na okolnosti dinamike štetnog događaja sud je saslušao svjedoka i tužitelja, proveo očevid na licu mjesta uz nazočnost tužitelja i svjedoka, te vještaka prometne struke. Svjedokinja VE iskazuje da prije ovog štetnog događaja nije sudjelovala u prometnoj nezgodi, nije poznavala tužitelja prije nezgode, nije bila na Prekršajnom sudu povodom ove nezgode, radilo se o kružnom toku, nije vozila brzo, moped je došao sa strane i ona ga je lupila, nije vidjela da li je moped vozio brzo, nije se snašla, motociklist je pao na pod, došla je policija, bila je u šoku, pomogla vozaču motocikla da se digne, zvala je policiju, ne zna da li je netko zvao Hitnu. Ne sjeća se da li ju je policija ispitivala na mjestu događaja.

17. Tužitelj iskazuje da je predmetne zgode 30.06.2016. ujutro motociklom krenuo po sirovine (kavu) za Katić Caffe, u Ivanec. Inače se svaki dan vozi motociklom, ima dvije police životnog osiguranja, sa ovdje tuženikom i sa UNIQA osiguranjem. Tako mu je sugerirano jer je u to vrijeme radio u INA-i na pumpi, što je uvijek bio riskantan posao, imao je i kredit, malu djecu. Ima hipotekarni kredit od 80.000,00 EUR koji još nije vratio. Negdje u proljeće ili početkom 2016. prestao je raditi u INA d.d. Predmetne zgode kretao se Šoljanovom prema zapadu, došao je do kružnog toka gdje je stao, jer je bilo vozila unutar kružnog toka i vozilo je naletjelo na njega. U trenutku udarca njegov je motocikl bio zaustavljen. Pao je s motora preko volana, pao je na cestu na kružni tok. Neki su ga automobili uspjeli zaobići, neki zakočiti. Bio je svjestan cijelo vrijeme, ali je doživio šok. Policija je došla i htjeli su pozvati Hitnu, međutim kako je motocikl vlasništvo tvrtke Katić Caffe, zvao je direktoricu, nije htio ostaviti motocikl na cesti, tako da je pričekao i ona ga je odvela na Hitnu. Teško se kretao, boljelo ga je cijelo vrijeme. Pomogla mu je i gospođa koja je svjedok. Inače je imao 2 ili 3 prometne nezgode automobilom, u 22 godine koliko ima vozačku. Samo jedna od tih nezgoda je bila ozbiljna i to prije 10 godina kada je bio 2 dana u bolnici, na promatranju. Na motociklu nije imao nikakvih nezgoda prije ove. Prije nije imao ozbiljnih zdravstveni tegoba , sada rijetko vozi, motocikl više ne. Nakon ovog štetnog događaja nije imao nikakvu nezgodu. I dalje ide psihijatru, sve kao posljedicu nezgode, još mora ići neurologu na kontrolu. Javio se svom LOM 4 dana nakon nezgode jer je bio u bolnici. Prijavio je ozljedu na radu. LOM je kod HZMO pokrenula postupak za procjenu preostale radne sposobnosti, taj postupak nije završio. Od poslodavca nije tražio naknadu štete zbog ozljede na radu. Još uvijek je zaposlen kod istog poslodavca, ali je na bolovanju. Također od Generali osiguranja potražuje isplatu osigurnine temeljem police kojom je bio osiguran motocikl. Pokrenuo je također postupak protiv Wiener osiguranja temeljem police osiguranja AO kojom je bio osiguran automobil svjedokinje.

18. Pun. tuženika prigovara istinitosti iskaza tužitelja , iz zdr.kartona tužitelja je razvidno da je 05.09.2013. pao sa 1 i pol metra visine te zadobio frakturu, a 2011. imao ozljede koljena. O ranijim ozljedama i tegobama tužitelja svjedoči i odluka II stupanjske komisije (vidljiva sa str. 3 dijela zdravstvenog kartona) gdje je razvidno da je odbijena žalba tužitelja i nisu priznate kao dopunske ozljede na radu šifre S220M43.1 i M51.1 jer se radi o degenerativnim promjenama . Predlaže najprije provesti kombinirano prometno sudsko medicinsko vještačenje uz očevid na licu mjesta.

19. Stalni sudski vještak zapromet ing Igor Jakoplić u svom nalazu uvodno konstatira da su prilikom policijskog očevida utvrđeni: smjerovi kretanja vozila prije nezgode, oštećenja na vozilima, odjeći i kacigi, te je fotografirano mjesto nezgode s oštećenim vozilima i sudionicima, a prilikom očevida koje je proveo sud u nazočnosti vještaka je utvrđen je i položaj i značenje prometne signalizacije, uzete su izmjere mjesta nezgode i pozicija sudara prema kazivanju sudionika nezgode.

20. Vještak opisuje da se nezgoda dogodila na raskrižju dviju ulica u kojem je izveden kolnik s kružnim tokom. Sudionici nezgode su raskrižju prilazili iz smjera istoka, na mjestu nezgode nisu nađeni tragovi pomoću kojih bi se točno moglo utvrditi mjesto sudara, a tužitelj negira da bi trag struganja vidljiv na fotografijama prometne policije nastao u konkretnom štetnom događaju. Na mopedu su prilikom sudara nastala oštećenja na stražnjem desnom više bočnom dijelu i to oštećenje ispušnog lonca s nosačima, stražnjeg kotača i bočnog oklopa, dok su na lijevoj strani mopeda nastala oštećenja lijevog ogledala, nogar, bočni oklop, ručica upravljača, ručica kočnice, prednji blatobran i prednja maska, a navedena oštećenja bi mogla nastati pri daljnjem posljedičnom padu mopeda na lijevi bok. Na osobnom vozilu osiguranika tuženika su nastala oštećenja u vidu ogrebotina na prednjem braniku lijevo.

21. Slijedi zaključak vještaka da se osobno vozilo osiguranika tuženika u trenutku sudara kretalo svojim desnim gabaritom uz rubnu crtu, a moped se kretao na oko 2,10 metara od svog desnog ruba prometne trake. Brzinu kretanja mopeda u trenutku sudara nije moguće utvrditi tehničkim načinima. Tužitelj je decidirano iskazao da je u trenutku sudara s mopedom bio zaustavljen. Tehničkim načinima na temelju utvrđenih tragova nije moguće utvrditi kojom se brzinom kretao moped osiguranika tužitelja neposredno prije nezgode. Prema nađenim oštećenjima na osobnom vozilu i desnoj strani mopeda bi slijedilo da je osobno vozilo brzinom od oko 10 km/h udarilo u moped, bočno ga okrznuvši lijevim bočnim dijelom prednjeg branik u stražnji desni dio mopeda. Tehničkim načinima na temelju utvrđenih tragova nije moguće utvrditi kojom se brzinom kretalo osobno vozilo osiguranika tuženika neposredno prije nezgode.

22. Vještak u svom mišljenju zaključuje: Prema oštećenjima nađenim na vozilima slijedi da je moped trebao biti odbačen u lijevo, a tijelo tužitelja je trebalo biti odvojeno od mopeda i nabačeno na prednji lijevi dio osobnog vozila i to desnom stranom tijela. Na osobnom vozilu nisu nađena oštećenja niti brisotine koji bi ukazivali na ovakvu dinamiku kretanja tijela tužitelja. Slijedi zaključak da tužitelj u trenutku sudara nije sjedio na mopedu. Ako je doista pri srazu bio srušen u lijevu stranu, tada bi slijedilo da je u trenutku sudara morao stajati uz lijevi bok mopeda. Tužitelj je iskazao da je zbog naleta bio odbačen prema naprijed, preko volana, na kolnik kružnog toka, prešavši tako oko 3,80 metara. Navedeno nije tehnički moguće jer je tijelo tužitelja imalo tendenciju polijetanja u desno i prema nazad, a nikako ne naprijed i u lijevo. Kaciga tužitelja je po dolasku prometne policije zatečena oštećena i takva je fotografirana. Oštećenja su vrlo neprirodna, izgledaju kao veći broj gusto raspoređenih kratkih ogrebotina, koje se međusobno višestruko preklapaju, kakve nisu mogle nastati jednostavnim padom na asfaltnu ili betonsku podlogu. Slijedi zaključak, da dinamiku odvijanja štetnog događaja nije moguće utvrditi na temelju evidentiranih tragova i kazivanja sudionika nezgode. Naime, sudarna brzina osobnog vozila je prema nađenim oštećenjima iznosila oko 10 km/h, pa da se nezgoda odvijala na način kako su to opisali tužitelj i osiguranica tuženika na prednjem lijevom dijelu osobnog vozila bi morala biti nađena oštećenja od kontakta tijela tužitelja s osobnim vozilom, tijelo tužitelja nikako ne bi moglo biti odbačeno prema naprijed na kolnik kružnog toka za 3,80 metara, a oštećenja na kacigi tužitelja bi imala bitno manji broj ogrebotina koje bi bile vrlo uočljivo međusobno razmaknute. Da se nezgoda odvijala kako bi to slijedilo iz nađenih oštećenja na oba vozila, ozlijede na tužitelju bi nastale primarno pri kontaktu s osobnim vozilom koje je imalo naletnu brzinu od oko 10 km/h, a sekundarne ozlijede bi nastale daljnjim iskliznućem tužitelja na kolnik preko prednjeg lijevog blatobrana osobnog vozila s visine od oko 0,75 metara.

23. Dr Mayer vještak sudske medicine u svom nalazu navodi da sve inicijalno utvrđene ozljede kod tužitelja sugeriraju mehanizam nastanka padom na lijevu stranu tijela, uz udar lijevom stranom glave, lijevim laktom, lijevom stranom prsnog koša i lijevim koljenom o čvrstu podlogu. Glava tužitelja u trenutku nastanka ozljede nije bila zaštićena kacigom. Uvažavajući moguću dinamiku nesreće kakva je utvrđena po prometnom vještaku, ozljede tužitelja je, u kontekstu te dinamike, moguće tumačiti jedino na način da bi ih on zadobio prilikom pada na kolnik nakon kliznuća s poklopca motora osobnog vozila. Međutim, protiv mogućnosti takvog mehanizma ozljeđivanja govori:

- potpuna odsutnost tragova na osobnom vozilu koji bi bili posljedica kontakta s tijelom tužitelja uslijed nabacivanja njegova tijela na poklopac motora koje je moralo prethoditi padu;

- odsutnost ozljeda koje bi nastale u prvom dijelu te dinamike (nabacivanjem);

- neočekivano velik opseg ozljeda koji bi morao nastati u drugom dijelu dinamike (kliznućem s vozila).

24. Ozljede opisane u inicijalnoj medicinskoj dokumentaciji shvaćene su kao svježe što bi značilo da su nastale neko kraće vrijeme uoči prijema u bolnicu, pa su tako mogle nastati i u vrijeme odvijanja predmetnog štetnog događaja. Međutim, međusobni nesklad između ozljeda i utvrđenja prometnog vještaka o načinu odvijanja predmetnog događaja otvaraju i mogućnost nastanka ozljeda izvan događaja kakav je opisan.

25. U prilog toj mogućnosti govori nekoliko elemenata:

- Opseg inicijalno utvrđenih ozljeda bitno nadmašuje opseg koji bi bio za očekivati kod ovakvog tipa nesreće, odnosno jednostavnim kliznućem s poklopca motora na kolnik. Dakle, nije apsolutno nemoguće da sve inicijalno zadobivene ozljede doista nastanu u toj dinamici, ali je empirijska ocjena vještaka da se to gotovo može otkloniti. Izgled oštećenja na kacigi jasno govori da su ista nastala nekom voljnom ljudskom aktivnošću, a ne akcidentalno, dakle, oštećenja nisu poveziva sa štetnim događajem. Izgled oštećenja na odjeći je neuobičajen, odudara od predočenog načina ozljeđivanja i krajnje je upitna povezanost tih oštećenja sa štetnim događajem kakav je prikazan po tužitelju. U slučaju prijema pacijenta s ozljedama kakve su konstatirane inicijalnom obradom tužitelja, i uz iskazane okolnosti nastanka (prometna nesreća), zdravstvena ustanova je obvezna nadležnoj policijskoj postaji službenim putem dostaviti obrazac prijave ozljede temeljem kojeg se (zbog postojanja teške tjelesne ozljede) pokreću policijske radnje koje u pravilu rezultiraju kaznenom prijavom, a u nastavku i istražnim postupkom. U stanju spisa nema naznaka da se ovaj slijed događaja odvio, što cijeni neuobičajenim, a svoju ocjenu temelji na opsežnom iskustvu u svojstvu vještaka u kaznenim predmetima.

26. Saslušan na ročištu kod ovoga suda vezano za primjedbe tužitelja na njegov nalaz, ing. Jakoplić iskazuje da je naletnu brzinu od 10 km/h utvrdio na temelju nađenih oštećenja na mopedu i osobnom vozilu, odnosno usporedbom istih s EES katalogom oštećenih vozila i usporedbom s realnim prometnim nezgodama koje je vještačio tijekom svog rada. Moguća je pogreška u utvrđenoj brizni od +- 10%, pa bi se naletna brzina kretala od 9-11 km/h. Ubrzanje mopeda i tijela tužitelja se mogu kretati u području od 18m/s2, promjena brzine je mogla iznositi 7,2 km/h, a količina energije se mogla kretati u području od 320 mN. U konkretnom slučaju je do rotacije tijela moglo doći oko točke oslonca o podlogu, ili oko težišta tijela koje rotira. U slučaju kad moment udarne sile nadjača moment sile trenja u odnosu na težište dolazi do rotacije tijela oko težišta tako da gornji dio objekta, u ovom slučaju tijelo tužitelja odlijeće u desno, a moped u lijevo. Uvažio je iskaz tužitelja da je u trenutku sudara bio zaustavljen. Pri tome je mogao biti radi održavanja labilne ravnoteže oslonjen s obje noge na podlogu ili s jednom nogom na podlogu. U slučaju oslanjanja s obje noge ništa se ne mijenja u zaključku vještaka, a isto tako ako je bio oslonjen s jednom nogom mijenja se parametar mase tijela koja se oslanja na sjedište mopeda i ponovno dolazi do iste rotacije na isti način jer promjena mase tijela jednako utječe kako na moment udarne sile tako i na moment sile trenja. Ukoliko je moped bio nagnut blago u lijevo, to opet ne mijenja bitno njegove zaključke jer je moment udarne sile trebao biti deset puta veći od momenta sile trenja pa bi i u takvom slučaju nedvojbeno došlo do rotacije oko težišta a ne oko točke hvatišta na podlozi. Ubrzanje je izračunao na temelju promjene brzine i vremena u kojem se promjena brzine dogodila što daje akceleraciju. U najvećem broju slučajeva akceleracija utječe na tijelo vozača mopeda. Oštećenja s desne strane mopeda i lijeve strane vozila osiguranika tuženika mogu biti podudarne. Udarna sila se kretala u području oko 2.700 N. Minimalna sila da ne dođe do takve rotacije je oko 120 N, ali ovisi o više faktora. Misli da je pri takvoj sili trebalo doći do odvajanja ruku vozača mopeda od upravljača. Dozvoljava mogućnost i da nije. Ne postoji mogućnost da je tužitelj sjedio na mopedu i pri sudaru padao u lijevo, ukoliko su oštećenja s desne strane mopeda i lijeve strane vozila vjerodostojno nastala na opisani način. Postoji mogućnost da je moped prilikom naleta odbačen, ali ne zna u kojoj daljini. Ne može točno odrediti koliko je tijelo tužitelja bilo udaljeno od poklopca motora, ali s obzirom na oštećenja je trebalo biti vrlo blizu. Da je tijelo odbačeno na samo vozilo odnosno na dijelove prednjeg lijevog vrha vozila nastale bi brisotine svakako, manja udubljenja, eventualno bi puklo staklo fara. U slučaju da je tužitelj počeo padati u desno i u nazad moralo bi doći do nastanka vidljivih oštećenja na prednjem poklopcu koji je relativno mekan, primjerice rukom ili kacigom. Isključujem mogućnost da bi tužitelj s motora mogao pasti u lijevu stranu. Mogao je pasti samo na desnu stranu.

27. Dr Mayer vještak sudske medicine na ročištu kod ovoga suda iskazuje da isključuje da bi u dinamici naleta kakvu je prikazao prometni vještak došlo do polijetanja tijela u lijevo. Na pitanje da analizira okolnosti odvajanja ruku tužitelja sa upravljača mopeda navodi da ne zna brojčano odrediti silu koja bi za tako što bila potrebna. Po navodu tužitelja osobno vozilo mu je došlo straga, on je zadržao ruke na upravljaču, za to bi bilo nužno da postoji maksimalan obuhvat i stisak punom snagom ručica upravljača uoči naleta, a za tako što tužitelj nije imao razloga. Na upit može li isključiti da bi pad osobe iz stojeće visine na tlo doveo do prijeloma 6-9 rebra kako je prijelome zadobio tužitelj, vještak navodi da se o ovome dijelom očitovao u pisanom nalazu kada je rekao da ova varijanta ozljeđivanja nije apsolutno nemoguća, ali je praktički za otkloniti, a dopunjava ovo tumačenje navodeći da bi za prijelom četiri uzastopna rebra kod muške osobe mlade životne dobi bile potrebne doista izuzetne okolnosti takvog pada primjerice snažno odgurivanje s leđa i padom lijevom stranom prsnog koša na neku bregovitu podlogu tipa betonskog rubnika.

28. Sud poklanja vjeru nalazu kombiniranog prometno sudsko medicinskog vjšetačenja i mišljenju i zaključcima vještaka. Unatoč prigovorima tužitelja, vještaci su se kretali u okviru zadatka koje je postavio sud (čl 259 ZPP), prometni vještak je na očevidu uzeo u obzir kazivanja tužitelja o dinamici štetnog događaja, te su oba vještaka (Čl 260 st 2 ZPP) dodatno odgovarala na pitanja stranaka na ročištu kod ovoga suda. Sud nije dopustio pitanja koja su se odnosila na nalaz dr. vještaka Škavić iz predmeta Pn 438/19 (list 468) koji je tužitelj dostavio u spis, iako se radi o istom šetnom događaju, ovo iz razloga što nalaz dr Škavić nije sačinjen u zajednici sa prometnim vještakom, te je zadatak vještaka bio samo utvrđivanje uzročno posljedične veze između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda. S druge strane u ovom predmetu zadatak kombiniranog vještačenja je bio utvrditi da li je moguća dinamika štetnog događaja kako opisuje tužitelj i da li pri toj dinamici mogu nastati ozljede kakve su opisane u medicinskoj dokumentaciji.

29. Zaključak prometnog vještaka je da isključuje mogućnost da bi tužitelj s motora mogao pasti u lijevu stranu, kako tužitelj tvrdi u tužbi, a u iskazu da je preletio preko upravljača i pao na kolnik kružnog toka. Nadalje navodi da ukoliko su oštećenja s desne strane mopeda i lijeve strane vozila vjerodostojno nastala u ovom štetnom događaju, tada ne postoji mogućnost da je tužitelj sjedio na mopedu i pri sudaru padao u lijevo, isključuje mogućnost da bi tužitelj bio odbačen prema naprijed, preko volana, na kolnik kružnog toka, prešavši tako oko 3,80 metara, jer navedeno nije tehnički moguće. Vještak smatra da je tužitelj mogao pasti samo na desnu stranu. Prema oštećenjima nađenim na vozilima slijedi da je moped trebao biti odbačen u lijevo, a tijelo tužitelja je trebalo biti odvojeno od mopeda i nabačeno na prednji lijevi dio osobnog vozila i to desnom stranom tijela. Na osobnom vozilu nisu nađena oštećenja niti brisotine koji bi ukazivali na ovakvu dinamiku kretanja tijela tužitelja. Slijedi zaključak da tužitelj u trenutku sudara nije sjedio na mopedu, a kako tužitelj navodi u tužbi i u svom iskazu. Dr Mayer vještak sudske medicine također isključuje da bi u dinamici naleta kakvu je prikazao prometni vještak došlo do polijetanja tijela u lijevo. Nadalje dr Mayer smatra da u kontekstu dinamike koju opisuje prometni vješetak, tužitelj je mogao zadobiti ozljede jedino prilikom pada na kolnik nakon kliznuća s poklopca motora osobnog vozila, a nema ozljeda koje bi nastale u prvom dijelu te dinamike (nabacivanjem), a neočekivano je velik opseg ozljeda koji bi morao nastati u drugom dijelu dinamike (kliznućem s vozila). Nadalje dr Mayer navodi da glava tužitelja u trenutku nastanka ozljede nije bila zaštićena kacigom,a što je u skladu sa utvrđenjem vještaka prometne struke da je kaciga tužitelja po dolasku prometne policije zatečena oštećena i takva je fotografirana. Oštećenja su vrlo neprirodna, izgledaju kao veći broj gusto raspoređenih kratkih ogrebotina, koje se međusobno višestruko preklapaju, kakve nisu mogle nastati jednostavnim padom na asfaltnu ili betonsku podlogu.

- Sud smatra da tužitelj na kojem je teret dokaza (čl 219 ZPP) nije dokazao da se radi o osiguranom slučaju koji podrazumijeva čl 8 Općih uvjeta, pa nije nastala obveza tuženika na isplatu u smislu čl 17 Općih uvjeta koji su sastavni dio predmetnog ugovora o osiguranju - police 672091/01. Stoga sud odbija tužbeni zahtjev u cijelosti.

30. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbama čl. 154 i čl. 155 ZPP. Obzirom da je u sporu uspio tuženiku pripada trošak postupka za zastupanje po odvjetniku prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 75/09, 18/11, 126/21, 138/23, dalje: OT), a kao VPS sud je utvrdio iznos od 6.630,00 € u skladu sa čl 40 ZPP, budući tužbeni zahjtev u tužbi smatra nerealno visoko postavljenim.

31. Tuženiku je priznato za odgovor na tužbu 100 bodova, pristup roč. 09.09.19. 25 bodova, podnesci 19.09.19., 30.06.20. nisu priznati tuženiku jer nisu bili neophodni za vođenje postupka, roč.04.12.2019. 100 bodova, podn.09.12.19. 25 bodova, podn.13.12.2019. 25 bodova, podn.13..04.20. 25 bodova, roč 16.10.20. 100 bodova, podn.29.10.20. 25 bodova, podn.19.01.21. 25 bodova, očevid 10.09.21. 100 bod, podnesak 10.11.22. 100 bodova, roč. 04.02.25. 100 bodova, uz dodani 25% PDV, ukupno 1.875,00 €.

32. Umješaču je priznat trošak za podnesak 25.05.21. 25 bodova, očevid 10.09.21. 100 bod, podnesak 27.04.23. 100 bodova, roč 13.09.23. 100 bodova, podnesak 19.03.24. nije priznat jer isti nije bio potreban za vođenje postupka,, roč 08.04.24. 100 bodova, podnesak 24.04.24. 100 bodova, podn.19.07.24. nije priznat jer se ponavljaju navodi već izneseni tijekom postupka, roč. 04.02.25. 100 bodova uz dodani pdv 1.562,50 €.

U Zagrebu 28. ožujka 2025. godine

Sudac:

Ana Ćurković Dražić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od ana od dana primitka istog. Žalba se podnosi u 4 primjerka pisano, putem ovog suda na Županijski sud u gradu Zagrebu.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o tom ročištu, sud će presudu istaknuti na internetskoj stranici e-oglasna ploča ovog suda, koja će biti istaknuta osam dana na internetskoj stranici e-oglasna ploča ovog suda, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja ne pristupi na ročište na kojem se presuda objavljuje, a koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu, sud će dostaviti presudu prema odredbama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13) o dostavi pismena.

DNA:

- Pun. tužitelja uz rj pristojba presuda 112,75 €

- pun. tuženika