Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U ZLATARU

    STALNA SLUŽBA U ZABOKU

    Matije Gupca 22, Zabok

    Pp-2219/2023-21

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji Mariji Bračun, uz sudjelovanje Kristine Folnović Režek kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika 1. Opće bolnice Zabok i bolnica hrvatskih veterana, pravne osobe, zastupana po predstavnici LKĐ, 2. okr. LK, 3. okr. DKĐ i 4. okr. DK, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, svi državljani RH, zbog prekršaja iz članka 228.st.1.toč.15. i st.2., članka 229.st.1.toč.23. i st.2., članka 229.st.1.t.26. i st.2., članka 229.st.1.toč.28. i st.2. i članka 228.st.1.toč.18. i st.2. sve Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), te članka 25. st.2. i st.4. u svezi čl.25.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 i 112/12), povodom Optužnog prijedloga Državnog inspektorata, PU Varaždin, Ispostava Krapina, broj: Klasa:116-02/23-01/4039, Urbroj: 443-02-04-16- 23-30 od 30.11.2023., nakon glavne rasprave provedene javno i dovršene 25. ožujka 2025. u prisutnosti predstavnice 1. okr. pravne osobe, 2., 3. i 4. okr. kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, a u odsutnosti opunomoćenika ovlaštenog tužitelja, te Presude javno objavljene 26. ožujka 2025. u odsutnosti predstavnice 1. okr. pravne osobe, 2., 3. i 4. okr. kao odgovorne osobe u pravnoj osobi i opunomoćenika ovlaštenog tužitelja,

    p r e s u d i o  j e

    I.

    Okrivljenici:

    1. Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana , pravna osoba, zastupana po predstavnici LKĐ, sa sjedištem [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], MBS: [matični broj subjekta],  osuđivana  prema  Potvrdi  iz  prekršajne evidencije MP, protiv nje se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni

    postupak,

    2. LK, sin L i D ,djev. K, rođ. **.**.1984. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, pismen,  VSS,  po  zanimanju  dr.med.spec.int.  i  sub.  spec. gastroenterolog, zaposlen u OB Bračak, oženjen, dvoje mlt. djece u dobi od 6 i 7,5 godina, s mj. primanjima od 3000,00 eura, bez imovine, neosuđivan, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi,

    k r i v i s u

    što su:

    1) 1. okr. pravna osoba, 2. okr. LK pročelnik službe za internu medicinu u razdoblju od 1.1.2023. do 1.6.2023., kao odgovorna osoba u pravnoj osobi radnicima KK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u razdoblju od 01.07.2023. do **.**.2023., SK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u razdoblju od 11.04.2023. do **.**.2023., AK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u razdoblju od 07.04.2023. do 03.07.2023., nisu svakog radnog dana omogućili korištenje odmora (stanke) od najmanje trideset minuta,

    dakle, 1.okr. pravna osoba, kao poslodavac i 2.okr., kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, nisu radnicima koji rade najmanje 6 sati dnevno omogućili korištenje odmora (stanke) od najmanje trideset minuta,

    čime su 1. okr. pravna osoba i 2.okr. odgovorna osoba počinili prekršaj iz članka 73.st.1. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), kažnjivo po članku 228.st.1.toč.15. i st.2. istog Zakona,

    2) 1. okr. pravna osoba, 2. okr. LK pročelnik službe za internu medicinu u razdoblju od 1.1.2023. do 1.6.2023., kao odgovorna osoba u pravnoj osobi radnike Službe za internu medicinu nisu obavijestili o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena za razdoblje rada od 01.01.2023. do 30.09.2023. najmanje tjedan dana unaprijed, odnosno obavijestili su radnike o rasporedu radnog vremena za svaki mjesec od 01.01.2023. do 30.09.2023. u roku manjem od tjedan dana koji je propisan zakonom, te su za razdoblje rada veljača 2023. trebali obavijestiti najkasnije do 24.01.2023., za razdoblje rada ožujak 2023. trebali obavijestiti najkasnije do 21.02.2023., za razdoblje rada travanj 2023. trebali obavijestiti najkasnije do 24.03.2023., za razdoblje rada svibanj 2023. trebali obavijestiti najkasnije do 21.04.2023., za razdoblje rada lipanj 2023. najkasnije do 24.05.2023., za razdoblje rada srpanj 2023. najkasnije dana 23.06. 2023. te su za razdoblje rada kolovoz 2023. obavijestili dana 01.08.2023., a trebali su najkasnije do 24.07.2023. te za rujan 2023. dana 29.08.2023., a trebali su najkasnije do 24.08.2023.,

    dakle, 1.okr. pravna osoba, kao poslodavac i 2.okr., kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, nisu najmanje tjedan dana unaprijed obavijestili radnike o njihovom rasporedu ili promjeni njihovog rasporeda radnog vremena, koji mora sadržavati podatak o radnom vremenu radnika iskazanom u danima i satima, odnosno danima, tjednima i mjesecima,

    čime su 1. okr. pravna osoba i 2.okr. odgovorna osoba počinili prekršaj iz članka 60.a. st.5. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), kažnjivo po članku 229.st.1.toč.23. i st.2. istog Zakona,

    3) 1. okr. pravna osoba, kao poslodavac, zahtijevao prekovremeni rad radnika DK rođ. **.**.1960., [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koji je radio prekovremeno, trajao duže od 180 sati godišnje, s obzirom da je u razdoblju od 01.01.2023. do 31.07.2023. ostvario 217 sati prekovremenog rada, tijekom siječnja 2023. 32 sata prekovremenog rada, tijekom veljače 2023. 33 sata prekovremenog rada, tijekom ožujka 2023. 40 sati prekovremenog rada, tijekom travnja 2023. 16 sati prekovremenog rada, tijekom svibnja 2023.g. 17 sati prekovremenog rada, tijekom lipnja 2023. 47 sati prekovremenog rada, tijekom srpnja 32 sata prekovremenog rada,

    dakle, 1.okr. pravna osoba, kao poslodavac, zahtijevala od radnika da radi u prekovremenom radu, pri čemu je rad pojedinog radnika trajao duže od sto osamdeset sati godišnje,

    čime je 1. okr. pravna osoba, počinila prekršaj iz čl. 65. st.4. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), kažnjivo po čl. 229.st.1.t.26. i st.2. istog Zakona,

    4) 1. okr. pravna osoba i 2. okr. LK kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, pročelnik službe za internu medicinu u razdoblju od 1.1.2023. do 1.6.2023., naredili prekovremeni rad roditeljima djece do 8. g. starosti, SK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koji je u razdoblju od 01.01.2023. do 31.08.2023. radio prekovremeno i PK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koji je u razdoblju od 01.01. 2023. do 30.06.2023.g. radio prekovremeno, bez njihove pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na takav rad, te su kao roditelji malog djeteta do 3.g. starosti raspoređivani u rad noću i u dežurstvu bez njihovog pristanka u razdoblju od 01.01. 2023. do 28.02.2023. što je u suprotnosti s čl.59.st.4. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, 3/23),

    dakle, 1.okr. pravna osoba, 2. okr., kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao poslodavac, zahtijevali su od radnika koji su roditelji s djetetom do osam godina života da rade prekovremeno, a da radnici nisu dostavili poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, a nije postojao slučaj više sile,

    čime su 1. okr. pravna osoba i 2. okr., kao odgovorna osoba počinili prekršaj iz članka 65. st.6. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), kažnjivo po članku 229.st.1.toč.28. i st.2. istog Zakona,

    5) 1. okr. pravna osoba i 2.okr. LK, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi uznemirili radnike SK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i PK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zaposlene na radnom mjestu liječnika, kojima je zbog zahtjeva za korištenje svog zakonskog prava na osnovi zaštićene kategorija radnika s obzirom da imaju djecu do 8. godina starosti, povrijeđeno dostojanstvo korištenjem neprimjerenih naziva ženskih likova iz igranih i crtanih filmova u mjesečnim rasporedima za travanj 2023., te je drugookrivljeni za SK umjesto njegovog imena i prezimena koristio „Rapunzel, ĐK, Twilight Sparkle", (S" hr. A, „ ĐK" koja je osmišljeni lik iz filma „Austin Powers" punog imena ĐK, što u prijevodu figurativno znači „velika pizda, velika pičketina", te „Twilight Sparkle" crtani lik konja iz filma My little Pony Friendship is magic koji ima sva ženska obilježja i zamišljen je kao lik za malu djecu ženskog spola), a za PK umjesto njegovog imena i prezimena koristio „ P, Đ i CK („ P" hr. C, „ Đ", lik iz filma Austin Power, što znači u prijevodu „velika pička" „ CK", ime animiranog lika iz dječje serije My little Pony Friendship is magic), SK je učestalo tijekom 2023. pred drugim kolegama nazivao izrazima „pizdun", „pičketina", „neradnici", te je AK dana 14.03.2023. uputio viber poruku „pičkica", te je dana 05.04.2023. u viber grupu uputio GIF Matovilke i I u muškom spolu i poruku „sramežljivci", stvarajući ponižavajuće i uvredljivo radno okruženje na temelju razlike u spolu,

    dakle, 1.okr. pravna osoba omogućila 2.okr. kao odgovornoj osobi u pravnoj osobi, da kao poslodavac i odgovorna osoba u pravnoj osobi, s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u spolu povrijedi dostojanstvo radnika,

    čime su 2. okr. odgovorna osoba i 1. okr. pravna osoba počinili prekršaj iz čl.9.st.1. u svezi čl.3.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12), kažnjiv po čl.25. st.2. i st.4. u svezi čl.25.st.1. istog Zakona,

    6) 1. okr. pravna osoba, kao poslodavac, radnici KK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], nije omogućila korištenje godišnjeg odmora za 2023. na način i pod uvjetima propisanim čl.85. Zakona o radu (NN 93/14. 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) odnosno radnicu KK koja je uputila zahtjev za korištenje godišnjeg odmora dana 18.07.2023. u trajanju od 07.08. do 28.08. 2023., nisu najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestili o trajanju i razdoblju njegovog korištenja, već joj je zahtjev odobren dana 7.8.2023. s početkom korištenja godišnjeg odmora 7.8.2023.,

    dakle, 1.okr. pravna osoba, kao poslodavac, nije radnicu najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestila o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja,

    čime je 1. okr. pravna osoba, počinile prekršaj iz članka 85. st.4. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), kažnjivo po članku 228.st.1.toč.18. i st.2. istog Zakona,

    II. pa se na temelju citiranih propisa 1. okr. pravnoj osobi i 2.okr. IK, odgovornoj osobi,

    u t v r đ u j e

    1. okr. Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana

    novčana kazna

    za djelo pod 1) u iznosu od 4.110,00 eura,

    za djelo pod 2) u iznosu od 8.090,00 eura,

    za djelo pod 3) u iznosu od 8.090,00 eura,

    za djelo pod 4) u iznosu od 8.090,00 eura,

    za djelo pod 5) u iznosu od 4.000,00 eura,

    za djelo pod 6) u iznosu od 4.110.00 eura,

    2. okr. IK

    novčana kazna

    za djelo pod 1) u iznosu od 530,00 eura

    za djelo pod 2) u iznosu od 920,00 eura

    za djelo pod 4) u iznosu od 920,00 eura,

    za djelo pod 5) u iznosu od 664,00 eura,

    te uz primjenu članka 39. st. 1. t.2. Prekršajnog zakona

    i z r i č e

    1. okr. Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana,

    ukupna novčana kazna u iznosu od 36.490,00 (trideset šest tisuća četiristo devedeset eura) eura,

    2. okr. IK, odgovornoj osobi

    ukupna novčana kazna u iznosu od 3.034,00 (tri tisuće trideset četiri eura) eura.

    III. Na temelju odredbe čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) 1. okr. pravna osoba Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana obvezna je platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a 2. okr. odgovorna osoba LK u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko novčana kazna u navedenom roku ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično, primijenit će se odredbe čl. 34. Prekršajnog zakona.

    IV. Temeljem čl. 152.st. 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je okrivljenik 1. i 2. u cjelini platio novčanu kaznu ako plati dvije trećine izrečene novčane kazne, odnosno 1. okr. pravna osoba 24.326,67 eura u roku 30 dana, a 2. okr. odgovorna osoba u iznosu od 2.022,67 eura u roku od 90 dana.

    V. Ukoliko okrivljenik 1. i 2. novčanu kaznu ne plate u određenim im rokovima, u iznosima obroka od dvije trećine izrečene novčane kazne, izrečena novčana kazna u cijelom iznosu će se u smislu odredbe čl. 34.st.1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno, a ako se ne naplati prisilno u roku od dvije godine, postupit će se prema pravilima iz čl. 34.st.2. Prekršajnog zakona u odnosu na 2.okr. odgovornu osobu, dok će se u odnosu na 1. okr. pravnu osobu podnijeti nalog za naplatu nadležnom tijelu za ovrhu, na novčanim sredstvima sukladno posebnom Zakonu.

    VI. Na temelju odredbe čl. 139. st. 3. u svezi s odredbom čl. 138. st.1.i 2. t. 2. i 3. Prekršajnog zakona, 1.okr. pravna osoba, 2. okr. odgovorna osoba su obvezni naknaditi troškove ovog postupka u ukupnom iznosu od 57,99 eura (pedeset sedam eura i devedeset devet centi) SVAKI, koji se u iznosu od 50,00 eura odnose na paušalne troškove ovog postupka, dok se u iznosu od 15,99 eura odnose na troškove prijevoza svjedoka i imaju se platiti solidarno, a sve u istom roku kao i kaznu, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilno, sukladno čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona, dok u odnosu na 3. okr. i 4. okr. troškovi ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda, temeljem čl. 140.st.1. i 2. Prekršajnog zakona.

    VII.

    Okrivljenici:

    3. DKĐ, djev. DKĐ, kći N i T ,djev. B, rođ. **.**.1964. u [adresa] , s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, pismena, VSS, po zanimanju dr. med. anesteziolog, sub.spec. intenzivne medicine, zaposlena u OB Bračak, udana, majka punoljetnog djeteta, s mj. primanjima od 3000,00  eura, bez imovine, neosuđivana, protiv nje se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi,

    4. NK, sin Č i M, djev. R, rođ. **.**.1960.  u [adresa],  s  prebivalištem  u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, pismen, VSS, po zanimanju dr.med. internist i sub.spec. gastroenterologije, zaposlen u OB Bračak, u izvanbračnoj zajednici, otac 2 punoljetne djece, s mj. primanjima od 3500,00 eura, vlasnik stana i kuće za odmor, osuđivan prema potvrdi iz prekršajne evidencije, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi,

    OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE

    (temeljem čl. 182. t.1. u svezi s čl. 24.a Prekršajnog zakona)

    da bi:

    1) 3. okr. DKĐ pročelnik službe za internu medicinu u razdoblju od 2.6.2023. do 31.7.2023. i 4. okr. NK pročelnik službe za internu medicinu u razdoblju od 1.8.2023., kao odgovorne osobe u pravnoj osobi radnicima KK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u razdoblju od 01.07.2023. do **.**.2023., SK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u razdoblju od 11.04. 2023. do **.**.2023., AK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u razdoblju od 07.04.2023. do 03.07.2023., nisu svakog radnog dana omogućili korištenje odmora

    (stanke) od najmanje trideset minuta,

    čime da bi 3.okr. i 4. okr. počinili prekršaj iz članka 73.st.1. Zakona o radu,

    2) 3. okr. DKĐ pročelnik službe za internu medicinu u razdoblju od 2.6.2023. do 31.7.2023. i 4. okr. NK pročelnik službe za internu medicinu u razdoblju od 1.8.2023., kao odgovorne osobe u pravnoj osobi radnike Službe za internu medicinu nisu obavijestili o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena za razdoblje rada od 01.01.2023. do 30.09.2023. najmanje tjedan dana unaprijed, odnosno obavijestili su radnike o rasporedu radnog vremena za svaki mjesec od 01.01.2023. do 30.09.2023. u roku manjem od tjedan dana koji je propisan zakonom, za razdoblje rada srpanj 2023. najkasnije dana 23.06. 2023. te su za razdoblje rada kolovoz 2023. obavijestili dana 01.08.2023., a trebali su najkasnije do 24.07.2023. te za rujan 2023. dana 29.08.2023., a trebali su najkasnije do 24.08.2023.,

    čime da bi 3.okr. i 4. okr. počinili prekršaj iz članka 60.a. st.5. Zakona o radu,

    3) 3. okr. DKĐ pročelnik službe za internu medicinu u razdoblju od 2.6.2023. do 31.7.2023., zahtijevala prekovremeni rad radnika DK rod. 25.05.1960., [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koji je radio prekovremeno, trajao duže od 180 sati godišnje, s obzirom daje u razdoblju od 01.01.2023. do 31.07.2023. ostvario 217 sati prekovremenog rada, tijekom lipnja 2023. 47 sati prekovremenog rada, tijekom srpnja 32 sata prekovremenog rada,

    čime da bi 3. okr. počinila prekršaj iz čl. 65. st.4. Zakona o radu,

    6) 3. okr. DKĐ pročelnik službe za internu medicinu u razdoblju od 2.6.2023. do 31.7.2023. i 4. okr. NK pročelnik službe za internu medicinu u razdoblju od 1.8.2023., radnici KK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], nije omogućila korištenje godišnjeg odmora za 2023. na način i pod uvjetima propisanim čl.85. Zakona o radu (NN 93/14. 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) odnosno radnicu KK koja je uputila zahtjev za korištenje godišnjeg odmora dana 18.07.2023. u trajanju od 07.08. do 28.08. 2023., nisu najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestili o trajanju i razdoblju njegovog korištenja, već joj je zahtjev odobren dana 7.8.2023. s početkom korištenja godišnjeg odmora 7.8.2023.,

    čime da bi 3. okr. i 4. okr., kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, počinile prekršaj iz članka 85. st.4. Zakona o radu.

    Obrazloženje

    1. Državni inspektorat, PU Varaždin, Ispostava Krapina, pod brojem:

    Klasa:116-02/23-01/4039, Urbroj: 443-02-04-16-23-30 od 30.11.2023., podnio je optužni prijedlog protiv 1., 2., 3. i 4. okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

    2. Okrivljena 1. pravna osoba, zastupana po predstavnici LKĐ, iskazala je da se pravna osoba ne smatra krivom za djela prekršaja kako se pravnoj osobi stavlja na teret. U obranu iskazuje da je u istom predmetu po istom optužnom prijedlogu kao predstavnica pravne osobe sačinila pisanu obranu, te ostaje kod istovjetnog sadržaja obrane.

    2.1. U pisanoj obrani ističe: "Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana (Bolnica) ima u radnom odnosu 15 specijalista u djelatnosti interne medicine, od kojih samo dvoje nije zaštićena kategorija zaposlenika. Od tih dvoje zaposlenika, niti jedan nije dao suglasnost za rad više od 48 sati tjedno sukladno članku 193. st.8 i 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Od 15 zaposlenih tri specijalista su starija od 65 godina. Većina specijalista su roditelji djece mlađe od 8 godina. Bolnica Zabok ugovara sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kapacitete u stacionarnom i polikliničkom dijelu prema potrebama stanovništva i sukladno važećim propisima i normativima. U vrijeme podnošenja Optužnog prijedloga u djelatnosti interne bilo je ugovoreno 87 postelja i 16 ordinacija u punom ili nepunom radnom vremenu. Postoji potreba za većim brojem izvršitelja, ali nažalost na tržištu nema slobodnih kadrovskih kapaciteta. Naprijed navedeno objektivno utječe na moguću organizaciju rada, iako smo svjesni da nije od utjecaja na prava zaposlenika i Bolnica uvažava takav stav u potpunosti i uvažava prava svih zaposlenika. Bolnica odbacuje navod o nekorištenju odmora (stanke), kao neistinit. Bolnica nikada nije osporavala pravo na odmor u tijeku rada od 30 minuta, koje pravo je utvrđeno i Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kao i internim aktom tuženika, člankom 6. Pravilnika o početku, završetku i preraspodjeli radnog vremena zaposlenika Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana od 30.09.2015.godine. Pravilnik je objavljen na oglasnim pločama Bolnice i proslijeđen internom e-korespondencijom i nalazi se na službenim stranicama Bolnice. Bolnica nije imala saznanja da zaposlenici Bolnice, dr.KK, dr.Korak i dr.SK smatraju da nisu koristili odmor u tijeku rada, zaposlenici nikada nisu dali informaciju o navedenom niti su podnijeli Zahtjev za zaštitu prava te Bolnica osporava navode tužitelja na temu kao neistinite i nedokazane. Tvrdnju da radnici u djelatnosti interne medicine nisu obaviješteni o rasporedu rada nije istinita. Rasporedi rada uobičajeno se rade najmanje tjedan dana prije početka mjeseca. Ne odbacujemo mogućnost poteškoća, prvenstveno radi izvanrednih, nepredvidivih okolnosti zbog kojih se rasporedi moraju mijenjati u zadnji trenutak, ali raspored rada je „živo" tkivo i razumljivo podložno potrebi promjena ako za navedeno postoje objektivne okolnosti. Raspored rada odnosno organizacija rada u zdravstvenim ustanovama određen je: -Ugovorom koji Bolnica zaključuje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje određen je sadržaj opseg posla, naravno u poveznici s potrebama pacijenata. U djelatnosti interne medicine, Bolnica je ugovorila: 6,8 ordinacija (ako se ugovoreno vrijeme svih ordinacija svede na 8-satno), 87 postelja, od kojih 71 akutna, 10 za produženo liječenje, 6 postelja/stolaca dnevne bolnice /rad 24 sata, specijalisti po potrebi sudjeluju u radu Objedinjenog bolničkog hitnog prijama kroz 24 sata svaki dan. Uvažavajući ugovorene kapacitete, odredbe Mreže javno zdravstvene službe (NN 101/12; 3 1/13; 113/15; 20/18), odredbe Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti, činjenicu da djelatnost interne medicine mora biti pokrivena 24 sata, Bolnica bi morala imati u radnom odnosu 27 specijalista:

    Ordinacije - 7 specijalista, Stacionar - 15 specijalista, Dežurstvo - (barem 30% radnika redovne smjene) - 5 specijalista. Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 61/11; 128/12; 124/15; 23/16), za Odjel interne djelatnosti određen je broj radnika odjela, od kojih: 1 doktor medicine specijalist interne medicine na 6 bolesnica (postelja) za 8 sati radnog vremena, a za dežurstvo treba osigurati barem 30% radnika redovite smjene, 1 doktor medicine specijalist interne medicine za 8 sati radnog vremena ordinacija SKZZ. U promatranom razdoblju u Bolnici je bilo zaposleno 16 doktora medicine specijalista (od kojih jedna specijalistica na roditeljskom dopustu), isključivo iz razloga jer na tržište radne snage nema nezaposlenih doktora medicine specijalista interne medicine, te zapošljavanje novih specijalista nije bilo moguće. Prekovremenim satima pokriva se nedostatak specijalista. Raspored rada/radnog vremena u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana (u daljnjem tekstu: Bolnica) određuje voditelj ustrojstvene jedinice te je voditelj odgovorna osoba za određivanje rasporeda rada. U nekoliko je navrata voditeljima je prosljeđivan dopis kojim je voditeljima skrenuta pažnja na odredbe Zakona o radu koje se odnose na maksimalno dopušten broj prekovremenih sati te da je prema odredbama Zakona o radu obveza prekovremenog rada moguća samo pisani zahtjev poslodavca. Ujedno je dopisom poslodavca određeno da se rasporedi rada smatraju pisanim zahtjevima poslodavca za prekovremenim radom. Ne može se osporiti da ima prekovremenih sati, ali bez prekovremenih sati zaposlenika koji pristaju na prekovremeni rad, djelatnosti interne te Bolnica kao ustanova, ne bi mogla opstati. Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (članak 114), opća bolnica mora, kao jednu od obveznih djelatnosti imati i djelatnost interne medicine bez koje opća bolnica ne može opstati. U sustavu zdravstva, opće je poznat problem prekovremenih sati koji je nastao 2013 .godine, kada su se sati rada u dežurstvu počeli obračunavati kao sati rada. Bolnica odbacuje navod o nalaganju prekovremenog rada dr.SK, dr.Koraku. Uz isprike Poslodavca, navodimo činjenicu daje s 01.06.2023.godine, dotadašnji Pročelnik LK, dr.med., spec. prestao obavljati poslove na položaju Pročelnika Službe. Novi pročelnik je imenovan s 01.08.2023.godine, a u razdoblju lipanj, srpanj 2023 .godine bilo je poteškoća u organizaciji rada koje su se nastojale ublažiti intervencijama ravnatelja TK, dipl.oec. i zamjenice ravnatelja, DKĐ, dr.med., spec.anesteziologije, uži spec., koje su zapravo bile zamolbe upućene zaposlenicima, specijalistima za sudjelovanje u rasporedu na način koji bi zadovoljio potrebe pacijenata, a bio u suglasju s njihovim mogućnostima. KK, dr.med., spec., nije uputila zahtjev za korištenje godišnjeg odmora na propisani način, o čemu je obaviještena e-mailom od 04.08.2023.godine (u privitku), naime, dr. KK nije dostavila propisanu tiskanicu — Izjavu za korištenje godišnjeg odmora na urudžbeni zapisnik. Nažalost nije primijenjen uobičajen postupak: Radnik ispuni Izjavu za korištenje godišnjeg odmora, istu osobno potpiše te zatraži potpis neposrednog voditelja i istu donese ili uobičajeno pošalje po internoj pošti u Odjel za opće i kadrovske poslove radi izrade Rješenja za korištenje godišnjeg odmora. Usprkos navedenog, nakon komunikacije s pročelnikom Službe, dr.Budinskim i preuzimanjem dana rada u koje je trebala raditi dr.KK, od strane dr.NK, dr.KK javljeno da može koristiti g.o. prema zahtjevu od 07.08. do 28.08.23.godine. Da, zahtjev nije odobren 15 dana prije, iz razloga jer zahtjev nije dostavljen na urudžbeni zapisnik Bolnice".

    3. Okrivljenik 2. LK, kao odgovorna osoba, iskazao je da se ne smatra krivim za djela prekršaja iz optužnog prijedloga označenog pod 1., za djelo pod 2., za djelo pod 4., dok se o krivnji za djelo pod 5. očituje da se djelomično smatra krivim. U vezi optuženja može samo reći da je pripremio pisanu obranu te istu predaje u spis. U odnosu na djelo pod 5., odnosno da je radnika BK i ČK diskriminirao na način da im je slanjem poruka i GIF-a stvarao ponižavajuće i uvredljivo radno okruženje na temelju razlike u spolu, iskazuje da se je istim imenovanim radnicima ispričao u prisutnosti ravnatelja i nakon toga kao pročelnik podnio ostavku. Ostaje u cijelosti kod svoje pisane obrane koju predaje u spis. U obranu iskazuje da nije svjesno i namjerno stvarao poziciju ponižavajućeg i uvredljivog radnog okruženja za svoje radne kolege, već naglašava da prije njegovog stupanja na poziciju pročelnika službe sa istima je bio u prijateljskim odnosima, upotrebljavali su istu komunikaciju otvorenih poruka, upućujući jedan drugome bez zadrške, a u smislu ne vrijeđanja nego otvorene komunikacije među prijateljima, šale, pa je zadržao isti način komuniciranja što je njegova pogreška. O svemu je detaljno iznio i pisanu obranu.

    3.1. U pisanoj obrani ističe: "Kao što je navedeno i u Optužnom prijedlogu, poslove na položaju pročelnika Službe za internu medicinu, prestao sam obavljati 01.06.2023 .godine. U uvodnom dijelu smatram potrebnim iznijeti činjenično stanje vezano za djelatnost interne medicine i moguću organizaciju rada s obzirom na ugovorene i raspoložive kapacitete. Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana (Bolnica) ima u radnom odnosu 15 specijalista u djelatnosti interne medicine, od kojih samo dvoje nije zaštićena kategorija zaposlenika. Od tih dvoje zaposlenika, niti jedan nije dao suglasnost za rad više od 48 sati tjedno sukladno članku 193, st.8 i 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Od 15 zaposlenih tri specijalista su starija od 65 godina. Većina specijalista su roditelji djece mlade od 8 godina. Bolnica Zabok ugovara sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kapacitete u stacionarnom i polikliničkom dijelu prema potrebama stanovništva i sukladno važećim propisima i normativima. U vrijeme podnošenja Optužnog prijedloga u djelatnosti interne bilo je ugovoreno 87 postelja i 16 ordinacija u punom ili nepunom radnom vremenu. Postoji potreba za većim brojem izvršitelja, ali nažalost na tržištu nema slobodnih kadrovskih kapaciteta. Naprijed navedeno objektivno utječe na moguću organizaciju rada, iako smo svjesni da nije od utjecaja na prava zaposlenika i Bolnica uvažava takav stav u potpunosti i uvažava prava svih zaposlenika. Odbacujem navod o nekorištenju odmora (stanke), kao neistinit. Nikada radnicima nije osporavano pravo na odmor u tijeku rada od 30 minuta, koje pravo je utvrđeno i Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kao i internim aktom tuženika, člankom 6. Pravilnika o početku, završetku i preraspodjeli radnog vremena zaposlenika Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana od 30.09.2015.godine. Pravilnik je objavljen na oglasnim pločama Bolnice i proslijeđen internom e-korespondencijom i nalazi se na službenim stranicama Bolnice. Koliko mi je poznato Bolnica, a niti ja osobno, nismo imali saznanja da zaposlenici Bolnice, dr.KK, dr.Korak i dr.BK smatraju da nisu koristili odmor u tijeku rada, Zaposlenici nikada nisu dali informaciju o navedenom niti su podnijeli Zahtjev za zaštitu prava te Bolnica osporava navode tužitelja na temu kao neistinite i nedokazane. Tvrdnju da radnici u djelatnosti interne medicine nisu obaviješteni o rasporedu rada nije istinita. Rasporedi rada uobičajeno se rade najmanje tjedan dana prije početka mjeseca. Ne odbacujem mogućnost poteškoća, prvenstveno radi izvanrednih, nepredvidivih okolnosti zbog kojih se rasporedi moraju mijenjati u zadnji trenutak, ali raspored rada je „živo” tkivo i razumljivo podložno potrebi promjena ako za navedeno postoje objektivne okolnosti. Dokaz: prilažu se rasporedi rada za razdoblje od siječnja do kolovoza 2023 .godine. Za točku3 ne navodim se kao okrivljeni. Odbacujem navod o nalaganju prekovremenog rada dr.BK, dr.Koraku te se prilažu rasporedi rada od siječnja do kolovoza 2023.godine iz kojih je vidljiva satnica rada. Prilažu se i Obračuni plaća za navedeno razdoblje. Uvodno bih želio naglasiti kako smatram da u svojem gotovo petnaestogodišnjem radnom stažu u OB Zabok i bolnici hrvatskih veterana svoj posao obavljam odgovorno i časno, poštivajući sve pozitivne propise Republike Hrvatske, kao i Etički kodeks Medicinske etike i deontologije, unatoč ponekad otežanim organizacijskim i radnim uvjetima koje su, vjerujem, poznate svim liječnicima koji rade u javnom zdravstvu, a posebno u općim bolnicama. Stoga moram naglasiti da su optužbe za radnje neutemeljene, u potpunosti preuveličane te izvučene iz konteksta, s ciljem, vjerojatno, da me se defamira i diskreditira kako bi se pritom ostvarili izvjesni vlastiti interesi. Kako je vidljivo iz prepiske dr. ČK s pravnom službom bolnice, na kolege ČK i BK sustavno se apeliralo iz raznih instanci bolnice, pa i iz pozicije Voditelja službe interne medicine koju sam u jednom periodu obnašao, da imajući u vidu obaveze preuzete ugovorom o radu, načela radne etike i kolegijalnosti preuzmu dio odgovornosti i ako mogu, minimalno prekovremenog rada, što su kolege shvatile kao „pritisak”. Potrebno je naglasiti kako niti u jednom trenutku ni dr. ČK, ni dr. BK nisu odradili nijedno predloženo dežurstvo na koje nisu pristali. Da se dr. BK i dr. ČK izlazilo u susret s rasporedom dežurstava napisao sam u privatnoj Viber poruci dr. ČK, što i on u toj istoj korespondenciji potvrđuje, citiram: „S čime točno? S poštivanjem toga da ne moramo dežurat? To nije LK izlaženje u susret. Ali to nikako da shvatiš”. (prilog 3 Pritužbe). U drugoj Viber prepisci s dr. ČK (prilog 7) vidljivo je ponovno izlaženje u susret kolegi - prijedlog je bio da bi (kondicional) ga se stavilo u smjenu od 16 sati kako bi zamijenili kolegu na bolovanju, no dr. ČK nije pristao, niti na dan, već eventualno jutarnju smjenu, što sam u konačnici prihvatio. U lipnju 2022. godine preuzeo sam dužnost Voditelja službe za internu medicinu. Kako bih decentralizirao odlučivanje na odjelu te dao veću autonomiju mladim kolegama, zamolio sam kolegu dr. ČK da on slaže raspored za mladu službu na Internom odjelu, dok sam ja sastavljao raspored dežurstava za stariju službu, što su kolege u svojoj pritužbi propustile spomenuti, međutim vidljivo je iz maila dr. ČK LKĐ od 9.06.2022. godine gdje isti navodi „Raspored za ovaj mjesec smo uspjeli složiti tako da sve funkcionira normalno”. Nota bene, iz te rečenice dr. ČK također se može iščitati problematika slaganja rasporeda u internoj službi koju kolege u svojoj Pritužbi u nekoliko navrata nazivaju mojom privilegijom te da raspored slažem „za nagradu”. Budući daje kolega ČK raspored slagao na način koji nije rezultirao adekvatnom organizacijom rada, ponovno sam preuzeo taj dio posla u prosincu 2023. godine. Budući da dr. BK i dr. ČK nisu pristajali na rad izvan redovnog radnog vremena bolnice, raspored dežurstava postalo je gotovo nemoguće složiti, što je uzrokovalo frustraciju i mene kao voditelja i drugih kolega liječnika na koje je bilo potrebno rasporediti dodatne sate. Činjenice je da su u to vrijeme odnosi na odjelu postali dodatno narušeni. Do tog razdoblja, dr. BK i dr. ČK bili smo u dobrim, rekao bih, prijateljskim odnosima što je vidljivo i u screenshotovima Viber privatne korespondencije između mene i dr. ČK koje je potonji priložio Pritužbi (prilog 3). Naglašavam kako se radilo o privatnoj komunikaciji gdje smo ja i kolega u neformalnom tonu diskutirali o Stanju na odjelu i nužnosti da se njegov raspored i raspored rada dr. BK na ovaj ili onaj način prilagodi kako bi rad na Odjelu bio održiv i moguć. Kolegi ČK prezentirao činjenicu da će, ako on i dr. BK ne žele radili dežurstva, morati preuzeti više obaveza na Odjelu, što je stvar objektivnih okolnosti. Iz te komunikacije, čiji je neformalni i privatni ton evidentan, kolege su izvukle moju jednu riječ („Pi*****”) kao dokaz ugnjetavanja i narušavanja njihovog dostojanstva, dok dr. ČK u istoj toj komunikaciji koju je poslikao i priložio koristi rečenice poput: "Gle, možemo normalno i pošteno ili ćemo se zajebavat" te "Ja ne mislim dat nikom da me guzi". Jednako kao što je kolega poslikao moje privatne poruke upućene njemu, priložio je i screenshotove ne, kako navodi, službene viber grupe Općeg internog odjela, već screenshotove poruka iz neformalne grupe čiji je naziv, kako je vidljivo iz priloženih slika o „OB Zabok družina”(prilog 4 Pritužbe). Radi se u o neslužbenom kanalu u kojem se, između ostalog, dijele informacije o rasporedu dežurstva kako bi se o istom mogli dogovoriti, no u kojem se također pišu i dijele poruke raznih vrsta, uključujući šale i pošalice među kolegama. Što se tiče šale na račun kolega koje sam na rasporedu dežurstava nazvao imenima iz crtanih filmova koje spominju, radilo se o likovima iz crtanih filmova i komedija koje su kolegama koje imaju malu djecu kao i ja zasigurno poznat, stoga sam mislio da je ista benigna. Međutim, u potpunosti se slažem s time da je taj postupak bio pretjeran i neumjestan, razumijem kolege koje smatraju da im je time povrijeđeno dostojanstvo, te sam se zbog istoga dr. ČK i dr. BK ispričao na sastanku s ravnateljem Opće bolnice Zabok TK, preuzeo odgovornost te 1. lipnja 2023. godine samoinicijativno odstupio od dužnosti Voditelja internog odjela. U ime bolnice kolegama je potom stigla i službena pismena isprika, što su oni u svojoj Pritužbi i tražili. Što se tiče ostalih optužbi, da sam vrijeđao kolege po hodniku te da je glas o njima „kao neradnicima” došao i do druge županijske bolnice, radi se o meni osobno nevjerojatnim rekla-kazala kuloarskim optužbama na razini trača koje nemaju nikakvog temelja u stvarnosti. Jednako tako, smatram nevjerojatnom optužbu dr. ČK i dr. BK da je upravo zbog mojih postupaka i kod ostalih liječnika narušen njihov ugled, jer smatram da cijenjeni kolege iz naše ustanove te druge županijske bolnice svoja mišljenja i zaključke o drugim ljudima donose autonomno, na temelju vlastite racionalne prosudbe. Što se tiče dr. ČK, isti dan kada mu je novi Voditelj odjela dr. NK napisao u mailu da dođe u bolnicu ako želi da mu se odobri zahtjev za dvodnevnu edukaciju u [adresa], dr. ČK odjednom odlazi „na bolovanje do daljnjeg”. Način komunikacije s ustanovom u kojoj su zaposleni vidljiv je iz snimaka vlastitih zaslona — sustavno odbijanje poziva ravnatelja TK i Voditelja internog odjela dr. NK, čije neuspjele pokušaje za uspostavu komunikacije prezentiraju kao „maltretiranje i stvaranje pritiska”. I naposljetku, naglasit ću još jednom što je u potpunosti indikativno za ovu situaciju u kojoj kolege i dalje, nakon moje iskrene isprike zbog uvredljive šale s likovima iz crtića na rasporedu i posljedičnog odstupanja s dužnosti te pismene isprike od strane bolnice nastavljaju s optužbama i pritužbama. Kada je u pitanju dežurstvo izvan radnog vremena bolnice poslijepodnevnim satima i vikendom, dr. ČK i dr. BK isto nisu prihvaćaju pozivajući se na svoje pravo (koje im nitko u OB Zabok ne osporava) kao roditelja djece mlađe od tri godine. Istovremeno, kada je u pitanju Nacionalni program ili dodatni radi izvan radnog vremena privatno, poslijepodne i vikendom, koji se dodatno plaćaju, kolege su se militantno pozivali na svoje pravo na rad i financijsku naknadu. Pritom nisu birali sredstva da defamiraju voditelje odjela (mene, dr. NK), dr. MK te upravu bolnice i ostale kolege, kako bi došli do vlastitih ciljeva i interesa. Stoga se može pitati jesu li postupci dr. ČK i dr. BK u skladu s temeljnim načelima Kodeksa Medicinske etike i deontologije koja se tiču odnosa prema struci i kolegama: U svojem će djelovanju čuvati ugled i dostojanstvo liječničkog staleža i časno se odnositi prema kolegama (čl.5), ali i svojem zvanju uopće. Liječniku je časna obveza svoje životno usmjerenje i struku posvetiti zdravlju čovjeka (čl.1.). KK, dr.med., spec., nije uputila zahtjev za korištenje godišnjeg odmora na propisani način, o čemu je obaviještena e-mailom od 04.08.2023 .godine (u privitku), naime, dr.KK nije dostavila propisanu tiskanicu — Izjavu za korištenje godišnjeg odmora na urudžbeni zapisnik. Nažalost nije primijenjen uobičajen postupak: Radnik ispuni Izjavu za korištenje godišnjeg odmora, istu osobno potpiše te zatraži potpis neposrednog voditelja i istu donese ili uobičajeno pošalje po internoj pošti u Odjel za opće i kadrovske poslove radi izrade Rješenja za korištenje godišnjeg odmora. Usprkos navedenog, nakon komunikacije s pročelnikom Službe, dr.Budinskim i preuzimanjem dana rada u koje je trebala raditi dr.KK, od strane dr.NK, dr.KK javljeno da može koristiti g.o. prema zahtjevu od 07.08. do 28.08.23.godine. Da, zahtjev nije odobren 15 dana prije, iz razloga jer zahtjev nije dostavljen na urudžbeni zapisnik Bolnice.

    4. Okrivljenica 3. DKĐ, kao odgovorna osoba, iskazala je da se ne smatra krivom za djela prekršaja kako joj se stavlja na teret. U spis je predala pisanu obranu te u cijelosti ostaje kod te pisane obrane.

    4.1. U pisanoj obrani iskazala je: "Prije svega ističem kako formulacija „v.d. pročelnika službe za internu medicinu" nije zakonski utemeljena, pozitivni propisi pojam vršitelja dužnosti vežu samo za obavljanje poslova ravnatelja. Nije jasno zašto se u Optužnom prijedlogu navodim kao v.d. pročelnika Službe i kao takova sam navedena kao drugookrivljena, a uz to što takova formulacija nije zakonski utemeljena, za istu niti ne postoji interna odluka. Dodatno, navedeno nije spojivo niti s uvjetima koji su internim aktom jasno propisani za pročelnika Službe, a to je: specijalizacija iz interne medicine ili druge odgovarajuće specijalizacije internističke djelatnosti Ja sam specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, uži spec. intenzivne medicine. Slijedom navedenog, jasno je da nema osnove da sam u Optužnom prijedlogu navedena kao treće okrivljena osoba i to kao „v.d. pročelnika Službe za internu medicinu. Opreza radi i to s pozicije zamjenice ravnatelja (ravnatelj Bolnice je bio na g.o. u razdoblju od 10. do 25.07.2023.godine) Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, u ime prvookrivljene dajem očitovanje na Optužni prijedlog. U uvodnom dijelu smatramo potrebnim iznijeti činjenično stanje vezano za djelatnost interne medicine i moguću organizaciju rada s obzirom na ugovorene i raspoložive kapacitete -Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana (Bolnica) ima u radnom odnosu 15 specijalista u djelatnosti interne medicine, od kojih samo dvoje nije zaštićena kategorija zaposlenika. Od tih dvoje zaposlenika, niti jedan nije dao suglasnost za rad više od 48 sati tjedno sukladno članku 193. st.8 i 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Od 15 zaposlenih tri specijalista su starija od 65 godina. Većina specijalista su roditelji djece mlađe od 8 godina. Bolnica Zabok ugovara sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kapacitete u stacionarnom i polikliničkom dijelu prema potrebama stanovništva i sukladno važećim propisima i normativima.

    U vrijeme podnošenja Optužnog prijedloga u djelatnosti interne bilo je ugovoreno 87 postelja i 16 ordinacija u punom ili nepunom radnom vremenu. Postoji potreba za većim brojem izvršitelja, ali nažalost na tržištu nema slobodnih kadrovskih kapaciteta. Naprijed navedeno objektivno utječe na moguću organizaciju rada, iako smo svjesni da nije od utjecaja na prava zaposlenika i Bolnica uvažava takav Stav u potpunosti i uvažava prava svih zaposlenika. Odbacujem navod o nekorištenju odmora (stanke), kao neistinit. Bolnica nikada nije osporavala pravo na odmor u tijeku rada od 30 minuta, koje pravo je utvrđeno i Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kao i internim aktom tuženika, člankom 6. Pravilnika o početku, završetku i preraspodjeli radnog vremena zaposlenika Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana od 30.09.2015.godine. Pravilnik je objavljen na oglasnim pločama Bolnice i proslijeđen internom e-korespondencijom i nalazi se na službenim stranicama Bolnice. Bolnica nije imala saznanja da zaposlenici Bolnice, dr.KK, dr.Korak i dr.BK smatraju da nisu koristili odmor u tijeku rada, zaposlenici nikada nisu dali informaciju o navedenom niti su podnijeli Zahtjev za zaštitu prava te Bolnica osporava navode tužitelja na temu kao neistinite i nedokazane. Tvrdnju da radnici u djelatnosti interne medicine nisu obaviješteni o rasporedu rada nije istinita. Rasporedi rada uobičajeno se rade najmanje tjedan dana prije početka mjeseca. Ne odbacujemo mogućnost poteškoća, prvenstveno radi izvanrednih, nepredvidivih okolnosti zbog kojih se rasporedi moraju mijenjati u zadnji trenutak, ali raspored rada je „živo" tkivo i razumljivo podložno potrebi promjena ako za navedeno postoje objektivne okolnosti. Raspored rada odnosno organizacija rada u zdravstvenim ustanovama određen/je:

    -Ugovorom koji Bolnica zaključuje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje određen je sadržaj opseg posla, naravno u poveznici s potrebama pacijenata. U djelatnosti interne medicine, Bolnica je ugovorila: 6,8 ordinacija (ako se ugovoreno vrijeme svih ordinacija svede na 8-satno), 87 postelja, od kojih 71 akutna, 10 za produženo liječenje, 6 postelja/stolaca dnevne bolnice /rad 24 sata, specijalisti po potrebi sudjeluju u radu Objedinjenog bolničkog hitnog prijama kroz 24 sata svaki dan. Uvažavajući ugovorene kapacitete, odredbe Mreže javno zdravstvene službe (NN 101/12, 31/13, 113/15, 20/18), odredbe Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehnike opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti, činjenicu da djelatnost interne medicine mora biti pokrivena 24 sata, Bolnica bi morala imati u radnom odnosu 27 specijalista: Ordinacije — 7 specijalista, %

    Stacionar — 15 specijalista, Dežurstvo — (barem 30 radnika redovne smjene) — 5 specijalista. Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 61/11; 128/12; 124/15; 23/16)), za Odjel interne djelatnosti određen je broj radnika odjela, od kojih: 1 doktor medicine specijalist interne medicine na 6 bolesnica (postelja) za 8 sati radnog vremena, a za dežurstvo treba osigurati barem 30% radnika redovite smjene, 1 doktor medicine specijalist interne medicine za 8 sati radnog vremena ordinacija SKZZ. U promatranom razdoblju u Bolnici je bilo zaposleno 16 doktora medicine specijalista (od kojih jedna specijalistica na roditeljskom dopustu), isključivo iz razloga jer na tržištu radne snage nema nezaposlenih doktora medicine specijalista interne medicine, te zapošljavanje novih specijalista nije bilo moguće. Prekovremenim satima pokriva se nedostatak specijalista. Ne može se osporiti da ima prekovremenih sati, ali bez prekovremenih sati zaposlenika koji pristaju na prekovremeni rad, djelatnosti interne te Bolnica kao ustanova, ne bi mogla opstati. Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (članak 114), opća bolnica mora, kao jednu o obveznih djelatnosti imati i djelatnost interne medicine bez koje opća bolnica ne može opstati. U sustavu zdravstva, opće je poznat problem prekovremenih sati koji je nastao 2013. godine, kada su se sati rada u dežurstvu počeli obračunavati kao sati rada. Bolnica odbacuje navod o nalaganju prekovremenog rada dr.BK, dr.Koraku te prilaže rasporede rada od siječnja do kolovoza 2023.godine iz kojih je vidljiva satnica rada. S 01.06.2023.godine, dotadašnji Pročelnik LK, dr.med., spec. Prestao je obavljati poslove na položaju Pročelnika Službe. Novi pročelnik je imenovan s 01.08.2023.godine, a u razdoblju lipanj, srpanj 2023 .godine bilo je poteškoća u organizaciji rada koje su se nastojale ublažiti intervencijama ravnatelja TK, dipl.oec. i mene kao zamjenice ravnatelja, koje su zapravo bile zamolbe upućene zaposlenicima, specijalistima za sudjelovanje u rasporedu na način koji bi zadovoljio potrebe pacijenata, a bio u suglasju s njihovim mogućnostima. KK, dr.med., spec., nije uputila zahtjev za korištenje godišnjeg odmora na propisani način, o čemu je obaviještena e-mailom od 04.08.2023.godine (u privitku), naime, dr.KK nije dostavila propisanu tiskanicu — Izjavu za korištenje godišnjeg odmora na urudžbeni zapisnik. Nažalost nije primijenjen uobičajen postupak: Radnik ispuni Izjavu za korištenje godišnjeg odmora, istu osobno potpiše te zatraži potpis neposrednog voditelja i istu donese ili uobičajeno pošalje po internoj pošti u Odjel za opće i kadrovske poslove radi izrade Rješenja za korištenje godišnjeg odmora. Usprkos navedenog, nakon komunikacije s pročelnikom Službe, dr.Budinskim i preuzimanjem dana rada u koje je trebala raditi dr.KK, od strane dr.NK, dr.KK javljeno da može koristiti g.o. prema zahtjevu od 07.08. do 28.08.23. godine. Da, zahtjev nije odobren 15 dana prije, iz razloga jer zahtjev nije dostavljen na urudžbeni zapisnik Bolnice".

    5. Okrivljenik 4. NK, kao odgovorna osoba, iskazao je da se ne smatra krivim za djela prekršaja kako mu se stavljaju na teret. U spis je predao pisanu obranu te u cijelosti ostaje kod navoda iz pisane obrane.

    5.1. U pisanoj obrani ističe: " Za pročelnika Službe za internu medicinu, imenovan sam s 01.08.2023. godine te dajem očitovanje prvenstveno za razdoblje od imenovanja nadalje. U uvodnom dijelu smatram potrebnim iznijeti činjenično stanje vezano za djelatnost interne medicine i moguću organizaciju rada s obzirom na ugovorene i raspoložive kapacitete -Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana (Bolnica) ima u radnom odnosu 15 specijalista u djelatnosti interne medicine, od kojih samo dvoje nije zaštićena kategorija zaposlenika. Od tih dvoje zaposlenika, niti jedan nije dao suglasnost za rad više od 48 sati tjedno sukladno članku 193. st.8 i 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Od 15 zaposlenih tri specijalista su starija od 65 godina. Većina specijalista su roditelji djece mlađe od 8 godina. Bolnica Zabok ugovara sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kapacitete u stacionarnom i polikliničkom dijelu prema potrebama stanovništva i sukladno važećim propisima i normativima. U vrijeme podnošenja Optužnog prijedloga u djelatnosti interne bilo je ugovoreno 87 postelja i 16 ordinacija u punom ili nepunom radnom vremenu. Postoji potreba za većim brojem izvršitelja, ali nažalost na tržištu nema slobodnih kadrovskih kapaciteta. Naprijed navedeno objektivno utječe na moguću organizaciju rada, iako smo svjesni da nije od utjecaja na prava zaposlenika i Bolnica uvažava takav stav u potpunosti i uvažava prava svih zaposlenika. Odbacujem navod o nekorištenju odmora (stanke), kao neistinit. Nikada radnicima nije osporavano pravo na odmor u tijeku rada od 30 minuta, koje pravo je utvrđeno i Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kao i internim aktom tuženika, člankom 6. Pravilnika o početku, završetku i preraspodjeli radnog vremena zaposlenika Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana od 30.09.2015.godine. Pravilnik je objavljen na oglasnim pločama Bolnice i proslijeđen internom e-korespondencijom i nalazi se na službenim stranicama Bolnice. Koliko mi je poznato Bolnica, a niti ja osobno, nismo imali saznanja da zaposlenici Bolnice, dr.KK, dr.Korak i dr.BK smatraju da nisu koristili odmor u tijeku rada, zaposlenici nikada nisu dali informaciju o navedenom niti su podnijeli Zahtjev za zaštitu prava te Bolnica osporava navode tužitelja na temu kao neistinite i nedokazane. Tvrdnju da radnici u djelatnosti interne medicine nisu obaviješteni o rasporedu rada nije istinita. Rasporedi rada uobičajeno se rade najmanje tjedan dana prıje početka mjeseca. Ne odbacujem mogućnost poteškoća, prvenstveno radi izvanrednih, nepredvidivih okolnosti zbog kojih se rasporedi moraju mijenjati u zadnji trenutak, ali raspored rada je „živo" tkivo i razumljivo podložno potrebi promjena ako za navedeno postoje objektivne okolnosti. U promatranom razdoblju u Bolnici je bilo zaposleno 16 doktora medicine specijalista (od kojih jedna specijalistica na roditeljskom dopustu). Na tržištu radne snage nema nezaposlenih doktora medicine specijalista interne medicine, te zapošljavanje novih specijalista nije bilo moguće. Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 61/1 1; 128/12; 124/15; 23/1 6), za Odjel interne djelatnosti određen je broj radnika odjela, od kojih: 1 doktor medicine specijalist interne medicine na 6 bolesnica (postelja) za %

    8 sati radnog vremena, a za dežurstvo treba osigurati barem 30 radnika redovite smjene, 1 doktor medicine specijalist interne medicine za 8 sati radnog vremena ordinacija SKZZ. Prekovremenim satima pokrivao se nedostatak specijalista. Ne mogu osporiti da sam imao prekovremene sate, ali bez prekovremenih sati zaposlenika koji pristaju na prekovremeni rad, djelatnosti interne ne bi mogla opstati. Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (članak 114), opća bolnica mora, kao jednu od obveznih djelatnosti imati i djelatnost interne medicine bez koje opća bolnica ne može opstati. Ja sam dio sustava na razini Bolnice Zabok i šire, za koji je opće poznat problem prekovremenih sati koji je nastao 2013.godine, kada su se sati rada u dežurstvu počeli obračunavati kao sati rada. Odbacujem navod o nalaganju prekovremenog rada dr.BK, dr.Koraku te se prilažu rasporedi rada od siječnja do kolovoza 2023.godine iz kojih je vidljiva satnica rada. Za točku pet se ne navodim kao okrivljeni. KK, dr.med., spec., nije uputila zahtjev za korištenje godišnjeg odmora na propisani način, o čemu je obaviještena e-mailom od 04.08.2023 .godine (u privitku), naime, dr.KK nije dostavila propisanu tiskanicu — Izjavu za korištenje godišnjeg odmora na urudžbeni zapisnik. Nažalost nije primijenjen uobičajen postupak: Radnik ispuni Izjavu za korištenje godišnjeg odmora, istu osobno potpiše te zatraži potpis neposrednog voditelja i istu donese ili uobičajeno pošalje po internoj pošti u Odjel za opće i kadrovske poslove radi izrade Rješenja za korištenje godišnjeg odmora. Usprkos navedenog, nakon komunikacije s pročelnikom Službe, dr. NK i preuzimanjem dana rada u koje je trebala raditi dr. KK, od strane dr. NK, dr. KK javljeno da može koristiti g.o. prema zahtjevu od 07.08. do 28.08.23.godine. Da, zahtjev nije odobren 15 dana prije, iz razloga jer zahtjev nije dostavljen na urudžbeni zapisnik Bolnice.

    6. Na glavnoj raspravi provedenoj javno i dovršenoj 25.3.2025., proveden je dokazni postupak ispitivanjem svjedoka KK, BK, ČK i RK, te je izvršen uvid i čitan je Optužni prijedlog (list spisa br. 1-5), Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 12.9.2023., 3.10.2023., 4.10.2023., 13.10.2023, 24.10.2023., 7.11.2023., 15.11.2023. i 17.11.2023. (list spisa br. 6-44), Evidencija o radnom vremenu (list spisa br.45-67), Poruke Viber i raspored radnog vremena (list spisa br. 68-75), Radnopravna dokumentacija (list spisa br.76-78), Obavijest po čl. 109.a Prekršajnog zakona za okr.1-4 (list spisa br. 79-82), Potvrda iz prekršajne evidencije za 1., 2. i 3. i 4. (list spisa broj 82-83,86- 91), Punomoć predstavnice okr. pravne osobe (list spisa br.100), Pisana obrana 1. okr. pravne osobe, Pisane obrane 2.,3. i 4. okr. odgovorne osobe (list spisa br.101- 178).

    7. Svjedokinja KK iskazala je da je još uvijek zaposlena kod 1. okr. pravne osobe kao liječnica, radi u polikliničkom internom djelu službe bolnice pretežito u jutarnjim smjenama, povremeno i popodne, isključivo iz roditeljskih razloga, budući je majka dvoje mlt. djece od 10 i 12 godina. U odnosu da joj nije omogućeno korištenje svakog radnog dana stanka od najmanje 30 minuta, tvrdi da to doista nije omogućeno te stanku koristi isključivo po vlastitoj odluci, pretežito kada je slobodna. Stanku koristi pretežito u svojim radnim prostorima, a ponekad zna otići do čajne kuhinje, do restorana ne stigne. Na poseban upit suda iskazuje da na vratima njenog radnog prostora osim radnog vremena ordinacija nema istaknuto vrijeme korištenja dnevnog odmora, a nema niti na jednim vratima. U odnosu na raspored i promjene rasporeda radnog vremena tijekom mjeseca, mora reći da nisu znali niti koji je raspored aktualan, a ne da bi o istome bili pravodobno obaviješteni kao liječnici. Rasporedi nisu bili niti sačinjeni na vrijeme da bi mogli znati kada da dođu na posao, recimo dva dana ranije je saznala da radi i došla je na posao u jutarnju smjenu. U odnosu na prekovremene sate rada, može reći da je ponekad radila prekovremeno, ali točnih podataka ne zna, ali upravo zbog toga što je bila uskratila suglasnost na obvezi dežurstva osjećala je konstantne prigovore na svoj rad i kvalitetu rada. Sjeća se da je još 2019. uskratila suglasnost na 48 satni radni tjedan, iako i dan danas ju se svaki mjesec pita kada će početi dežurati 24 sata. Posebno još ističe nelogičnosti i raskorak u sačinjenom tjednom rasporedu poslova u sklopu mjesečnog rasporeda poslova koji ne slijede jedan drugoga nego su kontradiktorni. U odnosu na korištenje godišnjeg odmora, mora reći da nije primila rješenje o korištenju godišnjeg odmora niti je potpisala da ga je primila, to je pravo na korištenje godišnjeg odmora za 2023. dobila nakon uporne prepiske mailovima i to kada je završila na bolovanju, nakon toga joj je isti dan došao odgovor poslodavca da može koristiti godišnji odmor. Godišnji odmor, koliko zna, za 2023., uvjetovao joj je ravnatelj svojim dopisom da godišnji odmor za 2023. mora iskoristiti od 1.10. do 30.11.2023. u trajanju od dva tjedna, o čemu je bila obaviještena mailom 22.9.2023. S obzirom da je to trajalo duže vrijeme, ponašanje poslodavca prema njoj, ne samo u tom nadziranom periodu, kao jedno roditeljskoj obitelji, to ju je jako uzrujalo jer sa djecom može biti samo onda kada su kod nje, a to se takvim planom godišnjeg odmora pokušalo onemogućiti. U odnosu na povrijeđeno dostojanstvo svojih kolega, također ima osobnih saznanja, jer su isključivo od dr. LK "pristojni" i "nepristojni" nazivi bili dostupni svima jer umjesto vlastitih imena na radnim rasporedima ti kolegi su nazivani, upamtila je riječ "cinderela", nazivani su još i ženskim spolovilom te im se narušavao ugled i dostojanstvo koristeći pojmove ženskog spolovila i spola jer su koristili pravo da do treće godine djetetovog života ne moraju sudjelovati u noćnom radu. Osobno je na radnom rasporedu vidjela takve nazive, mogli su ih vidjeti i svi zainteresirani. To je trajalo isključivo dok je nadređeni bio dr. LK. Još ističe da je nepoštivanje pravila prema pravilniku od strane poslodavaca prijavila Ministarstvu zdravstva i Državnom inspektoratu tijekom 2023. Na poseban upit predstavnice 1. okr. pravne osobe da li je kod zasnivanja radnog odnosa imala na uvid i potpisala da je upoznata da internim pravilima ustanove, iskazuje da se ne sjeća što je sve potpisala baš u odnosu na korištenje dnevnog odmora. Na poseban upit predstavnice 1. okr. pravne osobe da li je ikada podnijela zahtjev za zaštitu prava, svjedokinja iskazuje da ne. Na poseban upit predstavnice 1. okr. pravne osobe da li joj je netko zabranio korištenje pauze, svjedokinja iskazuje da ne, ali joj korištenje pauze ne omogućava sistem rezervacije pacijenata jer osobno stavi na rezervaciju prvog pacijenta, a ostale pacijente dodaju vanjski obiteljski liječnici ili netko iz administracije bolnice. Na poseban upit predstavnice 1. okr. pravne osobe da li je dala prigovor na nekorištenje pauze, svjedokinja odgovara da je dala prigovor. Na poseban upit predstavnice 1. okr. pravne osobe što se promijenilo od vremena kada je sama bila nadređena u istom odjelu u odnosu na korištenje pauze, svjedokinja odgovara da u vrijeme kada je ona bila nadređena tijekom 2017. i 2019. stvari su se promijenile jer se promijenio sustav rezervacija i prije se dogovaralo o korištenju pauze. Na poseban upit predstavnice 1. okr. pravne osobe da li je upoznata da se potpisuje izjava o korištenju godišnjeg odmora i kome je predala izjavu o korištenju godišnjeg odmora, svjedokinja odgovara da ga je predala mailom dr. DKĐ zbog toga jer je u to vrijeme dr. DKĐ bila joj nadređena, službeno za izrađivanje rasporeda poslova.

    8. Svjedok SK iskazao je da je radni odnos u 1. okr. pravnoj osobi zasnovao u 9. mjesecu 2016., a prestao je raditi u toj ustanovi u travnju 2024. U odnosu na nekorištenje pauze tokom radnog dana, mora reći da je nije koristio zbog prevelikog broja pacijenata u radu, savjest mu nije dozvoljavala da ide na pauzu dok ga čekaju teško bolesni pacijenti. Imao je jako puno i jako veliki opseg posla kao spec. gastroenterologije u službi za internu medicinu. Radio je u tjednom rasporedu od ponedjeljka do petka od 7-15 sati i nije dao pisanu suglasnost odnosno pristanak za prekovremeni rad zbog svog mlt. djeteta do 8 godina starosti, ali je raspoređivan za rad prekovremeno i u dežurstvo tijekom početka 2023., o čemu sve postoji i dokumentacija. U odnosu na raspored radnog vremena, mora reći da neki puta za mjesečni raspored su saznali tek dan ili dva prije početka tekućeg mjeseca, a tijekom mjeseca raspored je i po nekoliko puta revidiran. U odnosu na tjedni raspored radnog vremena, mora reći da se u većini nije poklapao sa mjesečnim rasporedom mjesta rada, često je odstupao od mjesečnih rasporeda poslova. U odnosu na povrijeđeno dostojanstvo, omalovažavanje kao radnika i liječnika, mora reći da je to radio u to vrijeme nadređeni dr. LK, na početku zbog toga jer nije pristajao na dežurstva jer je svom djetetu prije svega želio biti otac, kako uporno nije pristajao na dežurstva počela su nazivanja njega kao muškarca ženskim likovima, ženskim spolnim organom pa i ne samo u privatnim kolegijalnim porukama već i na mjestima dostupnim svim kolegama na rasporedu radnog vremena. Nije bilo upisano njegovo ime, nego pogrdni naziv, recimo "fagina". Nekim kolegama je to bilo duhovito i smješno, a nekima ružno, njemu je povrjeđivao dostojanstvo i zbog toga se pobunio na način da je o tome upoznao upravu. Tražio je da se nadređeni ispriča za svoje ponašanje, međutim, ne samo da se nije ispričao, nego posjeduje prepisku u kojoj nudi svoju ostavku. U to vrijeme nadređeni LK slagao je rasporede poslova, počeo ga je zvati i "matovilka" i "cinderela" i uporno ga je svaki mjesec ispitivao da li će i kada dežurati, stalno je vršio pritisak na njega da prihvati dežurstvo nazivajući ga čak i nazivima da je neradnik, "pizdun", "pičketina" sve njegovim riječima, po hodnicima ustanove čime je za njega stvorio ponižavajuće i uvredljivo okruženje. Nakon toga, u 8. mjesecu 2023., upozorio je poslodavca da će tražiti zaštitu svojih prava i što će se dogoditi, na što je poslodavac reagirao samo isprikom, a nije počinio prema počinitelju dr. LK. U 9. mjesecu počelo je žešće šikaniranje i to na način da je dr. LK i dalje slagao raspored rada iako je nadređeni bio dr. NK s obzirom da je LK dao ostavku, to je stavljen na raspored da radim od 11-19 sati i obavlja sve poslove koji se obavljaju u dežurstva, a što ga nisu smjeli staviti, nakon čega je otišao na bolovanje jer je takvo okruženje na radnom mjestu na njega jako stresno djelovalo. Tražio je zaštitu Komore zbog okruženja u kojem je radio, zbog ugrožavanja prava pacijenata te zbog diskriminacije prema njemu po spolu, na što je tražena izvanredna kontrola njegovog rada i optužen je za nesavjesno liječenje te točno navodi da nije izvršio konzilijarni pregled u vrijeme kada i nije bio na rasporedu konzilijarni internist. Mora još reći da mu nisu kao poslodavac isplatiti dodatak od 23% na poslove koje je obavljao u gastroenterologiji što je posebni dodatak za intervencijsko gastroenterološku radnju u sali, intervenciju gastroenterologa koji ne spada u opis zadataka gastroenterologa, on je bio specijalista, a radio je te zahvate te su mu dodatak priznali tek za 11. mjesec i isplatili uz plaću za 12. mjesec. U 4. mjesecu 2024. otišao je u drugu ustanovu. Na poseban upit suda iskazuje da je točno da je o tome svemu govorio i inspektorici u nadzoru, ne sjeća se svih detalja iskaza, ali može potvrditi da je i tada i danas govorio istinu te ostaje iza toga što je rekao i potpisao na Zapisniku.

    9. Svjedok ŽK iskazao je se u ustanovi OB Bračak zaposlio tijekom 2015. i radio od 2. mjeseca 2024. na radnom mjestu specijalista gastroenterolog. U odnosu na nekorištenje svakog radnog dana dnevne pauze mora reći da mu to poslodavac nije omogućio iz razloga što je organizacija rada bila takva da zbog broja pacijenata nije mogao koristiti dnevnu pauzu. Na poseban upit suda iskazuje da na vratima ordinacije nije bila istaknuta obavijest o korištenju dnevne pauze, niti nije bilo istaknuto njegovo ime. U odnosu na raspored radnog vremena tijekom mjeseca, zna da ga je slagao nadređeni LK, ali mora reći da ga je stavljao na raspored dežurstva bez njegovog potpisa i suglasnosti kao roditelja djeteta do 3 godine, da dežura jednu nedjelju i još jedan dan, što je priložio inspekciji u nadzoru. U odnosu na djelo da nije pravovremeno obaviješten o mjesečnom rasporedu radnog vremena, mora reći da je nadređeni LK sastavljao raspored radnog vremena i nakon što je prestao biti pročelnik te je na službenoj oglasnoj ploči takav raspored objavljen, a raspoređeni su na radna mjesta odnosno radilišta na takav način da bi mogao reći da mjesečni i tjedni raspored nisu bili sukladni, a nisu bili poznati niti pravovremeno, zbog čega nije po svojoj savjesti mogao pružiti adekvatnu pomoć pacijentima. Rekao bi da je sav taj pritisak i okruženje počelo sa njegovim korištenjem prava roditelja do 3 godine starosti. Zbog toga je zatražio i pomoć obraćenjem Pučkoj braniteljici, Braniteljici za ravnopravnost spolova, Državnom inspektoratu i HLK-u, međutim, osjeća kao osoba da nije dobio odgovarajuću podršku niti pomoć. Nakon odgovora pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, nedemokratsko i ponižavajuće okruženje se produbilo još jačim pritiskom na njegovu osobnost. O svemu je detaljni iskaz dao inspektorici u inspekcijskom nadzoru. Na poseban upit suda može reći da je od strane dr. LK nazivan "cinderela", "trnoružica" i još drugim pogrdnim nazivima i to na rasporedu radnog vremena na službenoj oglasnoj ploči, a o pritužbi na svoje pravo radnika vraćalo mu se uobičajeno da se ga pokušali još jače pritisnuti. Zbog toga je bio na bolovanju, a i tijekom bolovanja su mu stizale poruke neprimjerenog sadržaja, uvredljivog sadržaja. To je na kraju zatražio pomoć uprave i zaprimio pisanu ispriku ravnatelja, dok osobno nije primio ozbiljnu ispriku dr. LK. Posebno ga je pogodilo što je kao specijalista bio onemogućen u sudjelovanju edukacije raznim isprikama, a ostalo mu je u sjećanju da je tada njegov nadređeni u prisutnosti ravnatelja rekao da nije zaslužio i da ne može ići zbog manjka liječnika na odjelu, iako su svi koji su iskazali interes, išli. Posebno mu je bilo teško i diskriminirajuće to što je kao otac stavljen u neravnopravan položaj u kojem su pravo koristile majke, a on je nazivan raznim uvredama po spolu ženskih naziva, likova iz crtanih filmova.

    10. Svjedokinja RK iskazala je da o predmetu raspravljanja može samo reći da je osobno i neposredno utvrdila činjenično stanje uvidom u radnopravnu dokumentaciju, izjave svjedoka i izjave okrivljenih o čemu je o svemu sačinila Zapisnike priložene uz optužni prijedlog i tako utvrđeno činjenično stanje kod nje je ostavilo dojam da jesu ostvarena bitna obilježja djela prekršaja od poslodavca prema radnicima točno kako je opisala u optužnom prijedlogu. Točno ne može reći kada je i koji dan ispitivala okrivljene i svjedoke, ali zna da je inspekcijski nadzor vršila u razdoblju od devetog do jedanaestog mjeseca 2023. Na poseban upit suda iskazuje da u razgovoru sa radnicima poslodavca kao svjedocima na zapisnik iz njihovih iskaza kod nje jesu izazvali sumnju u velikoj vjerojatnosti da im poslodavac nije svakog radnog dana omogućio korištenje dnevnog odmora od najmanje 30 minuta, da nisu pravovremeno posebno službu za internu medicinu obavijestili o rasporedu ili promjeni radnog vremena u nadziranom razdoblju najmanje tjedan dana unaprijed, kako je to točno utvrdila sa datumima iz dokumenta te nadalje utvrdila je i da su radnici radili prekovremeno, također uvidom u dokumenat o radnom vremenu gdje je vrijeme točno iskazano s obzirom da se u sustavu koriste kartice, te dalje kategorije zaštićenih radnika kako ih je poimence utvrdila kao i njihova prava, utvrdila je da nisu imali pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad kao roditelji djece do osam godina starosti, što je uzela kao granicu iz Zakona o radu. Također, nije sporno za nju kao inspektora da je poslodavac omogućio da se stvori ponižavajuće i uvredljivo radno okruženje kako je to opisala na način u optužnom prijedlogu, a nije niti sporno da radnica dr. KK nije bila u mogućnosti koristiti godišnji odmor niti je o tome bila obaviještena sukladno Zakonu o radu. Na poseban upit predstavnice 1. okr. pravne osobe na koji način je utvrđeno da je povrijeđeno pravo dr. KK da nije bila obaviještena pravovremeno o korištenju godišnjeg odmora, svjedokinja odgovara na temelju iskaza iste radnice kao i uvidom u dokumenat kojim se odobrava korištenje godišnjeg odmora. Na poseban upit predstavnice 1. okr. pravne osobe na koji način je utvrđeno da dr. KK nije koristila dnevnu pauzu od 30 minuta, svjedokinja iskazuje na temelju iskaza iste radnice.

    11. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, iskazom svjedoka KK, BK, ČK i RK čiji iskazi su u bitnim dijelovima u odnosu na utvrđenje bitnih obilježja djela prekršaja iz izreke ove Presude ocijenjeni sukladnim, vjerodostojnim, logičnim i uvjerljivim, analizom svakog iskaza posebno te u ukupnosti, uspoređujući ih sa materijalnim dokazima u spisu, posebno sa Zapisnicima o obavljenom inspekcijskom nadzoru, list spisa br. 6-44, ocjenjujući i analizirajući svaki dokaz posebno i u njihovoj ukupnosti, Sud je uzeo dokazanim prekršajna djela 1. okr. pravne osobe i 2. okr. LK, odgovorne osobe, kao i u odnosu na 3. okr. DKĐ i 4. okr. DK, uspoređujući i analizirajući vrijeme kada su bile odgovorne osobe u 1. okr. pravnoj osobi kako im se Optužnim prijedlogom stavljaju na teret.

    12. Stoga je Sud 1. okrivljenu pravnu osobu i 2. okr. IK, odgovornu osobu u pravnoj osobi, proglasio krivima i izrekao im novčanu kaznu u iznosu propisanom Zakonom za svako djelo posebno, a potom izrekao ukupnu novčanu kaznu, cijeneći okolnosti počinjenja djela i težinu obzirom na vrijednost zaštićenog dobra, za koju kaznu se uzima da je srazmjerna težini počinjenih djela i stupnju odgovornosti okrivljenika 1. i 2., te ocijenivši da će se istom kaznom postići cilj i svrha kažnjavanja, dok je u odnosu na 3. okr. DKĐ i 4. okr. DK, kao odgovorne osobe utvrdio da je došlo do ostvarenja bitnih obilježja prekršaja kako je to opisano pod točkom VII. ove presude, ali i obilježja instituta propisanog odredbom čl. 24.a Prekršajnog zakona, s obzirom da su 3. i 4. okr. kraće vrijeme obnašali službu pročelnika Odjela za internu medicinu OB Zabok i bolnica hrvatskih veterana, djelujući unutar uhodanog načina poslovanja okr. pravne osobe te prethodnika na mjestu odgovornih osoba, čime su na liniji osobne odgovornosti neznatno povrijedili prava iz radnog odnosa, njihov stupanj ugrožavanja je neznatan u odnosu na vremenski period obuhvaćen Optužnim prijedlogom, pa je s obzirom i na osobne stavove i profesionalnu etiku u duljini radnog staža uzeto da se radi o neznatnom stupnju krivnje i ugrožavanja, neznatnoj povredi društvene vrijednosti u okviru pravne osobe kao poslodavca i ne postoji potreba da 3. i 4. okr. kao počinitelji budu kažnjeni, zbog čega je u odnosu na njih primijenjen institut i donijeta odluka od oslobađanju od kazne.

    12.1. Nadalje, pravna osoba odgovorna je za prekršaj ako je do prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od strane odgovorne osobe, dok je odgovorna osoba fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe, a u konkretnom slučaju, bio je ovlašten za postupanje pročelnik Službe za internu medicinu odgovorna osoba 2. okr. LK, u razdoblju od 1.1.2023. do 1.6.2023., 3. okr. DKĐ, v.d. pročelnika Službe za internu medicinu u razdoblju od 2.6.2023. do 31.7.2023. i 4. okr. NK pročelnik Službe za internu medicinu u razdoblju od 1.8.2023., te je i Pravilnikom o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana, Privitak I. Pravilnika o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta, u opisu radnog mjesta Službe za internu medicinu položaj 1. vrste – pročelnik službe, između ostalog zadužen i za o rganiziranje, upravljanje i koordiniranje osobljem, - usklađuje rad unutar ustrojstvene jedinice kojom rukovodi i s drugim ustrojstvenim jedinicama, - odgovoran je za poslovanje ustrojstvene jedinice u stručnom, organizacijskom i financijskom smislu, -planira dnevni, tjedni i mjesečni medicinski rad u ustrojstvenoj jedinici, - zajedno s glavnom sestrom službe/odjela vrši raspored radnika u skladu s potrebama ustrojstvene jedinice i odlukom – Pravilnikom o rasporedu radnog vremena, -vodi evidenciju i nadzire pravilno korištenje radnog vremena i godišnjeg odmora radnika u ustrojstvenoj jedinici, slijedom čega je nesporno da su okrivljene odgovorne osobe u okviru svog opisa položaja i radih zadataka bile duže provoditi i nadzor u odnosu na djela prekršaja navedenih u izreci ove presude.

    13. Naime, u odnosu na djelo pod 1) izreke, prema odredbi članka 73.st.1. Zakona o radu, propisano je da radnik koji radi najmanje šest sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, a člankom 228.st.1.toč.5. i st.2. istog Zakona, propisano je da će se novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radniku ne omogući korištenje stanke na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, a novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

    13.1. U konkretnom slučaju, nesporno je da je 1. okr. pravna osoba i 2. okr. LK pročelnik službe za internu medicinu u razdoblju od 1.1.2023. do 1.6.2023., te 3. okr. DKĐ u razdoblju od 2.6.2023. do 31.7.2023. i 4. okr. NK u razdoblju od 1.8.2023. kao odgovorne osobe u pravnoj osobi jesu propustili omogućiti radnicima korištenje dnevnog odmora, stanke od najmanje 30 minuta, koju obvezu iz Zakona su preuzeli i internim aktima, sve kako je navedeno pod točkom 1) izreke, a za što ih uvjerljivo i logično terete svjedoci KK, SK i PK, a i svjedokinja RK, obzirom da su svjedoci sukladno iskazali da niti na vratima radnog prostora nema istaknuto vrijeme korištenje dnevnog odmora te da su dnevni odmor koristili prema svojim mogućnostima opterećenosti pacijentima i kada su bili slobodni, pa je nesporno da pravna osoba i odgovorne osobe Službe za internu medicinu nisu poduzeli mjere i omogućili korištenje dnevnog odmora niti na način da bi otprilike propisala i istaknuli obavijest o vremenu korištenja dnevnog odmora na vrata radnog prostora, što jest bitno obilježje dijela prekršaja iz citirane odredbe Zakona i u potpunosti dokazano.

    13.2. Obrana okrivljene pravne osobe po predstavnici i okrivljenih 2., 3. i 4. kao odgovornih osoba, u bitnome istovjetna, da pravna osoba pa tako niti pročelnici nisu "osporavali prava na odmor u tijeku rada na 30 minuta", jer je to pravo odmora u tijeku rada od 30 minuta regulirano čl. 6. Pravilnika o počeku, završetku i preraspodjeli radnog vremena od 30.9.2015., te da je isti dostupan objavom na oglasnim pločama bolnice i na službenim stranicama bolnice, ne ispričava okrivljenu 1. kao pravnu osobu i 2., 3. i 4. okrivljenike da stvarno poduzmu mjere da se to pravo i realno ostvaruje, stoga je obrana neuvjerljiva i nelogična i nisu poduzete sve mjere kako je to životno i objektivno cilj i svakog poslodavca da i stvarno organizira rad i odmor radnika.

    14. Nadalje, u odnosu na djelo pod 2) izreke, prema odredbi članka 60.a.st.5. Zakona o radu, propisano je da poslodavac mora, najmanje tjedan dana unaprijed, obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena, a člankom 229.st.1.toč.23., propisano je da će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba: ako radnika ne obavijesti o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena koji mora sadržavati podatak o radnom vremenu radnika iskazanom u danima i satima, odnosno danima, tjednima i mjesecima, najmanje tjedan dana unaprijed (članak 60.a stavak 5.), a st.2. istog članka i istog Zakona, propisano je da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

    14.1. U konkretnom slučaju, nesporno je da je 1. okr. pravna osoba i 2. okr. LK pročelnik službe za internu medicinu u razdoblju od 1.1.2023. do 1.6.2023., kao odgovorna osoba u pravnoj osobi radnike Službe za internu medicinu nisu obavijestili o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena za razdoblje rada od 01.01.2023. do 30.09.2023. najmanje tjedan dana unaprijed, odnosno obavijestili su radnike o rasporedu radnog vremena za svaki mjesec od 01.01.2023. do 30.09.2023. u vremenu kraćem od tjedan dana, a ne kako je izričito propisano Zakonom "najmanje tjedan dana unaprijed", što su suglasno iskazali svjedoci, a posebno svjedokinja RK koja je u svrhu utvrđivanja te činjenice i provjeravala objavu rasporeda na oglasnoj ploči i datumima iz dokumenata i o svemu sačinila Zapisnike o inspekcijskom nadzoru, list spisa br. 6-44, to je usporedno analizom iskaza svjedoka utvrđen da je ostvareno biće djela prekršaja i u cijelosti isto dokazano.

    14.2. Obrana 1. okr. pravne osobe i odgovornih osoba koja apriori odbacuje odgovornost da radnici nisu u roku od najmanje tjedan dana prije početka mjeseca obaviješteni o rasporedu rada nije prihvaćena, ocijenjena je smišljenom za izbjegavanje odgovornosti, ničim nije potkrijepljena, nasuprot nespornim dokazima koji ukazuju upravo na nepoštivanje obveze poslodavca, kako je to utvrdila i iskazala svjedokinja RK, a potvrđeno i sukladno iskazima svjedoka SK, PK i KK, a sa izvjesnom sumnjom i sam okrivljeni 2. ŠK i 4. NK potvrđuju da nisu bili u mogućnosti svaki puta ispuniti tu zakonom propisanu obavezu zbog specifičnosti obnašanja službe.

    15. Nadalje, u odnosu na djelo pod 3) izreke, prema odredbi članka 65.st.4. Zakona o radu, prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje, te je čl. 229.st.1.t.26. istog Zakona propisano da će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba, a st. 2. istog članka i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura .

    15.1. U konkretnom slučaju, nije sporno je da je 1. okr. pravna osoba, kao poslodavac liječnika DK koji je radio prekovremeno, a prekovremeni rad je trajao duže od 180 sati godišnje, s obzirom daje u razdoblju od 01.01.2023. do 31.07.2023. ostvario 217 sati prekovremenog rada, tijekom siječnja 2023. 32 sata prekovremenog rada, tijekom veljače 2023. 33 sata prekovremenog rada, tijekom ožujka 2023. 40 sati prekovremenog rada, tijekom travnja 2023. 16 sati prekovremenog rada, tijekom svibnja 2023.g. 17 sati prekovremenog rada, tijekom lipnja 2023. 47 sati prekovremenog rada, tijekom srpnja 32 sata prekovremenog rada, što je evidentirano i u Evidenciji o radnom vremenu, list spisa br. 61-67, pa je nesporno dokazano da su okrivljeni 1. i 3. okr. kao poslodavac omogućili rad liječnika da radi prekovremeno, te mu je prekovremeni rad trajao duže od 180 sati godišnje u nadziranom razdoblju, duže od 217 sati prema osobitosti poslova zdravstvene zaštite, iako je nadzirano razdoblje kraće od jedne godine, zbog čega je nesporno da su okrivljenik 1.i 3. postupili suprotno cit. odredbi Zakona o radu, u kojem djelu su se stekla sva bitna obilježja djela prekršaja iz odredbe članka 229.st.1.i 2.t.26. Zakona o radu, zbog čega im je djelo u potpunosti uzeto dokazanim.

    15.2. Nadalje, prema odredbi čl. 65.st.1. Zakona o radu, poslodavac može u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnika pisanim zahtjevom pozvati na prekovremeni rad, odnosno da je dužan raditi duže od punog radnog vremena. Uvidom u materijalne dokaze u spisu, posebno Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru i Evidencije o radnom vremenu, ne proizlazi da točno određene ostvarene prekovremene sate rada mjesečno, kako je navedeno u izreci, nije postojala nikakva potreba poslodavca niti slučaj više sile za traženje prekovremenog rada imenovanog liječnika niti o tome postoji pisani zahtjev poslodavca, kao izuzetak od pravila. Dakle, iz materijalnih dokaza u spisu, iskazom svjedokinje RK, analizirajući iste dokaze nedvojbeno je da je ostvaren za imenovanog liječnika više od 180 prekovremenih sati rada, a za isto je odgovoran poslodavac 1. okr. pravna osoba Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, pa nije potrebno posebno niti obrazlagati tu odgovornost 1. okr. pravne osobe.

    15.3. Nadalje, nije prihvaćen navod obrane 1. okr. pravne osobe kao i odgovornih osoba da uslijed manjka liječnika na tržištu rada nisu popunjena sistematizirana radna mjesta, a ugovoreni su kapaciteti bolnice za sadržaj i opseg poslova u djelatnosti interne medicine, pa se prekovremenim satima pokriva nedostatak specijalista, zbog toga što ista obrana, iako djelomično točna, u konkretnom slučaju nije uzrok prekovremenog rada liječnika u izreci ove presude, već je uzrok velikog prekoračenja prekovremenih sati rada, način rada i organizacija radnog vremena liječnika od strane poslodavca pravne osobe, koji je pravna osoba uvela u organizaciji rada kao normalno ponašanje, te je tako i dozvoljavalo i upravno vijeće ustanove i ravnatelj da se krše osnovna prava iz radnog odnosa, čime je prekovremeni rad imenovanog liječnika trajao i znatno duže od 180 sati godišnje, uvažavajući i posebnosti djelatnosti.

    16. Nadalje, u odnosu na djelo pod 4) izreke, prema odredbi članka 65.st.6. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), propisano je da …roditelj s djetetom do osam godina života mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile, što je kao djelo prekršaja propisano čl. 229.st.1.t.28. istog Zakona.

    16.1. U konkretnom slučaju, nije sporno je da je 1. okr. pravna osoba i 2. okr. LK pročelnik službe za internu medicinu u razdoblju od 1.1.2023. do 1.6.2023., naredili prekovremeni rad roditeljima djece do 8. g. starosti, SK, koji je u razdoblju od 01.01.2023. do 31.08.2023. radio prekovremeno i PK, koji je u razdoblju od 01.01. 2023. do 30.06.2023.g. radio prekovremeno, bez njihove pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na takav rad, te su kao roditelji malog djeteta do 3.g. starosti raspoređivani u rad noću i u dežurstvu bez njihovog pristanka u razdoblju od 01.01. 2023. do 28.02.2023. što je u suprotnosti s čl.59.st.4. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, 3/23), a što je evidentirano u Evidencijama o radnom vremenu za pojedine mjesece imenovanih liječnika, u odnosu na JK, list spisa br. 47 i 48 te u Zapisniku o izvršenom inspekcijskom nadzoru, list spisa br. 30-34, a u odnosu na SK, list spisa br. 52, 53, 54, 55, 56, 58, 59, te u Zapisniku o izvršenom inspekcijskom nadzoru, list spisa br. 21-25, a posebno još to proizlazi iz iskaza svjedoka u dokaznom postupku, kao i iskaza svjedokinje RK, da je utvrdila osobno provjerom radnopravne dokumentacije da kao kategorija zaštićenih radnika nisu imali pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad kao roditelji djece do 8 godina starosti, čime je u potpunosti ostvareno biće djela prekršaja u potpunosti dokazano.

    17. Nadalje, u odnosu na djelo pod 5) izreke, prema odredbi članka 9.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 i 112/12), propisano je da je diskriminacija u svim pojavnim oblicima zabranjena, a čl.3.st.1. propisano je da je uznemiravanje svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz čl.1.st.1. istog Zakona koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, dok je čl.25.st.1. propisano da tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj kao odgovorna osoba prema st. 2. propisano je da će se kaznom iz stavka 1. ovoga članka ( od 5.000,00 do 30.000,00 kuna) kazniti za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi, a pravna osoba prema st.4. istog članka istog Zakona propisano je da će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba kazniti novčanom kaznom od 30.000,00 do 300.000,00 kuna.

    17.1. U konkretnom slučaju nije sporno da je 2.okr. LK, s pozicije nadređene osobe prema oštećenima, počinio izravnu diskriminaciju iz odredbe čl. 2. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, stavljajući žrtve u nepovoljniji položaj od drugih osoba kod istog poslodavaca i težim oblikom diskriminacije iz odredbe čl. 6.st.1. istog Zakona, jer je više puta počinio diskriminaciju ponavljanjem i dulji vremenski period, pa je i posljedica posebno teško pogodila žrtve diskriminacije, te i nije sporno da je diskriminacija izvršena kod 1. okr. pravne osobe u području rada i radnih uvjeta u zdravstvenu zaštitu, odredba čl. 8.t.1. istog Zakona, i to kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, uznemiravanjem i povrjeđivanjem dostojanstva radnika SK i PK, zaposlene na radnom mjestu liječnika, kojima je zbog zahtjeva za korištenje svog zakonskog prava na osnovi zaštićene kategorija radnika s obzirom da imaju djecu do 8. godina starosti, povrijeđeno dostojanstvo korištenjem neprimjerenih naziva ženskih likova iz igranih i crtanih filmova u mjesečnim rasporedima za travanj 2023., kako to proizlazi iz nesporno utvrđene komunikacije 2. okrivljenika prema žrtvama imajući za cilj i stvarajući neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje u vezi sa radnim mjestom i naloženim zadacima poslodavca.

    17.2. Nadalje, diskriminirati nekoga, prema rečenom, znači nanijeti mu nepravdu, staviti ga u podređeni položaj u odnosu na druge ljude u sličnoj situaciji, staviti osobu u ciljano nepovoljniji i ponižavajući položaj od bilo koje druge skupine osoba povređujući dostojanstvo osobe, a svrha je zabrane opisanog postupanju s propisanim osnovama omogućiti svakom pojedincu jednak i pravedan pristup mogućnostima koje nudi društvo. Diskriminacija u sebi sadrži i povredu članka 14. Ustava Republike Hrvatske i članka 14. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao osnovnih i određujućih odredbi načelnog karaktera koje zabranjuju svaku diskriminaciju, te koje odredbe imaju za cilj da omoguće svim ljudima, kakve god bile njihove osobnosti, da imaju pristup prilikama koje su dostupne svima u jednom društvu i da osiguravaju zadovoljenje zajamčenih prava slobode i jednakosti.

    17.3. Iz analize provedenih dokaza, a pri tome cijeneći priznanje počinjenja djela 2. okrivljenika, posebno opisane posljedice koje su pretrpjele žrtve u svojim iskazima svjedoka, pa i svjedokinje KK, nesporno je utvrđeno da je 2. okrivljenik upotrebljavao neprimjerene nazive ženskih likova iz igranih crtanih filmova te i na engleskom jeziku nazivao ih pogrdnim nazivima, ponavljajući djelo višekratno i uporno, a što je stvarno predstavljalo povredu dostojanstva osobe, s ciljem stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u spolu, te im je na taj način povrijedio dostojanstvo po osnovi spola, kao osoba muškog spola, u ustanovi u kojoj rade, dostupno i drugim radnicima ustanove i u prisutnosti drugih, koje riječi jesu uvredljivog i ponižavajućeg sadržaja, u punom opsegu upotreba istih dokazana prema optuženju, kao i posljedica istih – uvredljivi i ponižavajući sadržaj na osobu i radno im profesionalno okruženje, s osnova spola, jer izgovoreni sadržaj riječi životno i logično, povređuje osobu, vrijeđa i ponižava osobu, nedvojbeno usmjereno prema oštećenicima, upravo kao što je okrivljenik s ciljem i koristio vokabular neprimjeren društveno, kulturno, civilizacijskim dosezima poštivanja osoba po spolu i u radnom okruženju korišten pri formalnom internom aktu ustanove i na oglasnoj ploči ustanove, iste riječi ne mogu se drugačije niti pojmiti prema vremenu i mjestu počinjenja, već kao nedopušteno kažnjivo djelo s ciljem povrede dostojanstva osobe, s ciljem stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvrjedljivog okruženja na temelju razlike spola, prema cit. odredbi Zakona, a kao što su svjedoci- oštećenici i uvjerljivo opisali posljedice djela na njihovu osobnost posebno i s osnova spola, u kojem djelu je Sud našao ostvarenim sva bitna obilježja djela koje mu se stavlja na teret.

    17.4. Nadalje, 2. okrivljenik je u usmenoj obrani priznao što mu se stavlja na teret, no ostao je kod okolnosti navedenih u pisanoj obrani u bitnome, da isto nije rekao oštećenima svjesno i namjerno da bi stvorio poziciju ponižavajućeg i uvrjedljivog radnog okruženja za svoje kolege s kojima je ranije bio u prijateljskim odnosima i zadržao je isti nivo komunikacije otvorenih poruka, no po mišljenju ovog Suda, navedene okolnosti obrane 2. okrivljenika, koje se odnose na motive i razloge radi kojih je opisano postupao i koje navodi u obrani, ne mogu dovesti do njegova oslobođenja od optužbe, nisu opravdanje za njegovo postupanje i ne predstavljaju razloge isključenja krivnje ili protupravnosti, jer je njegov način na koji je pokušao ostvariti opisani cilj, evidentno je neprimjeren i ponižavajući za osobu prema kojoj je usmjeren, a čega je okrivljenik prema svim okolnostima i osobnim svojstvima mogao i morao biti svjestan.

    17.5. Okrivljena pravna osoba u odnosu na rečeno djelo u pisanoj obrani navodi da je 2. okr. kao odgovorna osoba s 1.6.2023. prestala obavljati poslove na položaju pročelnika službe, navodeći i da se kao poslodavac ispričavao oštećenima, a iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da po prijavi oštećenih SK i PK stvarno nisu poduzeli nikakve mjere, pa je upravo u toj činjenici Sud našao odgovornim i pravnu osobu, jer je imala saznanja i mogućnosti reagirati na djelo prekršaja 2. okrivljenika, kao odgovorne osobe, ali takvo ponašanje odgovorne osobe nije sankcionirano niti spriječeno provođenje diskriminacije u pravnoj osobi kao poslodavca.

    18. Nadalje, u odnosu na djelo pod 6) izreke, prema odredbi članka 85.st.4. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), propisano je da poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja, a člankom 228.st.1.toč.18. propisano je da će se novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, osim u slučaju prestanka ugovora o radu.

    18.1. U konkretnom slučaju, nije sporno da 1. okr. pravna osoba, kao poslodavac, radnici KK, nije omogućila korištenje godišnjeg odmora za 2023. na način i pod uvjetima propisanim čl.85. Zakona o radu (NN 93/14. 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) odnosno radnicu KK koja je uputila zahtjev za korištenje godišnjeg odmora dana 18.07.2023. u trajanju od 07.08. do 28.08. 2023., nisu najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestili o trajanju i razdoblju njegovog korištenja, već joj je zahtjev odobren dana 7.8.2023. s početkom korištenja godišnjeg odmora 7.8.2023., kako to proizlazi iz iskaza svjedokinje KK i RK.

    18.2. Obrana okrivljenih da liječnica KK nije uputila zahtjev za korištenje godišnjeg odmora na propisani način, da nije dostavila propisanu pisanu

    - izjavu za korištenje godišnjeg odmora na urudžbeni zapisnik, da nije poštovala uobičajenu proceduru poslodavca, ne ekskulpira od odgovornosti niti okr. pravnu osobu niti 3. i 4. okrivljene, jer je razvidno iz iskaza svjedokinje, posebno na Zapisniku od 13.10.2023., list spisa br. 28, kako je došlo do toga da nije bila raspoređena za korištenje godišnjeg odmora u sedmom mjesecu 2023., tražila je korištenje od 7.8. do 28.8. 2023., dana 18.7.2023., a odgovor je dobila 7.8.2023., pa su i tim djelom ostvarena sva bitna obilježja prekršaja i isto u potpunosti dokazano.

    19. Pri odmjeravanju kazne okrivljeniku 1. i 2. sud je cijenio sve okolnosti opisane čl. 36. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, stupanj krivnje, težinu počinjenih djela u odnosu na zaštićeno dobro, opasnost djela, te svrhu kažnjavanja, pobude iz kojih su prekršaji počinjeni, olakotne okolnosti nisu nađene, a od otegotnih okolnosti nađena je osuđivanost 1. okr. pravne osobe za prekršaj iz oblasti Zakona o radu, prema Potvrdi iz prekršajne evidencije MP, list spisa br. 82-83, pa je okrivljeniku 1. i 2. utvrdio novčanu kaznu za svako djelo posebno, a potom izrekao ukupnu novčanu kaznu u iznosu kao u izreci, vodeći računa o materijalnoj situaciji okrivljenih, nalazeći da će se izrečenom kaznom dovoljno djelovati na okrivljenika 1.i 2. da ubuduće ne čine prekršaje, a i u svrhu opće prevencije, primjenom kazne odmjerene kako njihovoj krivnji, tako i imovinskom stanju.

    20. Izreka o troškovima postupka temelji se na odredbama zakona kao u izreci te Rješenju Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka koji se odnose na troškove suda učinjene u ovom postupku, a izrečeni su u paušalnom iznosu ovisno o složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju 2. okrivljenika, a okrivljenici 1. i 2. su ih dužni platiti jer su proglašeni krivima za prekršaje, dok u odnosu na 3. okr. i 4. okr. troškovi ovog postupka padaju na teret ovog suda.

    21. U odnosu na izreku pod VII. ove Presude, da se 3. okr. DKĐ i 4. okr. NK, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi oslobađaju od optužbe, temeljem čl. 182.t.1. PZ-a, kao što je rečeno pod točkom 12. Obrazloženja ove presude, s obzirom na vremenski period koji su 3. i 4. okr. obnašali dužnost v.d., odnosno pročelnika službe za internu medicinu, utvrđeno je da iako su počinili djelo prekršaja neznatnim sudjelovanjem u počinjenju djela prekršaja 1. okr. pravne osobe, nisu znatno povrijedili prava iz radnog odnosa oštećenih, pa je s obzirom i na osobne stavove i profesionalnu etiku u duljini radnog staža uzeto da se radi o neznatnom stupnju krivnje i ugrožavanja, neznatnoj povredi društvene vrijednosti u okviru pravne osobe kao poslodavca i ne postoji potreba da 3. i 4. okr. kao počinitelji budu kažnjeni.

    Temeljem iznijetog valjalo je riješiti kao u izreci.

    U Zaboku 26. ožujka 2025.

    Zapisničar

    Sutkinja

    Kristina Folnović Režek,v.r.

    Marija Bračun,v.r.

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude stranke, odnosno ovlaštenici pravo na žalbu, prema čl. 192. Prekršajnog zakona, imaju pravo podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude, zbog svih osnova prema odredbi čl. 194.st.1. Prekršajnog zakona.

    Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u 3 istovjetna primjerka, putem ovog suda.

    Dostaviti:

    1. Okrivljeniku 1.,2. 3. i 4.,

    2. Oštećenicima BK i JK,

    3. Ovlaštenom tužitelju,

    4. Pismohrana, ovdje.-

    Po pravomoćnosti:

    1. Referadi za izvršenje ovog Suda.-

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.