REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pn-263/2021-48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vanesi Brizić Bahun kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice RK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Blaženki Musulin, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, zastupanog po punomoćniku Ivanu Glavašu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 13. veljače 2025. godine u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice SK, odvjetničke vježbenice, te punomoćnika tuženika Damira Salahovića, odvjetnika, dana 26. ožujka 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, isplatiti tužiteljici RK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.982,95 eur, zajedno sa zateznom kamatom, i to na:

- iznos od 2.770,59 eur od podnošenja Odštetnog zahtjeva, 3.12.2020.g.,

- iznos od 92,91 eur od 25.8.2020.g.,

- iznos od 73,00 eur od 2.9.2020.g.,

- iznos od 46,45 eur od 20.10.2020.g.

i to do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, kao i naknaditi joj trošak parničnog postupka u iznosu od 2.493,91 eur, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 530,89 eur.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe na način izvršen podneskom od 02. veljače 2022. godine.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 19. srpnja 2020.g. u 19:37 sati na autocesti A1, općina Jastrebarsko, na 19 km + 800 m koji se nalazi sjevernije od prometnog čvora Jastrebarsko, ozlijeđena kao suvozačica u vozilu reg. oz. [registarska oznaka], na način da je na vozilo u kojem se nalazila naletio kamion reg. oz. [registarska oznaka], uslijed čega je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede. Vozilo kojim je nezgoda skrivljena je na dan štetnog događaja bilo uredno osigurano kod tuženika. Vlasniku vozila u kojem se tužiteljica nalazila, KK, tuženik je isplatio naknadu štete za oštećeno vozilo te je predmet zaveden kod tuženika pod brojem 2082 1051 2693. U navedenoj nezgodi tužiteljica je zadobila ozljede radi kojih joj je pružena liječnička pomoć. Zbog zadobivenih ozljeda je trpjela fizičke bolove i strah, došlo je do smanjenja njezine opće životne i radne sposobnosti te joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužiteljica se u cilju mirnog rješenja spora dana 3. prosinca 2020.g. obratila tuženiku kod kojeg je zaključena polica osiguranja od odgovornosti kojom je pokriven štetni događaj, ali je tuženik zahtjev otklonio. Tužiteljica potražuje od tuženika iznos naknade štete za povredu prava osobnosti iz čl. 19. ZOO-a, i to za povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje, pravičnu novčanu naknadu sukladno čl. 1100. st. 2. ZOO-a, vodeći računa o jačini i trajanju izazvanih fizičkih boli, duševnih boli, straha te zaostalog naruženja, kako slijedi: • po kriteriju fizičkih boli iznos od 7.000,00 kn

• po kriteriju pretrpljenog straha iznos od 7.000,00 kn

• po kriteriju pretrpljenih duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 7.000,00 kn

• za tuđu pomoć i njegu iznos od 1.000,00 kn

ukupno za opisane povrede prava osobnosti: 22.000,00 kn.

Navodi da su joj zbog zadobivenih ozljeda prouzročeni troškovi liječenja koje potražuje u ukupnom iznosu od 1.600,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana plaćanja računa pa sve do isplate, kako slijedi: - račun br. 1969/P1/1 u iznosu od 700,00 kn od 25.8.2020.g., - račun br. 2075/P1/1 u iznosu od 550,00 kn od 2.9.2020.g., - račun br. 22097-A1-1 u iznosu od 350, 00 kn od 20.10.2020.g. Ukupno potražuje isplatu iznosa od 23.600,00 kn sa pripadajućim zakonskim zateznom kamatama i troškovima postupka.

2. Tužiteljica podneskom od 02. veljače 2022. godine potražuje naknadu neimovinske štete u iznosu od 24.875,00 kn i to po kriteriju fizičkih boli 6.000,00 kn, po kriteriju pretrpljenog straha 8.000,00 kn, po kriteriju smanjene životne aktivnosti iznos od 10.000,00 kn te za tuđu pomoć 875,00 kn, dok je u odnosu na imovinsku štetu tužbeni zahtjev ostao neizmijenjen.

3. Tuženik se usprotivio takvoj preinaci.

4. Podneskom od 11. travnja 2023. godine tužiteljica je tužbeni zahtjev postavila u skladu s važećom valutom u Republici Hrvatskoj, odnosno isti izrazila u eur.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost. Osporava uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i ozljeđivanja tužiteljice te osnovanost i visinu pretrpljene štete.

6. U tijeku postupka izvršen je uvid u Potvrdu MUP-a, Policijske uprave zagrebačke, II. Postaja prometne policije Zagreb od 22. srpnja 2020.g., medicinsku dokumentaciju tužiteljice, odštetni zahtjev, odgovor tuženika, račune br. 1969/P1/1, 2075/P1/1, 22097-A1-1, izvid štete i fotografije vozila u boji, spis MUP-a, Policijske uprave zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb broj 511-19-45/6-P- 1650/2020 MB, provedeno je medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. Snježani Miškov i dr. Žarku Rašiću, provedeno je kombinirano sudsko-medicinsko i prometno vještačenje po stalnim sudskim vještacima ing. NK i dr. Davoru Mayeru, proveden je dokaz saslušanjem stalnih sudskih vještaka dr. Žarka Rašića, dr. Snježane Miškov i dr. Davora Mayera, te je proveden dokaz saslušanjem tužiteljice.

7. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

8. Sud je prihvatio preinaku tužbe na način kako je to tužitelj izvršio podneskom od 02. veljače 2022. godine, obzirom je isto bilo svrsishodno za konačno rješenje spora između stranaka te se stoga radi o situaciji iz čl. 190. st. 2. ZPP-a.

9. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika te odgovornost, pa sud na okolnosti koje među strankama nisu sporne nije provodio i cijenio posebne dokaze.

10. Sporna je uzročna veza između štetnog događaja i ozljeđivanja tužiteljice te osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

11. Radi utvrđivanja dinamike nastanka štetnog događaja te da li je s obzirom na dinamiku nastanka štetnog događaja u predmetnom štetnom događaju tužitelj mogao zadobiti povrede navedene u medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu i koje su utvrđene od strane liječnika vještaka, provedeno je kombinirano prometno i sudsko-medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima ing. NK i dr. Davoru Mayeru.

12. Stalni sudski vještak ing. NK je u svom nalazu i mišljenju naveo da je tužiteljica stradala u prometnoj nezgodi dana 19. srpnja 2020. godine kao suvozač u vozilu na čiji je stražnji dio, s prednjim dijelom naletjelo teretno vozilo osiguranika tuženika. Uslijed ovog naleta vozilo tužiteljice je ostvarilo promjenu brzine do najviše 10 km/h ukoliko teretno vozilo nije prevozilo teret, odnosno do najviše 11,3 km/h ukoliko je teretno vozilo prevozio maksimalno dozvoljeni teret. U oba ova slučaja, tijelo tužiteljice je poletjelo unatrag.

13. Stalni sudski vještak dr. Davor Mayer je u svom nalazu i mišljenju naveo da je tužiteljica stradala u prometnoj nesreći kao suvozačica u osobnom vozilu na čiji stražnji dio je naletjelo drugo vozilo. Pri dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim vještačenjem, došlo je do trzajnog gibanja tijela tužiteljice unatrag. Uz ovakvu dinamiku i utvrđenu promjenu brzine, tužiteljica je mogla zadobiti istegnuće vrata (trzajnu ozljedu) uz preduvjet od ranije postojećeg oštećenja vratne kralježnice. Naime, njezino je tijelo trenutkom naleta bilo izloženo biomehaničkom opterećenju čiji je intenzitet bio u području donje granice intenziteta potrebnog za nastanak ove ozljede, uz gore navedeni preduvjet.

14. Povodom prigovora tuženika provedeno je saslušanje stalnog sudskog vještaka dr. Davora Mayera koji je u svom iskazu naveo kako u cijelosti ostaje pri svom pisanom nalazu i mišljenju. Na upit suda da pojasni svoje zaključke navodi da je u intervalu promjena brzine od 10 pa do 15 km na sat uvjet mogućnosti istegnuća vrata postojanje ranijih degenerativnih promjena vratne kralježnice. U konkretnom slučaju iz medicinske dokumentacije se ne može razabrati zapisa o istima kod tužiteljice. Međutim, ovo nije odlučno za ocjenu mogućnosti zadobivanja istegnuća vrata, jer postojanje degenerativnih promjena ne mora biti registrirano u medicinskoj dokumentaciji, pa niti poznato samom pacijentu, pa je tako realno moguće da ih je i tužiteljica u vrijeme štetnog događaja imala. Proučio je iskaz kolege vještaka Rašića i može reći da je u cijelosti sukladan sa pojašnjenjima koje je on dao. Izraz prethodno oštećenje vrtne kralježnice uključuje i degenerativne promjene. Degenerativne promjene su najčešći vid prethodnog oštećenja kralježnice. Primjera radi kralježnica može biti ranije oštećena i koštanom traumom, dakle, prijelomom. Ovo je stav sudsko medicinske struke. Ne postoji neki dobni limit nakon kojega bi degenerativne promjene postojale, a prije tog limita ne bi. Može se reći da njihova pojava i razvoj prate životnu dob osobe. Na daljnje pitanje da li je kirurg kompetentan utvrditi degenerativne promjene, odgovara kako je to pitanje za kirurga. Dodatno može pojasniti da se degenerativne promjene najbolje prikazuju radiološkim metodama, pa je u prvom redu specijalist radiolog taj koji će ih uočiti na RTG snimkama, a hoće li ih i opisati u nalazu, to ne može reći.

15. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine štete provedeno je medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještaku dr. Snježani Miškov i dr. Žarku Rašiću, koji su u svom nalazu i mišljenju naveli da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila trzajnu ozljedu vrata. Drugi dan nakon ozljeđivanja pregledana je po kirurgu-ortopedu Klinike za traumatologiju KBC Sestre milosrdnice, tužiteljici je apliciran Schanzov ovratnik, preporučeno mirovanje, analgetika, ide na pregled kod neurologa i fizijatra. Zadobivene ozljede rezultirale su trajnih tjelesnim posljedicama koje se u tužiteljice manifestiraju bolovima u vratu, glavoboljama zatiljno, desnom ramenu, slabijom snagom desne šake. Trajne tjelesne posljedice zadobivenih ozljeda s naslova tzv. trzajne ozljede vrata umanjuju opću životnu i radnu sposobnost tužiteljice za 5%, u kojem je omjeru potrebito ulaganje pojačanih napora. Trpjela je bolove jačeg intenziteta, sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta sumarno 5 dana, manjeg intenziteta sumarno 35 dana. Zaostali manji povremeni bolovi ulaze u pojačane napore. Tzv. primarni strah koji se javlja u trenucima ozljeđivanja i neposredne životne ugroženosti bio je intenzivan i kratkotrajan. Takozvani sekundarni strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za posljedice bio je jačeg intenziteta i trajanja 2 dana, srednjeg 5 dana, manjeg 4 tjedna. Kasni strah u vidu tjeskobe zabrinutosti posebice u situacijama prometa trajao je mjesec dana. Radi prirode ozljeda i načina liječenja (mirovanje, imobilizacija) tužiteljici je bila potrebita pomoć druge osobe u obavljanju svih njoj primjerenih teških i težih kućanskih poslova (kuhanje, peglanje, spremanje) i to 2 sata dnevno kroz 14 dana te još 7 dana po 1 sat dnevno. Prema medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu postoji slijed koji upućuje na povezanost predmetnog štetnog događaja, zadobivenih ozljeda i posljedica istih u tužitelja. Liječenje je završeno 20. listopada 2020. godine (pregled fizijatra). Tužiteljica je u privatnim ustanovama obavila pregled neuropsihijatra, fizijatra, te EEG i EMG snimanje. Isti pregledi i dijagnostički postupci su bili potrebni, mogli su se obaviti i na teret HZZO, ali vjerojatno uz dulje čekanje, posebice uzimajući u obzir vrijeme zbivanja štetnog događaja (pandemija Covid 19).

16. Povodom prigovora tuženika provedeno je saslušanje stalnog sudskog vještaka dr. Žarka Rašića koji je u svom iskazu naveo da uvidom u medicinsku dokumentaciju nema podataka o ranijem ozljeđivanju vratne kralježnice, a također na kliničkom pregledu tužiteljica je navela kako prije predmetnog štetnog događaja nije imala ozljeda vratne kralježnice, nije sudjelovala prije predmetnog štetnog događaja u prometnim nesrećama, odnosno da nije pohađala prije štetnog događaja fizikalnu terapiju. Vratna kralježnica ima svoju fiziološku zakrivljenost, a kada dolazi do ozljede tzv. mekanih struktura vrata, odnosno napetosti mišića vrata uslijed njihove napetosti, odnosno povećanog tonusa navedena lordoza se ispravlja. Uz anamnestičke podatke zatim klinički pregled i RTG opis o izravnanju fiziološke lordoze-ukazuje na ozljedu vratnog segmenta kralježnice. Kada bi se izuzela ozljeda vratne kralježnice, odnosno pod pretpostavkom da do ozljede vratne kralježnice nije došlo, tada bi uslijedila korekcija ocjene trajanja intenziteta bolova, straha smanjenja životne aktivnosti i potrebe za tuđom pomoći.

17. Sud je prihvatio nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka, obzirom su isti izrađeni objektivno, jasno i stručno i to na temelju pregleda tužitelja, relevantne medicinske dokumentacije i pravila struke, te su stalni sudski vještaci dr. Žarko Rašić i dr. Davor Mayer svojim usmenim očitovanjima otklonili prigovore tuženika.

18. Kako su stalni sudski vještaci dr. Žarko Rašić i dr. Snježana Miškov utvrdili da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju uz opisane povrede zadobila i trzajnu ozljedu vratne kralježnice, a stalni sudski vještak dr. Davor Mayer je naveo da je uz dinamiku i promjenu brzine koju je utvrdio stalni sudski vještak prometne struke ing. NK, tužiteljica mogla zadobiti istegnuće vrata (trzajnu ozljedu) uz preduvjet od ranije postojećeg oštećenja vratne kralježnice, to je utvrđeno da je tužiteljica upravo u predmetnom štetnom događaju zadobila i osporavanu trzajnu ozljedu.

19. Obzirom na navedeno, sud je odbio prijedlog tuženika za ponovnim saslušanjem vještaka, jer za navedeno nije postojala potreba, a osobito ne za saslušanjem dr. Rašića i dr. Mayera na istom ročištu, jer u osnovi između njihovih nalaza nema proturječnosti.

20. Naime, iako je stalni sudski vještak dr. Žarko Rašić naveo da u medicinskoj dokumentaciji tužiteljice nema podataka o ranijem ozljeđivanju vratne kralježnice, a i tužiteljica je u svom iskazu navela da prije ove nezgode nije imala oštećenje vratne kralježnice, stalni sudski vještak dr. Davor Mayer je obrazložio da to nije odlučno za ocjenu mogućnosti zadobivanja istegnuća vrata, jer postojanje degenerativnih promjena ne mora biti registrirano u medicinskoj dokumentaciji, pa niti poznato samom pacijentu, pa je tako realno moguće da ih je i tužiteljica u vrijeme štetnog događaja imala. Izraz prethodno oštećenje vrtne kralježnice uključuje i degenerativne promjene, koje su najčešći vid prethodnog oštećenja kralježnice.

21. Tužiteljica u svom iskazu navodi da se predmetna prometna nezgoda u kojoj je bila suvozač dogodila na način da je u stražnji dio njihovog vozila, nakon što je suprug zakočio zbog kočenja vozila ispred, naletio kamion. Uslijed tog naleta osjetila je snažan udarac i njezino tijelo je poletjelo naprijed pa nazad. Neposredno nakon štetnog događaja bila je u šoku jer je u vozilu s njima bilo i malo dijete, te u tim trenucima nije obraćala pažnju na sebe. Međutim, tijekom noći je počela osjećati bolove i to jake u desnoj strani vrata koji su se širili na desnu ruku i radi toga su se obratili liječniku. Dobila je Shanzov ovratnik, uputu za uzimanje analgetika koje je koristila i u tom razdoblju nije mogla ništa nositi, zapravo nije mogla obavljati uobičajene kućanske poslove. Stoga joj je dolazila majka koja joj je pomagala. Iako je bila naručena na fizikalnu terapiju zbog jakih bolova, istu nije obavila jer je to bilo vrijeme Covida, a onda je ponovno ostala trudna. Stoga i danas osjeća bolove u desnoj strani vrata pri svakom opterećenju. S obzirom da su zbog Covida ukinuli provođenje fizikalne terapije u zdravstvenim ustanovama, javila se privatnim liječnicima te je platila pregled kod fizijatra, neurologa te pregled EMNG. Prije ove nezgode nije imala oštećenje vratne kralježnice.

22. Sud je prihvatio iskaz tužiteljice jer je ista iskazivala životno uvjerljivo te je u skladu s provedenim vještačenjima i medicinskom dokumentacijom.

23. Stoga su provedenim medicinskim vještačenjima na nedvojben način utvrđene posljedice štetnog događaja kod tužiteljice, kao i opseg istih. Također je utvrđeno da su sve ozljede koje je zadobila tužiteljica i koje su utvrdili stalni sudski vještaci medicinske struke, u uzročno posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem.

24. Navedenim ozljedama koje su utvrđene od strane liječnika vještaka povrijeđeno je pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi s čl. 1046. ZOO-a). Na temelju izloženog, utvrđena težina povreda i okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade te je sud utvrdio da tužiteljici u skladu s odredbom čl. 1100. ZOO-a pripada pravo na novčanu naknadu za neimovinsku štetu i temeljem čl. 1095. st. 1. ZOO-a za naknadu štete za tuđu pomoć i njegu. U slučaju kumulacija više povreda prava osobnosti, kao što su ovdje tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno isprepletene oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos naknade za sve oblike neimovinske i imovinske štete. Sud je pri tom raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi: fizičke bolove, strah, te tuđu pomoć i njegu i oni su u smislu čl. 1100. i čl. 1095. ZOO-a kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu štetu. Isto tako, svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade može biti sam za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosudu pravične novčane naknade, budući je svaki od navedenih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

25. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o utvrđenom intenzitetu i trajanju bolova, te neugodnostima tijekom liječenja u vidu pregleda kod liječnika različitih specijalnosti, rtg obrade, uzimanja analgetika, imobilizacije Šancovim ovratnikom, zatim o trajanju i intenzitetu pretrpljenog straha, a imajući u vidu i činjenicu nastanka štetnog događaja, odnosno da je tužiteljica stradala kao suvozač u vozilu na koje je naletjelo teretno vozilo, o trajnim posljedicama koje se manifestiraju bolovima u vratu, glavoboljama zatiljno, desnom ramenu, slabijom snagom desne šake. Nadalje je sud vodio računa o cilju kojemu služi ta naknada te o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom te je utvrđeno da tužiteljici pripada pravična novčana naknada za neimovinsku štetu u iznosu od 2.654,46 eur. Imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja koje su mjerodavne za određivanje težine povrede prava osobnosti, utvrđeno je da je tužiteljičino pravo osobnosti povrijeđeno u mjeri zbog koje joj pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu. Naime, cilj i svrha pravične novčane naknade je ublažiti osjećaj nelagode koju je tužiteljica pretrpjela i time makar djelomično smanjiti nastale štetne posljedice.

26. Tuđa pomoć bila je potrebna tužiteljici ukupno 35 sati tuđe nestručne pomoći.

27. Tužiteljica ima pravo na naknadu štete na ime tuđe pomoći (čl. 1095. st. 1. ZOO) i onda kada joj je ta pomoć besplatno pružana od članova obitelji. Da je tužiteljici nedvojbeno bila potrebna tuđa pomoć koju su joj pružali članovi obitelji utvrđeno je na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka te iskaza tužiteljice. Stoga se ta naknada određuje po neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoć i njega pružena bila sposobna pružiti takvu uslugu, a ako takva osoba ne postoji, visina naknade štete dosuđuje se prema slobodnoj ocjeni primjenom čl. 223. ZPP-a. Sud je kao primjerenu odredio cijenu jednog sata tuđe pomoći i njege u mjestu tužiteljice, a prema prilikama, običajima i troškovima života, u iznosu od 3,32 eur, kako je to tužitelj i zatražio, te joj po tom osnovu pripada iznos od 116,13 eur.

28. Slijedom svega navedenog, utvrđeno je da bi tužiteljici na ime naknade neimovinske štete i naknade za tuđu pomoć i njegu pripadao iznos od 2.770,59 eur, te je valjalo tužiteljici isti dosuditi i odlučiti kao u izreci pod točkom I., a s preostalim dijelom zahtjeva tužiteljicu odbiti i odlučiti kao u izreci pod točkom II.

29. Prema odredbi čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

30. Kako je tužiteljica zateznu kamatu zatražila od podnošenja odštetnog zahtjeva, uz koji je bila priložena sva dokumentacija na temelju koje je mogao utvrditi osnovanost i visinu štete, to tužiteljici zatezne kamate na dosuđeni iznos neimovinske štete pripadaju od navedenog dana.

31. Prema odredbi čl. 1095. st. 1. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

32. U prilogu tužbe dostavljena su tri računa, za koje je stalni sudski vještak naveo da da su pregledi i dijagnostički postupci bili potrebni i mogli su se napraviti na teret HZZO, ali vjerojatno uz dulje čekanje, posebice imajući u obzir vrijeme zbivanja štetnog događaja (pandemija Covid-19).

33. Isto proizlazi i iz iskaza same tužiteljice koja je iskazala da su zbog pandemije Covida ukinuli provođenje fizikalne terapije u zdravstvenim ustanovama, radi čega se obratila privatnim liječnicima.

34. Stoga je utvrđeno da su utuženi troškovi liječenja bili potrebni te je valjalo zahtjev u odnosu na iste usvojiti i odlučiti kao u izreci pod točkom I.

35. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. u svezi s čl. 155. ZPP-a. Prilikom odlučivanja o troškovima parničnog postupka te uspjehu u postupku, sud je imao u vidu visinu konačno postavljenog tužbenog zahtjeva koja se u konkretnom slučaju uzima u iznosu od 3.318,07 eur, te obzirom na isti djelomičan uspjeh stranaka u postupku.

36. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, a tužiteljica je u konkretnom slučaju djelomično uspjela i u odnosu na osnovu zahtjeva i u odnosu na visinu istog.

37. Primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a sud je utvrdio postotak uspjeha tužiteljice i postotak uspjeha tuženika te imajući u vidu kvalitativan i kvantitativan uspjeh u postupku, nakon oduzimanja postotka uspjeha tužiteljice od postotka uspjeha tuženika, odmjerio tužiteljici naknadu troškova parničnog postupka od 85%.

38. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i zatraženom trošku i to za sastav odštetnog zahtjeva prema Tbr. 28. – 200,00 eur, za sastav tužbe prema Tbr. 7. toč. 1. – 200,00 eur, za sastav podnesaka od 31.03.2021.g., 02.02.2022.g. i 11.04.2023.g. prema Tbr. 8. toč. 1. po 200,00 eur, za sastav podnesaka od 15.12.2021.g., 01.12.2021.g., 25.04.2022.g. i 27.10.2022.g. prema Tbr. 8. toč. 3. po 50,00 eur, te za zastupanje na ročištima 26.11.2021.g., 04.09.2024.g. i 13.02.2025.g. prema Tbr. 9. toč. 1. po 200,00 eur, što ukupno iznosi 1.800,00 eur, a uvećano za trošak PDV-a prema Tbr. 46. u iznosu od 450,00 eur ukupno iznosi 2.250,00 eur. Navedenom iznosu pribrojen je trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 77,78 eur i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 78,97 eur, a razmjerno utvrđenom uspjehu tužiteljice od 85% iznosi 2.045,74 eur. Tužiteljici je priznat trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 398,17 eur, te trošak pristupa vještaka u iznosu od 50,00 eur, koji su tužiteljici priznati u cijelosti jer su bili potrebni za vođenje ovog postupka, tako da ukupno trošak tužiteljice iznosi 2.493,91 eur.

39. Tužiteljici nisu priznati troškovi za sastav preostalih podnesaka, jer isti nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka.

40. Stoga je odlučeno kao u izreci pod točkom I.

U Zagrebu, 26. ožujka 2025. godine

Sudac:

Vanesa Brizić Bahun

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.