REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Pakracu

Trg Pape Ivana Pavla II br. 1.

34550 Pakrac

Posl.br.: P-136/2022-88

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu po sucu toga suda Matiji Stokiću, na temelju nacrta više sudske savjetnice-specijalistice Lidije Karolj, u pravnoj stvari tužitelja Triglav osiguranje d.d., Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui, odvjetnicima u Zagrebu, protiv tuženika NŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Doneski, Perica Medaković, Nera Panjkret, Antonio Mihoci i Kristina Burcar, iz Garešnice, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 04. ožujka 2025., u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja RŠ, odvjetničke vježbenice u Zajedničkom odvjetničkom uredu Saja Oulovski i Nevena Oulovski, iz Pakraca i punomoćnika tuženika Perice Medakovića, odvjetnika iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Doneski i dr., u Garešnici, uz javno objavljivanje 26. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku VŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da isplati tužitelju Triglav osiguranju d.d. Zagreb, Heinzova 4, Zagreb, OIB: 29743547503, iznos od 887,54 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 01. lipnja 2019. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.748,93 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 26. ožujka 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom iznad dosuđenog iznosa od 887,54 EUR do zatraženog iznosa od 1.479,23 EUR, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj Triglav osiguranje d.d., Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503, podnio je tužbu protiv tuženika NŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate.

2. U tužbi navodi kako je dana 16. ožujka 2019. oko 13,30 sati, u mjestu [adresa], u [adresa], kod kbr. 1, došlo do štetnog događaja na način da je EŠ kao vozač osobnog, reg. oznake [registarska oznaka] (osiguranim kod tužitelja policom kasko osiguranja broj 020508002437), krećući se gore navedenom prometnicom, prednjim dijelom vozila naletio na psa u vlasništvu tuženika koji je iznenada istrčao na kolnik ceste. Obavljenim očevidom nisu utvrđeni elementi prekršajne odgovornosti vozača vozila dok je tuženom uručen obvezni prekršajni nalog zbog počinjenja prekršaja iz čl. 119. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Tužitelj pojašnjava kako je u Potvrdi MUP-a PU Požeško-slavonska, PP Pakrac broj: 511-22-07-1/3-66/93- 2019 od dana 07. lipnja 2019. navedeno kako je vozilom reg. oznake [registarska oznaka] u vrijeme štetnog događaja upravljala TŠ, [adresa], ali je tijekom provođenja postupka obrade štete utvrđeno da je navedena dala neistinite podatke djelatnicima MUP-a te da je na dan štetnog događaja vozilom reg. [registarska oznaka] upravljao EŠ. Navedene činjenice utvrđene su u presudi Općinskog suda u Bjelovaru, posl.br. K-294/20. U predmetnom štetnom događaju na vozilu registracijske oznake [registarska oznaka] nastala je materijalna šteta. Osiguranik se obratio tužitelju odštetnim zahtjevom te je nakon obrade istog, osiguraniku isplaćen iznos od 11.145,26 kn na ime naknade materijalne štete na vozilu dana 31. svibnja 2019. Tužitelj pojašnjava kako je naknada štete, uz pristanak osiguranika, isplaćena na račun trgovačkog društva Bili j.d.o.o. Milke Trnine 26, Donji Daruvar, koje je popravilo predmetno vozilo. Predmetni štetni događaj dogodio se zbog iznenadnog i neočekivanog istrčavanja psa na kolnik ceste neposredno ispred vozila kojim je upravljao osiguranik tužitelja. Budući da je tuženik vlasnik psa kojeg je ostavio bez nadzora što je uzrokovalo njegovo istrčavanje na cestu, isti je odgovoran za štetu koja je pri tom nastala. S obzirom na činjenicu da je tužitelj svojem osiguraniku isplatio naknadu nastale štete, stekao je pravo regresno potraživati od tuženika iznos isplaćene štete oštećenomu u predmetnoj nezgodi, uvećan za pripadajuće zakonske zatezne kamate i troškove. Slijedom svega navedenog, tužitelj predlaže da Naslovni sud nakon provedenog postupka donese slijedeću presudu: "Nalaže se tuženiku VŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da isplati tužitelju Triglav osiguranju d.d. Zagreb, Heinzova 4, Zagreb, OIB: 29743547503 iznos od 11.145,26 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 01. lipnja 2019. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

3. Tuženik u odgovoru na tužbu, između ostalog, navodi kako su mu dana 16. ožujka 2019. kući došli policijski službenik PP Pakrac, EŠ te TŠ kojom prilikom mu je uručen Prekršajni nalog te mu je rečeno da je vozilom upravljala TŠ te da razmijeni podatke da prisutni EŠ može podnijeti odštetni zahtjev svom osiguravajućem društvu. Osobno nije bio na mjestu događaja isto tako osim izmjene brojeva telefona ne sjeća da su ispunjavali bilo kakvo europsko izvješće ili da su djelatnici PP Pakrac izvršili očevid. Nakon njihovog odlaska otišao je na mjesto događaja gdje je zatekao MŠ iz [adresa] koji je bio očevidac događaja, njegova izjava se nalazi u spisu predmeta i koji je izjavio da je vozilom upravljao EŠ koji je bez usporavanja velikom brzinom nastavio do kružnog toka 80-90 metara te se tek tada zaustavio i vožnjom unazad vratio na mjesto događaja te da je telefonirao. Uglavnom, na mjesto događaja prije dolaska policije stigla je TŠ koja je službenicima izjavila da je ona bila u ulozi vozača. Policijski službenik nije tražio eventualne svjedoke nego je povjerovao njezinoj izjavi. Dana 17. ožujka 2019. otišao je u PP Pakrac te im prenio sva saznanja svjedoka događaja te su 18. ožujka 2019. pozvali TŠ na davanje izjave. Iz svega naprijed navedenog razvidno je da je EŠ u cilju stjecanja protupravne imovinske koristi izveo niz nezakonitih radnji kao i policijski službenik koji je učinio propuste u postupanju.

4. Općinski sud u Požegi rješenjem posl.br. P-320/2021-6 od 17. siječnja 2022. oglasio se mjesno nenadležnim te spis dostavio mjesto nadležnom Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalnoj službi u Pakracu. (list 128-129)

5. U dokaznom postupku izvršen je uvid u izvid štete od 23. travnja 2019., Opće uvjete za osiguranje automobilskog kaska, potvrdu PP Pakrac od 19. kolovoza 2019. sa prilozima, presliku presude Općinskog suda u Bjelovaru posl.br. K-294/2020-3 od 22. rujna 2020., prijavu štete iz osiguranja automobilskog kaska od 29. ožujka 2019., presliku police za automobilska osiguranja od 13. prosinca 2018., presliku prometne dozvole i vozačke dozvole, račun A 44/1/1 trgovačkog društva Bili j.d.o.o. od 20. svibnja 2019., opomenu pred tužbu od 11. ožujka 2021., suglasnost o isplati štete, fotografije vozila, regresni zahtjev od 09. srpnja 2019. (list 1-132), presliku spisa

Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave Požeško-slavonske, Policijske postaje Pakrac (list 142), saslušani su svjedoci ZŠ, ŽŠ i ĆŠ (list 148-149), izvršen je uvid u CD s fotografijama prometne nesreće (list 166), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ivana Pekere od 07. studenog 2022. (list 168-176), saslušan je stalni sudski vještak Ivan Pekera (list 204-205), izvršen je uvid u sudsku praksu (list 210-216), saslušan je svjedok EŠ (list 242), izvršen je uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zlatka Jareša od 14. ožujka 2024. (list 243-254), saslušan je stalni sudski vještak Ivan Pekera (list 280), saslušan je stalni sudski vještak Zlatko Jareš (list 280-281), izvršen je uvid u fotografije – identične fotografijama iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Ivana Pekere od 07. studenog 2022., (list 283 do 285), uvid u spis Općinskog suda u Bjelovaru posl.br. K-294/2020, izvršen je uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Nataše Koronc od 30. prosinca 2024. (list 307-331). Sud nije saslušao svjedoka TŠ budući je presuda kojom je izdan kazneni nalog pravomoćna, odnosno sud je na ročištu za glavnu raspravu 08. listopada 2024. odbio prijedlog za saslušanjem svjedoka TŠ.

6. Na ročištu za glavnu raspravu održanu 08. listopada 2024. tužitelj po zamjeniku punomoćnika naveo je kako ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva s tim da tužbeni zahtjev sada glasi na novčani iznos od 1.479,23 EUR. (list 279)

7. Rješenjem ovog suda posl.br. P-136/2022-64 od 29. listopada 2024. preotvorena je glavna rasprava koja je u ovom parničnom predmetu zaključena 08. listopada 2024., radi dopune postupka i razjašnjenja važnijih pitanja (čl. 305. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 148/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP). Prihvaćen je prijedlog tužitelja radi provođenja nadvještačenja u ovom postupku te je određeno izvođenje dokaza prometno-tehničkim vještačenjem radi davanja mišljenja drugog vještaka (čl. 261. st. 3. ZPP). Sud nije prihvatio prijedlog tužitelja za ponovnim saslušanjem stalnih sudskih vještaka Ivana Pekere i Zlatka Jareša nakon izvedenog dokaza nadvještačenjem po trećem sudskog vještaku jer je po ocijeni sud činjenično stanje dovoljno razjašnjeno i ponovno saslušanje vještaka bi dovelo do nepotrebnog odugovlačenja postupka.

8. Sve izvedene dokaze sud je cijenio temeljem čl. 8. ZPP te je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

9. Sporna je odgovornost tuženika te postojanje doprinosa na strani osiguranika tužitelja nastanku štetnog događaja. Nesporno je da je pas vlasništvo tuženika, nesporna je visina štete, te da je tužitelj kao osiguravatelj osiguraniku EŠ temeljem police za automobilska osiguranja isplatio nastalu štetu na vozilu marke BMW, godina proizvodnje 2012., reg. oznake [registarska oznaka] u iznosu od 11.145,26 kn i to dana 31. svibnja 2019. na račun trgovačkog društva koje je izvršilo popravak vozila, koja činjenica proizlazi iz računa i potvrde o plaćenom iznosu.

9.1. Sud je izvršio uvid u potvrdu PP Pakrac od 19. kolovoza 2019. kojom se potvrđuje da se 16. ožujka 2019. u 13,30 sati u mjestu [adresa], Grad Pakrac dogodio nalet osobnog automobila na psa u kojem događaju su sudjelovali TŠ iz [adresa] kao vozač osobnog automobila marke BMW, god. proizvodnje 2012., reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu EŠ, [adresa] koje vozilo je osigurano kod Triglav osiguranja d.d. i pas vlasništvo NŠ, iz [adresa], kojemu je naplaćena novčana kazna na mjestu prekršaja. Vlasnik vozila EŠ i vlasnik psa NŠ nisu zahtijevali vršenje očevida već su popunili Europsko izvješće o nezgodi.

9.2. Sud je izvršio uvid u pravomoćnu presudu Općinskog suda u Bjelovaru posl.br. K-294/2020-3 od 22. rujna 2020. kojom je izdan kazneni nalog TŠ, iz [adresa], koja je kriva što je 18. ožujka 2019. u [adresa], u službenim prostorijama Policijske postaje Pakrac, nakon što je 16. ožujka 2019. Policijskoj upravi Požeško-slavonskoj dojavila da je osobnim automobilom udarila psa, a povodom koje su dojave na mjesto događaja izašli policijski službenici Policijske postaje Pakrac kojima je izjavila da je upravljajući osobnim automobilom marke "BMW" registarske oznake i broja [registarska oznaka], vlasništvo EŠ, u [adresa] prednjim desnim dijelom vozila udarila u psa koji je istrčao na kolnik, podnijela zahtjev za izdavanje potvrde o prometnoj nesreći, iako je bila svjesna da nije upravljala osobnim automobilom marke "BMW" registarske oznake i broja [registarska oznaka] i da nije sudjelovala u predmetnoj nesreći, pa su djelatnici Policijske postaje Pakrac ne sumnjajući u istinitost podatka koje je dala policijskim službenicima prilikom poduzimanja službenih radnji nakon prometne nesreće izdali pisanu potvrdu broj: 511-22-07-1/3-66/43-2019 od 26. ožujka 2019. kojom se potvrđuje da je TŠ **.**.2019. u [adresa] sudjelovala u prometnoj nesreći kao vozač osobnog automobila marke "BMW" registarske oznake i broja [registarska oznaka] koja je potvrda potpisana od strane načelnika Policijske postaje Pakrac i ovjerena službenim pečatom, dakle dovođenjem u zabludu nadležnog tijela učinila da ovo u javnoj ispravi ovjeri štogod neistinito što ima služiti kao dokaz u pravnom prometu, čime je počinila kazneno djelo krivotvorenja – ovjeravanje neistinitog sadržaja, označeno i kažnjivo po članku 281. stavku 1. Kaznenog zakona, za koje se na temelju članka 540. st. 2. i čl. 541. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku, okrivljena TŠ za počinjeno kazneno djelo iz članka 281. stavka 1. Kaznenog zakona osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci. Na temelju članka 56. Kaznenog zakona okrivljenoj TŠ se izriče uvjetna osuda na način da se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ako okrivljena u roku od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

9.3. Sud je na ročištu za glavnu raspravu 19. svibnja 2022. saslušao svjedoka HŠ koji je iskazao: "Prilikom izlaska iz frizerskog salona ja sam čuo nekakav udarac, izašao sam iza ćoška kuće i vidio sam kako zaustavljeno vozilo marke BMW stoji na ugibalištu (autobusnoj stanici), već pri kraju ugibališta, i jedno 1-2 metra ispred desne strane vozila ležao je na zelenoj površini pas. Riječ je o desnoj strani [adresa], prije kružnog toka jedno 100-tinjak metara, prije pješačkog prijelaza za crkvu. Ja sam išao stazom i vidio sam psa, vidio sam da neki mladić sjedi u predmetnom vozilu. Sumljao sam da je pas od tuženika pa sam ga nazvao, ja se nisam zadržavao, otišao sam kući. Ja nisam uočio oštećenja, komadića plastike i sl., ja nisam niti obilazio vozilo, samo sam prošao, samo sam prolazio i pogled bacio na psa." Na poseban upit punomoćnika tuženika odgovara kako oštećenja na vozilu prikazana na fotografiji (oznake 102-11), nisu bila odnosno nisam uočio nikakve komade plastike. Odgovara kako je prošao kraj osobnog automobila na udaljenosti od 2-3 metra.“

9.4. Sud je na ročištu za glavnu raspravu 19. svibnja 2022. saslušao svjedoka ŽŠ koji je iskazao: "Sjećam se da je bila subota, ja sam išao iz mjesnog doma, bio sam u svom vozilu i čekao sam da prođe vozilo marke BMW, vozilo je išlo dosta brzo, ne mogu ocijeniti koliko, vozilo je udarilo u psa, vozilo se kretalo iz pravca Daruvara, to je bilo prije kružnog toka, na nekih 100 metara prije kružnog toka u [adresa], pas je izletio sa desne strane, pas je bio na ugibalištu, sam kontakt psa i vozila nisam vidio, nakon što je vozilo udarilo psa zaustavio se na nekih 70 metara, nisam vidio da je vozilo skretalo na ugibalište, ili se kretalo samo po cesti, vozilo je išlo dosta brzo, vidio sam vozača, bio je to EŠ, znam ga iz viđenja. Ja sam prošao sa svojim vozilom, nisam razgovarao sa vozačem, pas je ležao preko ivičnjaka, i to od ugibališta, pas je ležao na zelenoj površini. Ja sam se nakon 20 min vratio u dom, no nisam dolazio na lice mjesta, oštećenja na vozilu sam vidio iz svog vozila, bila je nekakva rupa na braniku i to na desnoj strani, vidio sam kada se vozilo vratilo unatrag, ali gdje se zaustavio nisam vidio, vozilo se vraćalo desnom trakom u rikverc."

9.5. Sud je na ročištu za glavnu raspravu 19. svibnja 2022. saslušao svjedoka ĆŠ koji je iskazao: "Ja sam se predmetnog dana nalazio kod društvenog doma, bio sam sa danas saslušanim svjedokom MŠ. Ja sam vidio kretanje vozila iz pravca Daruvara, bio je to BMW tamnoplave boje, te je vozilo udario psa na ugibalištu, pas je bio na ugibalištu koje se nalazi na desnoj strani gledano iz pravca kretanja vozila, vozač sa vozilom je nekih 20- 30 cm vozio po ugibalištu, pas je ležao na zelenoj površini, odbačen je na desnu stranu, od kontakta sa vozilom pas je ležao na udaljenosti od 5 metara, vozilo je udarilo u psa prednjim desnim krajem, po mojoj procjeni vozilo se kretalo blizu 100 km/h, nakon što je vozilo udarilo u psa zaustavilo se na udaljenosti od 50-70 metara, tada se vozilo vratilo u rikverc, i zaustavilo se ispred mjesta događaja, na cesti u svojoj traci, vidio sam vozača, znao sam ga iz viđenja, bio je to EŠ. Ja nisam prišao vozilu niti vozaču, ja sam otišao u dom, kasnije sam vidio na prednjem desnom kraju, puknutu plastiku, plastike je bilo i na kolniku, nisam vidio ništa drugo, bilo je dosta ljudi, bio sam u prolazu i bacio sam pogled." Na poseban upit punomoćnika tuženika odgovara kada se vraćao iz doma vozilo je bilo još na kolniku, vidio sam kada je policija došla, bio sam u domu.“

9.6. Sud je na ročištu za glavnu raspravu 12. siječnja 2024. saslušao svjedoka EŠ koji je iskazao: "Vezano uz prometnu nezgodu koja se dogodila u mjestu [adresa] u ožujku 2019. godine ističe kako nije upravljao vozilom marke BMW prilikom prometne nesreće već TŠ, majka od njegove tadašnje djevojke. O prometnoj nezgodi mu je poznato iz razloga što je bio pozvan tamo na lice mjesta, već je bila policija na licu mjesta, sjeća se da je došao veterinar i očevid je bio završen. Sjećam se da su policajci tražili očevidce je li tko što vidio, ljudi koji su tamo bili prisutni rekli su da nisu ništa vidjeli. Ne znam zašto su saslušani svjedoci rekli da sam ja upravljao automobilom. Mene policija nije saslušavala niti sam bio pozvan radi saslušanja tijekom kaznenog postupka kod TŠ." Na poseban upit zamjenice punomoćnika tužitelja odgovara kako mu je isplaćena šteta nastala na osobnom automobilu marke BMW, a koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi.“

10. Radi utvrđivanja dinamike nastanka prometne nezgode odnosno utvrđenja na koji način je utjecala brzina kretanja vozila osiguranika tužitelja u trenutku nastanka štetnog događaja na nastanak štete na predmetnom vozilu te je li osiguranik tužitelja bio u mogućnosti izbjeći nalet na psa provedeno je prometno-tehničko vještačenje po stalnim sudskim vještacima za cestovni promet i procjenu motornih vozila Ivanu Pekeri, Zlatku Jarešu, te Nataši Koronc.

11. U nalazu i mišljenju od 07. studenog 2022., stalni sudski vještak Ivan Pekera navodi kako provedena analiza pokazuje da je do nesreće došlo u [adresa]. Neposredno tužitelj upravljajući vozilom kretao se od pravca Daruvara u pravcu [adresa]. Pas je na prometnicu izašao s desne strane prometnice gledano za pravac kretanja tužitelja. Gledano sa desne strane kolnika za pravac kretanja tužitelja do asfaltnog dijela kolnika je zelena površina (širine 3,1 m) na koju se nadovezuje nogostup (širine 1,5). Gledano sa lijeve strane kolnika u istom pravcu na kolnik se nadovezuje bankina i jarak oborinskih voda. Na samom mjestu nesreće kolnik je ravan i nalazi se na uzbrdici 3,0%, površina nogostupa sa desne strane je u odnosu na površinu kolnika niža 0,4 m. Na mjestu nesreće sa desne strane je prostor autobusnog stajališta, što je vidljivo iz priloženih slika. Gledano uzdužno na kolnik do kontakta vozila i psa je došlo na udaljenosti 58,2 m prije mjesta na kom se neposredno nakon nesreće zaustavilo vozilo. Gledano poprečno na kolnik centar masa u sudaru je od desnog ruba kolnika udaljen u lijevo za 1,0 m, a od rubnika proširenja autobusnog stajališta je to mjesto udaljeno 2,2 m. U trenutku naleta vozila na psa brzina kretanja vozila je iznosila 84 km/h. Pas se u kretanju preko prema kolniku i po kolniku kretao brzinom od 12 do 15 km/h. U danim uvjetima kretanja psa, izgleda okoline sa desne strane prometnice za pravac kretanja vozila, pas je za tužitelja uočljiv neposredno prije izlaska na prometnicu, odnosno na putu od 2,5 m, što predstavlja ekvivalent vremena od 0,6 s do 0,8 s. Vrijeme od 0,6 s je vrijeme reakcije prosječnog vozača na opasnost, tako da kod brzine kretanja psa 14 km/h tužitelj ne može ni na koji način izbjeći nalet na psa dok za brzinu kretanja psa 12 km/h pri čemu je uočljivost u vremenu od 0,8 s tužitelj prolazi put od 18,4 m, na tom putu vozilo je intenzivnim kočenjem moguće zaustaviti za brzine kretanja do 45 km/h.

12. Tužitelj po punomoćniku u podnesku od 22. studenog 2022. ne prigovora nalazu i mišljenju vještaka jer smatra da je isto izrađeno objektivno i sukladno pravilima struke. Tužitelj ističe kako je iz provedenih dokaza kao i iz nalaza i mišljenja evidentno da je za nastanak štetnog događaja i štete isključivo odgovoran tuženik budući da je do prometne nezgode došlo zbog iznenadnog i neočekivanog istrčavanja psa na kolnik ceste neposredno ispred vozila kojim je upravljao osiguranik tužitelja. Budući da je tuženik vlasnik psa kojeg je ostavio bez nadzora što je uzrokovalo njegovo istrčavanje na cestu, isti je odgovoran za štetu koja je pritom nastala. Tužitelj također ističe kako je iz nalaza i mišljenja vještaka vidljivo da osiguranik tužitelja nije imao tehničkih mogućnosti da izbjegne nalet na psa pri dopuštenoj brzini kretanja od 50 km/h te stoga ni na koji način nije pridonio nastanku štetnog događaja i štete. Tužitelj predlaže da se tuženik izričito očituje da li osporava visinu nastale štete na vozilu reg. oznake [registarska oznaka], a koju naknadu štete je tužitelj isplatio svojem oštećeniku te ukoliko je navedena visina sporna, predlaže da vještak izradi dopunu nalaza i mišljenja i utvrdi visinu nastale štete na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] nastalu u predmetnoj prometnoj nezgodi.

13. Tuženik po punomoćniku u podnesku od 02. prosinca 2022. opreza radi osporava nalaz i mišljenje budući nije dan u skladu dokazima izvedenim tijekom postupka. Tuženik po svom punomoćniku, u odnosu na navode iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka, prvenstveno ističe da sudski vještak u pisanom nalazu i mišljenju nije naveo odlučnu činjenicu da je ograničenje brzine kretanja vozila kroz [adresa] na mjestu štetnog događaja ograničeno na 50 km/h, pa kako je vozač osobnog vozila upravljao vozilom nedozvoljenom brzinom od 84 km/h, te očito pod utjecajem alkohola s obzirom da je neistinito naveo da prilikom štetnog događaja nije upravljao istim vozilom (što je utvrđeno i u kaznenom postupku pravomoćnom presudom) slijedom čega je u potpunosti izostala reakcija vozača osobnog vozila kočenjem ili skretanjem ulijevo radi izbjegavanja naleta na psa, to je evidentno da je uzrok nastanka prometne nezgode isključivo nedozvoljena brzina kretanja vozilom i alkoholiziranost vozača, odnosno da je doprinos vozača osobnog vozila u šteti od najmanje 90 %. Nadalje, ističe se i da sudski vještak u svom nalazu i mišljenju nije naveo podatak koliko bi šteta na osobnom vozilu bila manja da je vozač osobnog vozilom upravljao vozilom u skladu s ograničenjem brzine od 50 km/h, odnosno očito je da bi pri brzini vozila od 45 km/h na vozilu ne bi nastala nikakva materijalna šteta jer bi vozač uspio pravovremeno zaustaviti vozilo pri naleta na psa. Ujedno se ističe da tuženik opreza radi osporava i skicu rekonstrukcije koja prileži nalazu i mišljenju, budući da iz ranijeg iskaza svjedoka GŠ, nedvojbeno proizlazi da je osobno vozilo, očito zbog neprilagođene brzine kretanja i alkoholiziranosti vozača, skrenulo oko 30 cm na ugibalište za autobuse gdje je došlo do udara u psa tuženika, a ne na kolniku kako je to navedeno na skici sa rekonstrukcije. Nadalje, sudski vještak u svom očitovanju navodi da se prometna nezgoda mogla izbjeći da je vozač na opasnost reagirao intenzivnim kočenjem pri brzini od 45 km/h, zanemarujući pri tome činjenicu da je vozač osobnog vozila upravljao brzinom od najmanje 84 km/h (prema izračunu vještaka) i da je na tom dijelu ceste ograničenje brzine na 50 km/h, pa da je vozač vozilom upravljao u skladu s navedenim prometnim propisom o ograničenju brzine i da je brzinu kretanja vozila (1000 m prije mjesta prometne nezgode) pravodobno smanjio brzinu na 45 do 50 km/h, tada se zasigurno sa vozilom niti ne bi našao na mjestu prometne nezgode u trenutku nailaska psa, niti bi do kontakta vozila sa psom uopće došlo jer bi vozač sa vozilom u dužem intervalu prevalio isti put sa brzinom od 40 do 50 km/h, nego sa brzinom od 80 km/h ili više. Stoga tuženik po svom punomoćniku predlaže da sud pozove sudskog vještaka na ročište radi očitovanja o prigovorima tuženika.

14. U podnesku od 04. siječnja 2023. tuženik po punomoćniku ističe da ne osporava visinu nastale štete na vozilu, međutim i dalje navodi da je za prometnu nezgodu odgovoran vozač osobnog vozila s obzirom da je vozilom upravljao pod utjecajem alkohola i nedozvoljenom brzinom, te vožnjom po ugibalištu za autobuse. Slijedom svega navedenog, tuženik po svojim punomoćnicima predlaže da sud tužbeni zahtjev u cijelosti odbije.

15. Sud je na ročištu za glavnu raspravu 21. travnja 2023. saslušao stalnog sudskog vještaka Ivana Pekeru koji je iskazao: "U cijelosti ostajem kod danog nalaza i mišljenja. Što se tiče navoda tuženika da nisam naveo odlučnu činjenicu da je ograničenje brzine kretanja vozila kroz [adresa] na mjestu štetnog događaja 50 km/h mogu odgovoriti rekonstrukcija je rađena dana 14. listopada 2022. dok se sam događaj dogodio 16. ožujka 2019., gotovo više od 3 godine prije nego je vršena rekonstrukcija tako da ja mogu sada reći da je na dan kada je vršen, a rekonstrukcija ograničenje na mjestu nesreće 50 km/h, kako to navodi tuženik, dok ne o ograničenju na dan kada se nesreća dogodila, ne mogu očitovati. Što se tiče same štete nastale na vozilu istu nisam ni računao što je iz nalaza vidljivo, a što se tiče navoda da bi ista s obzirom na brzinu kretanja osiguranika tužitelja trebala biti manja mogu odgovoriti da se na to pitanje ne može dati jednoznačan odgovor i to iz razloga što popravak vozila podrazumijeva zamjenu ili popravak dijelova koji su oštećeni u nekoj prometnoj nesreći. Za svaki dio bi trebalo posebno odrediti stupanj oštećenja i vidjeti da li je oštećenje toga intenziteta da je dio moguće popraviti odnosno da li se za popravak mora zamijeniti novim. Da pojasnim, prema slikama sačinjenim tijekom vršenja očevida, a koje sam priložio u pisanom nalazu i mišljenju, u dijelu vidljivih oštećenja vidljivi su najviše dijelovi napravljeni od plastike, lom koji bi zasigurno nastupio i da je nalet vozila na psa bio kod brzine 50 km/h s tim što bi eventualno veličina tih oštećenja bila nešto manja, ali bi na kraju rezultiralo s tim da se taj dio mora zamijeniti novim. Obzirom na navedeno bilo bi potrebno za svaki dio odrediti praktički minimalnu brzinu kod koje bi nastupilo takvo oštećenje, a da je za popravak potrebna njegova zamjena. To bez posebnih ispitivanja nije moguće odgovoriti. Što se tiče utvrđenog mjesta sudara iz nalaza je nesporno vidljivo da je mjesto sudara utvrđeno na temelju položaja materijalnih tragova pronađenih na kolniku od strane djelatnika PU koji su vršili očevid predmetne prometne nesreće. To mjesto samom rekonstrukcijom gledano poprečno na kolnik, nije određivano, jer o istom se na rekonstrukciji prisutni svjedok nije izjašnjavao, isti je samo pokazao mjesto sudara gledano uzdužno na kolnik i mjesto neposrednog zaustavljanja vozila nakon nesreće, a prije nego što je vozač vožnjom unatrag promijenio položaj vozila. Uz pretpostavku da je od mjestopisne table [adresa] do mjesta sudara gledano za pravac kretanja vozila 1000 m brzinom kretanja 50 km/h, taj put vozilo prođe u vremenu 71, 9 sekundi. U istim uvjetima za brzinu kretanja 84 km/h koliko vozilo ima u trenutku prometne nesreće, navedeni put prolazi u vremenu 43,1 sekunda. Mogu istaknuti da je u trenutku nesreće pas istrčao na prometnicu, a kako se kretao i što je radio prije i zašto je baš tada istrčao, ja ne mogu odgovoriti. U prije opisanim uvjetima različitih brzina kretanja u vremenu 43,1 sekunde vozilo koje se kreće brzinom kao što je već naprijed navedeno 84 km/h prolazi 1000 m, a vozilo koje bi se kretalo brzinom 50 km/h prolazi 599 m, što znači da je među njima tada razlika od 401 m. Što se tiče hipotetskog kretanja psa osim ono što je bilo moguće temeljen materijalnih tragova odrediti u trenutku sudara ili kontakta psa i vozila je analizirano i obrazloženo u pisanom nalazu i mišljenju. Sve što se događalo prije toga vremena su hipotetske pretpostavke s tom razlikom što kod pretpostavljenih kretanja vozila možemo mijenjati brzinu, ali ne značajno i putanju kretanja jer današnja moderna vozila se u pravilu kreću po putevima koja su sačinjena za njihovo kretanje, hipotetsko kretanje životinje nije moguće odrediti jer ona se kreće svojom voljom na koje kretanje najmanje utjecaj ima prostor kojim će se kretati. Na poseban upit punomoćnika tuženika vještak odgovara da u svojoj praksi i dostupnoj mi literaturi nisam pronašao CRASH test kojim bi se mogla napraviti usporedba oštećenja vozila marke BMW i psa koji bi imao masu i tjelesne proporcije kao pas koji je u ovom slučaju stradao i gotovo sam uvjeren da takovo ispitivanje nije napravio nitko. Ispitivanje je moguće napraviti, no za to je potrebno načiniti maketu psa, tijelo koje bi imalo približno ili gotovo isto mehanička svojstva psa te provesti sudar i napraviti ispitivanje. Ispitivanja tipa naleta nekog vozila na nekakvu životinju i utvrditi da su ta oštećenja slična smatram neprofesionalnim, o tome se općenito ne mogu očitovati a ako bi bila neka specifična situacija gdje je sve poznato i gdje su provedeni uvjeti ispitivanja sa svim analizom određenim parametrima, mogao bi se očitovati. Nisam imao na uvid skicu mjesta nesreće izrađenu od strane policije iz razloga što ju isti nisu ni napravili. Iskaz svjedoka GŠ nisam mogao provjeriti iz razloga što isti nije pristupio rekonstrukciji nesreće jer uvijek kada su rekonstrukciji prisutni svjedoci koji su vidjeli nešto sa strane, ja obavezno u skicu ucrtavam položaj gdje su se oni nalazili u trenutku kada se događaj zbio jer na taj način je moguće i ocijeniti što su mogli a što ne vidjeti vezano na samo mjesto nesreće. Navedeno se može zaključiti i iz skice rekonstrukcije u kojoj je naznačen položaj vozila svjedoka koji je pristupio rekonstrukciji i koji je pokazao gdje se nalazi sa svojim vozilom sjedeći u vozilu u trenutku nesreće."

16. Tuženik po punomoćniku na ročištu održanom 21. travnja 2023. predložio je provođenje novog vještačenja po drugom sudskom vještaku. (list 205) U podnesku od 11. svibnja 2023. u odnosu pisani na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Ivana Pekera, dipl.ing. od 07. studenog 2022. godine i usmeni navod na ročištu od 21. travnja 2023., ističe da je sudski vještak neosnovano propustio utvrditi da je ograničenje brizne kretanja kroz mjesto [adresa] na mjestu štetnog događaja ograničeno na 50 km/h, pa kako je vozač osobnog vozila upravljao vozilom nedozvoljenom brzinom od 84 km/h, to je evidentno da je uzrok nastanka prometne nezgode isključivo nedozvoljena brzina kretanja vozilom i alkoholiziranost vozača, odnosno da je doprinos vozača osobnog vozila u šteti od najmanje 70 %. Naime, iako je sudski vještak u svom očitovanju naveo da se prometna nezgoda mogla izbjeći da je vozač na opasnost reagirao intenzivnim kočenjem pri brzini od 45 km/h, pri tome je sudski vještak zanemario činjenicu da je vozač osobnog vozila upravljao brzinom od najmanje 84 km/h (prema izračunu samog vještaka) i da je na tom dijelu ceste ograničenje brzine na 50 km/h, pa da je vozač vozilom upravljao u skladu s navedenim prometnim propisom o ograničenju brzine i da je brzinu kretanja vozila (1000 m prije mjesta prometne nezgode) pravodobno smanjio brzinu na 50 km/h, tada se zasigurno sa vozilom niti ne bi našao na mjestu prometne nezgode u trenutku nailaska psa, niti bi do kontakta vozila sa psom uopće došlo jer bi vozač sa vozilom u dužem intervalu prevalio isti put sa brzinom od 50 km/h, nego sa brzinom od 80 km/h ili više. Navedeno proizlazi iz navoda sudskog vještaka na ročištu od 21.04.2023. godine u kojem je sudski vještak nedvojbeno izračunao da bi vozilo tužitelja da se kretalo brzinom od 50 km/h prešlo razdaljinu od 599 m za razliku od razdaljine od 1000m koje je isto vozilo prešlo brzinom od 84 km/h, pa je stoga zasigurno da bi se nalet na psa mogao izbjeći da je vozač vozila upravljao vozilom dopuštenom brzinom od 50 km/h kroz [adresa], jer pri toj brzini ne bi niti došao do mjesta na kojem je pas prelazio kolnik u trenutku kada je na psa naletjelo vozilo. Takav stav zauzima i pozitivna sudska praksa prema presudi OPS u Bjelovaru, SS u Daruvaru, broj: Pn-90/2018-47, iz koje nedvojbeno proizlazi (str 3 i 4 obrazloženja presude i str 11 nalaza sudskog vještaka Zlatka Jareš). Stoga tuženik po svom punomoćniku predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev.

17. U nalazu i mišljenju od 14. ožujka 2024., stalni sudski vještak Zlatko Jareš navodi kako se prometna nesreća dogodila dana 16. ožujka 2019. god. oko 13,30 sati, na državnoj cesti DC-45. u [adresa]. na način da je došlo do naleta osobnog vozila BMW, kojim je iz smjera Daruvara u smjeru [adresa], upravljao osiguranik tužitelja EŠ iz [adresa], na domaću životinju - psa, koji je pretrčavao cestu sa desne prema lijevoj strani, a koji pas je u vlasništvu tuženika NŠ iz [adresa]. Kako je analiza pokazala, primarni kontakt kod naleta uspostavljen je između prednjeg desnog, donjeg kraja vozila BMW i nešto više prednje, lijeve bočne strane tijela psa, a centar naleta je bio na oko 0,3 m u lijevo od desne bočne strane vozila BMW, dok su uzdužne osi vozila i psa u tom trenutku zatvarale međusobno kut od oko 900. Uzimajući u obzir sve raspoložive podatke, zaključujem da je gledano iz smjera kretanja vozila BMW, po uzdužnoj osi kolnika, do primarnog kontakta došlo ispred središnjeg dijela kolnog ulaza kbr. 1. na oko 7,5 m prije položaja središnjeg dijela zone krhotina plastike i položaja uginulog psa i na oko 0,9 m u lijevo od desnog rubna kolnika. U trenutku primarnog kontakta, osiguranik tužitelj EŠ, se sa vozilom BMW kretao državnom [adresa]. u [adresa], iz smjera Daruvara u smjeru [adresa], ravno, središnjim dijelom sebi desne prometne trake, brzinom od oko 91 km/h, a vozilo u tom trenutku najvjerojatnije još nije bilo usporavano kočenjem. U istom trenutku, domaća životinja - pas je prelazio kolnik sa kolnog ulaza kbr. 1. u odnosu na smjer kretanja vozila BMW, okomito od desne prema lijevoj strani, a prednjem kraju vozila bio je okrenut svojom nešto više prednjom, lijevom bočnom stranom tijela i kretao se brzinom od oko 14 km/h. Nakon primarnog kontakta, vozilo BMW nastavilo se uz usporenje kretati svojom prometnom trakom, te se zaustavilo na kolniku, na pravcu dotadašnjeg kretanja, na oko 58,2 m iza mjesta kontakta. Pas je nakon primarnog kontakta odbačen ukoso prema naprijed i u desno, te se zaustavio na travnatoj površini, na oko 7,5 m iza mjesta kontakta i na oko 1,5 m u desno od desnog ruba kolnika. U vrijeme prometne nesreće bio je dan i vidljivost je bila dobra, tako da je vozač imao mogućnost pravovremenog uočavanja prepreke ispred sebe na kolniku i u zoni kolnika. Potrebno je napomenuti da pri upravljanju vozilom u realnim uvjetima vožnje, pažnja vozača usmjerena je u zonu ispred vozila, odnosno na cestu ispred sebe. Vršni kut dobrog vidnog polja iznosi ne više od 010, a zadovoljavajućeg ne više od 0 20 lijevo i desno od simetrale, odnosno pravca gledanja, a dalje započinje periferno vidno polje. Kako je analiza pokazala, vozač BMW-a mogao je uočiti psa, koji se kretao središnjim dijelom kolnog ulaza kbr. 1. prema kolniku, okomito u odnosu na uzdužnu os ceste, u trenutku kada je pas od mjesta naleta bio udaljen oko 6,0 m, a vremenski prije trenutka naleta na psa oko 1,80 s, kada se sa vozilom BMW od mjesta naleta nalazio na udaljenosti od oko 45,25 m. Uzrok nastanka prometne nesreće je taj što je pas, čiji je vlasnik tuženik NŠ, nekontrolirano i bez nadzora vlasnika izašao na kolnik. Naravno, značajan doprinos nastanku prometne nesreće je i taj što se vozač osiguranik tužitelja EŠ sa vozilom BMW kretao brzinom znatno većom od brzine ograničenja na tom dijelu ceste, te što nije pravovremeno uočio psa i reagirao na opasnost kočenjem ili blažim skretanjem vozila u lijevo. Tehničkim putem nije moguće utvrditi zašto vozač BMW-a nije uočio psa ispred sebe na kolnom ulazu i reagirao na opasnost, iako je za to imao mogućnost, pa se može zaključiti da su tome mogli doprinijeti subjektivni momenti vozača u vrijeme upravljanja vozilom, kao što su psihofizičko stanje (umor i sl.), nedovoljna pažnja, biranje radio stanice, javljanje na mobitel, pogled u suprotnu stranu i sl. Prometnu nesreću bilo je moguće izbjeći da je vozač BMW-a na opasnost reagirao intenzivnim kočenjem, u trenutku kada je od mjesta naleta na psa, sa vozilom BMW bio udaljen oko 45,25 m i da se sa vozilom kretao brzinom jednakom ili manjom od 69 km/h, jer bi se tada sa vozilom zaustavio na oko 2,0

m ispred mjesta naleta na psa i do prometne nesreće ne bi došlo. Prometnu nesreću bilo je moguće izbjeći i da je vozač BMW-a, u trenutku mogućeg uočavanja psa, na opasnost reagirao blažim skretanjem vozila u lijevo, te da se lijevom bočnom stranom pomaknuo do središnjeg dijela kolnika, jer bi tada izbjegao nalet vozila na psa, a eventualno bi došlo do manjeg bočnog kontakta donjeg desnog dijela vozila sa psom, u kojem slučaju na vozilu najvjerojatnije ne bi niti došlo do oštećenja, naravno u koliko se u tom trenutku iz suprotnog smjera nije kretalo neko drugo vozilo, također sebi lijevom bočnom stranom uz sredinu kolnika.

18. U podnesku od 13. svibnja 2024. tužitelj se po punomoćniku očituje na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka na način da ne prigovora nalazu i mišljenju vještaka u dijelu u kojem je vještak zaključio da je primarni i osnovni uzrok nastanka štetnog događaja i štete taj što je pas u vlasništvu tuženika nekontrolirano i bez nadzora izašao na kolnik. Tužitelj prigovara nalazu i mišljenju vještaka u dijelu u kojem je vještak utvrdio kako se vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] neposredno prije sudara kretao brzinom od oko 91 km/h te kako je mogao izbjeći sudar da se kretao brzinom manjom od 69 km/h. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Ivana Pekere od dana 21. studenog 2022. proizlazi da se vozač osobnog vozila neposredno prije sudara kretao brzinom od oko 84 km/h te kako ne bi mogao izbjeći sudar sa psom da se kretao dopuštenom brzinom od 50 km/h budući da je sudar bio izbježiv jedino da se kretao brzinom manjom od 45 km/h. Nadalje, tužitelj ističe kako se eventualna zakašnjela reakcija vozača osobnog vozila ne može pripisati njegovoj krivnji za nastanak prometne nezgode jer u njegovoj radnji nema elemenata protupravnosti. U konkretnom slučaju u ponašanju vozača osobnog vozila nema protupravnih elemenata jer adekvatno ili neadekvatno reagiranje na protupravno ponašanje drugog sudionika ne predstavlja protupravnost. Istovjetno stajalište zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi posl.br. Rev-2368/1994. Tužitelj predlaže da sud na slijedeće ročište pozove oba vještaka koja su izradila nalaze i mišljenja u ovom predmetu, odnosno vještaka dipl. ing. Ivana Pekeru i vještaka dipl.ing. Zlatka Jareša kako bi isti odgovorili na prigovore tuženika odnosno očitovali se oko razlika u izračunima u brizini kretanja vozila tuženika u njihovim nalazima i mišljenjima. Ukoliko vještak Jareš i nakon usmenog očitovanja bude ustrajao kod svojeg nalaza i mišljenja, tužitelj, opreza radi, predlaže provesti nadvještačenje u ovom postupku. Tužitelj ističe kako je iz provedenih dokaza kao i iz nalaza i mišljenja oba vještaka evidentno da je primarni i odlučujući razlog za nastanak štetnog događaja i štete u ovom slučaju iznenadno i neočekivano istrčavanje psa u vlasništvu tuženika na kolnik ceste neposredno ispred vozila kojim je upravljao osiguranik tužitelja. Budući da je tuženik vlasnik psa kojeg je ostavio bez nadzora što je uzrokovalo njegovo istrčavanje na cestu, isti je odgovoran za štetu koja je pritom nastala. Tužitelj također ostaje kod svih navoda i dokaznih prijedloga iznijetih tijekom postupka.

19. U podnesku od 14. svibnja 2024. tuženik po punomoćniku očituje se na nalaz i mišljenje na način da nalaz i mišljenje sudskog vještaka Zlatka Jareš, prihvaća kako je to navedeno u pisanom nalazu i mišljenju. Naime, iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka u bitnome nedvojbeno proizlazi da je na dijelu ceste na kojem je došlo do prometne nezgode brzina kretanja vozila ograničena na 50 km/h, a da je vozač osobnog vozila BMW u trenutku naleta na psa tuženika upravljao vozilom brzinom od 91 km/h, da je u vrijeme prometne nezgode bio dan i da je vidljivost bila dobra, da je vozač BMW-a imao mogućnost pravovremenog uočavanja prepreke na kolniku i u zoni kolnika, te da je prometnu nezgodu bilo moguće izbjeći da je vozač BMW-a pravovremeno uočio psa i da je na opasnost reagirao intenzivnim kočenjem i da se vozilom kretao brzinom jednakom ili manjem od 69,00 km/h, odnosno da je vozač BMW-a u trenutku uočavanja psa na opasnost reagirao blažim sretanjem vozila u lijevo. Dakle, da je vozač BMW-a upravljao vozilom u skladu s prometnim pravilom, odnosno prometnim znakom ograničenja brzine od 50 km/h kroz naseljeno mjesto [adresa] i to u neposrednoj blizini škole, tada zasigurno ne bi došlo do naleta vozila na psa tuženika, niti bi pri tome na vozilu nastupila ikakva materijalna šteta.

20. Sud je na ročištu za glavnu raspravu 08. listopada 2024. saslušao stalnog sudskog vještaka Ivana Pekeru koji je izjavio: " Navodim da i dalje u cijelosti ostajem kod mog danog pisanog nalaza i mišljenja i svih očitovanja na prije navedenom iskazu na raspravi. Prije današnje rasprave e-spisom proslijeđen mi je nalaz vještaka Jareša pa usporedivši njega i moj nalaz vidljive su dvije razlike. Prva razlika je brzina kretanja vozila tuženika, a druga mogućnost uočavanja izlaska psa na prometnicu. Prema tome, temeljna razlika se svodi na mogućnost uočavanja a time i mogućnost izbjegavanja predmetne prometne nesreće. Što se tiče mogućnosti uočavanja mogu samo ponoviti ono što sam već u nalazu i prije naveo a to je da je površina kolnika izdignutija od površine okolnog terena na način da od ruba kolnika gledano za pravac kretanja tuženika na dužini od oko 4,5 do 5 metara ima najmanje pad od 0,4 metra. To znači da kada se pas kreče po nižoj površini s obzirom na njegovu visinu koja po mojoj procijeni ne može biti veća od 30 cm, te činjenice da prometnica gledano za pravac kretanja ta tuženika do mjesta nesreće se nalazi na nizbrdici od 3 % smatram da je pas za tuženika objektivno bio uočljiv u trenutku kada se nalazi na ravnini kolnika asfalta, odnosno u trenutku neposredno pred izlazak na prometnicu kao što sam to i naveo. Za razumljivije današnje izlaganje sudu dajem na uvid nekoliko slika sačinjenih prilikom očevida, sliku sačinjenu prilikom rekonstrukcije u položaju tuženika oko 40 m prije mjesta nesreće i dodatno te uvećane slike."

21. Sud je na ročištu za glavnu raspravu 08. listopada 2024. saslušao stalnog sudskog vještaka Zlatka Jareša koji je izjavio: "Napominjem da u potpunosti ostajem kod svog nalaza i mišljenja od 14. ožujka 2024. Prilikom izrade nalaza i mišljenja na uvid mi je dostavljen cijeli sudski spis kao i nalaz i mišljenje vještaka Ivana Pekere. Kao što je to vidljivo, naši nalazi i mišljenja su gotovo ista jedino se razlikuju u dijelu koji se odnosi na brzinu i to za ovakvu prometnu nesreću radi se o gotovo neznatnoj razlici u brzinama od oko 7 km/h. Što se tiče brzine odnosno dinamike nastanka prometne nesreće, moram napomenuti da je kod ovakvih prometnih nesreća gdje se radi o naletu na domaću ili divlju životinju dosta teško izračunati dinamiku prometne nesreće, a posebno kada se vozilo koje je učestvovalo u prometnoj nesreći ne zaustavi na licu mjesta nakon naleta na životinju, već lice mjesta napusti, te kada se na licu mjesta prilikom očevida ne pronađu tragovi kretanja vozila, a samim time i životinje. U ovom slučaju prilikom izračuna dinamike nastanka prometne nesreće uzeo sam u obzir oštećenja samog vozila, procijenjenu masu psa, jer za istu nije bilo podataka, te na rekonstrukciji od svjedoka odnosno očevidaca, pokazani položaji zaustavljanja vozila nakon naleta na psa. Temeljem tih podataka i mase vozila u trenutku nesreće izračunao sam brzinu kretanja vozila u trenutku naleta na psa i to po dvije metode, za koje moram reći da zbog prethodno navedenog zaista kao što je to rekao i vještak Pekera, nije moguće precizno odrediti brzinu vozila u trenutku naleta na životinju odnosno psa, ali se u pravilu kod takvog računanja uzimaju nekakve donje vrijednosti brzine, tako da i sada smatram da je ta brzina u trenutku naleta vozila BMW bila 91 km/h. Što se tiče mogućnosti uočavanja psa od strane osiguranika tužitelja odnosno od strane vozača vozila BMW, moram reći da je na tom dijelu cesta pregledna, a da je gledano iz smjera kretanja vozila BMW površina s desne strane kolnika samo neznatno niža od nivoa kolnika, i da je bez obzira gledano iz smjera kretanja vozila BMW kolnik u tom dijelu u blagom usponu (na rekonstrukciji utvrđeno oko 3%) s obzirom na položaj vozača u vozilu preglednost na površinu uz desnu stranu kolnika je dobra i vozač može sa udaljenosti veće od 50 m uočiti životinju, a u ovom slučaju i psa u trenutku kada se ovaj nalazi na nogostupu, jer vozač s te udaljenosti iz vozila može u dnevnim uvjetima vožnje bez problema uočiti površinu nogostupa sa desne strane kolnika. Kako bi vozač mogao zaključiti da se pas najvjerojatnije kreće prema kolniku tek u trenutku kada se nalazio na za vozača lijevom rubu nogostupa, odnosno na početku kolnog ulaza, a to je na udaljenosti od oko 6 m od mjesta naleta na psa. Da je tomu tako vidljivo je na fotografijama s očevida a i na dvije fotografije Google Street View koje se nalaze na 3. stranici nalaza. Tako da i dalje smatram da je vozač vozila BMW pri brzini kojom se kretao mogao uočiti psa kada je od mjesta naleta do istoga bio udaljen oko 45 m. S obzirom na mogućnost uočavanja psa sa udaljenosti od oko 45,25 m prije mjesta naleta proizlazi da bi vozač tog vozila prometnu nesreću izbjegao pri svim brzinama jednakim ili manjim od 69 km/h, uz uvjet da je na opasnost reagirao pravovremeno." Na poseban upit punomoćnika tuženika vještak Jareš odgovara kako u slučaju da se osiguranik tuženika sa vozilom BMW neposredno prije nastanka prometne nesreće, odnosno naleta na psa kretao brzinom od oko 50 km/h, u trenutku kada je pas od mjesta naleta, a prema mojoj analizi, bio udaljen oko 6 m, izbjegao bi prometnu nesreću da je u tom trenutku od mjesta naleta bio udaljen oko 34 m, jer bi pas u trenutku kada bi vozilo došlo do mjesta naleta prešao još dodatna 2 m kroz ukupno vrijeme od mogućeg uočavanja od oko 2,4 sekunde, i bilo bi u tom trenutku sa lijeve strane vozila BMW odnosno van gabarita tog vozila i do naleta na psa ne bi došlo.

22. Sud je prihvatio prijedlog tužitelja te odredio nadvještačenje iz razloga što iz nalaza vještaka proizlazi razlika u odnosu na mogućnost uočavanja izlaska psa na prometnicu te mogućnost izbjegavanja prometne nesreće. Prema nalazu vještaka Ivana Pekere proizlazi „U danim uvjetima kretanja psa, izgleda okoline sa desne strane prometnice za pravac kretanja vozila, pas je za tužitelja uočljiv neposredno prije izlaska na prometnicu, odnosno na putu od 2,5 m, što predstavlja ekvivalent vremena od 0,6 s do 0,8 s. Vrijeme od 0,6 s je vrijeme reakcije prosječnog vozača na opasnost, tako da kod brzine kretanja psa 14 km/h tužitelj ne može ni na koji način izbjeći nalet na psa dok za brzinu kretanja psa 12 km/h pri čemu je uočljivost u vremenu od 0,8 s tužitelj prolazi put od 18,4 m, na tom putu vozilo je intenzivnim kočenjem moguće zaustaviti za brzine kretanja do 45 km/h.“, dok iz nalaza vještaka Zlatka Jareša proizlazi:“ vozač BMW-a mogao je uočiti psa, koji se kretao središnjim dijelom kolnog ulaza kbr. 1. prema kolniku, okomito u odnosu na uzdužnu os ceste, u trenutku kada je pas od mjesta naleta bio udaljen oko 6,0 m, a vremenski prije trenutka naleta na psa oko 1,80 s, kada se sa vozilom BMW od mjesta naleta nalazio na udaljenosti od oko 45,25 m. Prometnu nesreću bilo je moguće izbjeći da je vozač BMW-a na opasnost reagirao intenzivnim kočenjem, u trenutku kada je od mjesta naleta na psa, sa vozilom BMW bio udaljen oko 45,25 m i da se sa vozilom kretao brzinom jednakom ili manjom od 69 km/h, jer bi se tada sa vozilom zaustavio na oko 2,0 m ispred mjesta naleta na psa i do prometne nesreće ne bi došlo.“

Vezano uz brzinu kretanja vozila osiguranika tužitelja neposredno prije sudara prema navodima vještaka radi se o neznatnoj razlici u brzinama od oko 7 km/h (84 odnosno 91 km/h).

23. U nalazu i mišljenju od 30. prosinca 2024. stalni sudski vještak Nataša Koronc navodi kako se predmetni sudski spis odnosi na prometnu nesreću- nalet osobnog vozila marke BMW serija 3, 320 ED (dalje u tekstu BMW), registarske oznake: [registarska oznaka], kojim je državnom cestom DC5, kroz mjesto [adresa] iz smjera Daruvara u smjeru [adresa], upravljao osiguranik tužitelja EŠ iz [adresa], na psa, koji je prelazio s desne strane kolnika na lijevu, a koji je u vlasništvu tuženika Vlade

NŠ. U zoni mjesta prometne nesreće, odnosno od oko 220 m, prije mjesta naleta vozila na psa, postavljena je navedena vertikalna i horizontalna prometna signalizacija i oprema. Prometni znakovi opasnosti upozoravaju vozače na potencijalne opasnosti na cesti ili u njenoj blizini. Postavljeni znakovi omogućuju vozačima da se pripreme na situacije koje mogu zahtijevati prilagodbu brzine, pažnje ili ponašanja u prometu. Također, oznake škole i simboli X na kolniku označavaju područja u kojima se nalaze škole ili mjesta na kojima je prisutnost djece veća, te zahtijevaju dodatnu pažnju vozača. Ovi znakovi obično upozoravaju na potrebu za smanjenjem brzine i pojačanu opreznost zbog povećane opasnosti od nesreća. Vozači su dužni poštovati postavljenu prometnu signalizaciju, oznake na kolniku i obilježene pješačke prijelaze. Također, važno je pridržavati se brzinskih ograničenja koja se primjenjuju u blizini pješačkih prijelaza, osobito u područjima s velikim brojem pješaka, a prema postavljenoj prometnoj signalizaciji. Temeljem podataka iz spisa, službene zabilješke i fotodokumentacije MUP-a, PU Požeško-slavonska, PP Pakrac, situacijskom planu, te iz podataka utvrđenih na rekonstrukciji prometne nesreće proizlazi da je na licu mjesta prometne nesreće kolnik u usponu 3%, poprečan nagib nije evidentiran. U pravcu kretanja uz kolnik uz kolnik su utvrđene travnate bankine u širini oko 1,0 m, te otvoreni putni jarci širine oko 2,0 m. S desne strane u smjeru kretanja nalazi se posebno uređena površina za kretanje pješaka, odnosno nogostup, koji nije u razini s kolnikom ceste, niži je za oko 0,4 m, te širine oko 1,2 m. Kolni ulaz prema kbr.1, širine je oko 4,8 m, izveden od asfaltnog zastora, a na kolnik se spaja pod kutem od oko 90°. Izmjerom na Geoportalu HC d.o.o. utvrđeno je da se krajnja točka kolnog ulaza kbr. 1, nalazi na oko 90 m od početne točke razdjelnog otoka kružnog toka. Oštećenja nastala na vozilu, ukazuju na to da je primarni kontakt kod sudara uspostavljen između prednjeg desnog donjeg kraja vozila BMW i lijeve bočne strane psa i to dijelu glave do predjela trbuha. Pretpostavljajući da se vozilo u trenutku primarnog kontakta kretalo paralelno s osi kolnika, a pas se kretao malo ukošeno u odnosu na os kolnika, uzdužne osi su u tom trenutku zatvarale kut oko 87°. Centar masa u sudaru je bio oko 0,3 m u lijevo od desne bočne strane vozila BMW, a gledano u odnosu na kolnik, pretpostavljajući da se vozilo BMW kretalo paralelno s osi kolnika, centar masa u sudaru je bio od desne rubne crte udaljen u lijevo za oko 0,65 m, a od krajnje točke rubnjaka autobusnog stajališta oko 0,90 m u lijevo. Prema izračunu, u trenutku primarnog kontakta, osiguranik tužitelja EŠ se sa svojim vozilom BMW kretao državnom [adresa] u [adresa], iz smjera Daruvara u smjeru Pakrac-Lipik, središnjom dijelom sebi desne prometne trake, brzinom od oko 95 km/h. U istom trenutku, pretpostavlja se da je pas krenuo sa središnjeg dijela kolnog ulaza kbr. 1 prelaziti kolnik, s desna na lijevo. U trenutku naleta pas je bio okrenut svojom lijevom bočnom stranom prema vozilu. Po raspoloživim podacima vozilo u trenutku naleta na psa nije bilo usporavano kočenjem. Uzimajući u obzir sve raspoložive podatke, gledano po uzdužnoj osi kolnika, do primarnog kontakta vozila i psa, došlo je ispred središnjeg dijela kolnog ulaza kbr.1., odnosno na oko 7,5 m prije položaja središnjeg dijela zone krhotina plastike i položaja uginulog psa. Nakon primarnog kontakta, prema podacima iz spisa i utvrđenih na rekonstrukciji, vozilo BMW se nastavilo kretati uz usporenje sebi desnom prometnom trakom, te se zaustavilo na kolniku u istom pravcu kretanja, na oko 58,2 m iza mjesta primarnog kontakta. Dobri uvjeti vidljivosti podrazumijevaju dnevnu svjetlost, kao u vrijeme prometne nesreće, nije bilo prepreka koje bi zaklanjale pogled vozača (grmlje, parkirana vozila i sl.) , te je obzirom na to vozač imao mogućnost pravovremenog uočavanja opasnosti u pravcu kretanja i zoni kolnika. Obzirom da je pas svijetle boje (bijelo-žut), to povećava njegovu uočljivost u odnosu na tamniju pozadinu ceste i okolnog krajolika, pogotovo tijekom dana i pod dobrim uvjetima vidljivosti. Svijetle boje, poput bijelo-žute, stvaraju veći kontrast s tamnim asfaltom kolnika, čineći psa lakšim za uočavanje. Pas je započeo prelazak kolnika s desne strane, sa nogostupa se kretao prema kolnom ulazu kbr. 1., što dodatno poboljšava kontrast, jer je boja asfaltiranog kolnog ulaza tamna. Svijetle boje bolje reflektiraju svjetlost, što dodatno pomaže vozaču da uoči psa, posebno u uvjetima dnevne svjetlosti. Kako je analiza pokazala, vozač vozila BMW je mogao uočiti psa, koji se kretao

središnjim dijelom kolnog ulaza kbr.1, prema kolniku s desna na lijevo, gledano u pravcu kretanja vozila, u trenutku kada je pas od mjesta naleta bio udaljen oko 5,00 m, a vremenski prije trenutka naleta na psa oko 1,80 s, kada se vozilom BMW od mjesta naleta nalazio na udaljenosti od oko 47,50 m. Primarni uzrok naleta na psa jest neprilagođena brzina vozača vozila BMW uvjetima na

cesti. Vozilo se kretalo brzinom od oko 95 km/h što je značajno iznad dopuštenog ograničenja brzine od 50 km/h u naselju. Pri toj brzini vozač nije imao dovoljno vremena za reakciju kako bi izbjegao psa, koji je prelazio cestu konstantnom brzinom od oko 10 km/h (2,78 m/s). Međutim, djelomičnu odgovornost nosi i činjenica da je pas bio bez nadzora na javnoj prometnici. Prisustvo psa na cesti bez kontrole vlasnika povećalo je rizik od nesreće, jer vozač nije mogao predvidjeti neočekivano kretanje životinje. Prometnu nesreću bilo je moguće izbjeći i da je vozač vozila BMW na opasnost reagirao intenzivnim kočenjem, u trenutku kada je od mjesta naleta na psa, sa vozilom bio udaljen oko 47,50 m i da se vozilom kretao brzinom jednakom ili manjom od 70 km/h, jer bi se tada zaustavio vozilom na oko 2,0 m ispred mjesta naleta vozila na psa i do prometne nesreće ne bi došlo. Prometnu nesreću bilo je moguće izbjeći da je vozač u trenutku mogućeg uočavanja opasnosti, odlučio napraviti otklon volanom i istovremeno kočiti, to bi značilo kombinaciju skretanja (manevra izbjegavanja) i kočenja kako bi se smanjila brzina vozila i izbjegao sudar. Kočenjem bi smanjio brzinu vozila, što bi omogućilo vozaču više vremena za izbjegavanje sudara i smanjuje rizik od teže nesreće. Skretanje (otklon volanom) omogućio bi vozaču da skrene izravno prema opasnosti, pomičući vozilo iz smjera sudara s psom. Da se vozač odlučio za skretanje, vozilo bi promijenilo mijenja smjer kretanja, ali da je istovremeno kočio previše

snažno, to bi moglo uzrokovati klizanje ili gubitak kontrole. Međutim, uspješan manevar ovisi o brzini, uvjetima na cesti, reakcijskom vremenu vozača i mogućnostima vozila. Međutim, manevar izbjegavanja psa skretanjem i kočenjem bi bio moguć samo ako nije bilo vozila u suprotnom smjeru. Ako se u tom trenutku u suprotnom smjeru nalazilo drugo vozilo, to bi značajno smanjilo mogućnosti vozača da sigurno izvede manevar. Kombinacija naglog skretanja i kočenja može dodatno smanjiti i stabilnost vozila, posebno pri većim brzinama, što čini manevar još složenijim u ograničenom prostoru. Obzirom da je nepoznato stanje vozača prilikom prometne nesreće teško je utvrditi je li eventualno kombinacija psiholoških i fizičkih čimbenika mogla je doprinijeti tome da vozač nije na vrijeme uočio psa na cesti i reagirao kako bi izbjegao nesreću.

24. U podnesku od 20. siječnja 2025. tužitelj po punomoćniku navodi kako prigovara zaključku vještakinje kako je primarni i osnovni uzrok nastanka štetnog događaja i štete neprilagođena brzina kretanja vozača vozila, a ne činjenica da je pas u vlasništvu tuženika nekontrolirano i bez nadzora izašao na kolnik. Naime, evidentno je da do nezgode uopće ne bi došlo, bez obzira na brzinu kretanja vozača osobnog vozila, da pas tuženika nije neočekivano izašao na kolnik namijenjen kretanju motornih vozila. Tužitelj prigovara nalazu i mišljenju vještakinje u dijelu u kojem je vještakinja utvrdila kako se vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] neposredno prije sudara kretao brzinom od oko 95 km/h te kako je mogao izbjeći sudar da se kretao brzinom manjom od 70 km/h budući da se navedeni izračun razlikuje od izračuna oba vještaka koji su vještačili u ovom predmetu prije vještakinje. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Ivana Pekere od dana 21. studenog 2022. proizlazi da se vozač osobnog vozila neposredno prije sudara kretao brzinom od oko 84 km/h te kako ne bi mogao izbjeći sudar sa psom da se kretao dopuštenom brzinom od 50 km/h budući da je sudar bio izbježiv jedino da se kretao brzinom manjom od 45 km/h. Nadalje, tužitelj ističe kako se eventualna zakašnjela reakcija vozača osobnog vozila ne može pripisati njegovoj krivnji za nastanak prometne nezgode jer u njegovoj radnji nema elemenata protupravnosti. U konkretnom slučaju u ponašanju vozača osobnog vozila nema protupravih elemenata jer adekvatno ili neadekvatno reagiranje na protupravno ponašanje drugog sudionika ne predstavlja protupravnost. Istovjetno stajalište zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi posl.br. Rev-2368/1994. Tužitelj predlaže da sud na slijedeće ročište pozove oba vještaka koja su izradila nalaze i mišljenja u ovom predmetu, odnosno vještaka dipl. ing. Ivana Pekeru i vještaka dipl.ing. Zlatka Jareša kako bi isti odgovorili na prigovore tuženika odnosno očitovali se

oko razlika u izračunima u brzini kretanja vozila tuženika u njihovim nalazima i mišljenjima. Nadalje, tužitelj ističe kako je iz provedenih dokaza kao i iz nalaza i mišljenja oba vještaka, dakle, vještaka Ivana Pekare i vještaka Zlatka Jareša, evidentno da je primarni i odlučujući razlog za nastanak štetnog događaja i štete u ovom slučaju iznenadno i neočekivano istrčavanje psa u vlasništvu tuženika na kolnik ceste neposredno ispred vozila kojim je upravljao osiguranik tužitelja. Budući da je tuženik vlasnik psa kojeg je ostavio bez nadzora što je uzrokovalo njegovo istrčavanje na cestu, isti je odgovoran za štetu koja je pritom nastala. Tužitelj također ostaje kod svih navoda i dokaznih prijedloga iznijetih tijekom postupka.

25. U podnesku od 29. siječnja 2025. tuženik po punomoćniku navodi kako nalaz prihvaća u cijelosti. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka nedvojbeno proizlazi zaključak da je uzrok prometne nezgode neprilagođena brzina kretanja vozila brzinom od 95 km/h na dijelu ceste gdje je brzina ograničena na 50 km/h, kao i da je vozač mogao izbjeći nalet na psa da je vozilom upravljao dozvoljeno brzinom od 50 km/h, ali čak i brzinom jednakom ili manjom od 70 km/h, te da vozač nije uočio psa i pravovremeno reagirao na opasnost upravo radi čitavog niza vlastitih subjektivnih elemenata (ometanje zbog uporabe mobitela ili podešavanja uređaja u vozilu, rutine i lažnog osjećaja sigurnosti, umora ili iscrpljenosti, smanjene svjesnosti brzine, povećanog samopouzdanja, intoksinacije alkoholom, drogom ili lijekovima, nepoznavanja uvjeta na cestama i mentalnog stanja vozača). Upravo okolnost da je vozač BMW-a napustio mjesto prometne nezgode, te da se kao vozač u prometnoj nezgodi lažno legitimirala TŠ, što je utvrđeno pravomoćnom kaznenom presudom OPS u Bjelovaru, broj: K-294/20-3 od 22.09.2020. godine, upućuje na činjenicu da je vozač BMW-a u trenutku prometne nezgode očito bio pod utjecajem alkohola ili droga zbog čega mu je sposobnost opažanja i reagiranja na opasnost bila ozbiljno ugrožena. U odnosu na podnesak tužitelja od 20.01.2025. godine, tuženik po svom punomoćniku navodi da se protivi navodima tužitelja kao neosnovanim iz razloga kao je to već navedeno u očitovanju na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Nataše Koronc, a svakako se protivi i prijedlogu tužitelja radi ponovnog saslušanja ranijih vještaka Pekere i Jareša, budući da su isti već ranije o istom prigovoru tužitelja dali svoje iskaze na ročištu od 08. listopada 2024. godine, slijedom čega je sud proveo i treće vještačenje po sudskom vještaku Nataši Koronc. Takav dokazni prijedlog tužitelja usmjeren je isključivo na odugovlačenje postupka i stvaranje nepotrebnog parničnog troška, osobito s obzirom na činjenicu da su do sada provedena tri prometna vještačenja. Stoga tuženik po svom punomoćniku predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

26. Sud prihvaća nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka Ivana Pekere osim u dijelu kojim je utvrdio, mogućnost uočavanja izlaska psa na prometnicu i mogućnost izbjegavanja prometne nesreće, budući je u tome dijelu proturječan nalazu i mišljenju vještaka Zlatka Jareša i vještaka Nataše Koronc, koje je sud prihvatio u cijelosti.

27. Nakon analize naprijed navedenih dokaza svakog zasebno i u njihovoj povezanosti utvrđeno je:

-prometna nesreća dogodila se dana 16. ožujka 2019. god. oko 13,30 sati, na državnoj cesti DC-5 u [adresa]. na način da je došlo do naleta osobnog vozila BMW, kojim je iz smjera Daruvara u smjeru [adresa], upravljao osiguranik tužitelja EŠ iz [adresa], na domaću životinju - psa, koji je pretrčavao cestu sa desne prema lijevoj strani, a koji pas je u vlasništvu tuženika NŠ iz [adresa];

-kontakt kod naleta uspostavljen je između prednjeg desnog, donjeg kraja vozila BMW i nešto više prednje, lijeve bočne strane tijela psa, do primarnog kontakta došlo je ispred središnjeg dijela kolnog ulaza kbr. 1. na oko 7,5 m prije položaja središnjeg dijela zone krhotina plastike i položaja uginulog psa i na oko 0,9 m u lijevo od desnog rubna kolnika;

-u trenutku primarnog kontakta, osiguranik tužitelj EŠ, se sa vozilom kretao brzinom od oko 91 km/h (razlike u brzinama izračunate po vještacima su neznatne, kako to navodi vještak Jareš pri usmenom saslušanju), a vozilo u tom trenutku najvjerojatnije još nije bilo usporavano kočenjem. U istom trenutku, domaća životinja - pas je prelazio kolnik sa kolnog ulaza kbr. 1. u odnosu na smjer kretanja vozila BMW, okomito od desne prema lijevoj strani, a prednjem kraju vozila bio je okrenut svojom nešto više prednjom, lijevom bočnom stranom tijela i kretao se brzinom od oko 14 km/h;

-nakon primarnog kontakta, vozilo BMW nastavilo se uz usporenje kretati svojom prometnom trakom, te se zaustavilo na kolniku, na pravcu dotadašnjeg kretanja, na oko 58,2 m iza mjesta kontakta. Pas je nakon primarnog kontakta odbačen ukoso prema naprijed i u desno, te se zaustavio na travnatoj površini, na oko 7,5 m iza mjesta kontakta i na oko 1,5 m u desno od desnog ruba kolnika.

-u vrijeme prometne nesreće bio je dan i vidljivost je bila dobra, tako da je vozač imao mogućnost pravovremenog uočavanja prepreke ispred sebe na kolniku i u zoni kolnika;

-vozač mogao je uočiti psa, koji se kretao središnjim dijelom kolnog ulaza kbr. 1. prema kolniku, okomito u odnosu na uzdužnu os ceste, u trenutku kada je pas od mjesta naleta bio udaljen oko 6,0 m, a vremenski prije trenutka naleta na psa oko 1,80 s, kada se sa vozilom BMW od mjesta naleta nalazio na udaljenosti od oko 45,25 m (prema nalazu vještaka Koronc 47,50 m);

-prometnu nesreću bilo je moguće izbjeći da je vozač na opasnost reagirao intenzivnim kočenjem, u trenutku kada je od mjesta naleta na psa, sa vozilom BMW bio udaljen oko 45,25 m i da se sa vozilom kretao brzinom jednakom ili manjom od 69 km/h (odnosno 70 km/h) jer bi se tada sa vozilom zaustavio na oko 2,0 m ispred mjesta naleta na psa i do prometne nesreće ne bi došlo ili da je vozač BMW-a, u trenutku mogućeg uočavanja psa, na opasnost reagirao blažim skretanjem vozila u lijevo, te da se lijevom bočnom stranom pomaknuo do središnjeg dijela kolnika, jer bi tada izbjegao nalet vozila na psa, a eventualno bi došlo do manjeg bočnog kontakta donjeg desnog dijela vozila sa psom, u kojem slučaju na vozilu najvjerojatnije ne bi niti došlo do oštećenja, naravno u koliko se u tom trenutku iz suprotnog smjera nije kretalo neko drugo vozilo, također sebi lijevom bočnom stranom uz sredinu kolnika;

-sud prihvaća iskaz svjedoka ŽŠ, osim u dijelu kada navodi da se vozilo zaustavilo na nekih 70 m, jer je u suprotnosti s ostalim izvedenim dokazima; iskaz svjedoka ĆŠ sud ne prihvaća u dijelu kada navodi da se vozilo kretalo po ugibalištu i da je vozilo 100,00 km/h jer isto ne proizlazi iz izvedenih dokaza, iskaz svjedoka HŠ sud ne prihvaća kao istinit u dijelu da nisu bila nikava oštećenja na vozilu;

-sud ne prihvaća iskaz svjedoka EŠ kao istinit da je kritične zgode upravljala vozilom TŠ, budući iz pravomoćne presude proizlazi upravo suprotno da TŠ nije upravljala vozilom (sud cijeni kako su dva saslušana svjedoka iskazala da je vozilom upravljao EŠ).

28. Nakon izvedenih dokaza zaključak suda je da se predmetne zgode pas tuženika slobodno kretao odnosno bio je vani, na javnoj površini, bez nadzora, a što je u uzročno posljedičnoj vezi sa nastankom štetnog događaja budući da do prometne nezgode ne bi došlo da pas tuženika nije pretrčavao kolnik i time ugrozio sigurnost prometa na cesti.

29. Pas na kolniku predstavlja opasnu stvar, pa je za štetu od opasne stvari odgovoran njezin vlasnik u smislu članka 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO). Sukladno članku 119. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22 – dalje: ZSPC) propisano je kako su vlasnici dužni poduzeti sve mjere da životinje ne izađu na cestu bez nadzora.

30. Isto tako sud utvrđuje da vozač vozila nije brzinu kretanja svog vozila (oko 91 km/h) prilagodio stanju ceste tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom preprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, te je i on postupio suprotno odredbama ZSPC te je njegovo protupropisno postupanje isto u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem jer je isti štetni događaj mogao izbjeći da je na opasnost reagirao intenzivnim kočenjem, u trenutku kada je od mjesta naleta na psa, sa vozilom bio udaljen oko 45,25 m i da se sa vozilom kretao brzinom jednakom ili manjom od 69 km/h (odnosno 70 km/h) jer bi se tada sa vozilom zaustavio na oko 2,0 m ispred mjesta naleta na psa i do prometne nesreće ne bi došlo. Sud je uzeo u obzir da se vozilo kretalo u naselju brzinom od oko 91 km/sat gdje je brzina kretanja vozila ograničena 50 km/h. Naime, odredbom čl. 53. ZSPC propisano je kako se vozač na cesti u naselju ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km/h, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.

31. Stoga, tuženik kao vlasnik psa oslobođen je djelomično odgovornosti budući je oštećenik odnosno osiguranik tužitelja djelomično pridonio nastanku štete, sve u smislu odredbe čl. 1067. st. 3. ZOO. Tuženik kao vlasnik psa, nije u smislu odredbe članka 1067. st. 2. ZOO dokazao da postoje pretpostavke za oslobođenje u cijelosti od odgovornosti.

32. Dakle, u odnosu na ponašanje vozača vozila koje je u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja, postoje elementi koji upućuju na doprinos nastanku štete, međutim osnovni uzrok štetnog događaja je nekontrolirano kretanje psa koji je pretrčavao cestu i koji nije smio se bez nadzora kretati cestom, zbog čega je po ocjeni suda tuženik, kao vlasnik psa koji je ostavljen bez nadzora, odgovoran za nastalu štetu u omjeru od 60% dok je odgovornost vozača 40%.

33. Stoga, tuženik je djelomično oslobođen odgovornosti i to za 40 %, te tužitelju sukladno odredbi čl, 1092. st. 1. ZOO pripada pravo samo na razmjerno sniženu naknadu štete i to sniženu razmjerno njegovom doprinosu od 40 %. Tužitelj nakon izvršene isplate naknade štete oštećenom vlasniku vozila na temelju odredbe članka 963. ZOO s pravom od tuženika regresno potražuje, kao odgovorne osobe onaj novčani iznos koji je isplatio oštećenoj osobi umanjen za 40%.

34. Slijedom navedenog, usvojen je djelomično tužbeni zahtjev u iznosu od 887,54 EUR (60% od 1.479,23 EUR) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 01. lipnja 2019. (dan isplate oštećenoj osobi 31. svibnja 2019.) do isplate shodno odredbi čl. 1086. ZOO i čl. 29. st. 1. i 2. ZOO, odnosno odlučeno kao u toč. I. i II izreke.

35. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka donesena je sukladno odredbi čl. 154. st.2.,čl.155. i čl.164. ZPP uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23 – dalje: Tarife).

Tužitelj je tužbom potraživao iznos od 1.479,23 EUR, dok je uspio sa tužbenim zahtjevom u iznosu od 887,54 EUR.

Tužitelj je sa tužbenim zahtjevom uspio u odnosu na osnov u cijelosti, a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva 60 % (887,54 EUR : 1.479,23 EUR), dok je tuženik uspio u odnosu na visinu sa 40%, a u odnosu na osnov sa 0%.Ukupan uspjeh tužitelja je 80 % (100+60 =160%:2), a tuženika 20% (40+0=40:2), pa je tuženik dužan tužitelju naknaditi trošak temeljem čl. 154. st. 2. ZPP od 60 % troškova tužitelja.

Kao opravdani tužitelju su priznati troškovi za sastav tužbe u iznosu od 250,00 EUR (uvećano za PDV), za zastupanje na ročištu od 17. siječnja 2022. u iznosu od 125,00 EUR (uvećano za PDV), a ne u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9. toč. 2. Tarife), za zastupanje na ročištu od 12. travnja 2022. u iznosu od 250,00 EUR (uvećano za PDV), za zastupanje na ročištu od 19. svibnja 2022. u iznosu od 250,00 EUR (uvećano za PDV), za zastupanje na ročištu od 14. listopada 2022. u iznosu od 250,00 EUR (uvećano za PDV), sastav podneska od 22. studenog 2022. u iznosu od 250,00 EUR (uvećano za PDV), za zastupanje na ročištu od 21. travnja 2023. u iznosu od 250,00 EUR (uvećano za PDV), sastav podneska od 23. studenog 2023. u iznosu od 62,50 EUR (uvećano za PDV), a ne u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 8. toč. 4. Tarife), za zastupanje na ročištu od 12. siječnja 2024. u iznosu od 250,00 EUR (uvećano za PDV), sastav podneska od 13. svibnja 2024. u iznosu od 250,00 EUR (uvećano za PDV), za zastupanje na ročištu od 08. listopada 2024. u iznosu od 250,00 EUR (uvećano za PDV), sastav podneska od 20. siječnja 2025. u iznosu od 250,00 EUR (uvećano za PDV), za zastupanje na ročištu od 04. ožujka 2025. u iznosu od 250,00 EUR (uvećano za PDV), trošak sudske pristoje na tužbu u iznosu od 26,54 EUR (plaćen iznos od 26.54 EUR, a ne iznos od 53,09 EUR), trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 EUR, trošak nadvještačenja u iznosu od 542,88 EUR odnosno ukupni troškovi u iznosu od 3.560,01 EUR shodno uspjehu u postupku od 60 % u iznosu od 2.136,01 EUR. Tužitelju su priznati troškovi vještačenja neovisno o uspjehu u postupku na ime 1. prometno-tehničkog vještačenja u iznosu od 464,53 EUR te trošak pristupa vještaka na ročište održano dana 08. listopada 2024. u iznosu od 148,39 EUR. Tužitelju su priznati ukupni troškovi u iznosu od 2.748,93 EUR, zajedno sa zateznom zakonskom kamatom počev od dana donošenja presude do isplate, odnosno odlučeno je kao u toč. I izreke presude.

Tužitelju nije priznat trošak predujma za 2. prometno-tehničko vještačenje u iznosu od 516,00 EUR budući je trošak predujma uplaćen od strane tuženika.

U Pakracu, 26. ožujka 2025.

S U D A C:

MATIJA STOKIĆ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka, u roku od 15 dana od dana održanog ročišta za objavu i uručenje presude.

DNA:

1. Odvjetničko društvo Mađarić & Lui

Zagreb, Zelinska 4

2. Zajednički odvjetnički ured BŠ, Perica Medaković, N

R, LŠ i PŠ

[adresa]