Republika Hrvatska

Trgovački sud u Rijeci

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj: R1-21/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Tamari Jugo Smoljanović, u izvanparničnom predmetu predlagatelja osiguranja ŽD s prebivalištem u [adresa], San Michele al T. to (VE), Stella Sirio 6/B, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Budisavljević, odvjetnik u Rijeci, Kalvarija 16 protiv protivnika osiguranja C.V.B. TOURISM d.o.o. [adresa], OIB: 66865983511, povodom prijedloga za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere, izvan ročišta, 26. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I. Na temelju članka 951. st. 1. i 2. Pomorskog zakonika, sve u svezi s člankom 344. st. 1. i 2. i člankom 346. stavak 1. i 2. Ovršnog zakona, a radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja ŽD s prebivalištem u [adresa]. to (VE), Stella Sirio 6/B, OIB: [osobni identifikacijski broj] u iznosu od 50.000,00 EUR, što predstavlja glavni dug u iznosu od 42.589,02 EUR te iznos pripadajućih zakonskih zateznih kamata i troškova postupka, kao i radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja koja se sastoji u obvezi protivnika osiguranja trpjeti namirenje novčane tražbine predlagatelja osiguranja sudskom prodajom jahte „SEA LADY“, sve prema protivniku osiguranja C.V.B. TOURISM d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 66865983511, određuje se

privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja motorne jahte “SEA LADY”.

1. Određuje se privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja m/y “SEA LADY”, hrvatske zastave, NIB: 94786, pozivni znak: 9A5305, upisane pri Lučkoj kapetaniji Pula temeljem članka 951. Pomorskog zakonika.

2. Nalaže se Lučkoj kapetaniji Pula privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja m/y “SEA LADY” (temeljem članka 963, stavak 1. Pomorskog zakonika) zabilježiti u upisnik brodova Lučke kapetanije Pula.

II. Dopuštena privremena mjera trajat će do proteka 15 dana nakon stupanja uvjeta za ovrhu na temelju pravomoćne i ovršne presude u predmetu Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču poslovni broj Pr-15/2024 (temeljem članka 958. stavak 1. Pomorskog zakonika).

III. Sud će osloboditi m/y “SEA LADY” zabrane otuđenja ili opterećenja ako protivnik osiguranja pruži dokaz da je položio na depozit suda iznos koji se ovom mjerom osigurava, tj. EUR 50.000,00 ili dade drugu imovinsku vrijednost u istom iznosu, uz uvjet da su ta osiguranja odnosno druge imovinske vrijednosti raspoloživi i slobodno prenosivi u korist predlagatelja osiguranja (temeljem članka 955. Pomorskog zakonika).

IV. Nalaže se protivniku osiguranja C.V.B. TOURISM d.o.o. [adresa], OIB: 66865983511 naknaditi predlagatelju osiguranja ŽD s prebivalištem u [adresa]. to (VE), Stella Sirio 6/B, OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove postupka osiguranja u iznosu od 1.796,46 EUR u roku od 8 (osam) dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 12. ožujka 2025. podnio prijedlog ovome sudu za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine prema protivniku osiguranja. Obrazlaže da je protivnik osiguranja vlasnik motorne jahte „SEA LADY“. Predlagatelj osiguranja se kao radnik nalazio u radnom odnosu kod protivnika osiguranja kao poslodavca na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 4. lipnja 2024. na radnom mjestu zapovjednika jahte. Odlukom o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 24. lipnja 2024. protivnik osiguranja je predlagatelju osiguranja otkazao Ugovor o radu, a koju Odluku o izvanrednom otkazu je predlagatelj osiguranja primio 24. lipnja 2024. U obrazloženju Odluke o izvanrednom otkazu protivnik osiguranja navodi da je donesena iz razloga što je predlagatelj osiguranja počinio osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa i to da je predlagatelj osiguranja 18. lipnja 2024. bez naloga poslodavca krenuo brodom u vlasništvu poslodavca, a kojim je on upravljao kao zapovjednik, iz marine Sukošan za marinu [adresa]. Navodi se da predlagatelj osiguranja uopće nije obavijestio poslodavca da kreće brodom iz [adresa] u [adresa]. Zbog toga da je protivnik osiguranja u svojstvu poslodavca, koji je predlagatelju osiguranja u svojstvu zapovjednika povjerio na upravljanje brod vrijedan više od 1.000.000,00 EUR, izgubio povjerenje u predlagatelja osiguranja te da stoga nastavak suradnje nije moguć. U obrazloženju stoji da je poslodavcu nastala šteta koja se sastoji od troškova goriva za plovidbu i izgubljene dobiti jer je poslodavac imao ugovoren najam broda u marini Sukošan, a koji se nije ostvario jer je brod bio u marini [adresa]. Sukladno odredbi članka 133. Zakona o radu. Tužitelj je u roku od 15 dana od dostave Odluke o izvanrednom otkazu podnio Zahtjev za zaštitu prava kojom je zahtijevao od tuženika da Odluku o izvanrednom otkazu stavi izvan snage jer je nezakonita. Međutim, na zahtjev za zaštitu prava tuženik se oglušio. Stoga je predlagatelj osiguranja podnio tužbu radi nezakonitosti i nedopuštenosti otkaza. Odredbom članka 116. stavak 1. ZR propisano je da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Predlagatelj prvenstveno ističe kako su razlozi otkazivanja Ugovora o radu navedeni u obrazloženju osporavane Odluke o izvanrednom otkazu u cijelosti neistiniti i netočni. Predlagatelj osiguranja nije počinio nikakvu povredu obveza iz radnog odnosa, a posebno ne onu koja mu se osporavanom Odlukom neosnovano stavlja na teret. Nakon sklapanja Ugovora o radu na neodređeno, 7. lipnja 2024., održano je kratko probno putovanje s vlasnicom i zastupnicom po zakonu protivnika osiguranja koji je vlasnik m/y SEA LADY, gđom. ŽDZBR i g. MD, u svojstvu putnika. Prilikom probnog putovanja, u svojstvu člana posade – mornara, plovio je i OD, [adresa]. Probno putovanje završilo je Sukošanu kada je utvrđeno da je posada sposobna obavljati posao koji im je povjeren. Dana **.**.2024.. Ž i g. MD iskrcavaju se u Sukošanu. Dana 14. lipnja 2024. m/y SEA LADY zaplovila je prema Trogiru gdje je trebao biti ukrcaj za nadolazeći najam (charter), no nakon dva sata plovidbe upalilo se upozorenje da postoji problem s lijevim motorom koji se zaustavlja te ne dozvoljava ponovno pokretanje. Dogovoreni najam jahte otkazan je zbog kvara lijevog motora, a predlagatelj osiguranja (zapovjednik) se s jednim motorom vratio u Sukošan radi otklanjanja kvarova na jahti. Jahta je bila na popravku u marini Sukošan gdje je s g. CD putem telefonskog razgovora dogovoreno da će jahta, nakon što je popravljena, isploviti prema svom matičnom vezu u marini [adresa]. Dana 18. lipnja 2024., a nakon što je jahta popravljena, predlagatelj osiguranja se sukladno ranijem dogovoru s g. CD uputio prema marini [adresa] gdje jahta ima stalni vez. Tužitelj je g. CD putem aplikacije Whatsapp u 12:51 uputio glasovnu poruku kojom ga obavještava da isplovljava. Da je jahta u trenutku slanja glasovne poruke još uvijek bila u marini Sukošan potvrdilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava sigurnosti plovidbe u dopisu od 12. veljače 2025. i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, VTS služba u dopisu od 21. veljače 2025. Predmetna poruka dostavljena odmah u 12:51 sati, viđena je od strane g. CD u 12:52 sati, te je u isto vrijeme i reproducirana. Dakle, suprotno navodima iz obrazloženja Odluke o izvanrednom otkazu, tužitelj je poslodavca obavijestio o namjeri povratka na stalni vez u marinu [adresa] kako mu je to bilo telefonskim putem naloženo. Tek 5 sati nakon što je zaprimio obavijest o isplovljavanju jahte prema marini [adresa], g. CD kontaktira predlagatelja osiguranja pozivom na aplikaciji Whatsapp. Tom prilikom g. CD kori predlagatelja osiguranja da je postupao protivno nalogu i navodi da su zbog njegovog pothvata izgubili dogovoreni najam jahte te da će mu zbog toga biti raskinut ugovor o radu. Predlagatelj osiguranja je odmah ponudio isploviti s jahtom nazad u marinu Sukošan unatoč tome što je postupao u skladu s nalogom predstavnika poslodavca. Ukazuje se da predlagatelj osiguranja kao zapovjednik m/y „SEA LADY“ nije imao nikakvih saznanja o bilo kakvom najmu koji se trebao realizirati taj ili idući dan iz marine Sukošan unatoč odredbi članka 148. stavak 1. Pomorskog zakonika. Potpuno je neživotna i nelogična činjenica da zapovjednik jahte, a ni mornar, nisu bili obaviješteni da će neposredno po popravku jahte ista biti dana u najam (charter), stoga se tuženikovi navodi i u tom dijelu u potpunosti osporavaju kao neistiniti. Da dogovorenog najma (chartera) nije bilo, potvrdio je u svom iskazu predstavnik protivnika osiguranja g. CD. Iz svega navedenog, proizlazi da razlozi kojima je protivnik osiguranja pokušao opravdati donošenje Odluke o izvanrednom otkazu nisu osnovani, a što predmetnu Odluku čini nezakonitom.

1.1. Prilikom prvog susreta 6. veljače 2024. predlagatelj osiguranja je s predstavnikom protivnika osiguranja dogovorio da će plaća za mjesto zapovjednika m/y SEA LADY iznositi 4.000,00 EUR (neto). To je potvrđeno i u razgovoru 8. ožujka 2024. kada je predlagatelj osiguranja primio prvi nacrt ugovora o radu. Prilikom potpisa Ugovora o radu na neodređeno, predlagatelj osiguranja doveden je pred gotov čin te mu je rečeno da će mu se dio plaće isplaćivati na račun, dok će ostatak do 4.000,00 EUR dobivati „na ruke“. Potpisu ugovora o radu svjedočio je i mornar OD koji je doveden u istu situaciju. Mornar OD je u svom iskazu na ročištu održanom 24. siječnja 2025. potvrdio sve navedeno. Plaća od 1.700,00 EUR za zapovjednika jahte je ispod prosječne plaće za to radno mjesto te je očito da se radi o fiktivnoj odredbi. Stvarni iznos plaće nedvojbeno je znatno veći od onoga koji je unesen u Ugovor o radu na neodređeno. Predlagatelj osiguranja i predstavnik protivnika osiguranja usmeno su ugovorili plaću u iznosu od 4.000,00 EUR (neto), odnosno 7.098,17 EUR bruto.

1.2. Predlagatelj osiguranja je temeljem članka 125. Zakona o radu obavijestio sud da mu nije prihvatljivo nastaviti radni odnos s poslodavcem te je predložio da sud utvrdi da se Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja raskida s danom pravomoćnosti presude, s kojim radnim danom predlagatelju osiguranja prestaje radni odnos kod protivnika osiguranja. Stoga, predlagatelj osiguranja u parničnom postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Pazinu, Stalna služba u Poreču, pod poslovnim brojem Pr- 15/2024 potražuje da mu poslodavac na ime naknade štete isplati iznos od šest mjesečnih plaća u iznosu od 7.098,17 EUR bruto (4.000,00 EUR neto) u visini stvarno ugovorene plaće u ukupnom iznosu od 42.589,02 EUR u skladu s odredbom članka 125. stavak 1. Zakona o radu.

1.3. Prema članku 241. stavak 1. Pomorskog zakonika, tražbine za plaće i druge iznose koji se duguju zapovjedniku broda, časnicima i drugim članovima posade u svezi s njihovim zaposlenjem na brodu, uključujući troškove povratnog putovanja i doprinose za socijalno osiguranje koji se plaćaju u njihovo ime, osigurane su pomorskim privilegijem (zakonskim založnim pravom) koji postoji na onom brodu, odnosno u predmetnom slučaju na jahti, u odnosu na kojeg je tražbina nastala. Budući da novčana tražbina predlagatelja osiguranja proizlazi upravo iz gore opisane osnove, ne bi trebalo biti dvojbe da je novčana tražbina predlagatelja osiguranja osigurana pomorskim privilegijem na jahti „SEA LADY“. Pomorski privilegij ovlašćuje predlagatelja osiguranja da svoju novčanu tražbinu namiri s određenim redoslijedom prvenstva u namirenju sudskom prodajom jahte, a protivnika osiguranja obvezuje na trpljenje takva namirenja. Stoga, predlagatelj osiguranja prema protivniku osiguranja po ovoj osnovi ima i nenovčanu tražbinu. Ta nenovčana tražbina predlagatelja osiguranja sastoji se u obvezi protivnika osiguranja da trpi namirenje predlagateljeve novčane tražbine sudskom prodajom jahte „SEA LADY“. Slijedom navedenog, predlagatelj osiguranja ima dvostruku osnovu za predlaganje predmetne privremene mjere.

1.4. Predlagatelj osiguranja smatra kako je navodima i dokazima iznesenim u ovom prijedlogu učinio vjerojatnim postojanje predmetne tražbine prema protivniku osiguranja. Prvo, predlagatelj osiguranja ističe kako bi određivanjem predložene privremene mjere protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Naime, budući da protivnik osiguranja koristi m/y „SEA LADY“ u gospodarske svrhe i to na način da je iznajmljuje, predlagatelj osiguranja predlaže upravo privremenu mjeru koja se sastoji u zabrani otuđenja ili opterećenja jahte, a sve kako bi protivnik osiguranja mogao nastaviti obavljati svoju djelatnost te iznajmljivati brod. Predloženom privremenom mjerom, predlagateljeva tražbina bila bi dostatno osigurana a protivnik osiguranja mogao bi nastaviti s redovnim poslovanjem putem iznajmljivanja jahte. Drugo, m/y “SEA LADY” u ovom je trenutku već opterećena privremenom mjerom koju je stavila treća osoba. Slijedom navedenog, logično je da bi se stavljanjem privremene mjere osigurao jedino predlagatelj osiguranja u slučaju da se već postojeća privremena mjera treće osobe obustavi, dok protivnik osiguranja određivanjem privremene mjere ne bi snosio nikakvu odnosno neznatnu štetu. Stoga predlaže odrediti predloženu privremenu mjeru.

2. Sud je obavio uvid u dokumentaciju koja je priložena spisu. Prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine je osnovan.

3. Ovaj sud je mjesno nadležan za odlučivanje o prijedlogu za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine sukladno odredbi čl. 849. stavak 1. Pomorskog zakonika (dalje: PZ-a, "Narodne novine" broj 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19.) budući da je plovilo na koje se ovaj prijedlog odnosi - m/y „SEA LADY“, hrvatske zastave, NIB: 94786, pozivni znak: 9A5305 upisano pri Lučkoj kapetaniji Pula. Lučka kapetanija Pula nalazi se na području za koje je mjesno nadležan Trgovački sud u Pazinu, međutim, obzirom da se radi o predmetu koji se odnosi na jahtu i plovidbu na moru, temeljem članka 7. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/18. i 21/22.) mjesno je nadležan ovaj sud. Nadalje, ovaj sud je stvarno nadležan temeljem odredbe čl. 34.b st. 1. t. 1. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP-a, "Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.) u vezi s čl. 292. st. 2. Ovršnog zakona (dalje: OZ-a, "Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 144/22. i 6/24.) te čl. 841. st. 6. PZ-a.

4. Odredbom čl. 951. st. 1. PZ-a propisano je da prije pokretanja ili tijekom parničnoga, ovršnog ili upravnog postupka sud može, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, na prijedlog predlagatelja osiguranja, odrediti svaku mjeru kojom se postiže svrha takova osiguranja, a osobito zabranu otuđenja ili drugog raspolaganja brodom, čuvanje broda i zaustavljanje broda, uz uvjete utvrđene Ovršnim zakonom, ako odredbama ovoga Zakonika nije drugačije predviđeno. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine propisane su odredbom čl. 344. st. 1. OZ-a. Za određivanje privremene mjere potrebno je da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a).

5. Uvidom u Ugovor o radu od 4. lipnja 2024. na neodređeno vrijeme sud je utvrdio da je predlagatelj osiguranja bio u radnom odnosu kod protivnika osiguranja kao poslodavca na radnom mjestu zapovjednika jahte (Ugovor na stranici 12-17 spisa). Nadalje, uvidom u Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 24. lipnja 2024. (Odluka na stranici 18 spisa) sud je utvrdio da je protivnik osiguranja predlagatelju osiguranja otkazao Ugovor o radu, a koju Odluku o izvanrednom otkazu je predlagatelj osiguranja osobno primio 24. lipnja 2024. Iz obrazloženja Odluke o izvanrednom otkazu protivnik osiguranja proizlazi da ju je poslodavac donio iz razloga što je predlagatelj osiguranja počinio osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa i to da je predlagatelj osiguranja 18. lipnja 2024. bez naloga poslodavca krenuo brodom u vlasništvu poslodavca, a kojim je on upravljao kao zapovjednik, iz marine Sukošan za marinu [adresa]. Navodi se da predlagatelj osiguranja uopće nije obavijestio poslodavca da kreće brodom iz [adresa] u [adresa]. Zbog toga da je protivnik osiguranja u svojstvu poslodavca, koji je predlagatelju osiguranja u svojstvu zapovjednika povjerio na upravljanje brod vrijedan više od 1.000.000,00 EUR, izgubio povjerenje u predlagatelja osiguranja te da stoga nastavak suradnje nije moguć. U obrazloženju je navedeno da je poslodavcu nastala šteta koja se sastoji od troškova goriva za plovidbu i izgubljene dobiti jer je poslodavac imao ugovoren najam broda u marini Sukošan, a koji se nije ostvario jer je brod bio u marini [adresa]. Nadalje, sud je utvrdio da je sukladno odredbi članka 133. Zakona o radu tužitelj u roku od 15 dana od dostave Odluke o izvanrednom otkazu podnio Zahtjev za zaštitu prava kojom je zahtijevao od tuženika da Odluku o izvanrednom otkazu stavi izvan snage jer je nezakonita, na koji se tuženik oglušio (Zahtjev za zaštitu prava na stranici 19-21 spisa). Iz tog razloga je predlagatelj osiguranja podnio tužbu protiv tuženika kao poslodavca radi nezakonitosti i nedopuštenosti otkaza pred Općinskim sudom u Pazinu, Stalna služba u Poreču poslovni broj Pr-15/2024 (tužba na stranici 22-27 spisa).

6. Nadalje, sud je obavio uvid u zapisnik od 24. siječnja 2025. u navedenom predmetu Pr-15/2024 (stranica 28-38 spisa) na kojem ročištu je izveden dokaz saslušanjem svjedoka CD, PD i OD. Iz njihovih iskaza proizlazi da je predlagatelj g. CD putem aplikacije Whatsapp u 12:51 uputio glasovnu poruku kojom ga obavještava da isplovljava te da mu je predmetna poruka dostavljena odmah u 12:51 sati i viđena je od strane g. CD u 12:52 sati. Svjedok CD je iskazao da je vidio da mu je poruka stigla te da je otvorio Whatsapp, ali je nije preslušao. Svjedok CD je također iskazao da je namjera protivnika osiguranja bila da brod ostane u marini u Sukošanu dok se ne ispregovara novi charter, kao i da nije postojao charter od prije, nego su dogovarali novi, koji se nije realizirao jer je bilo neisplativo ugovoriti charter u Sukošanu, a brod je u [adresa]. Iz iskaza ostalih saslušanih svjedoka također proizlazi da je predlagatelj protivniku osiguranja odnosno gospodinu CD poslao glasovnu poruku kojom ga je obavijestio da će isploviti, kao i da je predlagatelj bio uvjerenja da ju je gospodin M preslušao. Iz tog razloga predlagatelj smatra da nije povrijedio obveze iz radnog odnosa te da svakako nije učinio osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa temeljem koje bi se radni odnos mogao okončati izvanrednim otkazom ugovora o radu zbog čega je i podnio tužbu radi utvrđenja da je nezakonit i nedopušten otkaz ugovora o radu predlagatelju.

7. Odredbom čl. 116. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.) propisano je da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji (st. 2.).

8. Budući da iz naprijed navedenih isprava proizlazi da je predlagatelj g. CD putem aplikacije Whatsapp u 12:51 uputio glasovnu poruku kojom ga obavještava da isplovljava sukladno ranijem dogovoru; da je g. M poruku vidio, ali ju nije odmah preslušao; da je predlagatelj, a nakon što ga je g. M korio što je isplovio, odmah ponudio isploviti s jahtom nazad u marinu Sukošan, kao što predlagatelj kao zapovjednik m/y „SEA LADY“ nije imao nikakvih saznanja o bilo kakvom najmu koji se trebao realizirati taj ili idući dan iz marine Sukošan, a koji nesporno nije bio niti ugovoren, sud utvrđuje da je predlagatelj na temelju dokumentacije priložene spisu učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja, a koja se odnosi na naknadu štete od šest mjesečnih plaća. Što se tiče visine predlagateljeve tražbine sud je utvrdio vjerojatnost da su se stranke dogovorile da će plaća za mjesto zapovjednika m/y Sea Lady iznositi 4.000,00 EUR neto, iako je u Ugovoru o radu u čl. 3. st. 1. navedeno da predlagatelju pripada mjesečna plaća u bruto iznosu od 1.700,00 EUR. To iz razloga što je i svjedok OD, koji je kod protivnika osiguranja bio zaposlen kao mornar iskazao da mu je predlagatelj prije potpisivanja ugovora o radu rekao da je dogovorio plaću od 4.000,00 EUR neto, odnosno 7.098,17 EUR bruto. Isti je također iskazao da je njemu ponuđen iznos plaće od 2.500,00 EUR, a kada je potpisao Ugovor o radu vidio je da je u Ugovoru napisan iznos bruto plaće od 1.700,00 EUR ili 1.900,00 EUR. Također iz dopisa Sindikata pomoraca Hrvatske od 5. ožujka 2025. (stranica 53-54 spisa) proizlazi da prema tržišnim kretanjima mjesečna plaća zapovjednika na jahtama manjim od 30 metara je 4.500,00 EUR do 6.000,00 EUR mjesečno.

9. Radi svega navedenog, sud je ocijenio osnovanim prijedlog za osiguranje tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 50.000,00 EUR, što predstavlja glavni dug u iznosu od 42.589,02 EUR (7.098,17 EUR x šest mjeseci), kao i pripadajuću kamatu te troškove postupka koji uvećavaju glavni dug za otprilike 10-15%.

10. Kod odlučivanja o postojanju zakonskih pretpostavki za prihvaćanje prijedloga za osiguranje, sud ispituje vjerojatnost postojanja tražbine. Vjerojatnost je slabiji stupanj uvjerenja o postojanju određene činjenice od izvjesnosti o njenom postojanju, koja dopušta već i samo utvrđenje mogućnosti da se takvo uvjerenje poklapa sa stvarnošću (VTS, Pž- 7931/10 od 27.12.10.). Citirane isprave po stavu ovoga suda u dovoljnoj mjeri ukazuju na vjerojatnost postojanja predlagateljeve novčane tražbine u zatraženom iznosu, kao prve pretpostavke za dopuštenost predložene mjere.

11. Što se tiče druge pretpostavke za određivanje privremene mjere koja se odnosi na vjerojatnost postojanja opasnosti utvrđuje se slijedeće:

12. Odredbom čl. 344. st. 2. OZ-a propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. istog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

13. Predlagatelj je predloženom mjerom zatražio da sud odredi zabranu protivniku osiguranja otuđenja i opterećenja jahte imena SEA LADY u vlasništvu protivnika osiguranja. Dakle, određivanjem predložene privremene mjere predmetna jahta se neće oduzeti protivniku osiguranja, već će ostati u njegovom vlasništvu, a zabrana otuđenja i opterećenja jahte trajat će privremeno odnosno do pravomoćnog okončanja postupka koji vodi pred Općinskim sudom u Pazinu, Stalna služba u Poreču pod poslovnim brojem Pr-15/2024. Određenom privremenom mjerom neće se onemogućiti protivniku osiguranja nesmetani nastavak korištenja predmetne jahte. Izrečenom mjerom osigurat će se novčana tražbina predlagatelja, a protivniku osiguranja neće biti nanesena šteta (VTS RH Pž-3905/98 od 13.1.1999. i Pž-4551/11 od 6.7.11.). S obzirom na to da zbog izrečene mjere protivnik osiguranja neće pretrpjeti štetu, ispunjene su obje pretpostavke propisane odredbom čl. 344. st. 1. i 2.

OZ-a za određivanje privremene mjere.

14. Uvidom u Izvadak iz upisnika brodova Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 11. ožujka 2025. utvrđeno je da je protivnik osiguranja vlasnik jahte SEA LADY (izvadak na stranici 9-11 spisa).

15. Napominje se da sud nije dužan dostavljati prijedlog za osiguranje protivniku osiguranja prije no što pristupi prvoj radnji u provođenju privremene mjere, pa se protivniku, u pravilu, uz rješenje dostavlja i prijedlog za osiguranju (analogna primjena čl. 37. st. 3. OZ-a). Zakonom nije propisana obveza određivanja ročišta povodom prijedloga za osiguranje, a sud je utvrdio da to u konkretnom slučaju nije svrsishodno na temelju odredbe čl. 7. OZ-a.

16. Slijedom navedenog, sud je odredio predloženu privremenu mjeru (t. 1. izreke rješenja) te je odluku iz t. I. odredio sukladno odredbi čl. 951. st. 1. PZ-a, dok je odluku iz t. I. 2. sud je donio temeljem odredbe čl. 963. st. 1. PZ-a u vezi s čl. 842. PZ-a. Odluku iz t. III. sud je donio sukladno čl. 955. st. 1. u vezi s čl. 842. PZ-a, dok je odluku iz t. II. sud donio temeljem odredbe čl. 958. st. 1. u vezi s čl. 842. PZ-a.

17. Nadalje, osnovano predlagatelj navodi da prema članku 241. stavak 1. Pomorskog zakonika, tražbine za plaće i druge iznose koji se duguju zapovjedniku broda, časnicima i drugim članovima posade u svezi s njihovim zaposlenjem na brodu, uključujući troškove povratnog putovanja i doprinose za socijalno osiguranje koji se plaćaju u njihovo ime, osigurane su pomorskim privilegijem (zakonskim založnim pravom) koji postoji na onom brodu, odnosno u predmetnom slučaju na jahti, u odnosu na kojeg je tražbina nastala. Budući da se novčana tražbina predlagatelja osiguranja odnosi na potraživanje plaće koja se duguje predlagatelju kao zapovjedniku broda, predmetna je novčana tražbina predlagatelja osiguranja osigurana pomorskim privilegijem na jahti „SEA LADY“. Pomorski privilegij ovlašćuje predlagatelja osiguranja da svoju novčanu tražbinu namiri s određenim redoslijedom prvenstva u namirenju sudskom prodajom jahte, a protivnika osiguranja obvezuje na trpljenje takva namirenja sukladno odredbi čl. 254. st. 1. PZ-a. Stoga, predlagatelj osiguranja prema protivniku osiguranja po ovoj osnovi ima i nenovčanu tražbinu, koja se sastoji u obvezi protivnika osiguranja da trpi namirenje predlagateljeve novčane tražbine sudskom prodajom jahte „SEA LADY“. Stoga je sud donio odluku kao u t. I. izreke rješenja.

18. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 14. OZ-a (t. 2. izreke). Sud je predlagatelju priznao zatraženi trošak u iznosu od 1.796,46 EUR. Trošak se odnosi na trošak sudske pristojbe na prijedlog i rješenje u iznosu od ukupno 546,46 EUR sukladno Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18. i 51/23.) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.) te na trošak zastupanja po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa, "Narodne novine" broj 138/23.) koji se odnosi na trošak sastava prijedloga za određivanje privremene mjere u iznosu od 1.000,00 EUR sukladno Tbr. 11/1 uvećano za PDV u iznosu od 250,00 EUR sukladno Tbr. 42.

Rijeka, 26. ožujka 2025.

Sutkinja

Tamara Jugo Smoljanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.